Sunday 30 October 2011

Orsamentu Jeral Estadu 2012 ha’belit liu tan Malisan Rekursu ba Timor-Leste


Husi La’o Hamutuk;
*Institutu Timor-Leste ba Monitorizasaun no Analiza Desenvolvimentu

Dadauk ne’e, Governu aprezenta proposta Orsamentu Jeral Estadu 2012 ba Parlamentu Nasional atu aprova hodi gasta durante tinan eleisaun oin mai. Husi ne’e, Governu propoin atu gasta biliaun $1.76 durante 2012, ka aumenta 35% kompara ho 2011. Husi biliaun $1.76 ne’e, biliaun $1.59 sei mai husi Fundu Petroleu. La’o Hamutuk hare katak proposta orsamentu estadu ne’e bele aumenta pobreza ba Timor-Leste iha futuru. Nune’e, iha artigu ne’e, ami sei diskute asuntu sira iha relasaun ho problea sosio-ekonomiku ne’e.
Juvinal Inasio husi Lao Hamutuk hasai
foto ho ninia letratu Saudozu Konis Santana
Timor-Leste no “Malisan Rekursu”

Malisan Rekursu nudar fenomena ida ne’ebe dala barak akontese ba nasaun sira ne’ebe nia ekonomia depende deit ba eksportasaun rekursu naun-renovaveis, hanesan mina-rai, gas, diamanta, osan mean no seluk tan. Kauza  boot husi Malisan ne’e mak, bainhira nasaun sira ne’e labele uza nia riku-soin sira ne’e ba nia povo nia diak, maibe kria fali problema sosial, ekonomia, politika no seluk tan, hanesan pobreza aumenta, korupsaun, funu, ditadura, inflasaun no seluk tan. Nune’e mos, reseitas husi rekursu naun-renovaveis sira ne’e la serteza, tun sae, no rekursu ne’e uza dala ida deit.
Ba kazu Timor-Leste, alokasaun Orsamental Estadu tin-tinan desde 2008 to ohin depende maka’as ba reseitas petroleu, no husik tiha seitor importante sira, hanesan agrikultura, turismu, no negosiu kiik, edukasaun no saude, hodi justifika katak Malisan Rekursu ne’e eziste ona.  Iha Maiu 2011, baihira  UNDP lansa sira nia Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu Nasional , La’o Hamutuk hakerek “Malisan rekursu iha ne’e tiha ona, hatudu nia-an iha sintoma oi-oin, inklui inflasaun (Moras Holanda), depende maka’as ba importasaun, haluha tiha seitor naun-petróleu no fontes rendimentu seluk, iha gastus públiku ne’ebé la efektivu, rumoris kredivel kona ba korupsaun no falha atu halo planu ba tempu naruk.”
Malisan ne’e laos husi Maromak ka forsa supranatural ruma, maibe nudar konsekuensia husi politika ne’ebe hanoin fasil ba situasaun politika no ekonomia rai laran.  Problema sira ne’e bele resolve deit bainhira ho planu ba tempu naruk, iha mekanismu kontrolu no fiskalizasaun ne’ebé di’ak, no halo analiza ne’ebé prudente liu ho determinasaun ne’ebe kuidadu, ho perspetiva no koñesimentu atu tau liu interese jerasaun ohin loron no futuru duke interese politika tempu badak.
Infelizmente, proposta orsamentu estadu 2012 seidauk rekonhese dezafiu sira ne’e, no ami fiar katak ida ne’e sei aumenta tan Malisan Rekursu, belit tiha ba ita nia sosiedade ho maka’as no luan ne’ebé halo malisan ne’e susar liu tan atu halakon.
Inflasaun “Moras Holanda” sintoma husi Malisan Rekursu

Konsekuensia boot husi malisan rekursu mak inflasaun. Tuir relatoriu Diresaun Nasional Estatistika RDTL nian iha Agustu 2011 kona-ba  Consumer Price Index ba iha Rejiaun Dili fo sai katak inflasaun annual  agora iha 13.1%. Governu hateten katak inflasaun sira ne’e akontese basa influensia husi fatores eksternal, hanesan presu sasan iha merkadu internasional no folin dolar Estadus Unidus nian mak tun, maibe ne’e nudar parte balun deit. 
Elementu prinsipal husi inflasaun sira ne’e mak ita nia politika fiskal no produtividade domestiku ne’ebé fraku. Ita nia ekonomia lokal seidauk iha kapasidade hodi absorve alokasaun orsamentu estadu ne’ebe boot tin-tinan, no osan sira ne’ebe mai husi ONU no doadores,  basa sirkulasaun osan boot liu fali ita nia produtividade ekonomia lokal, nune’e mayor parte husi  Orsamentu Estadu tin-tinan ne’e tenke gasta ba importasaun sasan husi rai-liur, nune’e hodi dudu presu sasan ba nesesidade baziku iha rai laran sai karun liu tan. Iha tinan kotuk deit balansiu komersiu Timor-Leste nian hatudu katak ita gasta osan barak liu ba importasaun sasan husi rai-liur duke hetan osan husi eksportasaun. Diresaun Nasional Estatistika fo sai katak iha 2010, ita gasta tokon $289 ba importasaun no hetan deit tokon $17 husi eksportasaun, mayor parte osan sira ne’e mai husi fan kafe.
Ami hare katak, Orsamentu 2012 la kria medida efektivu atu aumenta produtividade domestiku, maibé sei aumenta osan nia sirkulasaun iha merkadu, hodi aumenta tan inflasaun, iha deit 1% husi orsamentu estadu ne’e mak gasta ba seitor agrikultura, ne’ebe mayoria povo sira ne’e moris ba. Povo kiak sira sei sofre liu, liu-liu sira ne’ebe mak moris ho rendimentu ki’ik liu ka laiha servisu permanente, tamba labele sosa sasan nesesidade baziku ba sira nia familia. Inflasaun hamenus kapasidade povo kiak sira atu sosa, nune’e sei aumenta, haluan no halo kle’an tan pobreza iha Timór-Leste. Risku seluk husi inflasaun ne’ebe as mak sei la fo korajem ba ema atu investe iha Timór-Leste, tamba kustu ba traballadores sira mos sei aumenta.
2012 kontinua haluha realidade, gasta nafatin la sustentavel.

Ita nia rekursu petroleu ne’e limitadu teb-tebes kompara ho nasaun sira seluk hanesan Indonezia, Brunei, Australia ka nasaun sira iha Mediu-Oriente. Ita nia kampu minarai, Bayu-Undan, ne’ebe durante tinan hirak ne’e finansia ita nia aktividade estadu no ekonomia rai-laran, sei maran iha 2024, Kampu Kitan ne’ebe foin fo produsaun iha fulan balu liu ba sei maran iha tinan ne’en oin mai. Rezerva husi kampu Kitan ne’e, maizumenus 1% kompara ho Bayu Undan no karik Greater Sunrise ne’e dezenvolve, kampu ne’e sei maran tiha molok 2051, Kampu Kitan no Greater Sunrise sei fo rendimentu menus kompara ho total rendimentu Bayu-Undan.
Tamba ne’e, Lei Fundu Petroleu antisipa hodi tau provizaun katak, labele foti osan liu rendimentu sustentavel bainhira Governu la fo esplikasaun deitalhadu kona-ba nia razaun hodi ba interese tempu naruk Timor-Leste nian, ho objetivu katak rendimentu petroleu ne’e bele benefisia jerasaun ohin loron no jerasaun futuru.
Maibe infelizmente, desde tinan 2008, Governu harahun tiha regras sira ne’e hanesan la vale tiha, hodi gasta osan barak husi riku-soin petroleu tin-tinan liu nivel sustentavel. Tinan 2012, nivel Rendimentu Sustentavel Estimativa (RSE) 3% husi Fundu Petroleu ne’ebe Governu estimatiza iha tokon $665. Maibe, orsamentu estadu ba tinan eleisaun ne’e kontinua atu gasta la tuir nivel rendimentu ne’e, hodi foti  7.2% (biliaun $1.59) husi Fundu Petroleu atu kompleta Orsamentu Estadu ba biliaun $1.76.  
Buat interesante seluk ne’ebe publiku no politika husi rai ida ne’e atu tau iha nia konsiderasaun mak, proposta orsamentu 2012 ne’e ilustra hela perigu ne’ebe sei akontese iha tinan balu oin mai. Ministériu Finansa halo hela projeksaun atu foti osan barak tan liu nivel rendimentu sustentavel husi Fundu Petróleu iha 2013 (7.3%) no 2014 (7.7%).
Durante 2014, Governu planeia atu foti tokon $180 liu fali osan husi rendimentu petróleu ne’ebé atu rai iha Fundu, karik ida ne’e mak la’o duni, bele marka ba pasu primeiru ba rohan husi fantasia petróleu Timór-Leste.
Ezemplu projetu bo-boot ne’ebe sei hadalan tan Malisan Rekursu

Ami hare planu ba projetu bo-boot sira iha tinan 2012 nudar sintoma husi nasaun sira ne’ebe mai husi politika atu gasta deit osan, duke halo investimentu ida ne’ebe ekonomiku atu benefisia povo. Iha artigu ida ne’e, ami la hakerek ho deitalladu kona-ba kada projetu ne’e, maibe ami sei fo imajem kona-ba iha ka lae benefisiu husi gastus sira ne’e? Hanesan tuir mai:
·       Projetu eletrisidade Oleo Pezadu

Tinan 2012, Governu hakarak atu gasta tokon $282 ba projetu eletrisidade oleo pezadu ne’ebe durante tinan hirak kotuk ne’e sai prioridade estadu. To’o ohin loron, tuir Portal Transparensia, tokon $443 mak Governu gasta tiha ba projetu ne’e, ne’ebe iha inisiu nia kustu iha deit tokon $390 deit. Karik sira gasta hotu alokasaun ba 2011, iha fin de tinan 2011 provavelmente sei gasta tokon $558. Total kustu tomak ba projeitu sei ba tokon $950 ka liu. Ami dúvida katak gastus boot ba projetu sira ne’e bele dada retornu ba estadu iha futuru, ami fiar katak kustu manutensaun, kombustivel inklui inflasaun iha futuru sei halo estadu atu gasta osan barak tan. Maske konsumidores barak mak sei bele selu, maibe osan sira ne’e la natoo atu fo fila gastus estadu nian ba kustu konstrusaun, inklui kustu operasaun nian.
Projetu Infraestrutura Petroleu Tasi Mane
Orsamentu Estadu 2012 sei aloka tokon $163 ba projetu infraestrutura petróleu kosta sul Tasi Mane, mayor parte husi alokasaun iha tinan ne’e, tokon $100, atu konstrui Supply Base iha Suai ba operasaun petróleu iha tasi laran, ne’ebé nia total kustu projetu iha orsamentu tokon $329 entre 2011 no 2014.
Maibe, ami nafatin dúvida ba retornu potensial husi “investimentu” ida ne’e, ne’ebe dala ruma sei laiha operasaun iha tasi laran atu fo fornesimentu husi Supply Base ne’e. Tamba Bayu-Undan sei fornese husi Australia to’o maran iha 2024, no Kitan-kampu ki’ik ne’ebé foin hahu produsaun-ne’ebé sei maran iha 2016. Dadauk ne’e, laiha kompañia petróleu ida mak planeia atu halo perfurasaun tan ba posu sira besik Tasi Timór besik Timor-Leste, maske konkursu iha tinan oin bele estimula interese foun. Nune’e, presiza iha analiza ba kustu no benefisiu ba prjetu ne’e molok aloka osan hodi nune’e gastus sira ne’e labele saugate deit, hodi fo retornu iha futuru.
·       Projetu Auto-Estrada Beacu-Suai
·        
iha fin de 2010, Governu aloka tokon ida ba kompania Indonezia, PT. Virama Karya atu halo estudu ba dezenhu projetu auto-estrada husi Suai ba Beacu. Ba tinan 2012 Governu aloka tokon $45 ba projetu ne’e. Tuir PT. Virama Karya, kustu total projetu ne’e iha biliaun $1.39, ho tokon $9.2/Km.
Proposta orsamentu 2012 envisiona deit maizumenus metade husi total kustu ne’e. Ami duvida katak projetu auto-estrada ida ne’e sei fo retornu .  Basa, ohin loron, kareta sira ne’ebe la’o iha rute ida ne’e menus kareta 100 kada loron ida.
·       La’o Hamutuk halo asumsaun ne’ebé optimistiku, katak maizumenus iha kareta 1,000 mak halai iha estrada ne’e kada loron. Entaun, kada kareta ida ne’ebe la’o durante auto-estrada ne’e tomak (iha “dua ruas”), sei hetan benefisiu husi subsidiu estadu $156. Ka karik ruas ida deit mak hari’i, Timór-Leste sei subsidia $91 ba kada kareta ida ne’ebé la’o ba estada ne’e tomak. Nune’e ita bele konsidera katak projetu ne’e sei benefisia deit ema riku sira ne’ebe mayoria iha kareta, ajensia estadu no kompania sira.Kompanha Investimentu Timor-Leste (CITL)
Orsamentu 2012 sei aloka tokon $200 nudar osan fini ba Kompañia Investimentu Timór-Leste (CITL)  ne’ebé foin estabelese iha fulan kotuk ho Dekretu-Lei 41/2011. Montante ne’e liu total alokasaun osan ba edukasaun, saúde, no ba Polisiatu haforsa lei no ordem. Governu hateten katak CITL sei “promove oportunidade investimentu dezenvolvimentu no kresimentu riku-soin nasional, lidera projeitu estratejiku importante ho impaktu komersial ne’ebé signifikante.  Governu ekspeta katak CITL ne’e hanesan ho Temasek Holding husi Singapura, Kompanha Investimentu domestiku ne’ebé nia nain husi governu, CITL sei tarjeita aliña seitor investimentu ho nesesidade no retornu no investimentu bazeia ho baze komersial ida ne’ebé maka’as atu aseleira dezenvolvimentu.

Tuir Orsamentu 2012, CITL iha planu atu halo kabela internet iha tasi okos hosi nasaun seluk hodi bele halo Timór-Leste bele “lidera mundial iha asesu internet”, hari uma andar as ba edifisiu, laos apartementu ba komunidade atu hela, hari’i sentru kompras ho kualidade as hodi bele oferese “presu ba kustu ki’ik liu iha rejiaun,” atu atrai turista hosi rai-liur atu sosa sasan iha ne’e.
Ami duvida ho planu CITL ida ne’e, basa la relevante ba Timor-Leste atu sai lider mundial ba asesu internet, hari uma andar sei benefisia deit kompania bo-boot sira, sei kua tiha merkadu komersial real estate, hodi fo subsidiu ba kompañia rai-liur no entidade governu, iha parte seluk hamenus tiha atu atrai  investimentu real estate husi seitor privadu, no planu atu fan sasan ho presu baratu liu iha rejiaun ida ne’e, sei lori Timor-Leste atu lakon tan osan, no fo lukru boot ba ema ka kompania ne’ebe simu ka jere ‘investimentu” ne’e. Oinsa ita bele importa sasan ho presu karun depois fan ho presu baratu hanesan investimentu? Aleinde ne’e, ami konsidera katak projeitu sira hanesan ne’e hatun tiha dezenvolvimentu seitor privadu. Ne’e sintoma husi Malisan Rekursu no bele hamosu korupsaun, kolusaun no nepotismu hanesan iha temou Suharto iha Indonezia.
Projeitu sira hanesan ne’e hatun tiha dezenvolvimentu seitor privadu. Maske investimentu públiku ne’e esensial ba nasaun sira hanesan Timór-Leste, Governu tenke finansia liu ho urjente ba seitorimportante sira ne’ebé benefisia ita nia povo barak, hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, ekoturismu, be’e no saneamentu. Aumenta tan, projetu CITL la refleta nesesidade husi mayoria Timóroan ne’ebé luta atu tau hahan ida iha meja leten. Estudantes sira presiza kadeira, livru, biblioteka no mestre sira molok sira bele hetan vantajem optiku internet nian, no povo presiza hahan saudavel no be’e mos molok sira bele kompras iha mall luxu.

Deve sei halo Malisan Rekursu ne’e belit liu ba ita nia ekonomia

Orsamentu 2012 husu Parlamentu atu aprova gastus tokon $33 ne’ebé impresta husi rai-liur, ba drainaje no saneamentu iha Dili, no ba estrada entre Dili, Liquica, Ermera, Manatuto, Natarbora no Baucau. Ne’e ba primeira-vez iha Timor-Leste nia istoria atu halo imprestimu. No iha planu atu halo imprestimus tan liu tokon $475 iha tinan 2012 to’o 2016.
Maske iha planu ba deve, livru orsamentu 2012 la fo informasaun sufisiente kona-ba imprestimus ne’e. Governu hanoin atu deve tamba funan kiik, maibe deve la’os deit kona-ba gastus, maibé kona-ba atu selu fila fali tusan. Maske ho “funan ki’ik” maibe presiza atu selu fila fali osan inan.
Molok halo deve, ita presiza aprende esperiensia nasaun barak ne’ebe mak ikus mai monu ba malisan rekursu, bainhira uza sira nia rikeza nudar garantia ba imprestimus, no uza osan imprestimus ne’e ho ladiak, dalaruma halo imprestimus ida ne’ebe boot teb-tebes maske sira laiha razaun atu halo imprestimus. Nasaun sira ne’ebe iha esperiensia at husi imprestmus mak hanesan Indonezia, Nigeria, Bolivia, Arjentina, Filipina no nasaun sira seluk tan.
Ita tenke konsiente katak, kreditor sira hatene ona petróleu no gas mak úniku Timór-Leste nia riku-soin ne’ebé bele fasil atu konverte ba osan, no ida ne’e mak halo ita hodi merese halo kreditu tuir sira nia hare. Maibe, bainhira iha tinan 10 oin-mai, no Bayu-Undan besik atu maran, ita nia jerasaun futuru sei luta atu selu fali funan no prinsipal deve husi rendimentu domestiku ne’ebé la serteja, iha klima ekonomia internasional ne’ebé la bele halo prediksaun. Iha faze ne’e, ita labele espekta katak rendimentu naun-petróleu sei bele selu tusan, tamba ne’e Timór-Leste tenke hanoin molok ita haksoit. Deve ohin loron sei hahusar ita atu fokit sai malisan rekursu ne’ebe belit tiha iha ita nia nasaun.
Konkluzaun
Nune’e ba lian ikus, karik ita investe ba iha seitor agrikultura no dezenvolvimentu umanu hanesan edukasaun no saude, no karik ita dezenvolve negosiu kiik sira inklui fabrika kiik ba prosesamentu agrikultura nune’e banhira Bayu Undan maran tiha iha tinan sanulu oin mai, buat sira ne’e bele suporta ita nia ekonomia estadu no povo. Maibe karik ita la hahuu ohin loron, no nafatin tuir politika ne’ebe hatuur iha proposta orsamentu estadu 2012 ne’e, ita nia oan sira sei hasoru difikuldade iha futuru. Make ne’e deit. Obrigado barak.
*Karik hakarak atu hatene liu informasaun sira ne’e, bele vizita www.laohamutuk.org, ka kontaktu juvinal@laohamutuk.org, +670 332-1040.

CEPAD Buka Abut KKN, Membru Governu Riku Ho KKN

Tempo Semanal-Dili, 28.10.2011

Centru Estudu ba Paz no Dezenvolvimentu (CEPAD) iha sexta feira lanca grupu servisu hodi buka hatene abut ba kauxa KKN iha nasaun foun Timor Leste dezde 2007 to’o 2009.

Prezidenti CEPAD, DR. Joao Boavida deklara katak grupu servisu ne’e sei halo konsulta ho populasaun iha Timor Leste hodi bele identifika loloos kauxa ba grivi KKN ne’ebe ninia abut hetan firmentu wain hodi nani buras maka’as husi nasional too baze.

“Grupu trabalho ne’e para hala’o estudu kona ba problema KKN. Depois grupu ne’e bele hamosu fali proposta ho rekomendasaun no politika diak id aba governu hodi hodi haree to’ok rekomendasaun sira hato’o ne’e. I bele sai hanesan programa nasional ida hodi funu hasoru KKN,” dehan Prezidenti CEPAD.

Estadu harii ona instituisaun hanesan inspeksaun jeral do estadu, PDHJ no KAK maibe seidauk tesi KKN ninia ikun tan ba to’o ohin loron Korruptor sira sei goza nafatin ho riku ne’ebe sira rekolha ho dalan imoral ninian. Nune’e duni tuir CEPAD ninia hanoin atu kombate KKN presiza iha estudu ida ne’ebe produz relatoriu adekuadu hodi kombate KKN.

“Grupu de trabalho sei atende ida ne’e, par abele partilha ho KAK no PDHJ atu nune’e hodi hamutuk mekanizmu politik diak ida para kombate KKN,” Joao dale.

Nia apela katak, “mai ita hotu servisu hamutuk hodi kombate Korrupsaun, tan ba Korrupsaun bele atraza prose demokrasia Timor no prosesu dezenvolvimentu ekonomiku I bele hamate kiak no mukit iha nasaun ida ne’e.”

Numeru KKN avansa maka’as duni no milaun lubun mak naben ba Korruptor sira tan ba ukun nain sira ne’e hatene halo lei hodi taka netik publiku ninia matan hanesan mos lei pensaun Vitaliza ho eis titulares.

Marcelino da costa, estudante UNTL ida dehan, “tuir hau nia governasaun Timor Leste sai hanesan kompania hodi hariku ema lubun ida hanesan Membru do Governu no deputadu balun tan ba ema hirak ne’e barak mak antes hetan kargu sira balun sei aluga uma (kos kosan) no sei sa’e motor de’it maibe foin maka tinan haat hetan fiar sira nia moris mudah husi ho velosidade maximu tebes. Barak maka sosa rai iha Dili laran tama too metinaro, balun harii uma iha Dili laran tama too area rurais no husi ona motor ba kareta mesak luxu hodi goza povu ne’ebe sei kiak no mukit. Maibe Dili klot demais atu haksumik Korruptor sira nia aktu.”

Too ohin iha kazu lubun ruma maka tama ona iha Tribunal no KAK rasik hatama ona rezultadu investigasaun kazu KKN balun hasoru membru do governu balun iha IV Governu konstitusional ninia laran maibe to'o ohin publiku sei duvidas ho KAK ninia servisu tan ba KKN sei nani maka'as no la iha membru do Governu ida maka tama ona iha bekora.

Saturday 29 October 2011

Video kona ba Kapturasaun Xanana Husi SBS

Nee video husi pakote programa Dateline televizaun SBS Australia ninian kona ba kapturasaun eis Komandante en xefe das Falintil Kay Rala Xanana Gusmao iha Novembru 1992.


Dutch company bribes World Bank official Published on 26 October 2011 - 11:30am


Published on 26 October 2011 - 11:30am
The Dutch Public Prosecutor's office has launched an investigation into an import and export company based in the town of Geldermalsen, following a tip-off from the World Bank that a former employee had been bribed by the Dutch firm.
The World Bank had discovered that one of its former consultants had been paid a substantial sum of money in return for supplying the Dutch firm with unpublished information on contracts to be awarded in East Timor. The projects were to be partially financed by the World Bank.
The investigation is being carried out jointly by the Dutch public prosecutor and the Overseas Anti-Corruption Unit of the London police. The Dutch tax office is also facilitating the enquiry.
Consultant arrested 
On Tuesday, the World Bank issued a statement saying that legal action had been taken by authorities in the UK and the Netherlands:
"As a result of a preliminary investigation by the World Bank Group Integrity Vice Presidency, and our referral of that information to the relevant authorities in recent months, the British and Dutch governments have launched a joint investigation into corruption involving a number of World Bank financed projects, implicating a Dutch company and a former World Bank short-term consultant.”
London police arrested the consultant and a woman in connection with the corruption charges on Tuesday. The Dutch authorities seized computers and administration files at the company premises and at the homes of the CEO and the commercial director.
Robust response 
The World Bank praised the British and Dutch governments “for their robust response to the allegations of corruption and look forward to the outcome of their legal actions” The bank added that it is finalising its own internal investigation into the matter and “will take appropriate action against entities and individuals implicated in wrongdoing."
(jn/imm)
© Radio Netherlands Worldwide
 

Saturday 22 October 2011

Taur Deklara Ninia Kandidatura Iha Fatin Konis Mate

 Tempo Semanal Mertutu 10.10.2011

Mertutu sai fatin special tebes ba eis Major Jeneral Taur Matan Ruak tan ba ninia belun Nino Konis Santana. Komandante Konis Mate iha Marsu 1998 no Taur maka troka nia. Nune'e duni eis jeneral Fitun rua primeru TL hili celebra ninia tinan ba 55 no denunsia ba publiku ninia intensaun atu konkorre ba Prezidenti da Republika 2012-2017. Tuir mai diskursu primeiru husi Taur Matan ruak ne'ebe hetaan ona apoiu husi asinates husi distritu 6 iha rejiaun IV liu ema nain rihun hitu ne'ebe koleta husi eis da rezistencia, juventude no feto sira hodi lori Taur ba rejista ninia kandidatura.

"Uluk nanain hau konvida maluk sira, ita halo um minuto de silêncio ba sira nebe mate, hahu hosi maun boot Nicolao Lobato to´o soldado kiik liu; liu hosi maun Carmo que nia kaben iha ne´e, José Santos que nia oan mane iha ne´e, David Alex, hotu-hotu nebe naran ita la temi ida ba ida, hosi sira nebe kaer kilat to sira nebe liman tanan. Hotu-hotu nebe doku sira nian ran, fakar sira nian ran ba ita nian nasaun. Um minuto de silêncio ita hahu!

Obrigado barak! Fatin ida ne´e, Mertutu. Naran Mertutu, Ermera. Hau mai iha 1999, hau mai visita kampa Konis Santana nian. Hau mai hetan maun Caetano ho família. Hau sae foho oan ida iha sorin neba. Hau dehan katak dalaruma funu hotu, ita sei halo buat ruma iha foho oan ida ne´e. Familia ida ne´e, aldeia ida ne´e, bali ita nian maun ida ne ´e que colega diak hau nian hosi kedas kiik to´o boot. Nia kuando escola, nia hetan susar, nia halai mai hau husu hau nian ajuda. Desde anos 70 to´o kedas nia mate no husik hela ita hotu. Hau fo hakuak boot ida ba família nebe tau matan ba nian, bali nian. Maluk responsáveis hotu hosi região IV nebe terus ho nia, lao ho nia loron no kalan la haluha hodi fo deit an ba rai Timor no povo Timor. Ita deve sira, deve sira makas los. To´o ita mate deit, ita sei la selu sira nian favor. Sira hotu nebe, família hotu nebe lakon nian oan sira, nian família sira, ita sei la selu sira nian favor tomak. Mas, ita promete katak ita sei tuir nafatin sira nian ain fatin hodi fo dignidade ba ita nian povo, povo Timor tomak nebe fiar katak Timor ukun an, sira bele hamrik hanesan mos nasaun sira seluk, foti ulun hateke sae, hanesan povo ida no nasaun ida livre no independente.

Hau ho hau nian família, hau nian alin sira iha ne´e, hau nian feton sira mos iha ne´e ho hau nian kaben sensibilizado los ba komisaun organizadora ho maun Leki-sera ho Kane, responsável hotu-hotu hosi região IV tamba imi organiza serimonia ida que inklui aniversario hau nian. Normalmente aniversario, buat ida que halo iha familia laran. Ohin, hau sente katak hau familia Timor tomak, Mertutu nian, região IV nian, Ermera nian. Ne´e signifika katak imi fo todan ida ba hau.

Hanesan mos foin dadauk hau koalia ho faluk, oan kiak sira, sira dehan hanesan ne´e; Matan Ruak! O ba presidente karik, o halo saida, o resolve saida?Hau dehan ba sira; Presidente tinan liman deit, Sidadaun ne´e tetap! Ne´be, se uluk ita mak determina destino Timor nian, agora no ba oin ita mak sei determina destino Timor nian.

Ita nian forsa iha nebe? Uluk ita lori ita nian barani no ita nian kilat, ita nian matenek fila hanesan ita nian forsa. Ohin ita nian Votu mak ita nian forsa. Hotu-hotu nebe hakarak ukun Timor inklui hau, so iha buat ida deit. Hanesan ohin Amo dehan; Hadomi povo rai Timor Lorosae, sai atan no serbi sira. Se ida ne´e laiha, lalika mehi ukun povo Timor.

Hau hotu, hau nian kareira tinan tolu nulu resin nein iha Forsas Armadas. Hau kunhese feto no mane barani los. Desde sira nebe kaer kilat to sira nebe subar, nukleo sira nebe subar guerrilheiros sira. Responsáveis que uluk iha Frente klandestina, Estafetas sira, hotu-hotu namkari iha rai Timor Lorosae nian laran tomak, sira ne´e barani ida que fora de sério, fora de normal.

Iha tinan rua nulu resin ha´at nian laran, hau segundo homem depois de maun boot Xanana Gusmão, tau matan ba imi. Depois de ida ne´e tinan sanulu resin rua, hau hare deit ema rihun ida, soe hela imi. Iha 2005, hau hateten ba Lere; Lere, hau hakarak sai! tamba ita hare deit grupo kiik oan ida mas o hare tok ba iha fatin-fatin nebe uluk subar ita, lori hahan ba ita, dolar lemo kuak, ai-laran, fatuk laran, sira ohin padese! Sira hanesan samea ulun laiha. Nia tanis, nia dehan; maun o husik deit ami ka? 2008, hau husu tan atu sai. Nia tanis, nia dehan hanesan ne´e; maun, tan saída mak o husik ami? 2011, hau dehan ba nian, hakarak ou lakohi, tinan ida ne´e hau sai. Hau hakarak lori fila fali ulun nebe laiha tutan ikun sira nebe sei lao lemo-lemo iha kafe laran-laran, iha foho rai Timor Lorosae hotu, laos fo riku ba sira mas foti sira nian dignidade hanesan ema nebe hari Timor, fila Timor hanesan nasaun ida ukun rasik an.Sira la husu riku ba ita, sira la husu osan ba ita, sira la husu kareta ba ita. Sira husu deit katak ita tem que respeita sira! Hanesan mos iha krise nian laran kuando Australiano sira serka hau, jornalista husu hau; Matan Ruak, tamba saida mak o anti Australia liu? Hau dehan ba sira; se hau funu ho Indonesia tinan rua nulu resin ha´at, laos anti Indonesio, laos agora mak hau atu sai anti Australia. Nia husu então o hakarak saida? Hau hakarak buat ida deit; O respeita hau. Porque kuando la respeita hau, hau nian respeito sei la fo ba o. Respeito, dignidade, ne´e ita presija, merese!

Ohin, hau mai fatin ida ne´e. Hau explica razaun saida mak hau hili Ermera, região IV, Mertutu hodi deklara hau nian kandidatura ba Presidente da Repúblika, 2012 to´o 2017. 

Primeiro, ne´e kampa Nino Konis Santana nian. Komandante nebe ikus liu mate iha funu laran. Nia represente Nicolau Lobato, David Alex, José Santos, Carmo, sira hotu nebe hau la temi sira nian naran e hau mai halo kompromiso ida ba sira, hateten ba sira katak se uluk hau barani mate ba Timor, ohin hau jura servisu ho imi, defende deit imi nian interese

Segundo, Ermera fatin ida que loke funu, habo´ot funu ba Suai, ba Maliana, ba fatin-fatin iha Timor-Leste nian rohan hosi Dili, Same mai fali iha ne´e. Tamba kuando ita nian funu hahu iha Timor laran tomak, kuado base rahun, hela deit Ainaro, Same, Manatuto, Viqueque, Baucau no Lospalos. Restu ne´e laiha. Same, Ainaro rahun tiha iha Setenta e Nove. Ema nain Sanulu resin ha´at deit ho Konis halai mai fatin ida ne´e. Se mak loke? Dudu, Tatamailau, Deker, Hammar, Aswain sira hosi ne´e mak loke ba rabat iha Indonesia. Iha Oitenta nian laran, hau hateten ba Sera Malik nebe agora iha hela Indonesia. Momento neba nia komandante Pelotaun segurança hau nian. Nia dehan; maun, ita mohu tiha ona, halo nusa mak funu ba oin? Hau dehan ba nia; ita sei lori funu to´o fronteira, se Indonesia dada tan, ita sei to´o Kupang no Atambua. Finalmente, ita to´o deit Perbatasan, funu hotu. E então, sira ne´e mak hatutan hodi hateten ba mundo katak afinal funu laos deit iha Manatuto, laos deit iha Lospalos, laos deit iha Ainaro, laos deit iha Same mas Timor laran tomak! 

Terceiro, ema hateten dehan Lorosae-Loromonu. Hau dehan ba sira hotu nebe koalia ibun boot dehan Lorosae-Loromonu, sira bosok, sira halo propaganda, sira soran ita, sira fahe ita tamba ne´e dalan diak atu ukun ita. Ohin hau nian presença iha ne´e, ba hateten sira, se deit, katak ne´e la los. Timor ida deit, nasaun ida deit, povo ida deit, ita hotu nian ran fakar iha rai ida ne´e, ita hotu moris iha ida ne´e. Ida ne´e ita nia inan, ida ne´e ita nia uma kain. Ne razaun hau escolha mai iha Mertutu, Ermera, região IV, hodi deklara hau nian kandidatura.

Hau nian kandidatura oinsa? Primeiro, hau nia candidatura la kontra ema ida. Quanto mais ema barak konkorre ba presidente da repúblika, diak liu tan! Tamba saida? Fo opsi ba populasaun hodi hili. Ida nebe apresenta programa diak liu, povo hili tuir nian konsiensia. Tamba ne´e, hau nian candidatura la kontra ema ida. Quanto mais barak, diak liu. Ne´e hanesan kios. Kios barak liu, imi bele hili ida nebe folin diak, ida nebe respeita imi, simu imi diak, fo sasan ho kualidade. 

Segundo, hau nia kandidatura para halibur ema. La fahe ema. Se para fahe, hau la presija kandidata hau nian an. 

Terceiro, hau nia kandidatura para servisu ho partido nebe deit, se deit, Timor laran tomak. Tamba ne´e hau nian kandidatura INDEPENDENTE. kandidatura ida ne´e, se nian? Responsáveis sira tomak, Timor laran hosi frente armada, resistência, frente klandestina, hosi sira nebe lori hahan dolar tun sae, faluk, oan kiak sira nian, ba sira nebe kaer kilat, ba sira nebe subar guerrilheiro sira no ba povo Timor tomak. Hau nia kandidatura, sira nian. So para serbi deit sira e hau promete katak hau sei halo hanesan tinan tolu nulu resin nein, hau halo tiha ona ba ita nian nasaun.

Tamba saida mak hau mai? hau hateten ba povo tomak; uluk fakar ran, mate, ita barani hamrik iha oin. Ohin hikis kosar deit, ita sai fali kotuk, PENONTON deit. LABELE! Tem que hamrik iha oin. Pahlawan uluk, Pahlawan agora tetap Pahlawan ba Timor. Hau ho hau nian kaben, ho hau nian oan sira promete halo buat hotu foti Timor nian naran, foti Timor nian oin, foti povo Timor nian naran hetok bo´ot liu tan. Familia ne´e hanesan nukleo nasaun nian.SE MAK LA HATENE UKUN NIAN FAMILIA, NIA SEI LA HATENE UKUN TIMOR!

Ikus liu hau hakarak agradese dala ida tan ba komisaun organizadora. Ba hau nian responsáveis sira nebe região I, II, III, IV, hau nian maun alin sira mai hosi Oecusse nebe dok los, faluk, oan kiak sira nebe mai iha ne´e. Hau nian maun alin sira hosi media nasional no internasional. Imi hau sei la soe ba rai imi nian konfiansa no imi nian fiar tomak. Hau reza ba Maromak, ba ita nian matebian sira, rai lulik, fatuk lulik atu fila ita sai ema ida deit. Sei todan nafatin, makas nafatin hanesan foho RAMELAU! Obrigado barak."

Thursday 20 October 2011

TROICA POLITICA


Opiniaun husi Antero Benedito da Silva, Peace Center UNTL

TROICA politika refere ba: Presidenti Republika, Presidenti Parlamentu Nasional no Primeiru Ministru.  Kualker Partidu ou koligasaun Partidos Politika, ne’ebe atu troka rejime politika iha Timor, sira tenki iha konseitu politika kolektivu TROICA.  Karik Presidenti Republika ou Parlamentu Nasional mak mai husi bloku Politika rua mak la hanesan instabilidade politika sei karakteriza rejime ne’e.

Tinan 2001 Timor oan sira halo protestu maka’as kontra ONU, tanba autoritarianismu karakteriza ukun ONU nian. Poder politika hotu; eksekutivu, lejislativu no judisiariu hotu iha Matebian Sergio Viera de Melo nia liman. ONU admite Conselho Nacional (CN) ne’ebe reflete bloku politika sira iha CNRT nian, maibe Lider UDT Matebian Manuel Carrascalao manan tiha lider historika Dr. Jose Ramos Horta iha votasaun interna Presidenti CN nian.  Hafoin, Presidenti CNRT Xanana Gusmao la bele mos kaer Poder Eksekutivu  hamutuk ho Sergio Viera de Melo.  ONU iha kontrola tomak ba sistema judisiariu ho mandatu ida mak crimes graves ne’ebe mos heranca 24 anos okupasaun Indonesia nian.  
 
Iha forum hotu-hotu, liu-liu Forum Donor sira nian, Timor oan sira koalia kona Timorisasaun, katak tranferensia poder ba rejime politika ida ne’ebe aseguru autoridade politika iha Timor oan sira nia liman, lais liu diak liu.  Maibe Timor rasik seidauk hetan formatu politika ida ne’ebe bele koresponde situasaun ne’e tanba laiha kompromisu atu rekonese KONSTITUISAUN RDTL I nian ne’ebe mos ho sistema Semi-Presidensial.  ONU adopta eleisaun multi-partidaria ba Asembleia Konstituante fulan Agusto 2001, hafoin mak Timor oan sira  tetu no defini  semi-presidensial  nu’dar sistema politika RDTL nian ohin loron.

Bain-hira UNTAET transfere autoridade politika ba FRETILIN tinan 2002, Troica Politika kompostu husi Lider Historika Xanana Gusmoa nu’dar Presidenti da Republica, Presidenti FRETILIN Franscisco Guterres Lu-Olo sai nu’dar Presidenti Parlamentu Nasional no Lider Historika Mari Alkatiri kaer kargu Primeiru Ministru.  Rejime ne’e duro ba tinan hat deit husi Maio 2002-Junu 2006, tanba sentimento anti-FRETILIN sei persistenti tebes, no resulta iha krise 2006. Se it hare didiak, Presidenti Xanana Gusmao iha konsistensia hodi apoiu FRETILIN, bele auventa to’o kuaze tinan hat nia laran. Ida ne’e akontese tanba sira hotu lider FRETILIN ho intensaun ida deit mak konsolida independensia.  Mas rejime ida ne’e monu tanba: figura Mari Alkatiri monu, depois de Igreja Katolika hamosu kestaun sektarianismu; divisionismu interna FRETILIN; frakeza interna governansia FRETILIN nian iha area balun no tanba ejistensia inimigu antigu FRETILIN nian.

Tinan 2007, FRETILIN konsegue manan fila fali eleisaun maibe, la asegura maioria absoluta no mos la hetan formula TROICA politika, tanba Lider Xanana Gusmao no Dr. Ramos Horta sai ona adversariu politika FRETILIN nian. Formula Troica alternativu mak prense husi Jose Ramos Horta, La Sama no Xanana Gusmao. Ejiste tensaun politika entre sira tanba ida-idak ho nia tendensia, maibe sira asegura duni rejime politika ida to’o oin loron. FRETILIN halo oposisaun parlamentar, depois de reflesaun Holarua, ne’ebe hamosu falsifikasaun politika alias Marca da Paz. FRETILIN hala’o kna’ar diak nu’dar oposisaun, no konsegue rekopera imajen lideransa FRETILIN nian liu husi sistema eleisaun direta. Maibe, FRETILIN seidauk bele asegura ukun iha tinan 2012, tanba Kongressu datolu FRETILIN seidauk hamosu figura politika TROICA ninian.  Oras ne’e FRETILIN sei iha nakukun hela.

Konsistenti ba teza eleisaun multi-partidariu nu’dar dalan ba mudansa rejime politika, no tanba mos performansia politika Governu AMP ohin loron ne’ebe at tebes, mudansa rejime politika sai nesesidade ho objektivu estratejiku: edukasaun partido sira kona oposisaun nao-antagonistika, no kria dinamika politika foun. Eis Lider F-FDTL Maijor Jeneral Taur Matan Ruak loke ona dalan ba FRETILIN no partido politika sira atu defini Troica lideransa.  Kaulker Partido Politika ne’ebe manan bele servisu ho Senhor Taur Matan Ruak nu’dar parserru, tanba nia mai husi Instituisaun F-FDTL ho kredibilidade a’as tebes. Ne’e indika katak mos FRETILIN la presiza kandidatura Presidenti seluk. Publika husu se  mak sei preside posisaun Presidenti Parlamentu Nasional no Primeiru Ministru.  Iha momentu ida ne’e, FRETILIN iha vantagem liu.  AMP iha krise nia laran: Jose Luis nia kazu seidauk final iha tribunal, Mario Carascalao sai ona husi formatu Xanana Gusmao nian, no alegasaun korupsaun kona kauzu Ministro hotu iha AMP nia laran. Situasaun ne’e sei obriga mudansa rejime.

Dalan nakloke ba Dr. Mari Alkatiri, maibe nia deklara ona katak nia laiha ambisaun fila ba kargu Primeiru Ministro. FRETILIN nune’e, buka formula seluk atu bele hadau tan votus. FRETILIN fo apoiu ba Senhor Taur Matan Ruak ou lalika iha kandidatura Presidenti Republika hanesan eleisaun 2002 nian, no avansa Dr. Lu Olo nu’dar Primeiru Ministro akompanhadu ho Vice Primeiru Ministro sira ne’ebe kompetente. FRETILIN no nia aliadu sira tenki konsolida-an ho diak hodi bele manan iha eleisaun interna Presidenti Parlamentu Nasional, ne’ebe sei la fasil mos, hodi FRETILIN bele aseguru sustentabilidade nia rejime rasik. Dr. Mari Alkatiri bele hili atu sai Presidenti PN ou kaer Pasta Ministro dos Negocios Estranjeiros, hanesan mos istoria Hillary Clinton  iha Amerika no Kevin Ruud iha Australia. Dr. Ramos Horta bele kaer kna’r ruma iha area Pos-Gradusaun (Doutoramento no Maestrado) iha UNTL, tanba formasaun umana sai kestaun importante iha RDTL, maibe karik ONU mos sei presiza nia halo servisu iha nivel internasional nian ne’ebe sei importante mos ba  internasionalizasaun Timor.

Tuesday 18 October 2011

NEO-OBSCURANTISMO





Opiniaun husi Antero Bendito da silva


Depois de liberta-an husi Imperio Reino Unido, Frans Fanon, lider nasional Algeria nian frustradu ho situasaun iha epoka ukun-rasik-an nian. Algerianu sira nia hahalok atu hanesan fali kolonialista sira. Nune’e Fanon hakerek libru ida ho titulu: “Black skin, white mask-kulit metan, maskere mutin,” hodi esplika kona lalaok ninia emar sira. Media Timor ninian ikus-ikus ne’e nakonu ho kestaun korupsaun, projetu laiha kualidade, ahi mate permanenti, povu halerik kona fos-mutin, presu sasan sae-as, kareta privadu barak liu hodi kauza trafiku no seluk-seluk tan-seluk-seluk-tan, hotu ne’e nu’dar modelu esplorasaun foun.

Obscurantismo katak Politika kolonial nian ida ne’ebe sistematikamente nega, hadau Povu maioria nia direitu sosial, atu aprende siensia hodi sai matenek no konsiensializadu kona realidade moris  sira nian rasik no emar umanu nian, nune’e  povu bele kontrola sira nia moris rasik.  Portuguese sira fo espasu oi-tuan liu ba povu Timor nia oan sira atu aprende le no hakerek ne’ebe ita hatene ohin loron.  Depois  de revolta tinan 1959 mak Estado Fascista Portugues  hahu loke Eskola  publiku iha tinan 1960 resin. Antes ne’e Igreja Katolika mak kaer edukasaun kolonial, eskola limitadu no prioridade ba lideres feudal no deportados sira nia familia deit mak eskola atu sai nai-lulik no katakista. Nune’e to’o tinan 1974, mais ou menos Timor oan menus husi 5 pur sentu deit mak eskola. Ida ne’e mak bolu obscurantismo.

 Ohin loron ita ukun-an ona, maibe familia povu agrikultura nian barak sei luta nafatin hodi nia oan sira bele ba eskola. Universitariu oan sira ne’ebe mai husi knua remotas sei kontinua moris iha status quo injustisa nian, terus nonok-deit, laiha ema mak hatene. Iha nivel internasional, ema estranjerru sira, menos Cuba, la fo dalan atu Timor oan sira aprende matenek ne’ebe konsidera estratejiku iha sira nia nasaun. Ezemplu, Timor oan sira bele aprende komputador, maibe ema sei hanorin  deit sira oinsa uza komputador, la hanorin oinsa halo komputador.

 Internalmente, ita nia politika edukasaun tinan hirak ikus ne’e sei kria konfusaun no sei sujeitu ba transformasaun. Ezemplu, CNRT halo konferensia iha Penique, Portugal no deside Portugues nu’dar Dalen Ofisial. Unika organizasaun ne’ebe dezafia desisaun ne’e mak Uniao Professores Timor-Lorosae ne’ebe kolega ida naran Lorenco Aparicio Guterres ho nia maluk sira mak inisia hodi antisipa situasaun ne’e.  Maibe, Sindikatu profesores sira la hetan apoiu nato’on  iha nivel lideransa nian, no tempu ne’eba sira mos laiha Linguista ne’ebe mak bele tulun sira.  Iha tempu ne’eba paises sira ne’ebe koalia Dalen Inglez mos dudu hela sira nia interese atu dalen Inglez hetan espasu iha Timor-Leste.

Liu husi movimentu solidariedade nia membru sira balun iha Azembleia Konstituante hanesan Matebian Jacinto Maia, Antonio Cardoso, Vicenti Faria, Osorio Florindo no sst, sira konsegue hatama Dalen Tetun laos deit nu’dar Dalen Nasional maibe mos Dalen Oficial RDTL nian.  Nu’dar sidadaun, Professores sira ikus mai hakruk ba Konstituisaun, atu aprende Dalen Tetun no Portugues.

Reitor UNTL Dr. Benjamin Cortereal no Dr. Aderito Guterres inisia Instituto Nacional Linguistica (INL) hodi dezenvolve Dalen Tetun, maibe, Governu la fo tulun. Tinan kotuk, mosu kazu irmaun FALINTIL Kiak nian, ne’ebe nia tenki hatan iha tribunal maibe, Kiak ho nia kolega sira la komprende Portugues. Brigadiru Taur Matan Ruak dezafia Governu no Tribunal; mosu kritikas barak, katak Governu la dezenvolve Dalen Tetun, hafoin mak Governu aloka fundu US$100,000 iha OGE  tinan 2011 nian ba INL.

Governu mos la aloka osan nato’on hodi halo kampane maka’as ba Dalen Portugues no Tetun. Uluk, Ministeriu Edukasaun fo intensivu ba Professores sira atu aprende Potuguese, maibe, tanba sira la hatene oinsa atu motiva professores, alem de liu husi osan intensivu; entaun progressu laiha, no ikus mai fundu ne’e halakon tiha, no professores sira  barak mos mak lakon pasiensia atu aprende. Oras ne’e dadaun Portugal hasoru krise no paises CPLP sira ladun agresivu iha asuntu ida ne’e.

Iha nivel ida, Timor sei tenta konsolida nasaun no dezenvolve Tetun  no Portuguese. Iha nivel seluk, hahu tinan kotuk, Ministeriu Edukasaun no Senhora Christy Sword Gumao promove politika Lingua Materna iha ensinu basiku. Tuir artigu ida foin lalais ne’e sirkula husi Rede Portugues nian ida iha internet katak, promosaun Lingua Materna nu’dar politika Anglo_Saxono ida hodi kontra domino Portuguese iha Timor. Semana rua kotuk, Prof. ida husi Amerika, mai koalia ho hau iha UNTL, hodi dehan: “Timor agora iha grupu pro-Australia ga?” Hau dehan ba nia: “Ami hatene ho diak saida mak devide et impera, maibe hau foin mak rona asuntu ne’e. Karik ita bele ba husu Dona Gusmao, Agio Pereira no Emilia Pires, tan sira mak sidadaun Australia nian!”  Timor oan sira hatene katak sira sei la sai tan vitima kualker nasaun iha mundu.

Governu RDTL I 1975-8, tuir lolos promove ona Lingua materna hodi taka frakeza Lingua Tetun nian, iha base de apoio. Maibe tanba sa prosesu ne’e la kontinua iha era restaurasaun RDTL? Dalen Materna hira mak labarik kiik-oan ida sei aprende iha sidade Dili, Baucau no sub-distritu ne’ebe ema hela mistura malu? Klaru katak ita sei hanorin dalen: materna lokal sira, Materna Inglez, Xinese, Arabe, Malay no sst, tanba Timor oan sira kaben ho ema nasaun bar-barak no ida-ida sei forma ninia komunidade kiik-oan iha Timor laran.

Kestaun fundamental mak ne’e, se Estado la forti no bain-hira Dalen Intermediariu sai konfusaun iha ensinu basiku no sekundariu, hodi prosesu aprendizajem la la’o ho diak, naturalmente, edukasaun laiha kualidade. Profesores sira iha base husik estudante sira hakat liu deit mai iha Ensino Superior. Problema saida mak ita hetan iha Universidade? Dosenti sira halao formasaun extra-hodi hadia letra, hadia formasaun hanoin, hadia Dalen, hadia fisikolojia–inferioridade kompleksa etc; Dosenti sira rasik, moris hanesan atan ba desisaun Governu nian. Hafoin orcamento Geral Estado nian menus bebeik husi tinan ba tinan; liu 10 pur sentu tinan antes tinan 2005; no kuaze 5% deit iha tinan 2011 (ideal 20 pur sentu/nasaun iha mundu), signifika Governu la tau atensaun-as ba Dezenvolvimentu Sosial. Politika sira ne’e hotu ita bele bolu mos neo-obscurantismo kalae?  

Wednesday 12 October 2011

TILMAN DUUN EIS MAIJEN ATU HALO TL SAI BIRMANIA NO RUAK HANARAN TILMAN DEPUTADU ITENERANTE

Iha loron 10/10/2011, Eis Maijor Jeneral Taur Matan Ruak ofisialmente anuncia ninia kandidatura ba Prezidenti da Republika Periodu 2011- 2017 iha besik rate ninia belun saudozu Nino Konis Santana ninian iha suku Mertutu, sub-distritu Ermera, distritu Ermera. Eis Jeneral Fitun rua neebe rezigna aan husi ninia kargu iha loron 06/10/2011 dehan hanesan cidadaun Timor oan ida ne'ebe la iha partidu hakarak kandidata konkore independentimente ba pozisaun Prezidenti da Republika. "Ha'u nia partidu mak veteranus da rezistencia, povu no foin sa'e Timor leste ninian," dehan Taur iha kalan 06/10/2011 iha taibese Dili.


Maske nune'e Eis Jeneral ne'ebe maka lakohi halo kudeta kontra Governu konstitusional iha krize 2006, sei hetan nafatin alegasaun husi Deputadu balun iha parlamentu nasional katak Taur hakarak tuir izemplu balun iha nasaun ditadura balun iha azia. Senhor Deputado Manuel Tilman ne’ebé hanesan mós kandidatu ida ba eleisaun prezidensiál tinan 2012 hateten katak, nia hein katak nasaun Timór sei la halo tuir ezemplu hanesan Indonézia nó Birmánia nian, ne’ebé mak jenerál sira mak ukun iha nasaun laran. 


“Ohin loron, ha’u la haree rai ida iha Ázia ne’e ezisti jeneral sira mak ukun, só iha de’it Birmánia nó Indonézia mak prezidente sira mesak ema jenerál de’it”, haktuir Tilman ba Ajénsia Lusa.

Deputadu ne’e hein katak “Timor-Leste sei la halo tuir ezemplu ne’ebé mak jenerál ká eis-jenerál mak ukun nasaun ne’e, maibé tenki ema sivilista hirak ne’ebé mak iha ona formasaun iha area direitu, finansa nó justisa”.



Hatan ba DR. Tilman ninia alegasaun ne'e eis xefe estadu maior das FALINTIL ne'e dehan, "Senhor Tilman koalia kona ba ha’u nia kandidatura I kompara ho Myanmar no nasaun sira seluk ne’ebe ditadura iha Azia nian, que  militar mak lidera? Kona ba ida nee, ha’u nia komentar mak, Senhor Deputadu Tilman, hanesan deputadu Itenerante. Uluk nia deputadu Portugal nian, agora nia deputadu Timor, aban bainrua keta nia ba tan Macau ka Hongkong kariik. Nia familia iha liur, nia la konhece Timor, la konhece povu Timor, nia mos la konhece ha’u. Tan ida ne’e, nia ko’alia hanesan nee. Hau husu, para kuandu nia ko’alia, mai ko’alia ho hau. Du que nia ba koalia ho media.


Wainhira husu diferenca entre maijor Jeneral ne'e ho maijor Jeneral iha nasaun sira ne'ebe mensiona husi Deputadu Tilman Taur haktuir, "diferensia mak sira nia pais ne’e, pais ditadura. Ita nian ne’e la’os pais ditadura. Ita iha konstitusaun ida, ita iha sistema harii dadaun atraves elisoens iha tinan lima-lima, I ha’u, konkore hanesan cidadaun normal neebe konsiente ba papael Presidente da Republica nian I konsiente ba papel sosiedade no papel ba estadu de direitu demokratiku." 
 

Sunday 2 October 2011

TMR: FALINTIL TRAVA BATALHA NO MANAN BATALHA


Iha despedida ho membru F-FDTL iha centru Treinamentu Nicolao Lobato Metinaro Maijor Jeneral Taur Matan ruak iha ninia lia menon murak balun ba Membru tomak F-FDTL no novatus sira. Komandante fitun ne’ebe sei hakat ba vida civil iha loron lima oin mai ne’e despede ninia soldadu besik rihun ida ne’ebe forma iha kampu laran ida por ida ne’e halo forca barak maka simu ho matan wen durante oras haat liu nia laran. Tuir mai transkrivu badak lia fuan ikus ba ninia soldadus ho komandante sira iha loron kinta (29/09).
“Ohin, oportunidade ikus liu mak hau mai hasoru malu ho imi, depois hau servisu hamutuk ho imi iha tinan 36 resin, ba servi ita nia nasaun no ita nia povu. Ohin, hau mai atu komprementa imi no despida imi.”
"Ita nia instituisaun forsa armadas F-FDTL iha istoria tempo pasadu, ho nia naran. Istoria FALINTIL ne’ebe liga ho tempo pasadu, ho nia naran. Istoria FALINTIL ne’ebe liga ho ita nia povu no ita nia nasaun nian, iha tinan 36 nia laran.”
Durante ita nia moris, hanesan instituisaun ita halo konkista bo’ot iha ita nia vida. Ita kontribui ba Independensia nasaun Timor nian, hodi lakon ita nia soldadu rihun ba rihun iha kombate. Husik hela faluk, oan kiak sira no liman tohar-ain tohar namkari iha Timor Lorosa’e laran tomak.
FALINTIL nia kontribuisaun hala’o konkista ida mak liga ho nasaun ne’e ninia independensia, hanesan nasaun soberanu hodi hamrik iha komunidade Internasional nia oin.
Konkista ida mak FALINTIL hala’o tan maka transformasaun husi forsa Gerila ida ba forsa konvensional ne’ebe modernu ho proforesional ne’ebe diak no kapas liu, hetan kredibilidade iha mundu.
Iha mundu ne’e, ezesitu la barak mak konsege ida ne’e. Ita Timor konsege, ita nia forsa armadas konsege halo ida ne’e.
La iha buat ida ke defisil iha ita nia vida nudar forsa, see karik hakarak atu la’o ba oin. Istoria FALINTIL hatudu ba povu katak, kusta to’o iha ne’ebe deit, terus to’o iha ne’ebe deit, forsa armadas la hakfodak.
Ita nia moris para ba trava batalha, no manan batalha iha ita nia vida, maibe dezafiu mai iha oin sei maka’as liu tan no bo’ot liu. Tan ba ne’e presiza haburas nafatin forsa ne’e nia matenek, vontade no deterrminasaunm atu lao ba oin.
Ohin hau hakarak aproveita momentu ida ne’e hodi hatudu ba imi premiu nobel da paz ne’ebe FALINTIL simu. Laiha forsa ida iha mundu ne’e simu premiu Nobel da paz, ne’ebe premeiru hetan husi Prezidenti da Republika Jose Ramos Horta depois entrega hela ba FALINTIL. Ne’e onra ho previlejiu ba instituisaun F-FDTL.
Ha’u apela ba forsa foun sira atu banati tuir dalan ne’ebe FALINTIL kria dadaun hela ne’e.   Nune’e mos ba Veteranus sira mak sei ejisti iha F-FDTL atu akompanha nafatin forsa foun hanesan imi nia alin no oan, sai hanesan moris familia iha uma laran.
Hau husik hela imi ba iha komando ida ne’ebe lao hamutuk ho hau iha tinan naruk no sei lori forsa ne’e ba dalan diak no ba povu nia diak. Hau husik hela imi, maibe hau nia fuan sorin hau hela ho imi wainhira hau iha ne'ebe deit.

Iha formatura naruk ne’e ninia laran iha mos padre Kapeliaun Rui ne’ebe belun diak jeneral Taur ninian. Taur hahi tebes bontade, determinasaun no diciplina ne’ebe hatudu husi saseluk Kristu nian ne’e.