Tempo Semanal Dili, 01/01/2013
Iha kalan ikus tinan 2012 ninian Cidade Dili festa bo'ot ba troka tinan ninian. Ema rihun wain maka la toba hodi hakotu sira nia kalan ikus tinan 2012 no simu oras dahuluk tinan 2013 iha palaciu do governu ninian oin.
Paixon tiru tarutu husi kiik to'o bo'ot liu halo cidade Dili la deskanca iha kalan ne'e. Iha bairos sira paixon tarutu ema husi idade oioin sai uma tama uma hodi felicita malu.
Labarik kiik oan ho idade tinan sanolu resin luma mai karaik toka muzika danca ketak no jovens sira tuur grupu ho kalen beer no masa jerikan hemu hamutuk.
Tuir observasaun tempo Semanal iha area kuluhun mosu problemas tuda malu no halo mane ida het tah kanek iha ninia tilun hun. "Jovens sira ne'e odiu malu kleur ona entre bidau ho Kuluhun," dehan membru PNTL ida ba tempo semanal.
"Ami seidauk hatene problemas ninia hun ne'ebe sei investiga hela," Membru PNTL ne'ebe husu atu jornal ne'e labele publika ninia naran hatutan.
Iha parte seluk besik area klak fuik mos mosu problemas deskonfia jovens balun hemu lanu no halo auto stop ba motorizadas ne'ebe liu husi liuron bo'ot ne'eba. Tuir informasaun jovens sira ne'e konsege hapara membru F-FDTL ida ne'ebe liu husi fatin ne'eba.
Mezmu la hatais farda maibe membru F-FDTL ne'e lori ho kartaun identidade no konsege hatudu kartaun ba jovens sira ne'e maibe jovens ne'ebe balun hahu lanu ona ne'e koko atu baku nia nafatin entaun nia eskapa aan ba informa fali ba parte PNTL ho Policia Militar ne'ebe halo seguranca besik iha area refere.
Lakleur de'it membru F-FDTL sira seluk ne'ebe deskonfia mai husi PM to'o iha area klak fuik no halo kapturasaun ba jovens ne'ebe alega koko baku membru F-FDTL ida. Akontecimentu ne'e halo joven ida tama ospital.
Kazu hemu lanu tua hodi hamosu problemas ne'e la'os dala uluk. Iha bairo Vila verde foin lalais ne'e mos mosu ema baku membru F-FDTL ida seluk to'o oin kanek hotu.
Showing posts with label F-FDTL. Show all posts
Showing posts with label F-FDTL. Show all posts
Tuesday, 1 January 2013
Saturday, 15 December 2012
Numeru Violensia Kontra Feto Sei Makas
TEMPO SEMANAL -DILI,15/12/2012
Kampania loron 16 kontra violensia hasoru Feto
hanesan kampania Internasional hodi elimina violensia kontra feto iha mundu
tomak. FOKUPERS, hanesan organizasaun independen ne’ebé servisu ba area
direitus feto no labarik feto sai vitima husi violensia bazeia ba jeneru no
violensia domestika iha knar hodi fó sai ba públiku relevante ho atendementu ba
violensia bazeia ba jeneru no violensia domestika iha tinan 2012.Tuir Pres
Riles Fokupers
Iha tinan ne’e Fokupers fó atendementu ba feto
sobrivivente hanesan tuir mai, kazu ne’ebé Fokupers simu keixa hamutuk 130
violensia Domestika 84. Kazu ne’ebé refere ba uma mahon hamutukl 110
sobrevivente hamutuk ema nain hitu nolu (70) no oan familia ne’ebé tuir hamutuk
ema nain haat nolu (40).
Kazu ne’ebé prosesa ba iha Tribunál hamutuk ualu nolu
(88) no kazu rua nolu resin ida (21) mak hetan ona desizaun final iha Tribunál
Dili, Suai no Baukau. Desizaun prizaun aas liu mak tinan sanolu resin ualu (18)
kazu insestu no minimu tinan ida (1) fulan neen (6) kazu Violensia Domestika.
Antes 2012 hetan desizaun final hamutuk kazu sanolu
resin neen (16) vilensia domestika sanolu (10) insestu kazu tolu (3) no
violensia seksual kazu ida (1), tortura kazu rua (2) ho pena prizaun aas liu
mak tinan sanolu resin ualu (18).
Ida ne’e hatudu katak, kazu violensia domestika barak
mak sei pendente iha Tribunál no fó impaktu ba vitima seidauk hetan Justisa
ne’ebé justu iha sira nia moris. Maske Timor-Leste iha ona Lei kontra violensia
domestika no kodigu penal rasik. Ho razaun ne’e organizasaun Fokuprs hakarak
rekomenda ba orgaun kompetente mak hanesan Sekretariu Estadu Promosaun
Igualidade (SEPI), Sekretariu Estadu Seguransa (SES), Ministeriu Justisa (MJ),
Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) inklui mós Parlamentu Nasional
(PN).
Bazeia ba monitorizasaun Fokupers ne’ebé halo
akompaniamentu ba vitima, hare katak atendementu autor judisiariu sira la dun
masimu tuir mandate Lei Konvensaun Violensia Domestika (LKVD) artigu 10 ne’ebé
mensional katak, SEPI nia knar atu fahe informasaun no fó formasaun ba entidade
hotu kona ba oinsá prevene no identifika Violensia Domestika.
Sekretariu estado segurangsa mak sai hanesan
responsavel maxima hodi proteje vitima no perpetrador sira husi violensia
Domistika liu PNTL iha seksaun polisia unidade vulneravel ( VPU ), maibee
durante ne’e hatene katak prestasaun
servisu husi VPU rasik sei hasuru obstakulu oin – oin tamba faltade rekursus
humanu no ekipamento.
Iha tinan
fiscal 2011 PN abrova verva hodi sosa trasporte ba VPU, maibee kolokasaun
trasporte ne’e, la makximu tamba unidade seluk mak utilija fali. Ami rekomenda
ba SES, atu haree fila fali kolokasaun transporte ba polisia VPU hodi fasilita
sira nia atendemento ba iha vitima iha prosesu investigasaun ba kazu violensia
ba jeneru no violensia Domestika. Rekomenda mos atu tau fatin ka kuartu
emerjente no logistika hodi bele responde ba atendemento vitia sira( liu – liu
no labarik sira sai vulnavel).
VD nudar krime publiku nebe prezija urgemente halo
atendemento, na maibee realidade kazu barak mak pendent hela no kazu balu hetan
resizaun final la justu,ho violasaun nebe vitima hasuru, exemplu minimu
desizaun tinan 1 fulan ne’e barak liu mak livre kondisional.
Husu ba Sr, menisteriu justisa iha obrigasaun aloka
orsamentu ba trenamento adfogadus no autor judicial kona ba lei kontra
violensia domestika (LKVD) , ho nune sira bele fo apoi no asegura asistensia
justisa nebe adenkuada no justu. Ami hakarak rekomenda ba MJ atu halo
koordenasau no instuitisional hanesan SEPI,PDHJ, no SES partikularmente PNTL
kona ba sensibilisazaun LKVD ba sidadaun hotu, inklui asuntu feto asesu ba
justisa.
Knaar PDHJ nia hak nian tuir LKVD mak responsabiliza
ba hasa’e koinesementu no trenamento legal ba ajente polisia, adfogadus juizis
autoridades relevantes. Nune’e bele ajuda direitu feto nian asesu ba justisa.
Sira sujere ba PDHJ tau iha konsiderasaun hodi integra atividade refere iha planu
atendementu atividade atual ba autor judisiarius, F-FDTL lideres komunitariu no
seguransa prizaun. Sujere mós ba PDHJ halo koordenasaun ho instituisaun
relevantes seluk hanesan SES, SEPI, no MJ hodi enkarega servisu refere.
Fokupers ho respeitu tomak hakarak manifesta
gratidaun no elojiu ba ilustres Deputadu sira iha parlamentu Nasional. Tanba,
distintus deputadus sira konsidera asuntu igualidade jeneru sai hanesan
elementuprioritariu hodi aprova ona orsamentu jeral Estadu (OJE) 2011 no 2012
ba implementasaun LKVD.
Nai deputadu sira nudar reprezentante primordial iha
parlamentu Nasional, ohin sira koko atu fó hanoin no hato’o ami nia
preokupasaun ba implementasaun LKVD husi Ministeriu xaves.
Ne’e duni, rekomenda atu nai deputadu sira analiza
didi’ak planu orsamentu Governu nian antes finaliza diskusaun ou debate iha
parlamentu nasional kona ba planu orsamentu jeral estadu 2013. Ho nune’e atu
asegura ba implementasai Lei Kontra Violensia Domestika hodi proteje feto no
mane bazeia ba ida-idak nia nesesidade nudar seres umanus ne’ebé bele moris iha
familia ida nakonu kondisaun dame no armonia.(**)
Labels:
F-FDTL,
pntl,
Violensia domestika
Monday, 30 May 2011
Virus Vídeo Manas Artista Indonézia Deskonfia Da'et ba PNTL
Timor-Leste nasaun ne'ebé maioria relijiaun katólika iha mundu, oras ne'e daudaun hasoru hela tentasaun boot ba sira nia fee. Krize morál hahú invade nasaun ne'e. Vídeo pornografia ne'ebé envolve ema timor-oan komesa espalla barak iha telemovel no ínternet, inklui mós deskonfia pesoál membru Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL) balun.
Notísia vídeo pornografia ne'ebé envolve artista famozu Indonézia na'in tolu iha tinan kotuk sei hamanas hela futar tilun komunidade nian, maibé foin daudauk ne'e, mosu tan vídeo pornografia ne'ebé deskonfia envolve pesoál membru PNTL na'in rua.
![]() |
Vídeo manas ne'ebé deskonfia envolve husi pesoál membru PNTL na'in rua ne'e ho durasaun tempu minutu 5 segundu 46. Seidauk hatene klaru vídeo manas ema na'in rua ne'e halo ba privadu ka públiku, maibé oras ne'e daudaun teatru imorál ne'e sai ona konsumu públiku liu teknolojia telemovel no ínternet dezde tinan 2010.
Hataan ba kestaun ne'e, Sekretáriu Estadu Seguransa (SES), Francisco Guterres hateten, sira buka hela regulamentu dixiplinár oinsá atu investiga membru na'in rua ne'e. Maibé, iha difikuldade uitoan tanba, iha lei kódigu penál mós la ko'alia klaru kona ba envolvimentu pesoál membru sira nian iha relasaun seksuál se karik sira hakarak malu.
Instituisaun PNTL sei haree fila fali regulamentu instituisaun viola dixiplina ka lae. Ne'e duni, agora daudaun sei halo analiza ba regulamentu dixiplinár atu oinsá bele bolu halo investigasaun.
Avansu teknolojia modernizasaun iha Timor Leste hakat liu étika no morál ema nian. Tanba ne'e, ema Timor komesa ona koko atu eziste iha ínternet liu husi vídeo-vídeo manas.
“Ami nia parte dehan, ida ne'e (atitude) labele, membru PNTL ne'ebé loloos sai ezemplu halo fali buat aat ne'e,” dehan SES Francisco.
![]() |
| Aktor video manas (Foto husi Video Manas) |
Maski nune'e, instituisaun sei buka hela mekanizmu balun hodi trata asuntu ne'e ho di'ak para nune'e mós labele viola ema nia direitu. Tanba, lei no kódigu penál la prevee loloos.
To'o oras ne'e, membru pesoál na'in rua ne'ebé deskonfia kuaze atu hanesan ho membru polisia sira ne'e seidauk hetan suspensaun ruma husi komandu PNTL.
“Seidauk suspende tanba ami tenke analiza didi'ak regulamentu ne'e , tanba nia mós iha direitu atu halo autodefeza no rekursu ba tribunál,” tenik nia.
Nune'e, instituisaun PNTL mós oras ne'e daudaun sei buka hela ema ne'ebé mak espalla vídeo ne'e ba públiku. Tenke kuidadu atu labele kria problema ba instituisaun rasik kuandu atu aplika pena ne'e.
“Se nia sala. Nia viola regulamentu ne'ebé mak iha, entaun hakarak ka lakohi ita polisia hothotu tenke submete ba regulamentu ne'ebé mak iha,” dehan Guterres.
Tuir fonte konfirmandu husi instituisaun F-FDTL, iha mos membru F-FDTL ida ne'ebe involve kazu hanesan, maibé oras ne'e dadaun kazu levanta ona hodi prosesu ba oin. (*)
Labels:
F-FDTL,
francisco guterres,
pntl,
video porno
Saturday, 28 May 2011
FALINTIL-FDTL Sacks Soldiers and Sets Example for the Country
![]() |
| F-FDTL Commander, Major General Taur Matan Ruak |
Dili, Tempo Semanal, 28/05/2011
On 25 May 2006 during the political – security crisis that plunged Timor-Leste into chaos FALINTIL-FDTL soldiers shot and killed a number of unarmed PNTL officers subsequent to a surrender in central Dili.
The UN Commission of Inquiry recommended that a number of F-FDTL soldiers be prosecuted for the murder of these police officers. F-FDTL then gave way for the public trial of 4 F-FDTL soliders and one officer in Dili District Court in 2008. The four mean were then found guilty and sentenced to 8-10 years each for their role in the massacre.
In 2010 the President of the Republic Jose Ramos-Horta commutted the soliders sentences and they returned to duty in FALINTIL-FDTL. Some months later one of the men Armindo do Silva, a 24 year veteran of FALINTIL, was retired with full honours in an emotional retirement ceremony.
,
On 27 May 2011 FALINTIL-FDTL announced that the remaining three men were dimissed from military service effective immediately. Brigadier General Lere Annan Timor, Deputy Commander of F-FDTL, announced that the 3 men were being dismissed subject to a military discipline process. Lere further explained that the judicial process is over but that the military excersiced its right to enforce military law for undisciplined behavior by the above mentioned soldiers.
According the Tempo Semanal sources inside F-FDTL there may be further dismissals in the future, including the solider that is accused of killing an elderly woman in Balide Dili 10 days ago.
The United Nations and the international community have regularly criticized F-FDTL for its perceived lack of discipline and poor rule of law record. The recent decision as above is made outside of UN influence according to F-FDTL sources. The F-FDTL have removed several soldiers in the past 3 years including one involved in the fighting over of a woman with an US Navy sailor in 2009 in a bar in Dili.
One defence force source told Tempo Semanal that while these decisions are necessary there is considerable agitation inside the defence force because police and civilian institutions rarely is ever sack officers or officials for professional misconduct. He told Tempo Semanal “why us, when we always sacrificed in the past, and not them too?”
Friday, 25 February 2011
DR. Pinto Informa Lala'ok F-FDTL, Husu USA Investe iha Baze Naval Kosta Sul
Tempo Semanal-Dili, 24.02.2011
Iha loron sorin kinta Feira feira konvoi vizita komandante United Pasific Fleet nian to'o iha palacio do Governu eskolta husi motorizadas polisia Militar.
Sekretariu do estadu da Defeza DR. Julio Tomas Pinto hein ona ninia servisu fatin ho oin midar kaer liman ho ninia bainaka Admiral Patrick Walsh ne'ebe akompania husi segundu enkaregadu ba embaixada USA ninian iha Dili, Jonathan haneeck, atase militar ba embaixada iha Dili no ekipa admiral ninian nain rua seluk.
Hafoin de enkontru ho SED, Julio Tomas Pinto, Admiral Patrick fo agradece wain ba vontade diak simu ninia vizita iha nasaun Timor Leste hodi tara tais haleu ninia kakorok tuir kultura Timor ninian.
Iha parte seluk DR. Julio Tomas Pinto dehan, liu husi power point hodi esplika ba ninia bainaka ne'e kona ba prosesu dezenvolvimentu F-FDTL ninian. Julio informa hikas admiral Patrick husu kona ba dezenvolvimentu forsa Maritima ninian. Sekretariu do estadu ne'e esplika kona ba planu Forsa 2020 ne'ebe fo prioridade ba forsa tasi nian, komitmentu governu Timor Leste hodi fo liu prioridade ba dezenvolvimentu komponente Naval.
Tuir Julio Tomas pinto esplika katak kooperasaun iha area defeza entre Timor Leste ho Amerika la'o diak teb-tebes tan ba daudaun ne'e Estadu Unidus da Amerka hahu investe barak ona iha dezenvolvimentu iha rekursu umanus ninian ho foo oportunidade ba Forsa foin sa'e sira ba tuir treinamentu ida ho naran International Military Educational training iha Texas no kursu especialista iha Hawa'i.
Nasaun barak apoiu Timor Leste iha area hasa'e kapasidade rekrusu Umanus no Xina maka gasta ninia osan hodi harii netik gabinete importante balun iha Timor Leste maiske besi iha lutu gabinete Ministeiru Negosiu estranjeiru ninian hahu dodok no tohar daudaun.
Nune'e duni DR. Julio Tomas Pinto propoin ba Estadus Unidus da Amerika atu konsidera hodi investe mos iha area infra estrutura F-FDTL ninian hodi harii baze Forsa Naval iha Mota boot, area same, parte sul nasaun ninian. Baze Naval ne'e sei uza hodi kontrola atividades ilegais iha Tasi Timor ninian iha parte ne'eba maibe sei sai mos hanesan fatin ba treinamentu konjunta ho nasaun sira seluk ho Timor Leste.
Tuir membru senior ida iha F-FDTL hateten katak dezenvolvimentu F-FDTL la'o ho diak no lalais liu kompara ho instituisaun sira seluk iha nasaun ne'e tan ba aplika metodu kooperasaun bilateral no identika tarjetu hamutuk, la'os hanesan PNTL ne'ebe ninia dezenvolvimentu iha tinan barak ninia laran liu husi kooperasaun multilateral ne'ebe la iha opsaun hodi hili maibe obriga simu de'it.
Iha oportunidade ne'e DR. Pinto mos informa katak roh rua husi Korea do Sul sei too iha Timor Leste iha meiadu tinan ne'e. (TS)
Iha loron sorin kinta Feira feira konvoi vizita komandante United Pasific Fleet nian to'o iha palacio do Governu eskolta husi motorizadas polisia Militar.Sekretariu do estadu da Defeza DR. Julio Tomas Pinto hein ona ninia servisu fatin ho oin midar kaer liman ho ninia bainaka Admiral Patrick Walsh ne'ebe akompania husi segundu enkaregadu ba embaixada USA ninian iha Dili, Jonathan haneeck, atase militar ba embaixada iha Dili no ekipa admiral ninian nain rua seluk.
Hafoin de enkontru ho SED, Julio Tomas Pinto, Admiral Patrick fo agradece wain ba vontade diak simu ninia vizita iha nasaun Timor Leste hodi tara tais haleu ninia kakorok tuir kultura Timor ninian.
Iha parte seluk DR. Julio Tomas Pinto dehan, liu husi power point hodi esplika ba ninia bainaka ne'e kona ba prosesu dezenvolvimentu F-FDTL ninian. Julio informa hikas admiral Patrick husu kona ba dezenvolvimentu forsa Maritima ninian. Sekretariu do estadu ne'e esplika kona ba planu Forsa 2020 ne'ebe fo prioridade ba forsa tasi nian, komitmentu governu Timor Leste hodi fo liu prioridade ba dezenvolvimentu komponente Naval.
Tuir Julio Tomas pinto esplika katak kooperasaun iha area defeza entre Timor Leste ho Amerika la'o diak teb-tebes tan ba daudaun ne'e Estadu Unidus da Amerka hahu investe barak ona iha dezenvolvimentu iha rekursu umanus ninian ho foo oportunidade ba Forsa foin sa'e sira ba tuir treinamentu ida ho naran International Military Educational training iha Texas no kursu especialista iha Hawa'i.
Nasaun barak apoiu Timor Leste iha area hasa'e kapasidade rekrusu Umanus no Xina maka gasta ninia osan hodi harii netik gabinete importante balun iha Timor Leste maiske besi iha lutu gabinete Ministeiru Negosiu estranjeiru ninian hahu dodok no tohar daudaun.
Nune'e duni DR. Julio Tomas Pinto propoin ba Estadus Unidus da Amerika atu konsidera hodi investe mos iha area infra estrutura F-FDTL ninian hodi harii baze Forsa Naval iha Mota boot, area same, parte sul nasaun ninian. Baze Naval ne'e sei uza hodi kontrola atividades ilegais iha Tasi Timor ninian iha parte ne'eba maibe sei sai mos hanesan fatin ba treinamentu konjunta ho nasaun sira seluk ho Timor Leste.Tuir membru senior ida iha F-FDTL hateten katak dezenvolvimentu F-FDTL la'o ho diak no lalais liu kompara ho instituisaun sira seluk iha nasaun ne'e tan ba aplika metodu kooperasaun bilateral no identika tarjetu hamutuk, la'os hanesan PNTL ne'ebe ninia dezenvolvimentu iha tinan barak ninia laran liu husi kooperasaun multilateral ne'ebe la iha opsaun hodi hili maibe obriga simu de'it.
Iha oportunidade ne'e DR. Pinto mos informa katak roh rua husi Korea do Sul sei too iha Timor Leste iha meiadu tinan ne'e. (TS)
Saturday, 5 February 2011
South Korean Donate Two Patrol Boat To East Timor
Tempo Semanal-Dili, 05.02.2011
“The south Korea government has decided and wrote us to informed that they agreed to donate two patrol boat with better condirtions to east Timorese defence force,” said DR. Pinto in an exclusive interview with Tempo Semanal last week.
East Timor Secretary of state For Defense, DR. Julio Tomas pinto has announced the South Korea has donated two patrol boat to help East Timor Navy Force to patrol south Cost sea.
“The south Korea government has decided and wrote us to informed that they agreed to donate two patrol boat with better condirtions to east Timorese defence force,” said DR. Pinto in an exclusive interview with Tempo Semanal last week.He added that that these two boat will cost his Government with Zero Dollars. There are a many illegal fishing boat in the area and last september the Timorese authority apprehended Thai illegal Fishing boat. East timor south cost is fragile and may using as a save route for people smugglers activity to reach Australia. But the Canberra reluctant to help East Timor Navy with any equipment just some Military advisers now working with East Timor's F-FDTL.
"If the Australian is willing to donate any boat? lets accept it. But so no sign yet," said DR. Pinto.
"If the Australian is willing to donate any boat? lets accept it. But so no sign yet," said DR. Pinto.
According to tempo Semanal source withing TL Government said a few years ago the Australian Government has tried its best to confince the new independent country to participated in the Australian Pasific Patrol boat programme but Dili has rejected the offer cause its run by the Australian navy and the communication system has to comes through Australia.
“I do agreed with the Timorese Government not to take the Australian boat with a lot of requirement. I felt the Australian Government does not have goodwill towards East Timor,” said Antonino da Costa, a university Student who is Studying politics China.
Last years East Timorese Government purchase two patroal boat from china which the make raised some Questions why the Timorese Government not take the offer from Australia.
East Timorese Navy now a days have four patrol boat two bought from China and the other two donated by portugal. And DR. Pinto also informed the public that his side will buy some other navy materials to help patrol the Timorese sea. (TS)
East Timorese Navy now a days have four patrol boat two bought from China and the other two donated by portugal. And DR. Pinto also informed the public that his side will buy some other navy materials to help patrol the Timorese sea. (TS)
Labels:
East Timor,
F-FDTL,
Julio Tomas Pinto,
South Korea
Maliana Hakmatek Komunidade Hahi F-FDTL
Tempo Semanal-Maliana, 05.02.2011
![]() |
| F-FDTL pratica halo Uma iha Metinaro |
![]() |
| F-DTL servisu ho Marina USA no Australianu hadia eskola Xina Dili |
Ema dehan kuinese mak hadomi nune'e mos hanesan akontese ba F-FDTL ne'ebe iha 2006 ema barak dulas ibun ba. Admistrador Sub- distritu Maliana, Eliseu Pintu hodi ninia povu nia fatin hodi hato’o apresisaun ba F-FDTL tan b abele aijuda hakalma ona situasaun iha ninia Sub-Distritu.
“Ha’u agradese tebes ba falintil forsa defesa Timor leste (FDTL) ne`ebe serbisu iha postu tunu bibi. Tan ba durante sira nia prensensa iha distritu bobonaro sira hatudu sira nia komportamentu mak diak ba komunidade no sira sempre hakbesik ba komunidade ne`ebe iha sub-distritu no suku hodi kolia ho sira,” dehan Eliseu.
Nia Hahi lalaok Forsa sira nian hodi dehan, “F-FDTL mos sempre halo serbisu hamutuk ho ita nia autoridade lokal no polisia hodi kontrola no hare situasaun iha distritu bobonaro liu-liu iha lina frontera; no tuir ami nia hare ita nia forsa F-FDTL mos halo sosializasaun no hamosu aktividade desportu iha distritu bobonaro ba komunidade liu-liu ba joventude sira, atu nune entre joventude ho komunidade distritu ne’e bele serbisu hamutuk ho ita nia maluk F-FDTL iha tunu bibi.”
Tuir konstituisaun RDTL define F-FDTL nia kna’ar ta’u matan ba ameasa husi Externa maibe iha parte seluk orgaun kompetente tuda F-FDTL husi akantonamentu Aileu ba kedan Lospalos iha konteitor laran iha Lospalos hodi Hamosu tensaun iha parte ne’eba.
“Prezensa F-FDTL iha tunu bibi fo impaktu pozitivu tebes ba komunidade distritu bobonaro tan ba ho prezensa f-FDTL situasaun iha distritu bobonaro sai kalma liu tan no ita nia komunidade mos moris hakmatek no la iha tauk tan ba iha ona ita nia F-FDTL no PNTL ne`ebe loron no kalan hamutuk ho sira,” realsa Eliseu.
Iha parte seluk ko’alia ho lian hanesan mos husi Antonio Santa Crus, Xefe suku Holsa.“Ita koalia konaba forsa defesa timor leste sira prezenza iha distritu bobonaro diak tebes. Sira serbisu hamutuk ho ita nia maluk siguransa PNTL. Durante ne’e F-FDTL sira sempre halo koloborasaun hamutuk ho ita nia komunidade distritu bobonaro no sira mos sempre hakbesik sira nia an ba komunidade hodi hato`o sira nia misaun no visaun ba populsaun sira atu nune’e povu sira labele tauk no sira bele hatene katak ita nia forsa mak ne`e.
Iha krize 2006 mosu petisionariu husi hodi duun katak iha F-FDTL ninia laran iha diskrimisaun no hamosu hanoin ida ne’ebe dehan F-FDTL ne’e mesak husi Distritu tolu hanesan Lospalos, Baukau no Vikeke ninian maibe iha 2009 Governu hahu harii postu F-FDTL iha Maliana ho Suai.
"Hahu ita nia f-FDTL monta postu iha Tunu bibi ita nia komunidade sira ladun trauma no sira moris hakmatek no libre; No ita hare situasaun bobonaro la’o diak no la iha konflitu tamba forsa rua mak serbisu hamutuk iha distritu bobonaro hodi hakalma situasaun," Xefe Suku ne'e informa.
Olandino Magno, komunidade distritu bobonaro dehan, "uluk ita hare ita nia F-FDTL seidauk marka ninia prezensa iha distritu bobonaro ita hare situasaun bobonaro sempre mosu prolema bar-barak no grupu ilegal mos iha ne’e. Tan ba ita hare mos ita nia rekursu umanus PNTL nian menus maibe bainhira ita nia F-FDTL hahu tuur iha postu Tunu bibi situasaun bobonro sinte hakmatek no ita la rona ona grupu ne`ebe ilegal.
Tuir observasaun dala barak sempre mosu problemas arte Marsiais iha sub distritu Maliana hodi sobu hakmatek iha komunidade ninia let maibe dezde F-FDTL ninia prezensa iha Tunu Bibi populasaun hahu moris hakmatek no bele halo festa mos dansa too dader ona.
“Ami nudar povu hare ita nia F-FDTL mai, ami kontenti tan ba durante iha tinan hira nia laran sira sempre hatudu sira ninia hahalok ba ami diak tamba lori siguransa PNTL no F-FDTL ami bele moris hakmatek no dame nia laran,” dehan Orllando.
Tuir Observasaun hatudu katak instituisaun F-FDTL ne'ebe transforma husi Gerrileiru Falintil mak uluk sempre hetaan apoiu husi populasaun ne'e, hahu halo uma eskola iha parte Fatu besi Ermera no iha Bobonaro dala barak sira serbisu hamutuk ho komunidade sira atu harii uma. (TS).
Wednesday, 2 February 2011
F-FDTL ho PNTL pronto Ona Simu Kna'ar Kuandu ONU Sai No FDTL Prontu Ba Misaun da Paz iha Lebanon
Tempo Semanal-Dili. 01.02.2011
Kona ba loron transformasaun Falintil ba F-FDTL ne'e sei halo iha Metinaru Komandante Supremu hahi dezenvolvimentu F-FDTL no dehan lakleur tan forsa ne’ebe nakfilak aan husi Gedrilleirus sira ne’e sei hola parte iha misaun manutensaun pas nian iha nasaun konflitu balun.
“Iha tinan sanolu nia laran ita haree sira halo tranformasaun diak teb-tebes. Tuir Prezidenti katak F-FDTL tenta hela atu moderniza ninia aan, “hodi halo exercise konjunta ho Amerika, ho Australia, halo mos execisu konjuntu ho rai sira hanesan Portugal,” Hahi Horta.
“Ita haree infra estrutura F-FDTL nian mos diak maibe mai husi kooperasaun Australia nian. Australia foo apoiu maka’as ba centru instrusaun iha Metinar, ba centru lingua ingles iha Metinaro ne’ebe modern liu iha Timor Leste tomak. I komandante Xefe boot Australia nian mai mos partisipa, i Hau aban halo agradese ba nia tan ba apoiu maka’as ne’ebe Australia ho Portugal foo apoiu maka’as ba F-FDTL,” Komandante Supremu Forsa De Defesa ne’e konfesa.
DR. Jose ramos Horta dehan Forsa Defesa ho Seguransa hahu prepara aan ona atu simu responsabilidade waihnira komunidade internasional deside dada duni UNMIT husi Dili iha Dezembru 2012
“Ha’u fiar ke instituisaun rua ne’e pronto ona,” deklara Xefe do Estadu.
Maske nune’e tuir observsaun bele nota katak PNTL iha distritu balun ne’ebe UNMIT dehan pronto ona no entrega ona poder sei menus husi rekursu hodi empata sira nia atividades. Situasaun hanesn mos akontese ba Polisia patroliamentu Fronteirsa ninian.
“Sei iha buat ruma tan presiza atu hadia, liu-liu infra estruturas, lojistika ba PNTL ne’e tenke halo duni,” dehan Horta.
DR. Jose Ramos Horta sei husu klarifikasaun ba Primieru Ministru ne’ebe mos kaer pasta hanesan Ministru Defeza no Seguransa Jose Alexandre Gusmao iha Semana ne’e ruma balun cirkula dehan Governu hamenus Orsamentu ba PNTL.
“Orsamentu boot ne’e, hau fiar ke la hatun orsamentu PNTL nian. Pelu kontrariu hasa’e. Maibe Ha’u rona rumores ke orsamentu ne’e tun fali. Se orsamentu ne’e sai boot teb-tebs tan ba sa maka ba PNTL ne’e tun fali? Ke hau konfuzu uitoan. Maibe Sexta Feira hanesan ne’e sr. Primeiru Ministru lori Orsamentu mai, hau haree bele klarifika buat ne’ebe prioridade iha Orsamentu 2011. Orsamentu boot liu ba ne’ebe?,” kestiona Horta.
Governu timor Leste iha tinan ne’e tau orsamentu boot liu ba area infra estrutura ho edukasaun maibe Horta dale, “ba ha’u nunka bele haluha edukasaun, nunka bele haluha saude, agrikultura no infra estrututura. Portantu ita nia haat ne’e importante teb-tebes maibe se la’o ba oin se ita la iha seguransa maka’as.”
“Portantu se ita haluha tiha foo apoiu didiak ba PNTL ho FDTL entaun bele afeta fali prioridade haat ne’ebe ke ha’u hateten ke ita hotu-hotu konkorda ne’ebe importante liu,” Horta dehan. (TS).
Kona ba loron transformasaun Falintil ba F-FDTL ne'e sei halo iha Metinaru Komandante Supremu hahi dezenvolvimentu F-FDTL no dehan lakleur tan forsa ne’ebe nakfilak aan husi Gedrilleirus sira ne’e sei hola parte iha misaun manutensaun pas nian iha nasaun konflitu balun.“Iha tinan sanolu nia laran ita haree sira halo tranformasaun diak teb-tebes. Tuir Prezidenti katak F-FDTL tenta hela atu moderniza ninia aan, “hodi halo exercise konjunta ho Amerika, ho Australia, halo mos execisu konjuntu ho rai sira hanesan Portugal,” Hahi Horta.
![]() |
| F-FDTL Treinu Konjunta Hela ho Marina Amerika. F-FDTL uza hela kilat boot Amerikanu sira nian |
Xefe do Estadu informa katak, “Portugal rasik konvida ona FDTL para treina konjuntu iha Portugal para depois lori grupu ida enjenaria FDTL nian misaun iha Libanon. Portantu tinan sanolu nia laran diak teb-tebes.”
“Ita haree infra estrutura F-FDTL nian mos diak maibe mai husi kooperasaun Australia nian. Australia foo apoiu maka’as ba centru instrusaun iha Metinar, ba centru lingua ingles iha Metinaro ne’ebe modern liu iha Timor Leste tomak. I komandante Xefe boot Australia nian mai mos partisipa, i Hau aban halo agradese ba nia tan ba apoiu maka’as ne’ebe Australia ho Portugal foo apoiu maka’as ba F-FDTL,” Komandante Supremu Forsa De Defesa ne’e konfesa.
DR. Jose ramos Horta dehan Forsa Defesa ho Seguransa hahu prepara aan ona atu simu responsabilidade waihnira komunidade internasional deside dada duni UNMIT husi Dili iha Dezembru 2012
“Ha’u fiar ke instituisaun rua ne’e pronto ona,” deklara Xefe do Estadu.
Maske nune’e tuir observsaun bele nota katak PNTL iha distritu balun ne’ebe UNMIT dehan pronto ona no entrega ona poder sei menus husi rekursu hodi empata sira nia atividades. Situasaun hanesn mos akontese ba Polisia patroliamentu Fronteirsa ninian.
“Sei iha buat ruma tan presiza atu hadia, liu-liu infra estruturas, lojistika ba PNTL ne’e tenke halo duni,” dehan Horta.
DR. Jose Ramos Horta sei husu klarifikasaun ba Primieru Ministru ne’ebe mos kaer pasta hanesan Ministru Defeza no Seguransa Jose Alexandre Gusmao iha Semana ne’e ruma balun cirkula dehan Governu hamenus Orsamentu ba PNTL.
“Orsamentu boot ne’e, hau fiar ke la hatun orsamentu PNTL nian. Pelu kontrariu hasa’e. Maibe Ha’u rona rumores ke orsamentu ne’e tun fali. Se orsamentu ne’e sai boot teb-tebs tan ba sa maka ba PNTL ne’e tun fali? Ke hau konfuzu uitoan. Maibe Sexta Feira hanesan ne’e sr. Primeiru Ministru lori Orsamentu mai, hau haree bele klarifika buat ne’ebe prioridade iha Orsamentu 2011. Orsamentu boot liu ba ne’ebe?,” kestiona Horta.
Governu timor Leste iha tinan ne’e tau orsamentu boot liu ba area infra estrutura ho edukasaun maibe Horta dale, “ba ha’u nunka bele haluha edukasaun, nunka bele haluha saude, agrikultura no infra estrututura. Portantu ita nia haat ne’e importante teb-tebes maibe se la’o ba oin se ita la iha seguransa maka’as.”
“Portantu se ita haluha tiha foo apoiu didiak ba PNTL ho FDTL entaun bele afeta fali prioridade haat ne’ebe ke ha’u hateten ke ita hotu-hotu konkorda ne’ebe importante liu,” Horta dehan. (TS).
Tuesday, 1 February 2011
F-FDTL Neniek maibe Maibe Hasa'e tan Diviza ba 102 no Renilde Sa'e Komandante PM
Tempo Semanal-Dili, 01.02.2011
Instituisaun lutu estadu Timor leste ukun husi Jeneral fitun rua ida, Fitun ida nain ida no koronel husi nain haat aumenta ba nain hitu mesak mai husi jerasaun veteranus libertasaun nasional.
NIM NOME COMP. ACTUAL P. ANTERIOR P. NOVO
000201 Americo Ximenes QG T.Cor Coronel
000401 João Miranda QG T.Cor Coronel
002401 Calisto Santos Terrestre T.Cor Coronel
000701 Manuel Freitas Terrestre Major Ten.Cor
012801 João Pedro da CFT Major Ten.Cor
000801 Higino das Neves C Naval Cap-Ten CFR
013401 Jose da Costa Soares CAS Major Ten.Cor
002301 Alberto P dos. Santos QG Capitão Major
012301 João da Costa Esteves QG Capitão Major
001901 Armindo Nunes dos Santos Terrestre Capitão Major
007101 Constantino Moreira QG Capitão Major
011601 Izaias Ambrozio Ximenes QG Capitão Major
012401 João da Silva Naval Capitão Major
018701 Renilde G.Cortereal Silva CFT Capitão Major
007901 Domingos da Costa Soares Terrestre Capitão Major
010801 Helder da Costa CAS Tenente Capitão
016001 Mario Baptista QG Tenente Capitão
011301 Horacio dos Santos QG Tenente Capitão
003601 Agostinho Pinto QG Tenente Capitão
009101 Elizeu Guterres QG Tenente Capitão
005201 Arlindo da Silva Terrestre Tenente Capitão
002701 Abel da Costa Ximenes Belo PM Tenente Capitão
011001 Helio Quintas QG Tenente Capitão
014101 Juvinil Sergio Caitano CFT Tenente Capitão
009601 Fernando Fernandes Terrestre Tenente Capitão
007001 Constancio Asunção Alves Terrestre Tenente Capitão
005601 Armindo Soares Terrestre Tenente Capitão
016201 Martinho Pereira Terrestre Tenente Capitão
076102 Petrus Ceunfin CFT Tenente Capitão
022801 Juliao P. Da Silva C Naval 2˚ Ten 1˚ Ten
117202 Gregorio N. Soares CFT Tenente Capitão
094402 Jacinto Soares CFT Tenente Capitão
056801 Victor Marçal CFT Tenente Capitão
113802 Edi Fernando Viana QG Tenente Capitão
097302 Januario dos Santos CFT Tenente Capitão
022101 Duarte B. Loe C.Naval 2˚ Ten 1˚ Ten
127903 Nercio V. Alves C.Naval 2˚ Ten 1˚ Ten
101302 Nicolau S. Guterres CNaval 2˚ Ten 1˚ Ten
009501 Euricles R. dos Anjos Terrestre 1˚ Sarg Sajd
009301 Estevão T.Tilman CAS 1˚ Sarg Sajd
001701 Amelio G. Ximenes Terrestre 1˚ Sarg Sajd
014001 Julio Sequeira CFT 1˚ Sarg Sajd
062901 Lourenço João Bento QG 1˚ Sarg Sajd
054401 Juliao Aparicio Soares CFT 1˚ Sarg Sajd
043401 Ernesto Mendonça QG 1˚ Sarg Sajd
098902 Guido G. Jeronimo CFT Soldado 2˚Sarg
Tuir nota de imprensa husi Sekretariu Estadu de Defeza DR Julio Tomas Pinto expresa ninia alegria.
“Ha’u hato’o parabens no kongratula ba membru F-FDTL, husi Oficiais, Sarjentus no Prasa ne’ebe mak aban, 2 de Fevreiru 2011 simu postu foun iha promosaun ida ne’e. Sira nia matenek, sira nia dedikasaun tomak durante servi povu iha nasaun ida ne’e mak ohin Estadu Timor-Leste rekoinese, liu husi Komando F-FDTL hodi promove sira,”Sekertariu de Estadu da Defeza, Dr. Julio Tomas Pinto hateten.
Sekertariu de Estadu da Defeza Dr. Julio Tomas Pinto haktuir katak, promosaun ida ne’e hanesan pasu importante tanba dezenvolvimentu ba rekursu humanu iha forsa armada hahu iha ona rezultadu.
“Ha’u fiar katak, iha futuru mai ita forsa armada sei hatudu sira nia matenek hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional, tuir planu Governu nian. Governu TL, liu husi Sekertariu de Estadu da Defeza sei esforsu makas hodi kapasita ita nia forsa atu nune’e bele hala’o sira nia knar professional liu tan,” Julio Espera. (TS).
| Kor. Alux Laskati |
| Kor. Sabika |
Ohin loron uluk fulan Fevereiru tinan 2011 falta loron ida hakat ba aniversariu dala sanolu transformasaun Falintil ba F-FDTL eis Xefe Estadu Maior Falintil ne'ebe daudaun ne'e hanesn Xefe Estado Maior Jeneral das F-FDTL, Major Jeneral Taur Matan Ruak, anunsia sai lista naran ofisiais, praca ho soldadus maka aban sei hetan promosaun diviza iha centru formasaun Nicolao Lobato Metinaro.
Tuir karta No 02/FEB/2011 Tanente Koronel nain tolu sei sa'e ba Kolonel, Major nain tolu ba Tanente Koronel, Kapitaun tanente ida sa'e ba CFR, F-FDTL ninian kapitau nain hitu sei sa'e ba Major, Primeiru Tanente ba kapitaun Tanente nain ida, tanente nain sanolu resin sia ba Kapitaun, segundu Tanente nain haat sa'e ba primeiru tanente, primeiru sarjentu nain hitu hakat ba sarjante nune'e duni ofisiais F-FDTL ne'ebe hetan promosaun diviza hamutuk 38 no soldadu ida sa'e ba segundu sarjentu no mos soldadu hamutuk lima nolu resin neen hetaan diviza kapo.
Nune'e duni iha loron 02/02/2011 Membru F-FDTL nain 102 maka sei hetan promosaun.
Nune'e duni iha loron 02/02/2011 Membru F-FDTL nain 102 maka sei hetan promosaun.
Instituisaun lutu estadu Timor leste ukun husi Jeneral fitun rua ida, Fitun ida nain ida no koronel husi nain haat aumenta ba nain hitu mesak mai husi jerasaun veteranus libertasaun nasional.
NIM NOME COMP. ACTUAL P. ANTERIOR P. NOVO
000201 Americo Ximenes QG T.Cor Coronel
000401 João Miranda QG T.Cor Coronel
002401 Calisto Santos Terrestre T.Cor Coronel
000701 Manuel Freitas Terrestre Major Ten.Cor
012801 João Pedro da CFT Major Ten.Cor
000801 Higino das Neves C Naval Cap-Ten CFR
013401 Jose da Costa Soares CAS Major Ten.Cor
002301 Alberto P dos. Santos QG Capitão Major
012301 João da Costa Esteves QG Capitão Major
001901 Armindo Nunes dos Santos Terrestre Capitão Major
007101 Constantino Moreira QG Capitão Major
011601 Izaias Ambrozio Ximenes QG Capitão Major
012401 João da Silva Naval Capitão Major
018701 Renilde G.Cortereal Silva CFT Capitão Major
007901 Domingos da Costa Soares Terrestre Capitão Major
010801 Helder da Costa CAS Tenente Capitão
016001 Mario Baptista QG Tenente Capitão
011301 Horacio dos Santos QG Tenente Capitão
003601 Agostinho Pinto QG Tenente Capitão
009101 Elizeu Guterres QG Tenente Capitão
005201 Arlindo da Silva Terrestre Tenente Capitão
002701 Abel da Costa Ximenes Belo PM Tenente Capitão
011001 Helio Quintas QG Tenente Capitão
014101 Juvinil Sergio Caitano CFT Tenente Capitão
009601 Fernando Fernandes Terrestre Tenente Capitão
007001 Constancio Asunção Alves Terrestre Tenente Capitão
005601 Armindo Soares Terrestre Tenente Capitão
016201 Martinho Pereira Terrestre Tenente Capitão
076102 Petrus Ceunfin CFT Tenente Capitão
022801 Juliao P. Da Silva C Naval 2˚ Ten 1˚ Ten
117202 Gregorio N. Soares CFT Tenente Capitão
094402 Jacinto Soares CFT Tenente Capitão
056801 Victor Marçal CFT Tenente Capitão
113802 Edi Fernando Viana QG Tenente Capitão
097302 Januario dos Santos CFT Tenente Capitão
022101 Duarte B. Loe C.Naval 2˚ Ten 1˚ Ten
127903 Nercio V. Alves C.Naval 2˚ Ten 1˚ Ten
101302 Nicolau S. Guterres CNaval 2˚ Ten 1˚ Ten
009501 Euricles R. dos Anjos Terrestre 1˚ Sarg Sajd
009301 Estevão T.Tilman CAS 1˚ Sarg Sajd
001701 Amelio G. Ximenes Terrestre 1˚ Sarg Sajd
014001 Julio Sequeira CFT 1˚ Sarg Sajd
062901 Lourenço João Bento QG 1˚ Sarg Sajd
054401 Juliao Aparicio Soares CFT 1˚ Sarg Sajd
043401 Ernesto Mendonça QG 1˚ Sarg Sajd
098902 Guido G. Jeronimo CFT Soldado 2˚Sarg
Tuir nota de imprensa husi Sekretariu Estadu de Defeza DR Julio Tomas Pinto expresa ninia alegria.
“Ha’u hato’o parabens no kongratula ba membru F-FDTL, husi Oficiais, Sarjentus no Prasa ne’ebe mak aban, 2 de Fevreiru 2011 simu postu foun iha promosaun ida ne’e. Sira nia matenek, sira nia dedikasaun tomak durante servi povu iha nasaun ida ne’e mak ohin Estadu Timor-Leste rekoinese, liu husi Komando F-FDTL hodi promove sira,”Sekertariu de Estadu da Defeza, Dr. Julio Tomas Pinto hateten.
Sekertariu de Estadu da Defeza Dr. Julio Tomas Pinto haktuir katak, promosaun ida ne’e hanesan pasu importante tanba dezenvolvimentu ba rekursu humanu iha forsa armada hahu iha ona rezultadu.
“Ha’u fiar katak, iha futuru mai ita forsa armada sei hatudu sira nia matenek hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional, tuir planu Governu nian. Governu TL, liu husi Sekertariu de Estadu da Defeza sei esforsu makas hodi kapasita ita nia forsa atu nune’e bele hala’o sira nia knar professional liu tan,” Julio Espera. (TS).
Wednesday, 26 January 2011
Taur Matan Ruak Kontente ho rekrutamentu no Joventude Hahi
Tempo semanal-Dili, 26.01.2011
Major Jeneral Taur Matan Ruak, Komandante Jeneral Falintil-Forsas de Defesa Timor Leste (F-FDTL) hafoin enkontru regular ho komandante supremu DR. Jose Ramos Horta iha Dili semana ne’e dehan kontente ho prosesu rekrutamentu F-FDTL maka agora la’o daudaun.
“Ha’u konfia katak prosesu hotu-hotu la’o diak I Timor oan hotu-hotu iha direitu para tuir sein diskriminasaun,” espera eis Xefe Estadu Maior Falintil ne’e.
Prosesu rekrutamentu ne’e halo ba Timor oan hotu-hotu iha territoriu Timor Leste nia laran no iha Dili nota katak estasaun ida iha Palasiu nia oin ne’e de’it simu dokumentus ba foin sa’e Timor oan liu rihun balun ona maiske komisaun sei selesiona de’it novatus F-FDTL nain 600.
“Ha’u haree agora daudauk ne’e sira halo rekoila dokumentusaun I depois iha prosesu tuir mai halo selesaun ba documental, bakonvoktoriu entaun mak ba inspeksaun,” dehan Taur.
Iha tinan 2006 F-FDTL lakon ninia membru liu atus neen hodi adere ba grupu Petisionariu no iha 2010 maka Governu hahu fali rekruta membru foun besik atus neen.
Iha parte seluk maske iha grupu balun maka sei kreia desturbiu hodi rezulta ema balun mate, maibe jeneral Taur dehan katak jeralmente situasaun seguransa iha Timor Leste daudaun ne’e diak liu kompara ho tempu ruma kotuk.
“Diak, situasaun kapas, I iha mudansa barak,” informa Jeneral Taur ba Jornalista sira.
Iha parte seluk wainhira husi observasaun husi publiku kona ba rekrutamentu maka lidera husi sekretaria do Estadu da Defeza, joven balun haksolok.
“Ha’u kontente ho dezenvolvimentu ita nia instituisaun defeza ne’e. Ha’u hanoin lala’ok ne’e tuir duni planeamentu maka iha ona hodi kompleta numeru maka deside ona iha planu 2020 maka sai hanesan mata dalan ba instituisaun ne’e ninia dezenvolvimentu,” komenta Joao M. X. da costa, estudante Universitariu ida iha Dili.
Tuir estudante husi fakuldade direitus iha Universidade mak akreditadu ona husi governu ne’e dehan katak iha prosesu ne’e komisaun presiza haree didiak juventude sira ne’e ninia pasadu no afiliasaun de grupus.
“Ha’u espera katak komisaun selesiona didiak para labele repete hikas petisaun ka hetook aat liu ida ne’e rebeldes foun iha instituisaun maka defende soberania nasaun ne’e nia laran,” Joao sujere.
“Ha’u hein katak lia fuan ne’ebe Sekretariu do Estadu Julio Pinto dehan ona iha tinan kotuk hanesan foo sai iha media katak F-FDTL la iha partidu no grupu nune’e duni kuandu tama F-FDTL sei defende de’it maka interese nasaun ninian. Lia fuan ne’e ninia konotasaun furak nune’e iha treinamentu presiza salin sai hotu tiha husi forsa foun nia ulun tuur ho nia grupu iha dalan ninin hemu lanu tuda ema nia kareta.”
Hafoin de trasforma husi Forsa Gerrilia Falintil iha 01/02/2001, F-FDTL iha de'it membru 650 depois dezenvolve neineik mas beibeik sei sai forsa Moderna ida tuir planu 2020 F-FDTL sei atinji numeru 3000 forsa regular. Planu ne'e rasik fila kotuk ba estudu maka produz husi Kings College ninian ne'ebe rekomenda numeru F-FDTL metade husi planu 2020. Estudu ne'e rasik hetaan kritikas husi organizasaun internasional balun. (TS).
Major Jeneral Taur Matan Ruak, Komandante Jeneral Falintil-Forsas de Defesa Timor Leste (F-FDTL) hafoin enkontru regular ho komandante supremu DR. Jose Ramos Horta iha Dili semana ne’e dehan kontente ho prosesu rekrutamentu F-FDTL maka agora la’o daudaun.
“Ha’u konfia katak prosesu hotu-hotu la’o diak I Timor oan hotu-hotu iha direitu para tuir sein diskriminasaun,” espera eis Xefe Estadu Maior Falintil ne’e.
Prosesu rekrutamentu ne’e halo ba Timor oan hotu-hotu iha territoriu Timor Leste nia laran no iha Dili nota katak estasaun ida iha Palasiu nia oin ne’e de’it simu dokumentus ba foin sa’e Timor oan liu rihun balun ona maiske komisaun sei selesiona de’it novatus F-FDTL nain 600.
“Ha’u haree agora daudauk ne’e sira halo rekoila dokumentusaun I depois iha prosesu tuir mai halo selesaun ba documental, bakonvoktoriu entaun mak ba inspeksaun,” dehan Taur.
Iha tinan 2006 F-FDTL lakon ninia membru liu atus neen hodi adere ba grupu Petisionariu no iha 2010 maka Governu hahu fali rekruta membru foun besik atus neen.
Iha parte seluk maske iha grupu balun maka sei kreia desturbiu hodi rezulta ema balun mate, maibe jeneral Taur dehan katak jeralmente situasaun seguransa iha Timor Leste daudaun ne’e diak liu kompara ho tempu ruma kotuk.
“Diak, situasaun kapas, I iha mudansa barak,” informa Jeneral Taur ba Jornalista sira.
Iha parte seluk wainhira husi observasaun husi publiku kona ba rekrutamentu maka lidera husi sekretaria do Estadu da Defeza, joven balun haksolok.
“Ha’u kontente ho dezenvolvimentu ita nia instituisaun defeza ne’e. Ha’u hanoin lala’ok ne’e tuir duni planeamentu maka iha ona hodi kompleta numeru maka deside ona iha planu 2020 maka sai hanesan mata dalan ba instituisaun ne’e ninia dezenvolvimentu,” komenta Joao M. X. da costa, estudante Universitariu ida iha Dili.
Tuir estudante husi fakuldade direitus iha Universidade mak akreditadu ona husi governu ne’e dehan katak iha prosesu ne’e komisaun presiza haree didiak juventude sira ne’e ninia pasadu no afiliasaun de grupus.
“Ha’u espera katak komisaun selesiona didiak para labele repete hikas petisaun ka hetook aat liu ida ne’e rebeldes foun iha instituisaun maka defende soberania nasaun ne’e nia laran,” Joao sujere.
“Ha’u hein katak lia fuan ne’ebe Sekretariu do Estadu Julio Pinto dehan ona iha tinan kotuk hanesan foo sai iha media katak F-FDTL la iha partidu no grupu nune’e duni kuandu tama F-FDTL sei defende de’it maka interese nasaun ninian. Lia fuan ne’e ninia konotasaun furak nune’e iha treinamentu presiza salin sai hotu tiha husi forsa foun nia ulun tuur ho nia grupu iha dalan ninin hemu lanu tuda ema nia kareta.”
Hafoin de trasforma husi Forsa Gerrilia Falintil iha 01/02/2001, F-FDTL iha de'it membru 650 depois dezenvolve neineik mas beibeik sei sai forsa Moderna ida tuir planu 2020 F-FDTL sei atinji numeru 3000 forsa regular. Planu ne'e rasik fila kotuk ba estudu maka produz husi Kings College ninian ne'ebe rekomenda numeru F-FDTL metade husi planu 2020. Estudu ne'e rasik hetaan kritikas husi organizasaun internasional balun. (TS).
Labels:
F-FDTL,
Rekrutamentu,
Taur Matan Ruak
Tuesday, 25 January 2011
RELATORIO FUNDASAUN MAHEIN : LALAIS MAS LADUN LOS
Resposta ba Relatorio “Simples” Fndasaun Mahein Konaba Orsamento Geral Defesa e Siguransa.
Julio Tomas Pinto

Hau kontente tebes hare e le relatorio “simples” oan ida nebe hato’o husi Fundasaun Mahein konaba orsamento Defesa e Siguransa nian nebe publika ona iha jornal nacional. Fundasaun Mahein hanesan fundasaun oan ida nebe hari’i iha 2008 ho objective atu aju hodi aumenta legitimidade no kapasidade sector seguransa Timor nian liu husi partisipasaun sidadaun nian iha desemvolvimento iha legislasaun, politica e prosedemento nebe relevante (to assiste in increasing the legitimacy and capacity of the Timorese security sector through citizen participation in the development of relevant legislation, policies and procedures). Hau mos la questiona konaba direito ema ida-idak nian ou instituasaun ida-ida nian atu hato’o analiza saida deit iha asunto defesa e siguransa tamba ida ne’e direito nebe konsagra tiha ona iha konstituasaun republika Timor Leste nian. Iha resposta ida ne’e hau sei hateten buat ida nebe tutela ba hau nia responsabilidade nudar Secretario de Estado da Defesa e nudar ema ida nebe iha relasaun emosional ho FUNDASAUN MAHEIN para kredibilidade Fundasaun Mahein nebe hetan fundos husi Australia bele iha responsabilidade e tenki mantein ho kuidadu e sustainable.
Fundasaun mahein hanesan instituasaun ida nebe iha inkontro National Priority konaba Defesa e Siguransa ami sempre komvida para akompanha desemvolvimento asunto Defesa e Siguransa tamba ami kategoria sira ba Sociadade Civil nebe bele fo alternative ba asunto Defesa e Siguransa. Hanesan ita hotu hatene katak ita foin iha etapa ida nation Building e state building purtantu invilvimento NGO sira hanesan Fundasaun Mahein bele fo alternative ba seitor Defesa e Siguransa. Iha resposta ida ne’e mos hau sei hare liu dadus la valido nebe fundasaun ne’e uza e mos stake holder sira nebe sira interview hodi sai sira nia referencia ba relatorio ida ne’e. E hau mos uja lia fuan simples tamba iha relatorio ida ne’e laos kategoria ba analiza mas relatorio la iha balansu e pior liu la halo investigasaun klean para suporta argument nebe Fundasaun ne’e hakerek.
Iha relatorio Fundasaun Mahein (pagina tres) hateten hanesan ne’e “dadaun ne’e ro-ahi rua ne’e bele halo deit patrolha husi Dili to’o deit Batugade ka besik batugade, sa tan ro-ahi rua ne’e ida at ona”. Hau hakarak esklarese ba public e mos ba hakerek na’in sira iha Fundasaun Mahein (hau la bele uza analiza tamba relatorio ne’e em termos akademiko laos analiza mas dala ruma besik liu ba kategoria propaganda) katak iha dia 25 koando relatorio ida ne’e sai, hau komfirma kedas ba Chefi Estado Maior General F-FDTL Jeneral Taur Matan Ruak konaba paragaf nebe Fundasaun Mahein hakerek iha nia relatorio e informasaun nebe ami hetan mak ne’e katak ro-ahi rua nebe guverno sosa husi China to’o agora ninia kondisaun diak tebes. Componente Naval sira halo nafatin patrolha rutin nebe planeado tiha ona. Ro-ahi ida husi ro-ahi rua nebe eferese husi Guverno Portgues mak ida avaria hela. Mas dala ida tan ro-ahi nebe ita sosa husi China iha kondisaun diak mesmo lolos iha tinan ida ne’e tenki halo ona manutensaun ki’ik ba ro-ahi rua ne’e. Hau nia persepsaun ba paragraph iha leten ne’e refere bar o-ahi Jaco e Betano tamba ro-ahi rua ne’e mak ita sosa. Hanesan infromasaun mos katak Ro-ahi rua ne’e iha tinan kotuk tenki ba kosta sul hodi kaer roperkador illegal iha areia entre Lore e Ilomar nian.
Iha pagina tres relatorio ida ne’e mos hateten katak “konaba ro-ahi nebe dadaun dodok ona, FM fo sala ba guverno nia tendensia nebe buka atu sosa mak ro-ahi tuan no la halo estudo ruma nebe klean konaba kondisaun jeografika iha Timor Leste”. Hare husi paragraph ida ne’e klaru tebes katak Fundasaun Mahein la halo investigasaun klean mas buka husi internet nebe koalia konaba nasaun seluk karik tamba informasaun ida ne’e sira foti husi internet beritahankam.blogspot.com/…/agus-wijaya-anggaran.pertahanan.html nebe lolos laos koalia konaba Timor Leste mas koalia liu konaba Alusista Indonesia nian. Lia fuan nebe Fundasaun Mahein sira hakerek iha sira nia relatorio ne’e foti husi komentario Andi Widjajanto dosente Relasaun Internacional Universidade Indonesia iha Media Indoensia dia 29 July 2010 nebe koalia konaba trend Indonesia nia nebe gosta sosa sasan uzado ba military Indoensia. Depois de hau buka iha internet hau hakark tau relatorio FM nian ho komentario Andi Wijayanto nia para it abele kompara FM: konaba ro-ahi nebe dadaun dodok ona, FM fo sala ba guverno nia tendensia nebe buka atu sosa mak ro-ahi tuan no la halo estudo ruma nebe klean konaba kondisaun jeografika iha Timor Leste. Andi Wijayanto : Mengenai banyaknya unit senjata Indonesia yang bobrok, Andi menyalahkan tren masa lalu dimana Indonesia cenderung membeli alusista bekas”. Hare husi dadus sira ne’e hau hakarak koalia asuntyo rua nebe importante permeiro ; ema sira nebe hakerek relatorio Fundasaun Mahein halo duni relatorio maibe lahatene saida mak sira hakerek. Guverno sidauk sosa ro-ahi tuan depois de independensia ou depois hari Componente Naval. Foti ema nia komentario konaba sasan tuan mas lahatene katak sira (andi wijayanto) koalia ida ne’e iha kontestu Indonesia nian. Husu Fundasaun Mahein para hare didiak relatorio sira ne’e antes hato’o ba publiku para la hamosu internpretasaun katak Fundasaun Mahein halo propaganda ho data falsu ou la halo investigasaun nebe diak.
Iha relatorio (pagina sinco) Fundasaun Mahein nian sira sita Duputado Arsenio Bano hodi hakerek katak “nia (Arsenio Bano) mos hateten katak iha 2010 PN aprova orsamento ho montante miliaun 7,1 dolar amerikano atu hari baze ne’e maibe to’o iha Dezembro 2010 baze temporario ne’e sidauk hotu. SED Julio Tomas Pinto haktuir katak guverno sei aumenta orsamento miliaun 1,5 dolar Amerikano atu finalize baze temporario nebe tuir Julio sei hotu iha 2011. Konaba ida ne’e hau iha obrigatorio para hato’o lolos factus nebe los ba publiko konaba komentario Fundasaun Mahein nian ne’e. Permeiro seidauk iha plano para atu halo Baze Temporario ba Componente Naval. Iha Programa Forca 2020 hateten katak Componente Naval sei iha Baze rua iha Timor Leste BaZe Compoenente Naval permeiro mak iha Hera e Sigundo Baze Naval mak iha Meti Boot iha Same nian. Depois iha mos ponto apoiu naval nebe iha Oecusi, Com, Atauro e Suai. Purtantu parese intensaun Fundasaun Mahein nian mak Porto Temporario maibe sira lahatene termos BAZE e PORTO Temporario. Maibe la buat ida hau hakarak foti deit sira intensaun ne’e par abele klarfika asunto ida ne’e. Guverno la iha Plano para aumenta tan osamento ba componha LIfees Engeneering maibe guverno re-osamento fali osan miliaun 1,5 dolar Amerikano para sira konpleta prjeto ida ne’e to’o hotu. Iha sistem financa Timor Leste la fo posibilidade ba Carry Over ne’e signifika katak kaondo to’o dia 31 de Desembro mak osan la ezekuta hotu osamento fila fali ba kaiza estado e guverno tenki re-apropria ou re-osamento fali sosan (sisa anggaran) nebe iha para kompleta. Ne;e atu dehan deit katak total osamento nafatin miliaun 7,1 maibe re-osamento ou re-apropria fali osan nebe sidauk ezekuta hotu iha tinan 2011.
Iha relatorio ne’e (pagina 5) mos koalia konaba Kazerna ba Compoenente Naval. Fundasaun Mahein dehan katak “nune mos konstrusaun hela-fatin ba F-FDTL tinan ida liu ba hetan ona alokasaun orsamentomaibe to’o ohin loron la bele realize tan guverno la iha kapasidade atu hari atru hari’i hela fatin hirak ne’e”. Hau hakarak esplika tan ba publiko e Fundasaun Mahein katak kazerna nebe SED aloka osan iha orsamento ratifikativo (fulan julho) prosesu lao nafatin. Iha kompanha ENSUL mak manan tender ida ne’e e konstrusaun ba kazerna ida ne’e mos kompanha ezekuta deit 25 porsentu husi total osamento purtantu agora konstrusaun ba kazwerna komponente naval mos guverno re-orsamentu fali iha 2011. Tamba orsamento kazerna ne’e boot entau Permeiro Ministro e Ministro Defesa e Siguransa husu para hatam iha plano plurianual.
Ikus liu hau hateten asunto rua (2); permeiro; agradese ba isforso Fundasaun Mahein nian nebe ho kbit tomak hakerek relatorio simples ida ne’e, mesmo ho data real ou facto nebe minim tebes. Sigundo; Fundasaun Mahein persiza hadi’a tan ekipa peskiza para depois Fundasaun ida nebe iha ona kredibilidade bele sai fali fatin ba propaganda tamba deit la iha equipa investigasaun nebe diak. Rejultado peskiza persiza halo uluk diskusaun para depois rejultado ida ne’e bele fo kontribusaun konstrutivo ba desemvolvimento seitor defesa e Siguransa iha Timor Leste. Hakarak mos atu dehan katak semak la investiga diak liu lalika koalia (quem nao investiga, nao ten direito para falar). Tamba se la investiga koalia sei la tuir realidade tamba ne’e investiga uluk mak koalia. Obrigado.
Julio Tomas Pinto

Fundasaun mahein hanesan instituasaun ida nebe iha inkontro National Priority konaba Defesa e Siguransa ami sempre komvida para akompanha desemvolvimento asunto Defesa e Siguransa tamba ami kategoria sira ba Sociadade Civil nebe bele fo alternative ba asunto Defesa e Siguransa. Hanesan ita hotu hatene katak ita foin iha etapa ida nation Building e state building purtantu invilvimento NGO sira hanesan Fundasaun Mahein bele fo alternative ba seitor Defesa e Siguransa. Iha resposta ida ne’e mos hau sei hare liu dadus la valido nebe fundasaun ne’e uza e mos stake holder sira nebe sira interview hodi sai sira nia referencia ba relatorio ida ne’e. E hau mos uja lia fuan simples tamba iha relatorio ida ne’e laos kategoria ba analiza mas relatorio la iha balansu e pior liu la halo investigasaun klean para suporta argument nebe Fundasaun ne’e hakerek.
Iha relatorio Fundasaun Mahein (pagina tres) hateten hanesan ne’e “dadaun ne’e ro-ahi rua ne’e bele halo deit patrolha husi Dili to’o deit Batugade ka besik batugade, sa tan ro-ahi rua ne’e ida at ona”. Hau hakarak esklarese ba public e mos ba hakerek na’in sira iha Fundasaun Mahein (hau la bele uza analiza tamba relatorio ne’e em termos akademiko laos analiza mas dala ruma besik liu ba kategoria propaganda) katak iha dia 25 koando relatorio ida ne’e sai, hau komfirma kedas ba Chefi Estado Maior General F-FDTL Jeneral Taur Matan Ruak konaba paragaf nebe Fundasaun Mahein hakerek iha nia relatorio e informasaun nebe ami hetan mak ne’e katak ro-ahi rua nebe guverno sosa husi China to’o agora ninia kondisaun diak tebes. Componente Naval sira halo nafatin patrolha rutin nebe planeado tiha ona. Ro-ahi ida husi ro-ahi rua nebe eferese husi Guverno Portgues mak ida avaria hela. Mas dala ida tan ro-ahi nebe ita sosa husi China iha kondisaun diak mesmo lolos iha tinan ida ne’e tenki halo ona manutensaun ki’ik ba ro-ahi rua ne’e. Hau nia persepsaun ba paragraph iha leten ne’e refere bar o-ahi Jaco e Betano tamba ro-ahi rua ne’e mak ita sosa. Hanesan infromasaun mos katak Ro-ahi rua ne’e iha tinan kotuk tenki ba kosta sul hodi kaer roperkador illegal iha areia entre Lore e Ilomar nian.
Iha pagina tres relatorio ida ne’e mos hateten katak “konaba ro-ahi nebe dadaun dodok ona, FM fo sala ba guverno nia tendensia nebe buka atu sosa mak ro-ahi tuan no la halo estudo ruma nebe klean konaba kondisaun jeografika iha Timor Leste”. Hare husi paragraph ida ne’e klaru tebes katak Fundasaun Mahein la halo investigasaun klean mas buka husi internet nebe koalia konaba nasaun seluk karik tamba informasaun ida ne’e sira foti husi internet beritahankam.blogspot.com/…/agus-wijaya-anggaran.pertahanan.html nebe lolos laos koalia konaba Timor Leste mas koalia liu konaba Alusista Indonesia nian. Lia fuan nebe Fundasaun Mahein sira hakerek iha sira nia relatorio ne’e foti husi komentario Andi Widjajanto dosente Relasaun Internacional Universidade Indonesia iha Media Indoensia dia 29 July 2010 nebe koalia konaba trend Indonesia nia nebe gosta sosa sasan uzado ba military Indoensia. Depois de hau buka iha internet hau hakark tau relatorio FM nian ho komentario Andi Wijayanto nia para it abele kompara FM: konaba ro-ahi nebe dadaun dodok ona, FM fo sala ba guverno nia tendensia nebe buka atu sosa mak ro-ahi tuan no la halo estudo ruma nebe klean konaba kondisaun jeografika iha Timor Leste. Andi Wijayanto : Mengenai banyaknya unit senjata Indonesia yang bobrok, Andi menyalahkan tren masa lalu dimana Indonesia cenderung membeli alusista bekas”. Hare husi dadus sira ne’e hau hakarak koalia asuntyo rua nebe importante permeiro ; ema sira nebe hakerek relatorio Fundasaun Mahein halo duni relatorio maibe lahatene saida mak sira hakerek. Guverno sidauk sosa ro-ahi tuan depois de independensia ou depois hari Componente Naval. Foti ema nia komentario konaba sasan tuan mas lahatene katak sira (andi wijayanto) koalia ida ne’e iha kontestu Indonesia nian. Husu Fundasaun Mahein para hare didiak relatorio sira ne’e antes hato’o ba publiku para la hamosu internpretasaun katak Fundasaun Mahein halo propaganda ho data falsu ou la halo investigasaun nebe diak.
Iha relatorio (pagina sinco) Fundasaun Mahein nian sira sita Duputado Arsenio Bano hodi hakerek katak “nia (Arsenio Bano) mos hateten katak iha 2010 PN aprova orsamento ho montante miliaun 7,1 dolar amerikano atu hari baze ne’e maibe to’o iha Dezembro 2010 baze temporario ne’e sidauk hotu. SED Julio Tomas Pinto haktuir katak guverno sei aumenta orsamento miliaun 1,5 dolar Amerikano atu finalize baze temporario nebe tuir Julio sei hotu iha 2011. Konaba ida ne’e hau iha obrigatorio para hato’o lolos factus nebe los ba publiko konaba komentario Fundasaun Mahein nian ne’e. Permeiro seidauk iha plano para atu halo Baze Temporario ba Componente Naval. Iha Programa Forca 2020 hateten katak Componente Naval sei iha Baze rua iha Timor Leste BaZe Compoenente Naval permeiro mak iha Hera e Sigundo Baze Naval mak iha Meti Boot iha Same nian. Depois iha mos ponto apoiu naval nebe iha Oecusi, Com, Atauro e Suai. Purtantu parese intensaun Fundasaun Mahein nian mak Porto Temporario maibe sira lahatene termos BAZE e PORTO Temporario. Maibe la buat ida hau hakarak foti deit sira intensaun ne’e par abele klarfika asunto ida ne’e. Guverno la iha Plano para aumenta tan osamento ba componha LIfees Engeneering maibe guverno re-osamento fali osan miliaun 1,5 dolar Amerikano para sira konpleta prjeto ida ne’e to’o hotu. Iha sistem financa Timor Leste la fo posibilidade ba Carry Over ne’e signifika katak kaondo to’o dia 31 de Desembro mak osan la ezekuta hotu osamento fila fali ba kaiza estado e guverno tenki re-apropria ou re-osamento fali sosan (sisa anggaran) nebe iha para kompleta. Ne;e atu dehan deit katak total osamento nafatin miliaun 7,1 maibe re-osamento ou re-apropria fali osan nebe sidauk ezekuta hotu iha tinan 2011.
Iha relatorio ne’e (pagina 5) mos koalia konaba Kazerna ba Compoenente Naval. Fundasaun Mahein dehan katak “nune mos konstrusaun hela-fatin ba F-FDTL tinan ida liu ba hetan ona alokasaun orsamentomaibe to’o ohin loron la bele realize tan guverno la iha kapasidade atu hari atru hari’i hela fatin hirak ne’e”. Hau hakarak esplika tan ba publiko e Fundasaun Mahein katak kazerna nebe SED aloka osan iha orsamento ratifikativo (fulan julho) prosesu lao nafatin. Iha kompanha ENSUL mak manan tender ida ne’e e konstrusaun ba kazerna ida ne’e mos kompanha ezekuta deit 25 porsentu husi total osamento purtantu agora konstrusaun ba kazwerna komponente naval mos guverno re-orsamentu fali iha 2011. Tamba orsamento kazerna ne’e boot entau Permeiro Ministro e Ministro Defesa e Siguransa husu para hatam iha plano plurianual.
Ikus liu hau hateten asunto rua (2); permeiro; agradese ba isforso Fundasaun Mahein nian nebe ho kbit tomak hakerek relatorio simples ida ne’e, mesmo ho data real ou facto nebe minim tebes. Sigundo; Fundasaun Mahein persiza hadi’a tan ekipa peskiza para depois Fundasaun ida nebe iha ona kredibilidade bele sai fali fatin ba propaganda tamba deit la iha equipa investigasaun nebe diak. Rejultado peskiza persiza halo uluk diskusaun para depois rejultado ida ne’e bele fo kontribusaun konstrutivo ba desemvolvimento seitor defesa e Siguransa iha Timor Leste. Hakarak mos atu dehan katak semak la investiga diak liu lalika koalia (quem nao investiga, nao ten direito para falar). Tamba se la investiga koalia sei la tuir realidade tamba ne’e investiga uluk mak koalia. Obrigado.
Labels:
F-FDTL,
Fundasaun Mahein,
Julio Tomas Pinto
Wednesday, 25 August 2010
Breaking News: Timor-Leste signs defence deal with China
On the morning of 24 August 2010 Timor-Leste and China signed a major defence development agreement.
Since 2001 the Timorese Defence Force Headquarters has been housed in second hand UN portable containers in Tasi Tolu West Dili.
Following lengthy talks with the Government of Timor-Leste the Government of China has agreed to a major development project. This project will fund and construct a new Ministry of Defence and Defence Force HQ at Fatuhada in central Dili, on the main east-west road axis between the Palacio do Governo and Nicolau Lobato International Airport.
The new facilities are expected to be a major improvement on the current demountable structures/containers which are in a state of advanced decay.
Other major bi-lateral defence partners include Australia and Portugal, who provide some specialised training and language courses.
Sunday, 30 May 2010
Chinese navy Trains F-FDTL Navy on Chinese built Patrol Boats
Three days after the celebration of East Timor's restauration of it's independence the two F-FDTL patrol boat arrived in Timor Leste from China on May 23th 2010. Two years ago Timor Leste Government signed a contract of US$ 40 million to Polly Thecnology a chinese company to build the two F-FDTL boats which angered the TL's closest friend Australia. In that time the Australian intended to donoted their second hand Pacific patrol boat which according to some Timorese leaders said the Australian Government give them a litle bit head ache. "They were about to give a presentation to the government when we took decission to buy from china," said a high level government official who asked not to name. As Tempo semanal noted that the contract was signed during a weekend in march 2008 while the Australian Team is prepared to present their plan in the coming week.
This is about pride for a country and it's people and the two boat is the biggest project ever for F-FDTL since the it was transforma to the Timor Leste official arrmed forces in 2001. Now the F-FDTL marine component under trainning by their Chinese counter part on how to deal with two patrol boat name after the Jaco island and an area in Same District call Betano.
On 28/05/2010 the secretary state Julio Tomas Pinto together with some civilian sail to Atauro island on the Betano boat. It was take 20 minutes from Dili while it was only sail with 20 knots. "the boat is in very good condision because from Dili to Atauro take us only 20 minutes and it was not yet use the full capacity, "said julio.
Labels:
australia,
china,
F-FDTL,
Julio Tomas Pinto
Saturday, 27 February 2010
Breaking News - Port for Chinese Patrol Boats: Emergency Council of Minister Meeting to be Held 27 Feb 2010.
Internet Exclusif: Australian Company linked to former Minister of Finance Adviser alleged to get contract for China Boat Port.
Tempo Semanal sources within the Government of Timor-Leste stated last night that the Council of Ministers will hold an extraordinary and emergency meeting today (Saturday 27 February 2010) to discuss the matter of the soon to arrive FALINTIL-FDTL patrol boats from China.
The Government of Timor-Leste signed a contract for two Shanghai class patrol boats from Poly Technology of the Poly Group in China. Poly Group, which has close ties to the Chinese People's Liberation Army (PLA), is expected to deliver the patrol boats in the next 4-8 weeks. However, port facilities are not ready and there is an urgent need to prepare the Hera port for their arrival. Efforts are already underway to build a port facility for the patrol boats on the south coast of Timor-Leste.
Poly Group China
Tempo Semanal sources have raised allegations that Ines Almeida (a dual Australian-Timorese national), formerly adviser to Minister of Finance Emilia Pires (paid for by the Worldbank) until mid 2009, has been aggressively lobbying on behalf of an Australian company to build port temporary facilities in Hera for the patrol boats. It is reported that the boats will be "modified versions of the Type-62 Shanghai-class patrol boat, which was designed in the 1960s: 43 meters long, displacing 175 tons and armed with two 30-mm cannons."
According to Tempo Semanal sources Ms. Almeida and agents of the Company she is lobbying on behalf of recently visited Hera port and requested data specifications on the port from F-FDTL officers. This was refused and Ms. Almeida allegedly lodge a protest with the Government.
Aging Portuguese Albatross Patrol boat at Hera Port
When contacted by Tempo Semanal on the morning of 27 February 2010 Ms. Almeida refused to comment, stating "I am no longer in the Government's employ, and am now a private citizen."
Ms. Almeida was caught in the centre of a Worldbank/Ministry of Finance "contracts" for friends scandal reported on by this newspaper in April 2009 - see here and here for more details
According to a Tempo Semanal sources within the defence institution there are plans to build a permanent port facility and so F-FDTL is reluctant to move ahead on a temporary facility option.
Additionally, an Indonesian company has also been recently conducting feasibility studies for a new multi-million dollar facility in Hera.
Prime Minister Xanana Gusmao's government has come under intense criticism from many foreigners in regards to the procurement of the two patrol boats, from the controversial Poly Technology group.
Labels:
corruption,
F-FDTL,
Poly Group,
Poly Technology
Wednesday, 2 December 2009
Two Generals for Timor-Leste: TMR and Lere promoted.
TEMPO SEMANAL TV
Labels:
F-FDTL,
Lere,
Taur Matan Ruak
Sunday, 22 November 2009
Taur Halo UNMIT Tilun Mean - Edisaun 164
Dili, Tempo Semanal
Iha Forum Governasaun Demokrátiku (FGD) ne’ebé organiza husi UNMIT ba dala hitu iha Otél Timor Dili, loron Kinta (06/11) aprezenta oradór na’in importante na’in rua maka Sekretáriu Estadu Defeza Júlio Tomás Pinto ho Komandante F-FDTL Brigadeiru Jenerál Taur Matan Ruak. Forum ne’e loke husi reprezentante SRGS Sr. Kawa Kami ne’e tuur iha meza ketak ida iha liman karuk no orador na’in rua ne’e tuur iha sentrál ho spanduk maka hakerek FGD hale’u ho bandeira ONU no bandeira nasionál Timor Leste ninian. Tuir mai transkrisaun balun husi lia menon aprezentasaun ho onestidade hanoin balun maka bazea ba faktus, eis Xefe Estadu Maior das Falintil ne’e halo audiensia sira nia oin mean, hamnasa la midar no basa liman ho obriga aan de’it.
Katak halo buat ida foo sai lai iha jornál no média maka halo. Maibé daudaun ne’e iha evolusaun ida ne’e di’ak, liu-liu relasaun ne’ebé tenta atu harii ho FDTL. “ha’u agradese ba ita boot sira. Ita boot sira hatene, ami la iha esperiénsia barak kona ba oin saa maka harii forsa Armadas, mas ami iha konxiensia katak, kuandu mais ita halo buat ida ho konsistente no ho sistemátiku ne’e bele ajuda halo dezenvolvimentu ida di’ak liu no bele responde preokupasaun no hakarak ema hotu-hotu nian kona ba harii no dezenvolve FDTL.
Taur Matan Ruak hahú ko’alia ho hatún ninia an rasik hodi dehan, “Ha’u dezeju uitoan loos, tan ba ha’u haree ne’e personalidade importante de’it maka tuur iha ne’e. I ha’u preokupa loos orsida halo perguntas ne’e ha’u iha kbiit atu responde ou lae,” partisipante sira simu ho hamnasa.
Tuir eis komandante Gerrilla ne’ebé han mohu kombili no rusa durante tinan 24 ne’e husu laran luak husi matenek na’in sira ne’e atu iha sesaun perguntas resposta labele halo susar nian. “Ne’ebé se ita boot sira se Jenerozu uitoan favor ida, ida ne’ebé difisil liu ne’e subar tiha no foo ida fasil ba ha’u para responde,” apela Taur.
Nia mos fo agradese ba inisiativa ONU nian ne’e. “em primeiru lugar ha’u hakarak agradese Nasoins Unidas tanba bele organiza forum ne’e hodi fo oportunidade mai ha’u ho Sr. Sekretáriu Estadu troka ideias ho ita boot sira”.
Lider militár ne’e hatutan ninia lia fuan hodi halo ONU ninia tilun mean. “Ha’u krítiku liu ba Nasoins Unidas, liu-liu bainhira kuandu halo asaun ruma la’ós konsekuente. Katak halo dala ida, sai tiha iha jornál, sai tiha iha televizaun foin ita pasu. Ha’u kontra i la gosta ida ne’e.”
Mas antes ha’u ba ko’alia kona ba asuntus FDTL ou Forsas Armadas nian no pergunta ne’ebé lee iha jornál iha pergunta tolu i ohin Sr. Sekretáriu Estadu mos Subliña. Ha’u reforsa uitoan Sr. Sekretáriu Estadu ko’alia mos uitoan hodi halo Perguntas ruma ba ita boot sira hanesan parte reflesaun demokrasia. Ita boot sira hatene ha’u ho ha’u nia kompaineiru sira, Primereiru Ministru funu iha ai laran vinte Kuatru anos. Kuandu ami funu ba Demokrasia nein país hotu-hotu demokrátiku la apoiu ami. Ne’e halo ami ohin sente...sente hanesan buat ida ke moras eehh..moras...laran moras, purke tuir momentu ne’ebé ami presiza maka ema ida la loke liman ba ami. Entaun ba ida ne’e ha’u halo Perguntas balun ba ita boot sira hanesan reflesaun kona ba demokrasia. Primeira pergunta, Demokrasia ba Timor-Leste ne’e opsaun ka eskoila (hili). Simu ho hamnasa no pasa liman husi audiénsia sira. Taur haktuir dehan, Mas liu-liu ba Timor oan sira mas tanbem ha’u hakarak internasionál sira bele reflesaun mos.
Segundu pergunta, demokrasia ne’e kultura, valór ou prinsípiu. Terseiru pergunta, too ohin loron país hira maka iha mundu ne’e liu-liu maka kondisoeins para bele avalia katak nia realmente i um país demokrátiku. Kuartu Pergunta, Ita boot sira preve nos prósimu vinte a trinta anos qual seria a evolusaun de demokrasia. Ita boot sira hatene kee analista sira dehan hanesan ne’e, ate 2027 propavelmente acina senior pior o que pais mais poderoso do mundu ultrapasando.
Pais ne’ebé poderoso normalmente nia infleunsia mentalidade dezenvolvimentu iha mundu. Ema dala ruma akuza pais europeu no Estadu Unidus dehan impoin kultura europeu osidentál ou Amerikana ninian. Ne’e halo reflesaun de’it. Ha’u komu gosta sr. Sekretáriu Estadu dehan hanesan ne’e, bele hatene polítika mas labele halo polítika entaun ha’u hatene ko’alia de’it, la halo ita boot sira maka halo. Audiénsia simu ho hamnasa lian maka’as......hahahahahaahahaha maibé ema balun sente liu fuan ne’e sokar i halo sira nia oin sin uitoan. Maiske hetan reasaun mistura maibé Brigadeiru Ruak ho oin midar hateten, “Obrigadu.”
Ita boot sira halo pergunta difisil loos ba ha’u. Kuandu husu ba ha’u papél forsas armadas ninian ne’e oin saa. Ha’u dehan difisil tanba normalmente, se maka define papél forsa armadas saun os politicos, polítikus sira nao os militares ka la’ós militár sira maka husu dehan hanesan ne’e, ha’u hakarak halo hanesan ne’e. E entaun ita boot kuandu husu ba ha’u, (ne’e hanesan) ita boot sira Sandra ha’u. Dala ruma dudu ha’u ba sala ruma tan. Ha’u lahatene ita boot sira ninia intensaun ne’e. Mas la monu ba tentasaun atu halo responde ho respostas kuandu ha’u sente katak resposta bele kompromete ha’u nia kredibilidade.
Mas nune’e ha’u bele ko’alia uitoan kona ba esforsu saa ida no preokupasaun saa ida aliás preokupasaun saida maka FDTL ka FALINTIL iha dezde halo tranzisaun iha 2001 mai oin. Ita boot sira hatene Falintil iha istória ida. I ninia evolusaun ne’e kuaze pokus países iha mundu maka talvez iha priviléjiu ida halo evolusaun ida hanesan ne’e.
Primeiru, Primeira faze nia reu, segunda faze irregulár, terseira faze Téknika i jestor militár, evolusaun tama iha ida ne’e. Ha’u la hatene iha país osidentál hotu-hotu iha priviléjiu halo evolusaun ida hanesan ne’e. I mas ee termus de supervizaun polítika FALINTIL pasa hotu. Supervizaun partidu úniku autoritáriu i depois mais evolusaun para multipartidáriu i ikus para depois determina apartidarizasaun das forsas armadas. Purke evolusaun siklu sira ne’e halo kompletamente emblema guera iha funu nia laran.
Ita boot sira haree dala ruma ha’u dehan hanesan ne’e, kuandu ami iha ai laran ami iha polítikus ke muitu intelektu, pensador, pela au espíritu domina situasaun au Timor, domina situasaun área, domina situasaun konjuntura Mundiál para halo aliterasaun. polítika au longu de evolusaun konjuntura Timor nian atu bele adapta an ba konjuntura rejionál no Mundiál. Ne’e signifika katak ema sira ne’ebé partisipa iha evolusaun sira ne’e hatene saida maka sira halo. E entaun instituisaun ida ne’e iha priviléjiu pasa ida ne’e. Tanba ida ne’e maka indonézia dehan hati-hati, muito atensaun, muito kuidadu kuandu fo pasu iha evolusaun de dezenvolvimentu FALINTIL ninian. La impresiona ho Teoria ka ho konsepsoens ida ka konseitus ne’ebé introdús mas pasu a pasu tenta perseve realidade Timor nian, evolusaun Timor nian no adapta ba evolusaun mundu nian. Mas depois de harii forsa armadas preokupasaun ami nia saa ida? Tuir Taur esplika preokupasaun fundamentalmente hale’u asuntu importante rua. Ida estrutura konseptual ba dezenvolvimentu Forsa nian. Forsa saida maka hakarak?, tanba sa ida maka tenke iha forsa?, nia sei halo saida?, nia dezenvolvimentu ne’e la’o oin sa?, presiza ema hira?, ne’e kona ba uza konseitu nian.
“Ita boot sira hatene evolusaun dezenvolvimentu Forsa Armadas Timor nian, kuandu halo tranzisaun bazea ba estudu Kings College. Saida maka ami haree iha Kings College? Tuir Brigadeiru Ruak katak, “Estudu Kings College la kompleta. Sira subar fundamentu i sira fo sira nia konkluzaun.
Ne’e hanesan halo uma ida ema lori tiha planta depois haruka ita halo uma. Uma sein planta la iha dalan atu sa’e.
Entaun saida maka ami halo? kria grupu ida para aprezenta estudu ida ke komplementa estudu Kings College ne’ebé ke bolu estudu 2020. Iha ne’e define grande linas ba dezenvolvimentu forsa nian. Ne’e primeiru lugar evita arbitrariedade, een segundu lugar garante konsistente para kuandu hala’o apersesaun dehan hanesan ne’e 2020 e muito ambisiozu. Realmente muito ambisiozu. Mas era ambisaun i realidade kapasidade? Rua ne’e ida sei determina. Tan ba ne’e sonhar nao mao. E bom, saodavel.
Segundu kestaun, de estrutura legál. Atravesa de estrutura legál maka estadu ka orgauns importante soberanu nasaun nian bele hateten no define saida maka FDTL tenke halo, no saida maka labele halo. Ita boot sira haree no Sr, Sekretáriu Estadu mos ko’alia, ami dala ruma sa’e husi kraik maka ba leten. La’ós husi leten maka tun mai. En termus legais haree iha konstituisaun depois tun mai iha lei orgánika, regulamentu dixiplina militár, kuandu krize ida mosu Prezidente hateten ida, Primeiru Ministru hateten ida no Ministru Defeza hateten ida, FDTL maka sala, Malandru. Audiénsia simu ho hamnasa ba Taur ninia pia das ne’e.
Nia hatutan ninia kritika ba ukun na’in sira katak, “porque sira moos la hatene saida maka tenke FDTL halo. Tansa ida? Nao e escrita. Nao esta escritu. Entaun cada um diz ideo proposito. Ida-idak hateten ninian. Internasionál ko’alia, ONU ko’alia, toda agente, e todas, vitima a FALINTIL. Nao ta certu e injustu. Sobre tudo que tem competencia i Obrigasao i Dever atu garante koerénsia.
Ami nia estrutura legal ne’e hanesan ema karik ulun fatuk iha, klaran la iha, ain maka iha. Ita boot sira haree isin lolon la iha, liman ho kabun la iha, ulun ho ain de’it, ha’u la hatene saa ida maka ne’e.
Nune’e duni Taur esplika ba audiensia sira katak, “ daudaun ne’e ami husu ona ba sekretáriu Estadu atu halo ezatamente konklui dokumentu murak ida ba ami. Para saida? E por seguransa. Tanba normalmente ha’u nia soldadus ho ofisial sira sai ba li’ur sira dehan hanesan ne’e, ami ba malae nia rain malae husu hanesan ne’e. Tan sa imi nia rain iha fali forsa? Bainhira ema kiak barak nusa la gasta osan ba ema kiak? Soldadu FDTL sira ne’e dehan ba ninia komandante katak sira lahatene responde. Taur hateten, ne’e loos. Tan saida? Sira aproveita ita nia ignoránsia. Ba ha’u levanta kestoens difisil para depois imi halo saida?
Dala ida tan audiénsia simu ho pasa liman no Sr. Kawakami koi ninia ulun hakru’uk hateke ba ninia papél.
Sira moos ema intelektuál ida la’ós onestu ou entaun dehan hanesan ne’e dezonestidade intelektuál. Purke evolusaun organizasaun ida ne’e iha faze haat, normalmente ema dehan, harii, dezenvolve, konsolida no sustenta. Kuandu iha faze konsolida ho sustenta ne’e ita mais ou menus koerente uitoan maske iha rua (uluk) ne’e runguranga liu, katak nia. (ts)
Edisaun 164 11 Nov 2009
Iha Forum Governasaun Demokrátiku (FGD) ne’ebé organiza husi UNMIT ba dala hitu iha Otél Timor Dili, loron Kinta (06/11) aprezenta oradór na’in importante na’in rua maka Sekretáriu Estadu Defeza Júlio Tomás Pinto ho Komandante F-FDTL Brigadeiru Jenerál Taur Matan Ruak. Forum ne’e loke husi reprezentante SRGS Sr. Kawa Kami ne’e tuur iha meza ketak ida iha liman karuk no orador na’in rua ne’e tuur iha sentrál ho spanduk maka hakerek FGD hale’u ho bandeira ONU no bandeira nasionál Timor Leste ninian. Tuir mai transkrisaun balun husi lia menon aprezentasaun ho onestidade hanoin balun maka bazea ba faktus, eis Xefe Estadu Maior das Falintil ne’e halo audiensia sira nia oin mean, hamnasa la midar no basa liman ho obriga aan de’it.
Katak halo buat ida foo sai lai iha jornál no média maka halo. Maibé daudaun ne’e iha evolusaun ida ne’e di’ak, liu-liu relasaun ne’ebé tenta atu harii ho FDTL. “ha’u agradese ba ita boot sira. Ita boot sira hatene, ami la iha esperiénsia barak kona ba oin saa maka harii forsa Armadas, mas ami iha konxiensia katak, kuandu mais ita halo buat ida ho konsistente no ho sistemátiku ne’e bele ajuda halo dezenvolvimentu ida di’ak liu no bele responde preokupasaun no hakarak ema hotu-hotu nian kona ba harii no dezenvolve FDTL.
Taur Matan Ruak hahú ko’alia ho hatún ninia an rasik hodi dehan, “Ha’u dezeju uitoan loos, tan ba ha’u haree ne’e personalidade importante de’it maka tuur iha ne’e. I ha’u preokupa loos orsida halo perguntas ne’e ha’u iha kbiit atu responde ou lae,” partisipante sira simu ho hamnasa.
Tuir eis komandante Gerrilla ne’ebé han mohu kombili no rusa durante tinan 24 ne’e husu laran luak husi matenek na’in sira ne’e atu iha sesaun perguntas resposta labele halo susar nian. “Ne’ebé se ita boot sira se Jenerozu uitoan favor ida, ida ne’ebé difisil liu ne’e subar tiha no foo ida fasil ba ha’u para responde,” apela Taur.
Nia mos fo agradese ba inisiativa ONU nian ne’e. “em primeiru lugar ha’u hakarak agradese Nasoins Unidas tanba bele organiza forum ne’e hodi fo oportunidade mai ha’u ho Sr. Sekretáriu Estadu troka ideias ho ita boot sira”.
Lider militár ne’e hatutan ninia lia fuan hodi halo ONU ninia tilun mean. “Ha’u krítiku liu ba Nasoins Unidas, liu-liu bainhira kuandu halo asaun ruma la’ós konsekuente. Katak halo dala ida, sai tiha iha jornál, sai tiha iha televizaun foin ita pasu. Ha’u kontra i la gosta ida ne’e.”
Mas antes ha’u ba ko’alia kona ba asuntus FDTL ou Forsas Armadas nian no pergunta ne’ebé lee iha jornál iha pergunta tolu i ohin Sr. Sekretáriu Estadu mos Subliña. Ha’u reforsa uitoan Sr. Sekretáriu Estadu ko’alia mos uitoan hodi halo Perguntas ruma ba ita boot sira hanesan parte reflesaun demokrasia. Ita boot sira hatene ha’u ho ha’u nia kompaineiru sira, Primereiru Ministru funu iha ai laran vinte Kuatru anos. Kuandu ami funu ba Demokrasia nein país hotu-hotu demokrátiku la apoiu ami. Ne’e halo ami ohin sente...sente hanesan buat ida ke moras eehh..moras...laran moras, purke tuir momentu ne’ebé ami presiza maka ema ida la loke liman ba ami. Entaun ba ida ne’e ha’u halo Perguntas balun ba ita boot sira hanesan reflesaun kona ba demokrasia. Primeira pergunta, Demokrasia ba Timor-Leste ne’e opsaun ka eskoila (hili). Simu ho hamnasa no pasa liman husi audiénsia sira. Taur haktuir dehan, Mas liu-liu ba Timor oan sira mas tanbem ha’u hakarak internasionál sira bele reflesaun mos.
Segundu pergunta, demokrasia ne’e kultura, valór ou prinsípiu. Terseiru pergunta, too ohin loron país hira maka iha mundu ne’e liu-liu maka kondisoeins para bele avalia katak nia realmente i um país demokrátiku. Kuartu Pergunta, Ita boot sira preve nos prósimu vinte a trinta anos qual seria a evolusaun de demokrasia. Ita boot sira hatene kee analista sira dehan hanesan ne’e, ate 2027 propavelmente acina senior pior o que pais mais poderoso do mundu ultrapasando.
Pais ne’ebé poderoso normalmente nia infleunsia mentalidade dezenvolvimentu iha mundu. Ema dala ruma akuza pais europeu no Estadu Unidus dehan impoin kultura europeu osidentál ou Amerikana ninian. Ne’e halo reflesaun de’it. Ha’u komu gosta sr. Sekretáriu Estadu dehan hanesan ne’e, bele hatene polítika mas labele halo polítika entaun ha’u hatene ko’alia de’it, la halo ita boot sira maka halo. Audiénsia simu ho hamnasa lian maka’as......hahahahahaahahaha maibé ema balun sente liu fuan ne’e sokar i halo sira nia oin sin uitoan. Maiske hetan reasaun mistura maibé Brigadeiru Ruak ho oin midar hateten, “Obrigadu.”
Ita boot sira halo pergunta difisil loos ba ha’u. Kuandu husu ba ha’u papél forsas armadas ninian ne’e oin saa. Ha’u dehan difisil tanba normalmente, se maka define papél forsa armadas saun os politicos, polítikus sira nao os militares ka la’ós militár sira maka husu dehan hanesan ne’e, ha’u hakarak halo hanesan ne’e. E entaun ita boot kuandu husu ba ha’u, (ne’e hanesan) ita boot sira Sandra ha’u. Dala ruma dudu ha’u ba sala ruma tan. Ha’u lahatene ita boot sira ninia intensaun ne’e. Mas la monu ba tentasaun atu halo responde ho respostas kuandu ha’u sente katak resposta bele kompromete ha’u nia kredibilidade.
Mas nune’e ha’u bele ko’alia uitoan kona ba esforsu saa ida no preokupasaun saa ida aliás preokupasaun saida maka FDTL ka FALINTIL iha dezde halo tranzisaun iha 2001 mai oin. Ita boot sira hatene Falintil iha istória ida. I ninia evolusaun ne’e kuaze pokus países iha mundu maka talvez iha priviléjiu ida halo evolusaun ida hanesan ne’e.
Primeiru, Primeira faze nia reu, segunda faze irregulár, terseira faze Téknika i jestor militár, evolusaun tama iha ida ne’e. Ha’u la hatene iha país osidentál hotu-hotu iha priviléjiu halo evolusaun ida hanesan ne’e. I mas ee termus de supervizaun polítika FALINTIL pasa hotu. Supervizaun partidu úniku autoritáriu i depois mais evolusaun para multipartidáriu i ikus para depois determina apartidarizasaun das forsas armadas. Purke evolusaun siklu sira ne’e halo kompletamente emblema guera iha funu nia laran.
Ita boot sira haree dala ruma ha’u dehan hanesan ne’e, kuandu ami iha ai laran ami iha polítikus ke muitu intelektu, pensador, pela au espíritu domina situasaun au Timor, domina situasaun área, domina situasaun konjuntura Mundiál para halo aliterasaun. polítika au longu de evolusaun konjuntura Timor nian atu bele adapta an ba konjuntura rejionál no Mundiál. Ne’e signifika katak ema sira ne’ebé partisipa iha evolusaun sira ne’e hatene saida maka sira halo. E entaun instituisaun ida ne’e iha priviléjiu pasa ida ne’e. Tanba ida ne’e maka indonézia dehan hati-hati, muito atensaun, muito kuidadu kuandu fo pasu iha evolusaun de dezenvolvimentu FALINTIL ninian. La impresiona ho Teoria ka ho konsepsoens ida ka konseitus ne’ebé introdús mas pasu a pasu tenta perseve realidade Timor nian, evolusaun Timor nian no adapta ba evolusaun mundu nian. Mas depois de harii forsa armadas preokupasaun ami nia saa ida? Tuir Taur esplika preokupasaun fundamentalmente hale’u asuntu importante rua. Ida estrutura konseptual ba dezenvolvimentu Forsa nian. Forsa saida maka hakarak?, tanba sa ida maka tenke iha forsa?, nia sei halo saida?, nia dezenvolvimentu ne’e la’o oin sa?, presiza ema hira?, ne’e kona ba uza konseitu nian.
“Ita boot sira hatene evolusaun dezenvolvimentu Forsa Armadas Timor nian, kuandu halo tranzisaun bazea ba estudu Kings College. Saida maka ami haree iha Kings College? Tuir Brigadeiru Ruak katak, “Estudu Kings College la kompleta. Sira subar fundamentu i sira fo sira nia konkluzaun.
Ne’e hanesan halo uma ida ema lori tiha planta depois haruka ita halo uma. Uma sein planta la iha dalan atu sa’e.
Entaun saida maka ami halo? kria grupu ida para aprezenta estudu ida ke komplementa estudu Kings College ne’ebé ke bolu estudu 2020. Iha ne’e define grande linas ba dezenvolvimentu forsa nian. Ne’e primeiru lugar evita arbitrariedade, een segundu lugar garante konsistente para kuandu hala’o apersesaun dehan hanesan ne’e 2020 e muito ambisiozu. Realmente muito ambisiozu. Mas era ambisaun i realidade kapasidade? Rua ne’e ida sei determina. Tan ba ne’e sonhar nao mao. E bom, saodavel.
Segundu kestaun, de estrutura legál. Atravesa de estrutura legál maka estadu ka orgauns importante soberanu nasaun nian bele hateten no define saida maka FDTL tenke halo, no saida maka labele halo. Ita boot sira haree no Sr, Sekretáriu Estadu mos ko’alia, ami dala ruma sa’e husi kraik maka ba leten. La’ós husi leten maka tun mai. En termus legais haree iha konstituisaun depois tun mai iha lei orgánika, regulamentu dixiplina militár, kuandu krize ida mosu Prezidente hateten ida, Primeiru Ministru hateten ida no Ministru Defeza hateten ida, FDTL maka sala, Malandru. Audiénsia simu ho hamnasa ba Taur ninia pia das ne’e.
Nia hatutan ninia kritika ba ukun na’in sira katak, “porque sira moos la hatene saida maka tenke FDTL halo. Tansa ida? Nao e escrita. Nao esta escritu. Entaun cada um diz ideo proposito. Ida-idak hateten ninian. Internasionál ko’alia, ONU ko’alia, toda agente, e todas, vitima a FALINTIL. Nao ta certu e injustu. Sobre tudo que tem competencia i Obrigasao i Dever atu garante koerénsia.
Ami nia estrutura legal ne’e hanesan ema karik ulun fatuk iha, klaran la iha, ain maka iha. Ita boot sira haree isin lolon la iha, liman ho kabun la iha, ulun ho ain de’it, ha’u la hatene saa ida maka ne’e.
Nune’e duni Taur esplika ba audiensia sira katak, “ daudaun ne’e ami husu ona ba sekretáriu Estadu atu halo ezatamente konklui dokumentu murak ida ba ami. Para saida? E por seguransa. Tanba normalmente ha’u nia soldadus ho ofisial sira sai ba li’ur sira dehan hanesan ne’e, ami ba malae nia rain malae husu hanesan ne’e. Tan sa imi nia rain iha fali forsa? Bainhira ema kiak barak nusa la gasta osan ba ema kiak? Soldadu FDTL sira ne’e dehan ba ninia komandante katak sira lahatene responde. Taur hateten, ne’e loos. Tan saida? Sira aproveita ita nia ignoránsia. Ba ha’u levanta kestoens difisil para depois imi halo saida?
Dala ida tan audiénsia simu ho pasa liman no Sr. Kawakami koi ninia ulun hakru’uk hateke ba ninia papél.
Sira moos ema intelektuál ida la’ós onestu ou entaun dehan hanesan ne’e dezonestidade intelektuál. Purke evolusaun organizasaun ida ne’e iha faze haat, normalmente ema dehan, harii, dezenvolve, konsolida no sustenta. Kuandu iha faze konsolida ho sustenta ne’e ita mais ou menus koerente uitoan maske iha rua (uluk) ne’e runguranga liu, katak nia. (ts)
Labels:
F-FDTL,
kawakami,
kings college,
Taur Matan Ruak,
unmit
Subscribe to:
Posts (Atom)










