Sunday, 2 November 2008

Tempo Sermanal Edisaun 110

MJ Legaliza Atributu TNI ba Guarda Prizional TL
Dili, Tempo Semanal


“ami guarda prizional husu ba nai mane no nai feto sira atu tau matan ba fardas nebe suku laiha kualidade, inklui sapatu botas Tentara Nasional Indonesia (TNI), sinturaun Angkatan Bersenjata Republik Indonesia (ABRI), bonia ABRI no laiha emblema”, dehan guarda prizional hamutuk 76 iha sira nia petisaun ba Ministra Justisa (MJ) no ulun boot nasaun TL (TL) nian sira.
Tuir karta lamentasaun husi guarda prizional Timor Leste, nebe didika ba Ministra Justisa Lucia Maria Brandão Lobato no cc ba Prezidente da Republika, Primeiru Ministru, Prezidente Parlamentu, Diretor Geral Ministeriu Justisa, Prezidente Komisaun A&C Parlamentu Nasional, Provedoria dos Direitus Humanus e Justisa, Diretor HAK no Diretor LABEH, iha karta lamentasaun nee, guarda prizional sira kestiona konaba Ministra Justisa ninia inkapasidade atu hadia sistema prizional TL.


“ami guarda prizional TL hasae lian ba nai mane no nai feto nebe kaer ukun no bandu atu lidera, organiza, moviliza no orienta tuir prinsipiu Ukun Rasik-An no dutrina nebe dehan rai seluk sei la ukun tan ita. Laos lori poder hanesan ami, maibe hadia ami nia futuru hodi servi diak liutan detensaun sira iha uma prizaun Becora no Gleno”.
“ami hakarak husu ba nai mane no nai feto, prizaun nee estadu nian ka ema ida nian?, Nusa fardas nakles hotu ona, estatutu laiha, estrutura laiha, ekipamentus ba seguransa laiha, salariu la sufisiente no transporte atu lori dadur sira ba prizaun Becora-Gleno”, dehan guarda przional sira iha karta lamentasaun nebe hatoo ba Ministra Justisa.

Husi karta lamentasaun nee, guarda prizional sira husik hela lia menon hamutuk 23 ba Ministra Justisa atu tau matan ba funsionamentu prizaun nian, inklui tau matan ba profesionalidade diretora balu nian iha sira nia servisu tanba guarda prizional sira lamenta ho liafuan tolok husi diretora prizaun nian ida hasoru guarda prizaun ida nebe Ministra Justisa husu atu transfere ninia knar ba Diresaun Nasional Terras e Propriedade (DNTP) Distritu Aileu.
Razaun guarda Prizionais nain 76 ne’e hasa’e lia ba ukun sira iha nasaun ne’e hodi buka esklarecimentu ba asuntus 23 iha sira nia surat. Hafoin de aprezenta surat protestu ba Ministra Justica, Primeiru Ministru, Prezidenti da Republika Americo Araujo de Jesus ne’ebe asina mos dokumetus ne’eba dehan Protestu ne’e mosu tan ba lalaok kleok lubun ruma hanesan falta de kondisaun ba guarda Prizionais sira, la iha Estatutu ba guarda sira, tarde 8 minutus falta maibe servisu liu oras la iha konsiderasaun, hahalok mal trata ba membru guarda prisionais sira inklui fardamentu ne’ebe suku la ho kualidade, luan liu no guarda sira maka hasai sira nia osan ba muda.


“Ami nia fardamentu ne’ebe agora mai dadauk ne’e ninia kualidade la diak,” Americo Araujo de Jesus ne’ebe servi nu’uadr Guarda Prizaun Bekora ne’e.
“Sasan sira ne’e militar Indonesia ninian.” Tan ba ne’e maka ami tauk karik ami tun ba hasoru ita nia populasaun rasik, nia bele hamri’ik, nia bele estraga fali ninia oan sira ami,… ne’ebe agora dadaun servi hela iha Prizaun TL.”
“Atu sosa sasan hanesan sapatu, boinya no hena sira atu sukut deit kalca ho faru ne’e labele entaun ita tenkiser ba raut sasan sira ne’ebe maka TNI sira tau hela iha sira nia armajen ne’ebe lori mai fob a ninia ema rasik uza nune’e maka kreia konfuzaun bo’ot ida.”
“Nune’e duni to’o ohin loron ami seidauk bele uza sasan sira ne’e no sebele husu ba ulun bo’ot sira iha leten atu troka tiha sasan sira ne’e.”
Guarda Prizionais n’e kompriende katak Timor Leste seidauk bele produz roupa maibe sebele karik sira apela atu uza ne’etik naran nasaun ninian labele uza fali instituisaun rai seluk nian sa tan TNI ne’ebe uluk halo povu barak terus.



“Ami preokupa tebes ho botas, Cinturaun, Boinya, ho Meas ne’ebe marka TNI dala rum abele kunfundi povu ninia hanoin mai ami.”
Guarda sira ne’e apela ba Primeiru Ministru no Prezidenti da Republika atu tau matan netik ba situasaun guarda ninian ne’ebe hetan tratamentu ladun justu husi sira nia superior sira no ejije ba Ministra Justica atu hatur uluk statute guarda prisional ninian.
“Dala barak ona maka Ministra Koalia maibe ami rona maka esbosu lei maka esbosu nafatin deit. Ami lahatene bainhira maka iha lei ida entaun halo fardamentu ne’e naran halo deit hodi lori fali sasan TNI ninian mai ami hatais.”
“Ami husu liu-liu ba Ministra da Justica karik bele senhora ne’e, senhora ministra bele mai esplika; se maka manan tender ne’e ho razaun sa ida maka sosa sasan TNI ninian ne’e lori mai iha prizaun.”
Guarada ne’e apela ba Guvernu atu haree didiak kompainya sira ne’ebe manan tender ho tuir duni klasifikasaun kualidade ne’e diak.
“Instituisaun ne’e hanesan instituisaun nasaun ninian, nune’e maka ami lakohi atu hatun ita nia nasaun nia oin, guvernu nia oin entaun maka ai husu ba guvernu tau matan ba fardas sira ne’e.”
Dadaun ne’e Guarda Prizionais TL la to’o atus rua maibe Fardamentu ne’ebe Ministra de Justica Lucia Lobato autoriadu ona kada item 500 ho total osan US$ 97,500.00. Formulariu komprimisiu do Pagamentus ne’e diferenti ho formulariu sira seluk ne’ebe jornal ne’e hetan husi ministeiru hanesan.









Formulariu komprimisu do pagamentus sira seluk ne’ebe hasai husi Autoriza husi ministra Justica mensiona komprimisu hodi selu item sa ida no temi kompainya ne’ebe atu simu pagamentus ne’e nia naran mak Ministra autoriza maibe ba kazu ida ne’e maske la iha kompainya mos Ministra autoriza la hatene selu los ba se, ne’e Ministra deit maka hatene.
Jornal ne’e la konsege hetan klarifikasaun husi Ministra Justica maske durante de aprezentasaun projektu de lei kodiku penal iha Hotel Timor, Dili, semana rua kotuk jornal ne’e halo ona koko ona. Maibe Ministra Justica nega asesu informasaun ba jornal Tempo semanal hanesan oficiais media Ministeiru Justica rasik hatene, tempu barak maka jornalista jornal ne’e gasta para hein ministra hodi husu perguntas ruma maibe to’o ikus parte media oficer dehan ba jornalista sira husi jornal ne’e katak favor ida ba deit iha fatin ne’ebe ministra Justica vizita ba hodi nune’e bele husu perguntas hanesan kazu door stop iha centru treinamentu judiciaru no hotel Timor. Ministra prontu ona atu fo intervista ba ita bo’ot sira iha Hotel Timor maibe ho oin nervouza no lian nakdedar iha kakorok Ministra rejeita fo intervista ba jornal ne’e tan ba tuir nia haree jornal ne’e la konsidera ministra ninia direitu.



“Ita bo’ot lab…la iha…., “ Ministra koalia ho lian nervouza. “Ha’u iha direitu ka la’e atu la simu ita bo’ot nia perguntas,” Kestiona jornalista ne’ebe seidauk husu Perguntas ruma ne’ebe foin maka temi deit lia fuan Ministra. “Ha’u husu, ha’u iha direitu ga la’e atu rekuza la fo intervista ba ita bo’ot,” Ministra kestiona Jornalista Tempo Semanal ne’ebe grava hela lian no ko media ministra ninian.
Ministra alega jornalista Tempo Semanal viola ona direitus ukun nain ne’e ninian. “Tan ba ita bo’ot mos viola tiha ona ha’u nia direitu antes rona ha’u, purtantu ha’u nia direitu para ha’u sei la fo intervista ba tempo semanal antes situasaun ne’e klaru.”
Reasaun Ministra ninian maka’as hasoru jornal ne’e ninia noticia ne’ebe fo sai SMS ministra Justica ninian ne’ebe hakerek kona ba Projektu Fornecimentu Fardas ba Guarda Prisionais ne’ebe iha formulariu do kuprimisu do pagamentu oin seluk ho realidade no mos tenderizasaun ba moru prizaun Bekora ne’ebe manan husi kompainya belun ne’ebe Ministra Justica sempre husu aijuda.
Maske nune’e jornal ne’e sei halo nafatin esforsu hodi kontaktu ho oficiais media ministeiru ninian atu hetan intervista ho ministra tan ba mosu alegasaun lubun bo’ot mak kontra minitra. (ts)

Sebastião: PM Tenki Foti Desijaun Ba Membru Guvernu Ne’ebe Hetan Alegasaun
Dili.Tempo Semanal

Ministeriu ida-ida iha poder no kompotensia rasik atu hamate no hapara korupsaun nebe akontese, maibe Primeiru Minitru Xanana Gusmao iha komitmentu bo’ot liu atu hapara no hamate korupsaun.
Atu hapara korupsaun, tuir Sebastião, PM tenki foti medidas hasoru membru guvernu balun ke tuir nia ka tiur informasaun hato’o ona iha nia tilun katak iha membru guvernu balun halo korupsaun. Se nunee, PM tenki foti desijaun ruma atu hapara ou tenki troka.





“ita hotu hatene transparansia Internasional rasik haree i kuandu Transparansia Internasional foti ita nia level ne’e as, ita hotu kesti ona, nusa ita uza fali sasukat Internasional i oinsa ita la bele buka dalan atu hamate korupsaun, membru guvernu sakrifika nia an ba ita nia povu duke ita sakrifika povu ba ita nia interese privadu”, dehan Provedoria Direitus Humanus no Justisa, Sebastião Dias Xemenes ba jornal nee iha Dili foin lalais nee.
Atu hatene diak liutan saida maka provedor ninia komenta konaba ita nia nai ulun balu ninia malantru iha sira nia kardu, tuir mai akompana intervista jornal TEMPO SEMANAL (TS) ho Provedor Sebastião Ximenes (SX).
(TS): Saida mak KKN tuir provedor nia koinesementu no iha lei konaba regula ema halo KKN ne’e oinsa?
(SX): Tuir hau nia hanoin nasaun foun ne’ebe foin hamrik hanesan Timor Leste, ita hotu-hotu tenki iha komitmentu atu kombate korupsaun i ikus-ikus ne’e ita rona katak, iha membru guvernu balun nomos funsionariu sira ne’ebe iha level as hanesan diretur sira ne’e ita sempre rona iha pratika agtus KKN no halo abuzu de poder.
Ida ne’e tuir hau, lalaok hanesan ne’e buat ida la diak ba ita nia nasaun juven ida ne’e, se ita hotu hanoin atu servi, ita tenki servi ita nia povu ho ita nia komitmentu ne’ebe forti atu oinsa povu ne’e bele sai husi kiak.
Ita hanoin katak ita sai hanesan membru guvernu atu ita uza opurtunidade ou ita uza sala ita nia poder ba ita nia interese privadu, ne’e buat ida la dun diak. Katak, hau hanesan ema ida ne’ebe tau matan ba instituisaun kombate korupsaun, ita hotu hatene korupsaun ne’e buat ida la diak.
Korupsaun ne’e mosu tanba ema uza sala nia poder hodi halo korupsaun i korupsaun ne’e loas deit tanba uza sala nia poder nomos uza oportunidade ne’ebe iha, maibe tanba dala barak ita iha timor ne’e ita iha familia ita nia relasaun familiar ne’e metin tebes, ita iha amigus barak ida ne’e mak dala ruma halo ita nia an servisu ne’e la dun los.
Ita servisu tur hanesan membru guvernu ida ita servisu katak, hanesan oportunidade diak ida atu oinsa ita hariku ita nia an, ne’e la dun diak. Lolos ne’e kuandu ita sai membru guvernu povu hili no fiar ita, entaun ita servi povu diak liu tan laos sakrifika ita nia an atu ita nia povu moris kiak hela.
Ita hotu hatene katak, korupsaun ne’ebe mosu iha ita nia rain ne’e tanba ita nia sistema mak seidauk diak, ita nia prosedimentu no leis mak seidauk implementa ho diak. “hau fo exemplu iha ita nia dekretu lei ida ne’e, tuir hau nia hare dekretu lei ida ke diak tebes so ke ninia implementasaun mak lao la dun diak. Hau bele hateten katak lolos ne’e projeitu hotu-hotu ita tenki uza tenderijasaun atu ema timor hotu ne’ebe senti bele, nia bele tuir tenderijasaun nee.
Ita bele fo deit projeitu ba grupu ida ou ba ita nia maluk ka membrus familia ruma ou fo deit ba kompanha sira ne’ebe brani fo osan ba ita ka presentajen i poir liu tan iha aprovijionamentu iha tan sigle sourse ou ita bolu ajustu de direitu.
Ajustu de direitu “hau rasik kesti ona tanba ajustu de direitu ne’e loke dalan ba KKN tanba sigle sourse la garanti transparansia. Ho ida kuandu ita uza sigle sourse bazea ba emerjensia i liafuan emerjensia ne’e ita rasik mak halo laos tanba situasaun mak obriga ita atu halo emerjensia, maibe ita rasik mak kria liafuan emerjensia atu ita sadere ba liafuan emerjensia atu ita fahe projeitu ne’e komforme ita nia hakarak, ita fahe ba ita nia amigus grupu partidarius familia ou ita fahe ba kompanha sira ne’ebe ita negosiu ona.
Hau senti la dun diak wainhira hau rona iha membru guvernu balun uza sigle sourse ba nia interese privadu, familiar ou ba interese grupu i la uza sistema ou metodu ne’ebe ita bele garantia transparansia.
Lolos ne’e buat ida tenderijasaun publiku ne’e ba ema hotu, ita la bele hare ba grupus. Maibe realidae hau hare dala ruma prokuramen halo tenderijasaun, se tender ne’e la monu ba sira nia grupu, ne’e sira halo ba re-tenderijasaun katak, sira hakarak projeitu ne’e monu ba ema ne’ebe sira hakarak ou dala ruma hato’o proposta no nia osan kiik maibe tanba sira nia maluk hato mai proposta ne’e osan bo’ot entaun sira atu manan sira nia maluk ho osan bo’ot ne’e.
Osan bo’ot ne’e sira manan depois bazea ba razaun katak ema osan bo’ot maibe nia iha esperensia no kualidade sira ne’ebe hato’o osan kiik ne’e la iha esperensia no la iha kualidade, maibe ne’e razaun ida ke ita mak kria atu hamate ema ne’ebe hatama proposta ho osan kiik, ida ne’e mak dehan KKN.
Ita hotu dehan KKN la diak, maibe ita nunka hare ita nia an rasik oinsa foti medidas katak para husi ita nia an rasik mak ita foin husu ema seluk atu hapara, ida ne’e seidauk iha. Iha membru guvernu balun kualia ona KKN ne’e la dun diak i guvernu AMP rasik lakohi korupsaun, maibe oinsa guvernu ida ne’e bele hateten dehan korupsaun atu hamate ne’e oinsa.
Guvernu hasai dekretu lei ida obriga katak, wainhira ema ida sei iha membru guvernu sira nia familia la bele hetan projeitu, se ita brani halo hanesan ne’e ita komesa minimija ona korupsaun, maibe ne’e ita la brani entaun korupsaun sei buras nafatin.
Se ita foti medidas ona atu hapara buat sigle sourse ita bele minimija KKN tanba sigle sourse hanesan ohin “hau dehan ne’e la garanti transparansia tanba ne’e ema hotu bele telefone ba malu hodi negosia ba malu i bazea ba emerjensia hau foti ba A B ka C depois hau mos hetan netik buat ruma.
Ita hotu hakarak atu ita nia rain sai buras dezenvolve ho diak, atu buras no dezenvolve ho diak ita hotu tenki luta kontra korupsaun, maibe ita dala ruma hatene ona membru guvernu mak halo hahalok ladun diak ita nonok deit, lolos ne’e ita la bele fo presentajen ba ema tanba ema ne’e iha oportunidade i nia uza nia matenek ka uza nia poder ne’ebe iha atu manipula dalan atu nia bele hetan benefisiu.
Kuandu ita brani fo bebeik projeitu aban bain rua nia brani atu husu bei-beik, ida ne’e mak parte rua kaer poder oinsa hapara ho komitmentu ida forti ba ita nia povu katak povu ne’e sei moris kiak. Ne’e duni ita kaer povu ita kaer osan povu nian ita responsabilija ho halao ita nia kna’ar ho diak, laos aprovieta ita nia oportunidade hanesan membru guvernu ita halo abuzu de poder pois ita manipula osan estadu nian ho osan ne’ebe povu rai hela ba ita atu ita jere ita jere fali ba ita nian an.
(TS): Oinsa ita nia hare’e ba membru Guvernu balun hahu uza sira nia poder ba halo rekomedasaun projeitu ba fali departamentu seluk ou instituisaun seluk atu fo projeitu ba ninia familia, ida ne’e violasaun ba saida ?
(SX): Sim, hau fila fali ba ohin tanba ita servisu, ita hare ba ita nia interese ne’e duni kuandu membru guvernu hatene katak nia la bele fo projeitu ba nia maluk tanba nia tauk ema atu kritika nai, entaun nia rekomenda fali ba membrus guvernu balun atu fo projeitu ba nia maluk. Ida ne’e la diak tanba ne’e mak ita bolu Kolusaun no nepotismu i buat rua ne’e ita bele bazea mos dehan favoritismu.
Favoritismu Kolusaun Nepotismu ne’e nia dalan ikus mak ita hotu hanoin atu hetan buat ruma ne’e korupsaun, lolos ne’e se deit tenki rekomenda ba Ministeriu sira seluk ou membru guvernu sira seluk hateten hotu-hotu sei deit ka hau nia familia rasik mak atu ba ita bo’ot nia ministeriu mos ita bo’ot tenki uza prosedimentu legal ne’ebe iha. Uza tenderisajaun ne’ebe ke garante tranparansia, la bele uza fali hau nia naran atu influensia fali ita hodi hetan projeitu, karik ema ruma tuir hau nia naran ba to’o ita nia ministeriu ita bo’ot komunika fali, lolos ne’e membru guvernu kuandu komunika balu ne’e hanesan ne’e. Katak membru guvernu sira oinsa servisu hamutuk halo kordenasaun katak interkordenasaun entre ministeriu hot-hotu hamutuk atu hamate buat ida naran KKN, laos dehan hau nia ministeriu la bele fo ona projeitu tanba hau nia maluk, tan ne’e hau rekomenda fali ba ministeriu seluk atu fo projeitu, ne’e ladun diak tanba ne’e tama nafatin ba iha termus ida KKN.
(TS): Tuir ita bo’ot nia hare guvernu ida ne’e atu kombate korupsaun i la kleur tan ita hari komisaun anti korupsaun, ita presija pasu konkretu ruma husi guvernu atu hatudu exemplu katak korupaun ne’e la diak, no ita bo’ot hare ona karik iha ona pasu konkretu ruma agora?
(SX): Hau hare komitmentu ne’e komitmentu politiku, vontade politiku guvenu ne’e tuir PM katak, PM rasik iha boavontade i komitmentu politiku atu hamate korupsaun maibe, prova mak ne’e, se karik PM hare katak iha nia membru guvernu ruma halo KKN, PM tenki foti medidas atu hatudu ba povu katak nia komitmentu mak ne’e, tenki troka ka hapara atu la bele estraga fali PM nia naran no estadu ne’e nia naran. Komisaun Anti Korupsaun nee bele diak, lei bele diak maibe kuandu ita nia mentalidade ne’e seidauk diak, ne’e defisil oituan, oinsa ita hapara korupsaun ne’e ministru sira ne’ebe kaer kna’ar ne’e sira brani ka lae kuandu projeitu ne’ebe iha sira nia fatin, sira la bele fo ba sira nia maluk ka familia. Karik PM tenki kria ekipa independenti ida ne’ebe toma konta projeitu hotu, ministeriu nia projeitu hotu ekipa ne’e mak toma konta. Ida ne’e ita bele minimija ona korupsaun, ita iha komitmentu atu hapara korupsaun, maibe projeitu ministru sira mak halao rasik sira nia tenderijasaun ne’e sei defisil oituan.
Ita kria komisaun ne’e bele lao maibe ema sira ne’ebe tur iha komisaun ne’e alein de komitmentu tenki iha mentalidade diak, se lae ita sei la ba oin. Lei ida tenki forti kuandu ema halo korupsaun, ne’e prosesa oinsa atu ema sira ne’e tauk no la bele halo tan korupsaun. Komisaun ne’e lao hela no lei ne’e sei elabora hela ita tenki foti medidas ruma iha tempu badak hanesan ita kria ekipa independenti ho konta hotu tenderijasaun.
Bele mos kria prosedimentu ka lei atu hateten emprejariu sira la bele monopoli projeitu barak se bele karik fo deit projeitu ida ka tolu komforme nia kapasidade. i ita bandu emprejariu sira atu la bele sub projeitu sira hetan ona projeitu sira fo sub fali ba kompanha seluk no kompanha seluk sub fali. Tan ne’e orsamentu lolos atu ba implementa ba projeitu ne’e kualidade la iha ona i povu la hetan benefisiu.
Ita mos bele kria sistema ida inves ema sira hatama proposta ne’e inves ba hasoru ema ho ema nusa la kria buat ida portal internet ida katak, ema la ba hasoru ema maibe dokumentus mak ba iha portal internet, tanba ne’e ita la hatene dokumentus ne’e se nian. Se bele karik sira ne’ebe agora tur iha tenderijasaun, hanesan sekretariadu deit sira la bele foti ema nia dokumentus, tanba se lae sira hare tiha pois telefone ba sira nia maluk dehan ema nian ne’e hatama sis ou hakarak hatama karik menus liu ida ne’e, ne’e la dun diak.
Ba futuru diak liu tan ita kria sistema ida mak hanesan portal internet ida atu guvernu ninian projeitu sai ema hotu-hotu bele aplika ba iha ne’eba ema la hasoru ema ida ne’e bele redus oituan ona korupsaun no guvernu mos bele krua office ida katak interkordinadu katak atu hatama proposta ida ba ministeriu ida ives ministeriu hotu tiha fo lisensa ba hau tenki ba fali ministeriu seluk sira loke office ida i sira tenki kordinadu katak ema ba fatin ne’e mak ne’e deit ona.
Exemplu, ba husu lisensa ba negosiu ne’e tenki iha mos deklarasaun husi land property no tenki iha data husi parte seluk, instituisaun seluk ne’ebe sira nia servisu kordenadu ne’e tau deit iha fatin ida atu hamenus birograsia.Se ita defende duni povu ida ne’e entau ita husik interese pesoal, privadu, familiar no buat seluk ita hapara korupsaun hahu husi ita nia an rasik se lae ita dehan korupsaun la diak maibe ita loron-loron halo korupsaun maibe ita dehan ba povu hapara korupsaun.
(TS): Iha guvernasaun ida ne’e, ita simu keisa hira konaba KKN?
(SX): Hau lakohi hateten katak, kurupsaun ne’e oinsa maibe hau lakohi dehan ida ne’e mak barak liu ka uluk maibe hau hatene katak loron ba loron alegasaun ba korupsaun aumenta, tanba ne’e mak sai mos preukupasaun laos deit ba membru guvernu sira maibe preukupasaun ida mai ami. Hau hanesan instituisaun ida ne’ebe tau matan ba kombate korupsaun, hau mos senti tristi oituan tanba alegasaun korupsaun barak ba bek-beik, ami rasik iha funsionariu investigador iha nain tolu deit, tan ne’e ema ida kaer kazu 10 resin.
Hau mos hateten dala barak ona ita nia investigador sira ne’e iha deit kuinesementu basiku, la iha kuinesementu ke espesialijadu katak, oinsa invesgidor ida bele hetan ividensia sira ne’e husi ema nia computer, ba ida ne’e sira seidauk iha kunesementu.
Orsamentu barak mak fahe ba instituisaun sira hanesan ami nian ne’e atu ami bele tau matan ba instituisaun sira ne’e, maibe lae osan tau bar-barak sira seluk i agora instituisaun ne’ebe atu kontrola ne’e fraku ho ida ne’e korupsaun buras, tanba laiha balansu fahe osan entre instituisaun. Dala ruma ita akompanha povu simu trator no makina iha ne’eba i povu simu ida ne’e sira kontenti maibe povu la hatene osan atu sosa buat sira ne’e los ka los, trator ida nia folin 2 mill ka 3 mill, maibe tau iha surat tahan 5 mill pur exemplu ita la hatene i povu la kesti ho ida ne’e. Agora se mak atu fiskaliza buat ne’e, maibe povu sira hatene guvernu fahe sasan barak ne’e diak maibe sira la hatene katak ne’e iha korupsaun mos barak, ho ida ne’e guvernu tenki tau orsamentu ba orgaun ne’ebe fiskaliza ou kontrola hanesan ami.
One’ebe fo ba ami tenki ho sasan ne’ebe modernu atu ami bele detekta ema ne’ebe halo transisaun ne’e ami bele hatene nia hasoru malu ho se iha ne’ebe ne’e ami bele hatene, maibe ami rasik la iha poder atu ba husu iha banku ema ne’e nia osan iha ne’ebe-ne’ebe ami la iha opoder ba ida ne’e. Ami rasik la iha referensia konaba membru guvernu nia deklarasaun aset, tanba ne’e kuandu alegasaun hasoru membru guvernu, ami la hetene ema nia rikusoin ne’e oinsa, ami investiga se karik ema ne’e nia deklarasaun aset nia kopia iha ami, ne’e nudar referensia ida atu ami bele halo investigasaun.
Ho ida ne’e providoria foti inisiastifa rasik husu ba PM atu haruka dekalarasun aset membru guvernu maibe PM fo fali resposta ba provedoria dehan, providoria hakarak husu deit ba tribunal dekursu tanba haruka tiha ona ba tribunal dekursu. Lolos ne’e deklarasaun aset ne’e laos halo arbiru deit. (diz)

TT Bosok Ten Barak, Gava an Servidor Povu
Buacau, Tempo Semanal


Kleur tebes klientes Timor Telkom ne’ebe uza telemovel iha Nasaun Timor Leste ejije ba Guvernu no Orgaun Soberanu atu lori no aumenta tan kompainia foun mai iha Timor nune’e bele kompete ho TT, maibe ejijensia hirak ne’e to’o agora Guvernu nunka tau atensaun no la fó solusaun ruma konaba ejijensia ne’e. Maske problema komunikasaun hetan reazaun maka’as husi Parlamentu Nasional.
Ejijensia ne’e rasik laos deit husi klientes ne’ebe uza telemovel, maibe klientes sira ne’ebe uza internet la kontenti ho TT nia servisu tanba halo monopoli demais no bosok ten barak liu, sa tan gaba an hanesan servidor ba povu. Dala barak iha avisu husi TT ho bonus 20%, maibe hirak ne’e hotu hanesan diabo sira hateten lia midar atu lori ema ba iha tentasaun laran.
Tuir Amo Bispo Dom Basilio durante ne’e uza mos telefonia, internet no faks,” hau la kontenti ho Timor Telkom nia servisu, tanba hau kompletamentu prezudikadu. Durante semana rua nia laran hau nia komunikasaun ho Roma-Vaticano la lao.




Hau nia komunikasaun via telefone, faks no email mos sira kua no la haruka, maske hau kompriende la selu pagamentu, maibe durante semana rua ne’e hau selu tiha ona maibe la liga nafatin deit, telefone deit mos taka hotu, la hatene tanba saida.
Hau nia komunikasaun ne’ebe sai ba liur ne’e tenki para enkuantu Bispo sira tenki iha komunikasaun lor-loron no permanente ho Roma-Vaticano, maibe Timor Telkom bele halo nune’e. Tan ne’e hau la kontenti ho TimorTelkom nia servisu ne’ebe durante ne’e gava an hanesan servidor ba povu, hodi bosok tun sae povu ne’ebe matan tomak ba telemovel,” konfesa Amo.
Wainhira nia parte telefone ba TT, feto menina servidor ida ne’ebe matenek la halimar, simu hodi esplika ba Amo Bispo katak, tenki identifika an tanba labele uza telemovel hodi protesta, maibe tenki telefone ho fiksu.
Labarik feto ne’e matenek la halimar hodi responde ba,” hau tenki deskutiva no identifika tiha hau nia numeru ne’e, hakerek tan lai hau nia naran hafoin hau husu tan tanbasa tenki lao nune’e no la liga hau nia faks ne’e. Menina oan ne’e hatan faks ne’e liga husi telefone fiksu Tan ne’e kuandu ema haruka nia ibun taka entaun ema haruka nia, la hatene atu kualia ho saida.
Maibe, menina oan ne’e matenek la halimar hateten lae, ita boot telefone ne’e ho numeru private ami sei la atende, maibe tenki telefone ho fiksu atu ami iha ne’e bele hatene oinsa ita nia problema,” konta tuir Amo Basilio.
Ne’e duni kuandu servidor sira ne’ebe servisu iha Timor Telkom ne’e uza ou haruka buat sira bosok ten, mai iha telemovel, kuandu karega bonus 20%-30%, halo propaganda dehan fó bonus kareta, motor no seluk tan, ne’e servidor sira iha Timor Telkom ne’e hatene hotu ema nia numeru private.
Maibe, kuandu reklama fali direitu servidor ou anju da guarda sira la hatene fali ona,” ita nia numeru privadu. Tan ne’e hau la kontenti ho Timor Telkom nia servisu. Tanba Timor Telkom ne’e servisu publiku entaun servi ninia kliente sira ho diak, maibe prezudika fali nia kliente sira diak liu tenki kurize no muda buat balun, se kliente sira la selu ne’e los maibe kuandu selu entaun tenki muda buat balun iha Timor Telkom nia servisu,” rekomenda Amo.
Konaba ne’e hatudu monopoli ne’ebe maka’as ba nia kliente sira. Amo rona katak iha Monopoli no bosok ten barak liu, maibe nia la hatene los kontratu ne’ebe Guvernu halao ho TT. Maibe durante tempu halao kontratu ne’e Estadu la iha direitu atu hatama tan kompainia seluk, se hatama tan kompainia seluk entaun Estadu tenki selu no fó multa ba kompainia ne’ebe halo monopoli.
Foto_2
Tuir observasaun Amo Bispo agora kompainia ne’e halo monopoli no halo servisu la diak no servi at ba nia kliente sira entaun diak liu Estadu haree no iha posibilidade selu ou fó tiha “ganti rugi” ba kompainia Timor Telkom ne’ebe lori kliente sira ba satanas nia fatin ne’e no lori fali kompainia foun ida tan atu halao konkorensia. Tanba buat ida konkorensia ne’e buat ne’ebe diak, se lae monopoli hun sira ne’ebe mai ho anju da guarda ne’e abuza demais.
Durante semana rua ne’e,” hau nia faks kastigu no kua tiha to’o agora, maibe tuir regras karik kuandu la selu tenki iha uluk ona avisu no tempu hanesan ne’e tenki selu. Hanesan mos regras Banku.
Iha fatin seluk hanesan iha rai Portugal kuandu ita iha tusan ruma Banku ou Telkom haruka ona ninia avisu no informasaun ba kliente sira. Maibe iha ne’e la iha no la haruka avisu ruma. Depois kua tan ema nia komunikasaun, agora servidor sira ne’ebe servisu iha Timor Telkom kuandu kua ema nia komunikasaun entaun sira lais los, maibe kuandu selu no simu tiha osan, anju da guarda sira ne’e todan la halimar no la hatene los atu halo saida ba nia kliente sira,” apresia Amo.
Korupsaun
Korupsaun ne’ebe mundu Internasional publika,” ita nia lian iha Timor ne’e oioin deit, buat hirak ne’e kuandu ema mai husi rai liur lori nia osan mai Timor hafoin halo fali indikasaun ita tun iha kategoria korupsaun iha “urutan ke 20,” kompara Amo. To’o oras ne’e ema ida seidauk sai hanesan kondenadu ba korupsaun iha Timor, ne’ebe la hatene los senhor sira, observador sira ne’ebe mai husi liur bazeia sira nia analiza ne’e iha saida ou Justisa lao la los ou lao kleur. Ema taka buat hirak ne’e, nia la hatene los to’o oras ne’e seidauk rona kazu kondenasaun korupsaun.
Korupsaun iha Nasaun hot-hotu iha, maibe pelu menus iha indikasaun.mais kazu korupsaun ne’e halo Timor nia naran sai at. Iha observasaun husi ema rai liur nian, maibe to’o agora seidauk rona ema ida nia naran, tan ne’e nia hein Tribunal sei bele tesi lia boot liu tan atu hatudu evidensia ho realidade.
Pergunta konaba saida mak Estadu bele halao atu hamorin Timor nia naran. “Kuandu ita nia naran mos ne’e laos deit iha estadu, maibe ita nia vida lor-loron mak hatudu. Kuandu ema fiar ita tanba hahalok servisu,” dalen Amo Bispo.
Nia lia fuan todan atu ema fó fiar, laos tan ho bonita ou bonitu, oin kapaas no riku soin barak mak ema atu fó fiar, maibe kuandu ho naran foer ema sei la fiar, maibe sei hateten ne’e bosok ten, naok ten no rai ne’e riku tanba ema seluk nia kosar ben.
Tanba ne’e sidadaun hot-hotu tenki tau iha nia neon, tenki servisu ba nia rain, labele hein deit ema seluk nia tulun. Mesmu rai Timor ne’e atu diak ou at Timor oan sira tenki responsabiliza ba nia rain rasik.Konaba ema nia analiza katak Guvernu anterior no atual mesak koruptor hotu. “Ita nunka haree no la iha indikasaun ruma ne’ebe hatudu ida ne’e koruptor liu ida seluk no ida seluk diak liu ida neba, maibe senti ba senti mai ita nunka rona buat diak ida, rona deit Guvernu rua ne’e koruptor hotu. Tanba ne’e atu estraga deit rai Timor nia naran fasil liu duke atu halo diak ba ita nia rain,” hatutan Amo.Rumoris hirak ne’ebe to’o oras ne’e lao iha ema nia tilun husi autoridade siguransa PNTL halo povu ki’ik sira senti la hakmatek. Tanba rai ne’e ki’ik oan los no seidauk dezenvolvidu atu moris iha demokrasia ida ne’ebe metin.Tanba ne’e kuandu iha anifestasaun ne’ebe hakarak halao husi parte siguransa, wainhira rai ida ne’e dezenvovidu ona sei la afeita buat ruma ba siguransa no estabilidade ne’e rasik. Tanba ne’e buat at no rumoris hirak ne’e mesak mai husi autoridade sira nia hanoin atu sobu uluk hakmatek rai ida ne’e. “Ita nia rai sei nurak hela ho kompara at karik ita nia rai ne’e sei jelatina hela ou kumbili karik dehan seidauk isin. Tan ne’e buat hotu mai husi autoridade nia ibun, balun dehan sin no balun dehan lae. Maibe rumoris hirak ne’e halo ita atu moris la hakmatek iha paz nia laran,” hakotu Amo bispo.(but)

Tuesday, 21 October 2008

Tempo Semanal Edisaun 109


SRSG Autoriza PNTL Lori Kilat, Emb. NZ protesta, Timor Oan Preokupa Konsekuencia Futuru

Duranti krizi 2006 kilat no bala PNTL nian barak maka ses an husi armajen PNTL ninian hodi kontribui ba atakes kontra F-FDTL iha fatu ahi, Kuatel jeral F-FDTL tasi tolu, atake kontra Uma jeneral Taur Matan Ruak iha Lahane, ne’ebe to’o ohin loron balun sei badiu nafatin hela iha liur. Nune’e duni tuir nasaun balun ne’ebe haruka sira nia forca Militar no Policia mai Timor Leste hato’o sira nia preokupasaun halo SRSG nia tilun manas no oin mean. Iha loron 05/12/2006 tuir akordu suplementar ne’ebe asina entre Guvernu TL ho UNMIT maka iha liu kbi’it wain no UNPOL maka nu’udar responsabilizador ba sector seguranca iha TL hodi ajuda halo kbi’it, restruturasaun no mentoring ba PNTL.
Hafoin loron ruma nia laran UNMIT foti desizaun fo hikas kilat ba PNTL sira. Nune’e komunidade internasional balun la satisfas ho desizaun UNMIT ninia ulun bo’ot Atul Khare ne’ebe iha 2003 hanesan chief of staff ba UNMISET.
“Fo hikas kilat ba PNTL-signifika aumenta hikas numeru kilat hirak ne’ebe seidauk kuarantina (tama hikas armajen) fali-kompriende katak sei hamenus konfianca publiku no hanesan kontribui ba aumenta elemen risku balun ba ema internasional no Timor oan sira,” Ruth argumenta.

Surat protesta husi reprezentante Nova Zealandia numero Dil/NZ/5/3 ne’ebe diriji ba SRSG Atul Khare iha loron 23/02/2008.“Ami fiar katak fo hikas kilat ba PNTL ne’e hanesan problema politika ida ne’ebe lori risku seriu, no desizaun ne’e labele halo tan responde operasional ba presaun mak exerte ba UNPOL. “Ha’u hakarak hato’o Nova Zealandia ninia preokupasaun ba ita bo’ot formalmente,” embaisadora Ruth Nathan hakerek.
Nova Zealandia kritika Khare katak, “lalaok ne’e hamenus autoridade UNPOL ninian tuir buat ne’ebe establece no simu ona iha akordu suplementar ne’eba.”
“Ami mos la haree hetan valor ruma atu hahu fo mentoring ruma antes review setor seguranca kompletu,” Reprezentante Nova Zealandia iha Dili fo hanoin.
Wainhira jornal ne’e husu esplikasaun de intensaun Embaisadora Ruth Nathan kona ba ninia surat 23/02/07, iha ceremonia UNPOL husi Nova Zealandia simu medalia iha Hotel Timor semana ruma kotuk nia hateten, “Ne’e buat dificil tebes ida atu halo diskusaun.”
“Ami espera, ho projetu pilotu policia komunidade – ami sei bele esplora hamutuk ho PNTL no Guvernu Timor Leste nu’udar modelu sucesu ida ba policia ida.”
Membru UNPOL husi Nova Zealandia dadaun ne’e implementa hela projektu policia komunidade iha Suai no Dili parte Bekora.
Ruth esplika kona ba servisu policia iha ninia katak la lori kilat. “Buat ne’ebe interesante maka Policia Nova Zealandia la iha kilat nune’e bele mantein policia ne’ebe maka nakonu ho sucesu no mos sira iha kapacidade bo’ot atu responde wainhira presiza.” Maske nune’e ho diplomasia embaisadora Ruth dehan rai ida-ida sei halo desizaun politika ba sira nia policia kona ba oin sa modelu policia ninian.
Preokupasaun hanesan hato’o husi juventude Timor oan ida iha Dili ba Jornal ne’e iha loron Sabado (17/10) loro kraik besik Lecidere Dili. Tuir foin sa’e Timor ne’e katak policia Nasoens Unidas Iha Timor Leste barak liu la halo sira nia fungsaun no la hatudu izemplu ne’ebe diak mos ba PNTL. “Sira ne’e mai para manan osan hodi haruka fali ba sira nia uma, haree to’ok sira para kareta deit lalo’os hanesan ne’eba,” Agustinho koalia ho liman karuk hatudu ba kareta prado mutin ne’ebe halo kmanek ho letra azul hakerek UN no policia ne’ebe para iha Estrada klaran hodi embata trafiku besik loja Lita store nian oin iha sabadu loro kraik.
Juventude ne’ebe dadaun ne’e hela iha Bekora dili dale krizi 2006 mosu tan ba failya lalaok ONU nian balun entre 2000 ate 2004. “Ha’u hanoin Sr. Atul Khare iha 2003 ajuda Eis Ministru Interior Rogerio T. Lobato hari’i URP ne’ebe involve maka’as liu iha krizi 2006,” Agustinho alega Khare.

Nia esplika ninia preokupasaun katak , “iha momentu ne’eba ONU ho guvernu finjidu la rona lian kritikas sira ne’e, maka hodi hahoris krizi iha 2006 nune’e mos Khare ninia desizaun 2007 sei hamosu konsekuensia ba futuru.”

Wainhira jornal ne’e tenta konfirma ba SRSG Atul Khare rejeita atu fo komentariu maibe nia dale, “PNTL la autoriza lori kilat sai husi Kuartel PNTL.”
Maibe iha Pratika PNTL ida lori kilat ba uma no ninia oan mane tinan nen hanoin brinkeirus hodi halimar tiru mate fali ninia alin mane ne’ebe sei kosok hela.

“Nasoens Unidas koalia barak liu maibe karik sira konsege ka la’e halao sira nia misaun iha nasaun ne’e?” kestiona Admiro Pereira studante Universitariu ida iha Dili. Nia fo izemplu katak UNPOL failya fo garantia seguranca ba parte balun iha Dili laran durante liu tinan ida sira nia prezenca maibe wainhira Guvernu Xanana hari’i PNTL Task Force konsege hapara violencia arte maciais. “Devia UNMIT aprecia Task Force ninia servisu maibe kala sira mo’e be sira dun Task Force viola direitus ema nian,” dehan Estudante sementer 5 iha besik ninia kampus oin.
Tuir dadus ne’ebe jornal ne’e konsege asesu, hatudu momos kilat PNTL hamutuk 29 maka seidauk tama hikas ba armajen no ema hirak ne’ebe lori kilat ne’e la fo justifikasaun klaru tuir ekipa auditoria internal ninia relatoriu ba Ministru Interior momentu ne’eba DR. Alcino Barris loron 20/01/2007. Ekipa de inspeksaun no audit Ministeiru Interior rekomenda ba Ministru Interior iha momentu ne’eba, “para agente sira ne’e hotu-hotu tenqi tuir proseso de investigasaun ida que seriu iha gabinete de Etika Deontologia ou Profesional Standar PNTL no UNPOL ninian.”

Ekipa ne’e momentu ne’ebe lidera husi Jorge Monteiru ne’e identifika kilat sira maka seidauk hatene ninia paradeiru maka HK33 lolon 2, stayer lolon 1, FNC lolon 2, Calibre 1 no pistola hamutuk 23. Tuir relatoriu 20/01/2007 ne’ebe traduz mos ba lian Ingles haruka ba DR. Khare ne’e aprezenta lista naruk ida, kona ba naran membru PNTL ne’ebe kaer kilat ne’e, ninia numero identidade, unidade no distritu ne’ebe, tipu kilat ho ninia numero mos observasaun paradeiru kilat ninian maibe UNPOL la konsege rekopera hikas kilat sira ne’e.


Durante de operasaun konjunta entre PNTL ho F-FDTL kilat lubun maka konsege rekopera hikas fali. Ikus liu iha loron (06/10/08) Grupu Rai Los entrega tan HK33 lolon rua ba komandante PNTL Liquica. Komandante PNTL LIquica, Insp. Afonco dos Santos hatetenn Kilat ne’e entrega husi Rai Los hafoin de sorumutuk ho Xanana.
Rai Los tuir ninia deklarasaun katak simu kilat husi Eis Ministru Interior Rogeiro Lobato HK33 lubun ruma.“Kilat ne’ebe Rai Los mak entrega. Kilat HK 33 lolon rua ne’e PNTL ninian, ho numero serial mak Htm. 016989 no Htm. 020870,” dehan fontes Jornal ne’e nian no husu atu labele publika nia naran.

Tuir dadus ne’ebe jornal ne’e deskovre hatudu kilat PNTL mak seidauk hetan hamutuk HK33 lolon 2, Kaliber 12 lolon 1 no pistola lolon walu. Kilat sira ne’e ninia numero serial iha hotu maibe ninia isin laek. Kilat Kaliber 12 PNTL tuir relatoriu ekipa auditoria internal hateten katak ajente PNTL ida hodi ba hamutuk tiha ho grupu Alfredo Reinado. Iha momentu mosu incidenti 11/02/08 ajente A.D. C alias S, fo fali ba ninia kolega ida ho naran inicial A ne’ebe dadaun ne’e kastigu hela iha prizaun Bekora maka kaer lori. Tuir A nia deklarasaun ba autoridade katak nia so’e hela iha besik foho kamea ninia tutun no nia lori autoridade sira ba buka duni maibe la hetan.

Presidenti da Republika DR. Jose Ramos Horta ne’ebe simu tiru husi kilat no han kanek iha loron 11/02/08 hateten iha konferencia de Imprenca iha Aeroportu Nicolao Lobato (07/10) hafoin fila husi vizita ba estranjeiru, rekuinese kilat lubun maka sei iha liur. “Sei iha kilat balun maka seidauk hetan fali. Ne’e maioria PNTL ninian,” Horta hateten. Iha okaziaun ne’eba Prezidente da Republika mos deklara katak kilat husi Forca Defeza ninia hetan fali hotu ona. Tuir Horta ekipa internasional ida ne’ebe kompostu husi Embaisada America, Australia, Nova Zealandia ho Portugal ba halo klarifikasaun ba kilat sira iha armajen F-FDTL ninian maibe la falta ida.


Iha Parte Seluk PNTL anuncia atu fo bala rihun ba rihun ba GNR atu destroy tiha maibe balun la’e. “Iha bala 4,402 PNTL ninian nune’e sei fo fali ba PNTL,” dehan komandante PNTL ida ne’ebe reforca husi Inspektor Jose Soares iha konferncia de imprenca ida iha Dili. Total kilat musan PNTL ninian, ne’ebe hasai husi armajen kilat PNTL, entre April-Maiu 2006 wain tebes. Tuir lista ne’ebe jornal ne’e iha hatudu kilat musan besik rihun lima nolu maka hasai husi armajen PNTL ne’ebe asina husi xefe de Armajen armamentu PNTL. Iha membru PNTL ida deit bele hasai rihun sanolu la hatene lori ba Bobonaro. To’o ohin loron autoridade sei haksumik hela justifikasaun ruma kona ba uzu kilat musan sira ne’e. Kilat ho bala musan sei badiu maibe iha parte seluk Parlamentu Nasional simu draft lei ida husi Konselyu de Ministru kona proposta de lei no. 9/II/2008, Lei Kilat nian. Deputadu Duarte Nunes husi bankada CNRT informa ba jornal ne’e katak lakleur sira sei fera ulun fali ba lei dos armas ne’ebe dadaun ne’e estuda no anliza liu-liu artigu 4 kona ba lisenca atu kaer kilat ba ema civil sira. “Iha posibilidade atu hasai tiha tan ba kilat ne’e problema bo’ot ida,” dehan Duarte Nune’e Presidente komisaun B. “Tuir proposta ne’e, labele labele iha ema civil ida atu kaer kilat.”
Nia hateten sira sei hato’o fali proposta ida atu hasai tiha artigu hat iha lei kilat nian ne’e. “Ha’u hanoin ne’e, tenki hasai duni.”

“Ami hanoin atu fo deit mos ba membru servisu intelijencia no customs sira maibe dala ruma sei la liu.” Tuir ninia hanoin servisu rua ne’e presiza duni kilat mas pistola deit no ninia kalibre tenki klaru ona iha lei ne’e nia lara. “Se la pasa maka ami hanoin atu tau fali iha lei organika alfandegas no lei organika intelijencia ninian.”

Monday, 13 October 2008

Tempo Semanal Edisaun 108

SMS: MJ Fo Projektu ba An Rasik no Ninia Belum Sira

Tuir kopia sms ne’ebe jornal ne’e simu hatudu sms entre ministra justice ho emprezarius sira koalia barak liu kona ba projetu halo moru foun prizaun bekora, husu projetu, kontaktu ho emprezariu internasional kona ba halo fardamentus ba guarda prizionais sira no selu-seluk tan.

Loron 07/08/2008, tuku 12:25:04 antes halo tinan ida Guvernu AMP ninian, Ministra Lucia simu SMS ida husi ninia belun JS, ho konteudu, “Mana ha’u foin finaliza gambar ho item projecto nian hau hare orsamento ohin hau hatoo ba mana ne’e pas tamba pagar ne’e as 10 metros no luan makas la uja blok fui tomak deit concrit mix(simento, fatuk ho double lapis besi) kualidade Int. obra ne’e hanesan ho pagar emb.USA nian so que sira nian as 3 metros deit no ladun luan.” Tuir lista sms haruka sai iha 12:30:10 loron hanesan, ministra Justica promete ” Diak, depois maka ha’u hare.”
Oficialmente iha loron 25/08/08 maka ministeiru financas hahu publika konvite ba tender projetu halo moru foun ba prizaun bekora ho numero Projetu ITB No. RDTL-08-08-1860101-ITB-812664. “Servisu aprovizionamentu, Ministeiru das Financas RDTL konvida ba bids taka metin, husi sira ne’ebe iha elijibilidade atu halo konstrusaun ba moru foun prizaun becora iha Dili,”deskreve iha publicidade jornais nasional sira. Iha dadersan loron ne’eba ministra justica husu mos ajuda osan husi emprezariu ne’e. “Bom dia J, ternyata….depois hau tel P Her mai foti iha hau. Desculba tamba gangu beibeik ita bot. Thanks,” ministra manda mensajen ba Emprejariu ne’ebe manan tender ne’e, iha tuku 11:25:34.

Ho kontenti JS ne’ebe hanesan direktur kompainya Marabia,Pty, Ltd, tuir anunciu 02/10/2008 servicu aprovizionamentu ninia, sai hanesan vencedor ba projektu $1,035,333,33 ne’e la husik lerek lian ministra nian ne’e monu mout iha tasi entre Indonesia ho TL. “Bom dia mana, hateten ba sira bele mai foti, la iha problema, lalika fo fali ba Herlambang, hau mak hatene ho mana,” Sr. JS sms husi numero telemovel Indonesia ninian ba Ministra Justica.” Boa noite mana, labarik sira to (to’o) agora seidauk mau (mai) foti titipan ne’e.”

Christopher samson diretur LABEH ne’ebe mos ninia sms rejista iha numero telemovel ministra Justica ninian hateten katak situasaun kkn sei nafatin la iha mudanca maske pm Xanana halo esforsu maka’as atu kombate. “Ne’e indikasaun koluzaun ho nepotismu tan ba projetu sei iha laran, seidauk loke ba publiku ministra ka ministru ida labele sms ba emprezariu ruma atu koalia kona projetu ne’e,” Samsom dehan. Nia esplika katak, “kuandu iha ona sms entre ministra ho emprezariu antes projetu loke oficialmente ne’e mosu ona indikasaun favoritismu.” Wainhira jornal ne’e tenta atu konfirma ho senhor Jorge Serano diretur husi kompainya Marabia kona ba sms hirak ne’e nia husu atu respeita ninia direitu atu la koalia lai.

Iha loron 07/08 sms ida husi numero 7230079, oras servisu nian hela, maibe, buka haknauk husu projektu ba Ministra Justica. Numeru telemovel ne’ebe uza husi ema bo’ot ida iha guvernu nian ne’e hakerek, “Bondia mana, ajuda lai Projeto ruma mai. Obrigada.”
Loro kraik gabinete PM direje mensajen ida ba mos Ministra Justica, husu atu participa iha ceremonia asina akordu ida iha palaciu do Guvernu.” Boa noite Excelencias, aban sexta-feira 8 agostu, Sr. PM sei assina akordu UNDAF ho Finn Reske-Nielsen. Sr. PM husu ba ita boot sira atu tuir serimonia assinatura ida ne’e, ne’ebe hahu tuku 14h30 to’o 15h00sala reunioens, Gab VPM, Pal Gov. Favor hatais formal. Obg wain, GPM,” sms husi gabinete PM ne’ebe rezista iha box simu sms telemovel MJ nian.

Iha loron 09/05/2008 sms ida husi ministra ninia kaben via 7374XXX hodi informa kona ba numero telemovel emprezariu internasional balun ne’ebe vizita hela mai dili. “Roger no. 7402071,” dehan iha sms ne’eba. Loron ida antes jornal ne’e konsege halo vizita surpreza ida ba Sr. Roger Fairbairn iha hotel Esplenada dili no iha 14/07/2008 emprezariu Australianu ida ne’ebe halao ninia empreza iha Indonesia ne’e haruka mensajen ida ba ministra, “Hi, maaf noise, di bandara bali turus (terus) naik pesawat 10 mins ke Jkt. Just to say hello & any news Project? Regards.” CEO ba PT media Citra International, Jakarta, fiar an teb-tebes atu manan kontratu projetu Demografi ministeiru justica ne’ebe ninia valor miloens de dollar atu dijitaliza bileti de identidade maibe konsege kansela hafoin publikasaun mak kestiona kona ba prosesu tenderizasaun ba projektu refere.


Iha loron hanesan sms ida haruka husi emprezariu Indonesia ida ne’ebe iha ligasaun ho Roger hodi esplika kona ba farda ninia folin. “Xefi, ha’u koalia ona ho sr. americo no ha’u mos fo ona detaylius nesecidades maka presiza ho total hotu paer 70; 1) farda 70 X 200.000..14jt 2. cinturaun 70 X 70.000..4,9jt 3. Sapatu PDL 70 X 250.000..17,5 4. Boinya 70 X 75.000..5,250jt 5. Naran 70 X 22.000..1,540jt …..total 43,190jt. Sr. americo dehan aban dader sei haruka osan ba BCA ha’u nian, nune’e ami hahu hameno no sosa sasan sira ne’e, hodi nune’e to’o sabadu loro kraik pronto hotu ona. Tq,” sms ne’e hakerek ho lian Indonesia.

Iha loron Sexta feira (10/10) jornal ne’e tenta tel ba numero + 6281808311XXX ne’ebe simu husi duni Sr Irma ne’ebe konfirma katak nia iha momentu ne’eba Ministra justice rasik maka haruka izemplu, medidas no ko’or roupa fardamentu ninian ba sira. “iha momentu ne’eba, sra, sra ministra, ahh..Sra. lucia ne’e, aaahhh.. fo dadus mai ami. Fo data. Kona ba sasan hirak ne’e ninia SMLn, los Sr. Eeh .. kompleta mos ho ninia atributu sira. Nune’e iha naran ho atributu sira seluk. Hanesan ne’eba sr. hanesan (ema nia) naran sira, medidas roupa farda nian no mos medidas sapatu sira. Momentu ne’eba sr. Lucia halo tuir ida ne’e,” Esplika Irma ba jornal ne’e via telemovel. Nia hateten katak kona ba seluh ministra ne’e fo uluk ona osan sorin antes prosesu servisu hahu.

Tuir formulariu de komprimisu no pagamentus ne’ebe jornal ne’e asesu ba hatudu ministra M.B.F.Lobato, autorizadu ona iha loron 18/04 tinan ne’e maibe la esplika osan komitmentu $97,500.00 hodi suku fardas ba gurada prizionais Timor Leste. Aprovisionamentu desentralida mak realiza ne’e selu los ba kompainya ne’ebe la dehan sai.
Kompainya ne’ebe ajuda halo fardamentu ba gurada Prizionais sira, afinal sei iha relasaun ho Roger Fairbairn ne’ebe tenta atu manan projetu miloens de dollar husi projetu Demografi mas nia tenta atu husu impresta osan husi Ministra Justica ho ninia kaben atu rejista ninia kompainya iha TL hanesan ninia staf Awie hakerek iha ninia SMS iha loron 09-05-2008. “sra, sr. americo, antes de tudo husu deskulba uluk, dadaun roger la iha ona osan iha TL, karik sr bele ajuda uluk lai orsida ha’u selu fali ba sr,.” Awie sms ba ministra. Iha SMS ne’eba mos Awie inklui SMS ne’ebe Roger haruka nia hodi husu osan halao ninia atividades iha Dili. “ne’e sms husi Roger : Awie, ha’u sei presiza US$ 1,000 atu completa hodi rejistu kompainya no kustus administrasaun sira seluk ba loron ida ohin 1) Tradusaun ba dokumentus sira 2) selu ba guvernu 3) loke konta bankaria. Roger,” Awie kopia SMS Roger iha lian Ingles ba Ministra Lobato.
Iha loron 09-05-2008 awie liu husi numeru telemovel +628179991XXX hodi fo agradecimentu ba Ministra, “Origadu barak ba sra..deskulba origatoriamente inkomoda tebes sra. Awie.”
Prosesu halo fardamentu ba guarda Prisionais TL hahu kedan iha fulan marsu tinan ne’e. Iha loron uluk fulan Marsu Ministra Justica simu SMS ida ne’ebe ninia konteudu fo numero konta banku. “Sra ne’ei no ac BCA saya 2551122XXX ho naran IMANSYAH BUDIANTO,” nia informa.
Iha loron 14/03/08 ministra simu numero ne’ebe hanesan nafatin hodi dekreta, “Bondia sra: 1. Presu fardamentus TAILOR made kalca ho faru RP.200.000,- set hafoin tuir mai tiket ba ema rua nu’udar sukat dor exklui akomodasi ho hahan. 2. Presu sapeo ho Bordir: RP.20. husu konfirmasaun ba LOGO RDTL ka PARISAU 3. Cinturaun ho Logo RDTL ka PERISAU RP.40.000,- 4. Boinya sei check hela, sra presu sira ne’e hotu tuir mai to’o ona iha surabay , husu halo koreksaun tan ba ha’u la iha esperiencia kona ba presu sira iha leten ne’e.”
Nune’e duni iha tuku hat lokraik liu minutu 28 ministra fo resposta ba +628180311XXX, “Jd. Total price 430 rb/psng included tiket. Akomdsi n lain2excluded. Sepatu ada 2 contoh, 170rb utk yg mana?” Sms Ministra ninian haruka ba kompainya buka klarifika.

Informasaun ikus liu kona ba fardamentu ne’e mosu iha SMS ne’ebe Ministra simu iha loron 24-06-2008 hahu ho komprimenta, “Bondia Sra.” Tuir mai “Ha’u husu autorizasaun atu hato’o relatoriu kona ba presu fardamentus ho ninia atributus sira ne’ebe hamutuk paer 123 ho restu husi osan ne’ebe p awi; 1) Fardas 19.065.000, 2) cinturaun kopel 4.182.000, 3) cinturaun KCL 1.783.500, 4) Sapatu PDL 17.835.000, 5) boinya 7.011.000. Total 52.582.500, restu ne’ebe seidauk selu 119.407.138, Senhora selu ona $ 1000, (9.200.000) grand total ne’ebe husu atu selu 162.789.638, rate 9200/USD …17,695 Senhora, husu autorizasaun para fo hatene kaizaku paer hat senhora ninian ne’e 4 prontu ona .tq,” Irma dehan iha ninia sms ne’ebe simu mos iha Ministra Financas ninia telemovel.

Tuir informasaun ministeiru justice fahe ona fardamentus hirak ne’e ba guarda prizionais 198 iha prizaun Bekora ho komarka Glenu 38 ne’ebe kada ema ida simu paer rua-rua. Maske nune’e tuir fontes husi ministeiru justica to’o agora parte financas seidauk hatene kompainya ne’ebe manan tender ne’e.

Ministra ne’ebe forte liu iha guvernu AMP ninia laran maibe dala barak liu mos simu alegasaun kona ba KKN maka Ministeiru Justica. Tinan ida ona tur iha Guvernu IV konstitusional Ministra Justica Lucia B. Lobato ne’ebe ninia kaben nu’udar mos emprezariu ne’e, la konsege ses husi alegasaun KKN hodi fo projektu ba ninia kaben no ninia belun sira. Iha loron Sexta jornal ne’e simu informasaun ne’ebe rejista kontaktu entre emprezariu sira ho ministra no ninia kaben. Iha loron 09-08-2008 Ministra ne’e rasik ba aprezenta an iha Provedoria Direitus Umanus ninia knua knar, hodi hatan perguntas balun kona ba alegasaun ruma relasiona ba rehabilitasaun Prizaun Gleno ho Becora ne’ebe ba Jornalista sira Ministra informa katak, “hakotu lalais investigasaun ne’e, husu investiga ema sira ne’ebe Provedoria direitus Umanus hanoin katak atu importante, atu rona sira, atu apura kazu ne’e, depois investigasaun ne’e remata halo relatoriu kompletu haruka ba ministeiru publiku karik hetan indicius korupsaun iha ne’eba I tenki anuncia ba publiku.” Nia mos hateten katak sei la tauk atu ba hatan iha tribunal seim uza ninia imunidade.










Guvernu Amp iha hanoin no hakarak atu kombate kkn maka konselyu dos minitrus aprova ona lei ba kreiasaun komisaun anti korupsaun ne’ebe sei hato’o relatoriu direitamente ba parlamentu Nasional ho poderes bo’ot atu kombate korupsaun tuir buat ne’ebe povu ejiji. Intensaun ne’e, PM Xanana Gusmao realsa iha ninia diskursu ba sesaun avertura daruak ano lejislasaun PN nian, iha loron (09/10) hodi promete katak, “sei la tauk atu atua, halo hodi hamos no fo sanksaun ba aktus korupsaun.”

“Dala ida tan ita sei la koalia deit tan ba ho lia fuan mamuk ita labele halo paiz ne’e lao ba oin.”
“Guvernu hola ona iniciativa atu apezenta proposta lei ida hodi efetivamente kombate korupsaun ho forma ne’ebe totalmente imparsial no independenti ne’ebe la kleur ita bo’ot sira bele haree,” Xanana promete ba reprentante povu iha uma lulik TL nian ne’e.

PM IV konstitusional ne’e soe lia husu katak, “Ita tenki decide, se ita hakarak kontinua akuza no difama malu hodi manan buat ruma iha politika no laos atu halo diak ba ita nia povu kai ta hakarak tebes duni implementa instrumentus ne’ebe efikas atu halakon korupsaun.

Taur: F-FDTL Sei Marka Prezensa Makaas Iha Parte Oeste
■Sei La Iha Petisaun Iha PNTL

Dili, Tempo Semanal

Instituisaun Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) haruka ona ekipa servisu instituisaun nian ba dala rua iha parte Weste/ Distritu Covalima no Malinana hodi halo survey ba area ne’ebé sei coloca military F-FDTL nian iha parte neba.

“ami sei hamenus prezensa forsa armadas iha parte Leste hodi marka prezensa makaas liu iha parte Weste”, dehan Brigadeiru General Taur Matan Ruak ba jornal ne’e iha Dili, Sabadu semana kotuk.

Atu hatene liu tan Brigadeiru ninia opiniao ba isu marsa da paz husi partidu Fretilin no isu petisaun iha instituisaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), tuir mai intervista kompletu jornalista TEMPO SEMANAL (TS) ho Brigadeiru (Brig) Taur Matan Ruak.

(TS): Saida maka vizaun forsa defeza nian ba futuru?

(Brig): Iha buat rua maka ami hakarak koalia konaba ponto ida ne’e: Ida konaba dezenvolvimentu forsa nian no ida seluk konaba despozitivu ka kolokasaun forsa nian.I Dezenvolvimentu forsa nian hanesan ita boot sira hatene, ami iha dokumentu 2020 nebe define dalan importante nebe orienta dezenvolvimentu Forsas Armadas nian ba oin.
Dokumentu ida ne’e sai ejatamente para substitui estudu ida ne’ebé uluk halo husi King Kollege hodi halo tranzisaun forsa de gerilia mai forsa professional nebe iha contxto no natureza ida la hanesan uluk iha tempo resistencia.

(TS): Dokumentu 2020 ne’e nia objetivu mak saida?.

(Brig): Objetivu maka dezenvolvimentu forsa ida ke professional mas neneik-neneik, bebeik no lori tempu naruk. Ne’e para ita bele akompana dezenvolvimentu nasaun nian. Dezenvolvimentu ida ne’e laos deit forsas armadas nein polisia nian deit, maibé dezenvolvimentu iha aspetu hotu-hotu. desde social, ekonomia,military, politica no cultural. Purtantu saida maka ita nia estadu defende ba dezenvolvimentu Timor nian maka dezenvolvimentu ida ne’ebé integradu.
I atu halo ida ne’e, presiza tempu naruk, rekursu humanu no osan. Tanba ne’e, forsa armadas lebele hanoin deit nia an mesak, maibé tenki haree mós ba setor sira seluk. Ita labele kria forsa ida kee boot demais maibé ita nia povu servisu laiha, saude ladun diak, agrikultur la dezenvolve, ne’e hanesan ita tau kilo sanulu iha sorin mas iha sorin seluk ita tau deit kilo lima.
Tanba ne’e tuir ami nia hanoin, hotu-hotu tenke avansa dala ida deit, labele sakrifika fali ida ba fali ida seluk nia diak.Tamba ne maka ami defende dezenvolvimentu Forsas Armadas ida ke lentu, progresivu mas konsistente,ou hodi lia fuan seluk, desenvolvimento ida integrado

(TS):Prioridade saida maka forsa armadas iha?

(Brig): Primeiru ami fó prioridade ba dezenvolvimentu forsa komponente naval, tanba ami hare katak ita nia tasi importante laos deit tanba ema naok ita nia ikan barak iha tinan barak nia laran maibe liu-liu tamba ita iha mos rekursus hanesan gas no petroleum nebe ita tenke defende no fo seguransa. Nune’e ita tenki iha kondisoens atu fo seguransa ba ita nia tasi no mos bele coopera mos ho nasaun seluk hanesan Indonesia no Australia hodi habelar liu ita nia kbit iha controlo tasi, atu nune’e tasi tasi Timor labele sai fali odamatan ba atividade ilegais hotu-hotu hanesan, imigrasaun illegal, droga, kilat no atividade ilegais sira seluk nebe laos deit afecta ita nia estabilidade mas Nacoes vizinho nian mos.

Segundu prioridade ami fó ba engeneria.Tanba istoria Falintil nian nakunu ho ligasaun metin no makas ho ita nia Povo, alias se lahodi karik sira nia tulun ita labele manan ukun an nebe ita hotu ohin hahi.Tamba ne ita lebele iha tempo badak ida halo lakon buat nebe ita rasik hetan hodi sacrificio no terus iha tinan ruanulu resin nia laran.Se lae palavra de ordem nebe ita usa “forsas armadas hanesan ikan, povu hanesan we”nunca iha significado.Tambe ne ita tenke hametin ligasaun ida ne hahu servisu hamutuk fila-fali ho ita nia Povo. I ida ne so e possivel se ita iha enginharia ida ke iha kibit atu halao servisu iha ita Comunidade nia let hodi participa no contribui ba moris diak Povo nian hanessan ne mos tau osan atu financie actividade importante ida ne.I Qurto Governo Constitucional fo ona garantias katak servisu ida ne tenke avansa duni ba oin, buat nebe ita lahalo ou husik tiha iha tinan hirak nia laran desde funu ramata!

Prioridade ida seluk mak ita focus ba iha contingete geral nebe orientado liu ba Missao Constitucional hanesan ne mos actividade sira seluk nebe bele fo kibit ba ita atu contribui ba Paz regional no mundial. Iha ne ami koalia dadauk konaba Misoes Humanitarias no Missoes de Paz iha ONU nia mahon!

(TS): Se nune’e saida maka F-FDTL atu hadia?

(Brig): Atu hadia maka ita tenki fila ita nia Forsas Armadas sai fali hanesan ikan, para ita nia forsa besik liu ba povu, servisu hamutuk ho povu, moris hamutuk ho povu, han hamutuk ho povu. Portanto laos deit orienta ninia actividade tuir mandato constitucional maibe orienta mos ninia servisu tomak ba actividades interese ema barak nian hodi assegura estabilidade, dezenvolvimentu no prosperiedade povu Timor Leste ninian.

(TS): Ami rona katak forsa armadas atu koloka ba parte Weste. Too iha ne’ebé ona prosesu ida ne’e?

(Brig): Konaba kolokasaun forsa armadas iha parte Weste, ita boot sira haree iha tinan hirak liuba desde forsa ne’e kria, kolokasaun forsa iha parte Leste deit. Tanba ne, iha krize 2006, ema dehan ami forsa Loro Sa’e nian deit. Agora ami hanoin ita tenke halo esforso makas tebes atu hahu koloca mos ita nia Forca iha parte Oeste tuir orientasaun nebe mai husi ita nia Presidente da Republica no Governo, atraves Secretario do Estado de Defesa,apesar iha forsa nia laran ami la koinese Loro Sa’e, la koinese Loromonu, la koinese tasi feto tasi mane nia oan; la koinese grupu etnikus, la koinese partidu, la koinese reliziaun. Tamba ita nia Constituicao taka dalan ba ita atu halo descriminacao negativo nebe bele afecta Unidade no Coesao Nacional.Maibe ,tempo duni ona atu ita hare mos oinsa tau ita nia Forcas Armadas iha fatin nebe deit bainhira iha necessidade i liu-liu iha parte rai keta hodi halakon percepsaun at nebe ema hamoris iha ita nia rain indepedentemente razao nebe deit.

Tanba ne’e, ami haruka ona equipa rua ba Suai ho Maliana hodi bele escolha fatin, hare condicoes fisicas nebe iha hodi nune bele prepara diak liu antes de haruca ita nia forca ba iha fatin sira ne. Missao importante nebe sai halao mak: assegura estabilidade, hametin ligasaun ho povo,reforsa PNTL iha area frnteira no hametin ligasaun ho Forcas Armadas ita nia vizinho nian/Indonesia.

(TS): Oinsa Brigadeiru ninia hanoin wainhira mosu tan isu dehan atu mosu fila fali petisaun iha instituisaun PNTL nian?

(Brig): Krize 2006 fó lisaun boot ida, laos deit ba forsas armadas maibé ba instituisaun hotu-hotu. Esperiensia ida ke ema hotu hateten katak esperiensia la diak ba ita nia Rain no Nacao. Maibé komesa mosu fila fali isu katak sei mosu petisaun iha PNTL nia laran.Ora, ami akompana mos dezenvolvimentu PNTL desde ke Nacoes Unidas hahu hari Instituisaun ida ne iha tinan hira liu ba mas besik liu tan bainhira ami servisu hamutuk iha komandu/ operasaun konjunta ,depois de antentadu 11 Fevereiru.Iha momento neba ami bele conhece besik liu tan Oficiais Superiores no medio PNTL nian, sira nia hanoin, sira nia sentimento, sira nia mehi no frustacoes,etc,etc. I hau bele hateten katak hau sei lafiar katak petisaun boot hanesan 2006 sei mosu iha PNTL nia laran apesar de admite katak iha buat barak ke tenke hadia no hametin se ita hakarak hari Instituisaun ida ke iha prestigio no credibilidade.I ida ne so e possivel se ita hahu no lalais kedas:1) hamenus cooperasaun multilateral hodi consentra iha cooperasaun bilateral;2) nomeia lalais kedas Comandante definitivo ida ba PNTL hodi garante Unidade de Comando,disciplina no obidiencia iha instituicao nia laran;3)hametin desenvolvimento PNTL baseia ba” ONE MODEL ONE SISTEM” hodi evita pior iha Instituicao PNTL nia laran. Futuro PNTL nian la depende deit ba generosidade ONU nian maibe liu-liu Estado Timor tenke hamrik iha oin hodi dada PNTL ba fali dalan los no futro da ke diak no metin!

Tan ne’e ami la fiar katak petisaun ne’e sei mosu iha intituisaun PNTL nia laran. Tanba instituisaun PNTL sente ona esperiensia ne’ebé ami sente no sira rasik sente konsekuensia husi krize 2006. Hanesan nee mos ami tau ami nia fiar tomak liu-liu ba Estadu, ba Prezidente da Republika, Guvernu, Parlamentu Nasional no sosiedade tomak incluindo Partido Oposicao , hotu-hotu tenke fó kontribuisaun makas atu ba oin labele mosu tan esperiensia at ne’ebé mosu tiha ona iha 2006.

Importante agora hametin Estabelidade ho buca Prosperidade ba ita nia Povo no Nacao!

(TS): Oinsa senhor komandante nia haree ba situasaun agora ne’ebé halo ema barak preokupa

(Brig): Preokupasaun Comunidade nian iha loron hirak liuba consentra liu-liu iha isu boot rua: ida mak” petisaun iha PNTL nia laran” no ida seluk mak “ marsa da paz” ne’ebé sei organiza husi partidu opozisaun.Konaba PNTL ami bele garanta katak sei lamosu tamba PNTL rasik servisu makas los atu halakon isu ida ne,enquanto ke ida seluk “marsa de paz” ami sente katak sei lamosu iha tempo badak nia laran!

(TS): Depois de loron hirak liuba jornal lokal sira halo publikasaun konaba ita nia liafuan, halo ema balu dehan ita intervere liu politika hodi afilia liu ba AMP no haluha tiha Fretilin. Oinsa ita nia komentariu?

(Brig): Hakarak rafirma dala ida tan katak, nudar Xefi Estadu Maior General Forsas Armadas, reprezenta institusaun ida nebe orienta ninia vida tomak ho
neutralidade maximu no insensao total. Hakarak hateten mós katak, interpretasaun hau nia liafuan iha momentu neba a letra liu; husi liafuan seluk karik, hau hakarak hateten “marsa da paz ‘nebe ema koalia seidauk tau ba pratica, tansa maka ita tauk demais los.
Hau hakarak hateten mós katak ita nia Konstituisaun fó direitu ba ema hotu-hotu atu bele halo manifestasaun. Maibé buat ida ke ita nia konstituisaun la fó maka labele iha violensia. Se ita haree fila fali iha pasadu, Fretilin nia komportamentu diak teb-tebes. Ita bele haree ida ne’e iha krize 2006, Fretilin mobiliza nia ema husi distritu mai duni iha Dili maibe sira nia komportamentu iha momento neba diak teb-tebes apejar de iha provokasoens barak.
Hau fó parabens ba sira nia hahalok ida ne’e. Komportamentu barak mós mak Fretilin hatudu ona mai ita katak sira rasik kontra violensia. Tanba ne’e hau fiar katak mesmu iha loron ruma sira sei halo “marsa de paz” ne karik mos sei la uza violensia.

Agora, hanesan instituisaun nasaun nian ne’ebé akompania mos dezenvolvimentu situasaun iha rai laran, naturalmente ami preokupa; Preokupa laos tanba Fretilin halo karik atu uza violensia,maibe liu-liu tamba asaun nee bele ema seluk uza karik atu halo violensia hodi halo at karik situsaun iha ita nia Rain, situasau nebe ita hotu hatene nanis sei fragil no deficil liu.
Mas ne’e la signifika katak ami impede, pelo contrario ita nia Konstitusaun rasik fo dalan atu halo. Simplismente buat ne’ebé ke Timor oan hotu-hotu husu maka labele iha violensia, hanessan ne mos ita nia Konstituisaun.

(TS): Iha 2006 ema balu ne’ebé tur iha guvernu duun ita boot fó apoiu ba Fretilin, maibé agora fila fali sira ne’ebé iha opozisaun duun ita boot katak afilia liu ba AMP, oinsa ita nia hanoin?

(Brig): Ida ne’e la loos, la loos tanba sira lakohi hatene ou lahatene duni konaba Historia Falintil nian hanesan ne mos artigo 146 Konstituisaun nian nebe hateten momos saida mak Forsas Armadas labele halo iha Nasaun Democratico hanesan Timor Leste.

Mehi Forsas Armadas nian ida deit: hametin estabilidade no buca prosperidade ba ita nia Nasaun no Povo. Tamba sacrificio nebe ita nia Povo fo ba ita nia Nasaun sei laiha folin se karik laiha estabilidade militar, politica. social, economica no cultural.I ida ne so e possivel se ita nia Povo iha unidade, hametin vontade atu servisu ba prosperidade Povo nian no hatene moris iha democrasia nebe nakuu ho tolerancia no respeito malu nia laran.

(TS): Iha 2006 Brigadeiru lakohi atu guvernu Fretilin monu, agora mós Brigadeiru lakohi guvernu AMP monu, ne’e signifika saida?

(Brig): Hau koalia hanesan Xefi Estadu Maior das Forsas Armadas i hanesan Xefi Estadu Maior iha responsabilidade maximu ba instituisaun ida ke estadu fó misaun tuir ita nia Konstituisaun no defini prinsipius ne’ebé regiroju liu atu tuir:Neutralidade maximo no apartidarismo total. Ne significa katak Governo no Partidos ida nebe deit mak ukun Forsas Armadas ninia missaun no posisaun la muda se tuir deit mak Konstituisaun da Republica.

Hanesan iha intervista ida iha 12 de Maiu 2006 hau hateten, iha koalker nasaun, iha forma tolu atu hatun guvernu ida. Forma ida maka uza ema nia deskontentamentu, forma seluk maka uza militares no forma terseiru maka eleisoens. I hau nia rekomendasaun ba Politicu sira hotu maka tenki tuir eleisoens, tuir ita nia Konstituisaun. Independentemente ida nebe deit ema hili hodi dudu desenvolvimento politicu iha ita nia Nasaun, Forsas Armadas ninia posisaun ida no mesak ida deit: tuir no halo tuir sistema politicu nebe hakerek ona iha Konstituisaun!

(TS): Oinsa Brigadeiru nian komentariu ba notifikasaun husi Prokurador Geral ne’ebé haruka ba Ita boot nomos ba ofisias forsa nian lubuk ida?.

(Brig): Ita nia Independensia la monu husi lalehan no nem oferece husi ema seluk iha bandeija nia laran,pelo contrario mai husi luta naruk ida nebe husik hela ba kotuk faluk, oan kiak no liman tohar no ain tohar barak; sosa ho ita nia terus no ran rasik iha conflito ida naruk no kleur, tamba deit ita hakarak hari Estado de Direito Democratico ida nebe ema hotu-hotu iha direito no dever hanesan perante ita nia Lei no Konstituisaun.Tamba ne desde primeira hora ami hateten,afirma no reafirma katak sei coopera nafatin ho Justica iha fatin no momento nebe deit atu clarifica situasaun nebe mosu iha 2006.I ida ne sei lori tempo no han recursus barak.Oficiais lubuk ida ba ona, hau no maluk seluk sei ba tan; hotu-hotu ho hanoin tomak katak Paz no Estabilidade mai no sei hela metin duni iha ita nia Rain,tamba ita hotu nia hakarak ida deit: fila Timor Leste hanesan Nasaun ida nebe iha fatin atu ita hotu hadau nia mouris, mouris nebe nakunu ho fiar no esperansa tomak katak Prosperidade ba ita nia Povo no Nasaun sei mai duni loron ida, biar sei han tempo!(ts)

Tempo Semanal: Edition 108: SMS texts evidence: Minister for Justice Gives Herself And Friends Projects

Tempo Semanal: Edition 108

Sunday, 12 October 2008

SMS texts evidence: Minister for Justice Gives Herself And Friends Projects

According to copies of SMS texts acquired by this newspaper, it is evident that SMSs were exchanged between the Minister for Justice and businessmen, in which there were many discussions regarding projects to construct a new fence for the Becora prison, projects were solicited, contacts with international businessmen regarding the acquisition of uniforms for prison officers and other such things.

On the 7th of August 2008, at 12:25:04, before the AMP Government had reached its first anniversary the Minister for Justice received an SMS from her friend JS, containing the following, "Sister, I have just finalized the plans for the project items and I see that the price I informed you of today is enough because this fence is 10 meters high and very thick without using blocks but only cement fill (cement, rock and double layer of steel) International quality. The works are the same as for the USA embassy fence only that theirs is only 3 meters high and not very thick." According to the list of SMSs sent out at 12:30:10 on the same day, the Minister for Justice promised "Good, I will look at it later."

Officially it was only on 25 August 2008 that the Ministry of Finance began to advertise the public tender invitation for the project to construct a new fence for the Becora prison, Project ITB No. RDTL-08-081860101-ITB-812664. "Procurement Services, Ministry of Finance RDTL invites closed bids from those who are eligible to undertake the construction of the new fence for the Becora Prison, in Dili," described the advertisement in the national newspapers.

On that same morning the Minister for Justice asked for financial help from this businessman. "Good morning J, in fact...for sure I will phone Her to come and get it from me. Sorry for disturbing you constantly. Thanks," the Minister sent the message to the businessman who won this tender at 11:25:34 hours.

Happily JS, who is the director of the company Marabia Pty Ltd, according to the announcement made by Procurement services on the 2nd of October 2008 was the successful bidder of this project valued at $1,035,333.33, did not leave the minister's words to fall and be lost into the sea between Indonesia and TL. "Good morning sister, tell them they can come and get it, no problem, there is no need to give it back to Herlambang, it will remain between us," Mr. JS sent this SMS from his Indonesian mobile phone number to the Minister for Justice. "Good evening sister, the kids have still not come to pick up this package."

Christian Samson, the director of LABEH, from whom an SMS is also registered in the Minister for Justice's mobile phone says that there has been no change in the incidence of corruption, collusion and nepotism despite PM Xanana strongly avowing to fight against it. "This is an indication of collusion and nepotism because the project was still at an internal stage as
it had not divulged publicly so a Minister cannot be engaged in SMS communication with businessmen discussing details regarding a project", Samson said. He explained that, "when there is already an SMS between the Minister and a businessman before the tender being tendered has been officially released to the public then there is favoratism." When this
newspaper tried to confirm the SMSs with Mr. Jorge Serrano, director of the company Marabia he asked that his right not to make comment be respected. On the 7th of August 2008 an SMS was sent from the number 723 0079, during office hours seeking to steal away a project from the Minister. This mobile phone number used by a person who holds a high position in the government wrote, "Good morning sister, help me with some project will you. Thanks."

That afternoon the office of the PM addressed a message to the Minister for Justice, informing her of a signing ceremony for an agreement at the government palace. "Good evening Excellencies, tomorrow Friday 8 August, Mr. PM will be signing an agreement with UNDAF with Finn Reske-Nielsen. Mr. PM asks all of you to attend this signing ceremony, which will begin at 14h30 until 15h30 in the meeting room, PM's Office, Pal Gov. Please dress formally. Thanking you, GPM," this SMS was received in the inbox of the Minister of Justice's mobile phone from the PMs office. On the 9th of May 2008 an SMS was sent from the Minister's husbands' number
737 4XXX to inform her of the mobile phone number of an international businessman who was visiting Dili. "Roger no. 740 2071," read the SMS. On the previous day this newspaper was able to pay a surprise visit to Mr. Roger Fairbairn at the Hotel Esplanada in Dili, an Australian businessman who has been operating a firm in Indonesia, and who on the 14th of July 2008 sent a message to the Minister saying, "Hi, sorry about the noise, at airport for a flight through to Jkt in 10 minutes. Just to say hello and any news Project? Regards."

The CEO of PT Media Citra International was very confident of winning the Demography Project Contract with the Ministry of Justice worth millions of dollars to digitize the identity card, a project that had once been tendered but was later cancelled because of questions raised about the tender process.

On the same day an SMS was sent by an Indonesian businessman with links to Roger to explain about the price of uniforms. "Boss, I have already spoken with Mr. Americo and I have already given the details needed with the price for 70 pairs; 1) uniform 70 x 200.000.. 14 million 2. Belt 70 x 70.000 . 4.9 million 3. Shoe PDL 70 x 250.000, 250 million 5. Name 70 x 22.000 .. 1,540
million . total 43,190 million. Mr. Americo said that tomorrow morning he will send the money to my BCA, so we can start to order and purchase these things, so by Saturday afternoon it will be ready. Thanks," this SMS was written in Indonesian.

On Friday 10 October this newspaper contacted the number +62 1808311XXX which was answered by a Mr. Irma who confirmed that at the time the Minister for Justice herself personally sent specimens, measurements and color for the uniforms to them. " At the time, Madam..Madam Minister, aahhh..Ms. Lucia, aaahhh..gave details to us. Gave us the details. Regarding the things that were hers, yes sir. Eeehhh..complete with their attributes. So with the
name and other attributes. Like..Sir.like the names, measurements for the clothing, the shoe sizes. At the time Sir, Lucia did this," explained Irma to this newspaper by mobile phone conversation. He said that regarding payment, the Minister paid half of the price before the order was made. According to the commitment and payment form which this newspaper has been able to access, it shows that MBF Lobato had already authorized payment on the 10th of March this year but did not specify that the amount of US$97,500 was committed for manufacturing of uniforms for Timor-Leste prison guards. The decentralized procurement did not stipulate to which company the money had been paid.

The company that assisted with the manufacturing of the uniforms for the prison guards, had links to Roger Fairbairn who tried to win the Demography Project worth millions of dollars, an who also tried to borrow money from the Minister for Justice and her husband to register his company in Timor-Leste as his staff member named Awie wrote in an SMS on the 9th of May
2008. "Madam. Mr. Americo, firstly I apologized , currently Roger does not have any money in Timor-Leste, maybe Sir can help today and I will pay Sir back", Awie sent an SMS the Minister. On the same day Awie also included an SMS which Roger had sent to ask for money to carry out his activities in Dili. "This is an SMS from Roger: Awie, I need US$1,000 to complete the
registration of the company and other administration costs today 1) the translation of the documents 2) pay the government 3) open a bank account. Roger," Awie copied Roger's SMS in English to Minister Lobato. On the 9th of May 2008 Awie through his mobile phone number +628179991XXX thanked the Minister, "Thank you very much to madam..very sorry for having to inconvenience madam. Awie."

The acquisition process for the TL prison guards uniforms began as early as 9 March this year. On the day before the month of March the Minister for Justice received an SMS which contained information for a bank account number. "Madam this is my BCA no. 2551122XXX in the name of IMANSYAH BUDIANTO," he informed.

On the 14th of March 2008 the minister received from the same number an SMS stating, "Good morning Madam: 1. Price for tailor made pants and shirt RP200,000, - for set tickets coming soon fro 2 people to measure excluding accommodation and meals. 2. Price for hat and bordir: RP20. I ask for confirmation of RDTL LOGO or Badge 3. Belt with RDTL Logo or Badge RP40,000, - 4. Beret I am still checking, Madam these prices all are to arrival in Surabaya, I ask you make correction to prices because I have no experience regarding these prices above."

Accordingly at 428 o'clock in the afternoon the minister answered to +628180311XXX, "Ready. Total price 430 rb. Per person including ticket. Accommodation for 2 excluded. Shoe two examples, 170 rb. Which one are you referring to?" the Minister sent this SMS to the company seeking clarification.

The most recent information regarding these uniforms emerged in an SMS which the minister received on 24 June 2008 which began with a greeting, " Good morning Madam." It followed up, "I ask permission to report on the price of the uniforms and their attributed which together are 123 pairs with the rest from the money which is with Mr. Awi; 1) Uniforms 19,065,000. 2) Copper belt 4,182,000 3) belt KCL 1,783,500, 4)Shoe PDL 17,835,000, 5) Beret 7,011,000,
Total 52,582,500, the remainder to be paid 119,407,138, Madam has already paid $1000 (9,200,000) grand total which I ask you to pay 162,789,638, rate 9200/USD..17,695 Madam I ask permission to inform that the Minister's four jackets are ready now. Thanks," Irma said in his SMS which was also received in the Minister for Justice's mobile phone.

According to information the Ministry of Justice has already distributed 198 uniforms to prison guards in Becora Prison and 38 to the Gleno Prison where each person received two sets each. Despite this, according to sources from the Ministry of Justice, to date the Ministry of Finance does not know which company was awarded the tender.

The Minister for Justice, who is one of the AMP government's most powerfulmembers, is also one who has been accused most often of being involved in corruption, collusion and nepotism. As a member of the 4th Constitutional government the Minister for Justice Lucia B. Lobato has a husband who is a businessman, with whom she has been unable to keep away from allegations of corruption, collusion and nepotism for giving projects to her husband and her friends. On Friday this newspaper obtained information showing that the Minister's husband had contact with a certain businessman. On the 9th of August the Minister attended the office of the Ombudsman for Human Rights to answer allegations regarding the rehabilitation of the Gleno Prison and
Becora Prison, after which the Minister told journalists that she wanted "the investigation finished quickly, I ask the Ombudsman to investigate those they feel are important in the investigation, to hear them, compile the evidence in the case, and after the investigation has been completed make a full report to the prosecutorial services if they find indications of
corruption and to make their findings public." She also said that she was not scared of facing a court to answer any allegations without hiding behind her immunity.

The AMP government is thinking of and wants to fight KKN, which is why the council of ministers has approved a law creating an anti corruption commission that will report directly to parliament, with strong powers to combat corruption pursuant to the demands of the people. This intention by PM Xanana Gusmao was reinforced during his speech at the opening of the
National Parliament's second legislative session on 9 October when he promised that, "We are not scared of acting, to move to clean up and punish acts of corruption."

"We will not just talk yet again because with empty words we cannot move this country forward." "The government has taken the initiative of presenting a proposed law that will effectively fight corruption in a totally impartial and independent way and which you will all be able to see very soon, "Xanana promised to the representatives of the people in the Timor-Leste's sacred house. The fourth constitutional government asked "We have to decide whether we want to just keep accusing and defaming one another to win some kind of political advantage and do nothing good for the people, or do we really want to create the tools which will be effective in wiping out corruption?"

------Ends---------

Tuesday, 7 October 2008

Tempo Semanal Edisaun 107

Mina EDTL, Guvernu Hili Presu Pualaka $1.14: Duke Sun Shine $1.08, Hahoris Alegasaun KKN

Surat ho numero de ref 239 MoF/DA/09/08 ne’ebe asina husi Francisco da Costa Guteres, Direktur Servisus de Aprovisionamentu Nasional iha loron 23 fulan Setembru tinan 2008 mak haruka ba Direktur Treasury, Manuel Monetiro hodi rekere surat de kreditu ho valor US$ 3,187,500 afovor ba kompainya Pualaka Petrol. “Ha’u ho laran kontenti rekere ba ita bo’ot ho urjentimente atu rekere (iha dadersan ne’e) LC (Letter of Credit) tuir montante ne’ebe dehan ona iha leten ne’e ba Pualaka Petroleo Fuel,” hakerek surat direktur Aprovisionamentu nian ne’e.

LC ne’e atu kovre suplai diesel ba EDTL Durante fulan Oitobru. Valor husi LC ne’e kovre kustu mina husi fontes no hodi aluga fulan rua floating barge. “Tuir estimativas konsumpsaun EDTL ba fulan Oitobru nian hamutuk mina litru 3,000,000 ho estima ona presu kada litru maka US$ 1.14 ho total valor US$3,420,000,” surat ne’e relata iha lian ingles. Interesante atu hatene katak surat maioria sai husi divizaun aprovisionamentu ba anunciu no award tender maioria iha lian Inglesh ne’ebe tuir emprezariu Nasional balun ninia hanoin katak hakerek husi konseleiru Internasional balun ne’ebe selu husi nasaun doador balun.

“Ha’u rekere ba ita bo’ot atu fo instrusaun ba ita nia staf atu hasa’e CPV ida ba $3,420,000 ho nune’e maka bele (facilita) hasai lalais LC ne’e,” ejiji iha surat ne’e.

Iha surat de rekerementus ne’ebe jornal ne’e konsege asesu ba mosu mos letra balun hakere ho liman hanesan “1) prepara CPV $3,420,000.00” no “2) Prepara LC $3,187,500.00,-
Ikus liu iha surat pajina ida deit ne’e,Francisco aprecia kolaborasaun husi parte Treasury Ninian. “Ha’u fo obrigado barak ba ita nia atensaun wain ba problema ne’e.” Ho kontratu ba kompainya Pualaka ne’ebe prezu aas liu fali $0.06 husi Kompainya Sun Shine ne’e signifika katak orsamentu guvernu nian sei mout $180,000 iha fulan ne’e.

Ho ahi elektricidade ne’ebe mate moris iha area balun dili laran iha semana kotuk jovens lubun ida husi BTN/II Taci Tolu haklilik surat ida ba PM Kay Rala Xanana Gusmao husu governante ne’e ninia intervensaun. “Ami ladun kompriende tansa mak kalan-kalan sempre iha kortes energia elektricidade iha oras nebe mak populasaun hotu atu akompainya noticia ou halao aktividade hanesan husi oras tuku 7.00 lokraik to’o tuku 9.00 kalan,” hakerek iha surat ne’ebe asina husi 328 juventude ho populsaun ne’e.

Oras ne’e kortas de energía eletrisidade iha kapital Dili kontinua abansa ho tempu ne’ebé naruk, koaze oras 3-4 nia laran, ahí la lakan iha bairo-bairo i ahí bele mate dala 2-3 iha kalan ka loron sem iha avizu dahuluk husi responsavel eletrisidade nian.

Sekretariu Estadu EDTL Januario da Costa Pereira, iha nia knar fatin, relasiona ho problema eletridade mate hela deit. Alein de ne’e tanba Kompania ne’ebe suplay mina husi Indonesia sira feriadu semana ida kona ba loron Idul Filtri entaun sira la hotu iha ne’e, maibe sira mos fó hatene ona parese sei to’o iha ne’e tanba estalasaun hotu ona atu sira bele hamri’ik hodi test ida ne’ebe seidauk.

“Hau nia hanoin depois de estalasaun ne’e hotu ami sei haka’as an nafatin oinsa atu reestala kondisoins ilegais, tanba kuandu iha kondisoins ilegal sira la uza tuir regra, balun loke ahi to’o dader no balun fahi luhan liga hotu entaun prontu saida mak akontese, ita la kuidadu sasan. Nia mos seidauk simu informasaunkompania Pualaka mak manan tender tanba sira husi aprozionaamentu sentral mak hatene mais inkuantu nia seidauk simu mina husi sira, maibe to’o agora no loron intervista ne’e EDTL sei simu mina husi Pertamina. “Hau la hatene tanba laos ami mak halo kontratu no ami hein simu deit,” Januario dehan. Nia realsa“To’o agora ami seidauk simu mina husi Pualaka no foin propojitu.”

Sekretariu Esatdu ne’e rekuinese katak, “se la sala iha fulan Marsu ho Abril ami infrenta problema mina wituan ne’e los duni. “Iha altura ne’e ami hola duni mina husi Pualaka depois ida ne’e la iha ona, ami hetan mina husi Pertamina.”

Joao Alves: Ami Tuir Prosesu Tender Diak, Se KKN Hatudu Evidencia
Responde ba alegasaun hirak ne’ebe dehan Kompainya Pualaka Petroleun halo KKN Ir. Joao Alves nu’udar Direktur Financas husu atu lalika koalia deit maibe aprezenta ba prokurador ka parte ne’e relevante atu prosesa. “Kuandu iha evidensia prosesa para ita haree, ne’e mak los, ne’e mak dehan gentlemen, hatudu took iha ne’ebe mak ami halo KKN,” Joao sadik koko.
“Se ami halo KKN entaun ami lalika halo esforsu hanesan ida ne’e, ami tur nonok deit la kleur ami asina ona. Mis ami iha buat hot-hotu ke bele hatudu laos deit ke ba Guvenu mas ba publiku tomak katak, Timor oan iha kapasidade para atu bele fornese kombustivel iha TL,”Direitur Das Finansas Kompainya tenta esplika.

Joao dehan sira halo sistema hot-hotu hodi aprezenta sira nia presu ho kondisoeins, aprezenta mos garantias ne’ebe ke kontratu fó garantia ba floating barge buat ida todan atu bele sira hela iha Timor durante tinan 1 nia laran hanesan armazen boot ida atu bele kreia konfiansa ba Guvernu no konsumadoris sira nian hotu katak Pualaka iha kondisoeins tomak para atu bele oferese mina ba se deit iha teritoriu TL nia laran.

Nia apela ba Timor oan hot-hotu hodi dehan, “ami tuir prosesu tender ne'e di'ak.” Nia rekuinese iha fulan hirak liuba kondisoins minimas ne'ebe ke Pualaka rasik iha, ho, ninia estasaun Petroleu ida de'it no fornesimentu ki’ik oan ba projektus bilaterais ne'ebe ke fornese iha Timor maibe ida ne’e hanesan lisaun ida ba sira. “Ami senti dehan katak ho esperensia ne'ebé ke iha, ami, para tuir iha projeitu tender ida ke boot Internasionál ninian. Iha projeitu ida ne'e ami halo ami nia esforsu tomak liu husi sistem manajamentu no sistema de kontaktus ba presu kombustivel Internasionál, haree tuir presu iha MOPS ne’ebe ke iha mundu ninian, presu Mops ita haree kona ba swit light crew oil ne'ebé ke nia presu ne'e aas ho crew oil biasa ne'ebé ke nia presu mos la dun, ke kompetisaun ba merkadu Internasionál ninian,” nia informa.

Pualaka hetan fiar husi Guvernu fornece mina ba EDTL hanesan, “Konfiansa ida ne’ebe ke, ita haree katak depois de evaluasaun hotu ne’ebe ke Guvernu halo haree dehan katak, kompanya Pualaka ne’ebe ke puru, Timor oan deit la iha sociu estranjeiru ida ka la iha tan ema ida i konsege haree dehan katak proposta ami nian ne’ebe ke hatama ba iha tender ida ne’e, proposta ida ke Guvernu konsidera hanesan proposta ida ke diak,” ho kontenti Joao Informa. “Pur tantu ami nain hirak, fó volta husi Malaysia ba Singapura, mai fali Malaysia, ami koko to’o tama iha Indonesia mos iha. I ami haree dehan katak, mina para atu fornese ba iha TL, mina ida ne’ebe ke ho kualidade high speed diesel. Mina ida ke bele fó garantia liu-liu ba sira nia konsumadores sira ho Guvernu dehan katak kualidade mina ida ke ami hatama ne’e sei la fó difikulidades ba iha kareta i tanto mos ba jeradores.”

Joao Alves esplika katak mina nia folin sa’e tun sa’e nune’e sira nia kompainya akompania nafatin presu Mops ne’ebe ke iha Internasional. “Ita bele haree dehan katak foin dadauk ne’e, presu ne’e tun tiha to’o iha US$0.97-US$0.98 no nia sae fali to’o US$ 1.26 Cent per barir. Mais iha ne’e mak ami apriende barak dehan katak kontratu ne’ebe ke ami halo suplier sira tenki fó garantia dehan katak labele fornese ne’e to’o deit iha fulan klaran, depois nia mate,” nia dale.
Tuir Eis Governante iha I Guvernu Konstitusional ne’e katak maiske obstakolu wain maibe Pualaka tenta atu halo negosia ho ajensia sira hot-hotu tantu husi (SPC) Singapura Petroleu cooperation mos husi Petronas ninian atu bele hetan kooperasaun de presu ida ke diak liu i ke bele fó garantia, para bele fornese mina iha TL.

“Ami konsege hetan rede sira ne’e hotu no konsege hetan kontaktu ema nain 6 ou nain 7 iha Malaysia hanesan mos iha Singapura i ami hili kompainya ida iha Malaysia mak oferese kondisoeins diak liu para nia bele fornese mai iha Timor. Entaun haree dehan katak kondisoeins ida ne’e mak ami kaer ho garantia laos deit kondisoeins, maibe ami involve Banku para atu bele fó garantia dehan katak Banku ami nian iha TL iha ligasaun ho Banku korespondenti sira nian iha Malaysia para atu bele halo transaksi i labele iha problemas kona ba material ne’ebe ke atu mai ne’e ho kondisoeins diak, ho kualidade diak. “Presu Mops ne’e variabel ami hateten katak presu ne’e iha momentu ne’eba ami fo $ 1.20 Cent, maibe depende mos presu Mops. Presu Mops ne’e iha semana ida nia laran, nia bele sae ou presu ne’e mos nia bele tun. Pur ke ne’e Merkadu Internasional nia la haree dehan katak presu fiksu, para depois hateten dehan katak presu sae, presu nafatin, presu ne’e tun, presu ne’e nafatin. ,” nia defende. Maibe kuandu presu ne’e sae, presu ne’ebe ami oferese tuir presu Internasional no presu ne’ebe ke tun ami oferese tuir presu Internasional nafatin iha TL.

Para atu bele fó garantia ba maluk sira liliu ba mikrolet no transporte publiku sira ne’e para ita mos bele senti dehan katak ho kontribuisaun ami nian ne’e ami mos partilya hamutuk iha dezenvolvimentu Timor ninian, liu husi fornesimentu de kombustivel ba iha publiku.
“Ami nia sistema laos dehan atu buka hetan lukru ida ke maka’as liu ne’e lae.” Sistema ne’ene hanesan kontratu ne’ebe ke iha Guvernu tuir presu Mops ninian variavel kuandu presu Mops ne’e sae sira mos akompania iha internet, laos ita deit maibe Guvernu mos iha adviser, governu mos akompana iha Internet, publiku mos akompania iha internet, ne’ebe presu ne’ebe ami fó ne’e depende ba presu Mops nian bele US$ 1,14 Cent ou bele tun to’o US$ 1,10 cent i ita haree presu ne’e tun bele iha presu U$$ 1.00. Mais ne’e depende no bele tun liu tan kuandu Merkadu Internasional hatudu ninia grafiku dehan katak persu ne’e iha tendensia para atu tun entaun ita hatun.

Hanesan Timor oan iha Nasaun ida nia laran konserteza ke iha mentalidade para atu bele mos kontribui ba dezenvolvimentu. “Dezenvolvimentu ne’e ita haree dehan katak kontribuisaun ita nian para atu bele halo redusaun ba iha presu ne’e importante teb-tebes para mos bele fó oportunidade para atu ita nia maluk sira seluk-seluk mos bele hadia sira nia vida diak liu tan, liu husi sira ne’ebe halao ligasaun ba iha transporte publiku no liliu ba fornesimentu ne’ebe ke pualaka fó ba iha Guvernu,” joao dehan.

Maske Pualaka Petroleu tenta atu konvence publiku maibe ho mina ne’ebe to’o tarde no faktus hatudu katak kompainya seluk hanesan sun shine hakarak fo folin tun liu $1.08 hamosu perguntas ba Timor oan sira ne’e.

Estudante UNTL ne’ebe lamenta ho elektricidade ne’ebe mate moris kontenti kahor ho duvidas ba lalaok guvernu ho kompainya pualaka ninian. “Ha’u hanoin ne’e osan ami povu ninian ne’ebe presiza uza ho kuidadu ba estadu no povu Timor Leste,” dehan casamiro da costa iha kampus UNTL eis liceu Dili, (14/10)Nia husu guvernu atu esplika kona ba, “osan loron hat ne’ebe kompainya Pualaka seidauk hatama mina ba EDTL ne’e karik sei fila hikas ba konta estadu ninia ka selu nafatin hanesan hakerek ona iha CPV ne’ebe Direktur Prokuramen rekere ba Direktur Treasury iha loron 23/09/08?,” nia kestiona.

Tuir dadus katak kada loron jerador EDTL Dili hemu entre 86-87 tonnedas gazoel entaun hahu husi loron 01-05/10/08 Jerador EDTL sunu ona gazoil 430-435 toneladas.Wainhira Jornalista sira tenta litik Joao kona ba bainhira los maka sira bele hahu hatama sira nia mina ba Tanke EDTL ho hamnasa sinista kahor ho nervouza dehan,” Ha’u sei konvida ita bo’ot sira ba iha segunda Feira (ohin) ka Terca Feira (aban) para ba haree kombustivel ne’ebe ke tama. Ida ne’e importante teb-tebes, se iha tempu bele ba to’o iha Tibar para haree. Ne’e ga?” “.Se iha sala halo favor kritika. Se ami halo korupsaun prosesa buat ne’e legalmente ba liu husi lineas ne’ebe ke, kompetencias ne’ebe iha. Mas haree uluk iha ami nia pratika ne’e halo nusa i depois maka haree took,” nia soe viadas.

Joao Alves mos lahaluha soe viadas lamentasoens ba emprezariu Timor oan sira ne’ebe sei tara an ba investidores internasionais sira. “Labele, ita independensia mas, ita fiar mak ema seluk deit. Ida ne’e mentalidade ida ne’ebe, ita hasai tiha husi ita nia ulun. Labele, kuandu ita iha kapasiddade para halo, ita halo ba ita nia rain. Se ema seluk mak kaer, ita bele imajina tok orsamentu hira mak nia la lori sai husi Timor ba iha liur.


Mario Carrascalao: “Ne’e Konkalikon” no” Favoritisimu”
Hafoin de relatoriu transparencia internasional ne’ebe koncerteza hetan dadus maka sira publika laos ba Rai Timor deit maibe publika ba rai mundu tomak i Timor Leste hetan pozisaun hanesan 145 ne’ebe bo’ot liu vinte dois lugar kompara ho tinan 2007 nian. “Ne’e buat ida ke hatudu ba ita katak ita nia rain ne’e korupsaun maka’as duni,” Deputadu Mario Carrascalao komenta.
Nu’udar prezidenti Partidu deputadu ne’e, iha momentu ne’eba fo instrusaun ba Prezidenti bankada PSD iha Parlamentu Nasional (PN) atu levanta problema ne’e. Nia hahi tebes xefe bankada PSD, Sr. Fernando Gusmao nia neon bo’ot hodi foti kestaun ne’e hamutuk mos ho bankada sira seluk iha uma fukun Timor nian. “Ha’u hanoin ida ne’e iha konsensus, iha Parlamentu ne’eba, atu ita halo buat ruma, be, hamoos tiha korupsaun ne’e,” Carrascalao dehan.
Maske nune’e Ir. Carrascalao, rekuinese katak to’o agora iha difikuldades atu halo buat ruma kona ba vesti korupsaun ne’e, tan ba, dala barak lee husi deit noticia internasional deit no seidauk iha dadus konkretus sai hanesan indikasaun forte ida ba fiskalizadores sira. Maibe nia hakfodak ho surat husi direktur Prokuramen Nasional ba direktu Tezoru iha loron 23/09/08 ne’ebe ho oin mean nia dehan, “agora ita haree fali surat tahan ida hanesan ne’e, ke, husi direktur prokuramen nian, fo fali ordem, ka husu fali ba direktur tesoria nian ne’e, atu hasai osan trez miloens kuatru centus mil ital ne’e, atu selu mina rai, atu fo ba EDTL nian ne’e, ho folin $1.14 litru ida, kuandu ita hatene katak mina nia folin agora ne’e $0.72 centimus,” nia dale ninia admirasaun.

Liu tan nia alega lalaok, “ne’e signifika katak sira ne’ebe husi Prokuramen nian, ho sira ne’ebe husi Ministeiru Financas nian ne’e, sira manan osan bo’ot. Tan ba osan ne’e, ha’u hanoin sira hot-hotu hetan duni parte. Tan ba ha’u la fiar katak direktur Prokuramen nian ne’e fo ordem hanesan ne’e, la hetan vantajem ruma?,”alega nakonu ho lia husu husi Mario Carrascalao.
Mario la kompriende tan iha surat ne’eba direktur Aprovisionamentu la esplika klaru razaun fo manan projektu ne’e ba kompanya Pualaka Petroleu. “Tan ba nia, iha surat ne’e, nia la temi, katak nia pedidu ne’ebe atu hasai osan trez miloens kuatru centus ital mil ne’e, bazeadu ba rezultadu husi tender ka?, bazeadu ba lei ruma ka?, nia la hateten,” Deputadu PSD ne’e kestiona.
Nia hateten iha surat ne’eba, ”husu deit ka hanesan favor ida, hasai osan ida ne’e, ba ida be Pualaka Petroleu.”

“Ha’u hanoin sira ne’e hotu, iha bahasa Indonesia konkalikon hotu eh..konkalikon hotu eh,” nia realsa ninia alegasaun ho hamnasa.

Tuir Ir. Mario ne’ebe tu’ur iha linea oin Parlamentu Nasional ne’e hateten ho oin seriu katak,” talvez ida ne’e bele fo indikasaun forte ida tan ba Parlamentu, katak, urjenti ita kreia komisaun inkeretu ne’ebe halo ita, bele halakon lalais sa ida maka akontese iha ita nia rain ne’ebe halo ita hotu moe bo’ot ne’e.”

Iha Kompainya Pualaka nia laran iha mos laen husi Ministra Justica Lucia Lobato ne’ebe hanesan Vice Presidenti Partidu PSD ninian. “Ba ha’u, iha PSD ka la iha PSD mas ha’u nia alin rasik ka ha’u nia oan rasik maka involve ba ida ne’e, mos, ha’u husu kastigu hanesan deit,” Mario Promete. Nia husu atu ema hotu efende interese ansional. “Kona ba interese nasionais ne’e ita labele haree fali familias ka partidu ka la’e. Ida ne’ebe labele taka malu, tan ba ida ne’e, prejudika ita nia ema barak. Nia PSD, nia maka hakarak rasik halai risku. Ha’u maka hateten beibeik, ha’u lakohi PSD ne’e, ema ne’ebe ligadu ba ita nia guvernu,” nia dale. Tuir nia hanoin katak se karik iha ninia partidu nia membru ruma maka hetan moras at maka nia sei propoin atu hasai husi PSD. “Se iha korupasaun, ha’u iha fulan Novembru iha kongresu Partidu Social Demokrata (PSD) nian ne’e, ami sei husu expulsaun ema sira ne’e husi Partidu. Ses.”nia deklara ninia intensaun.

Tuir Deputadu ne’ebe tur iha PN desde primeira lejilasaun ne’e dehan katak nia rona beibeik ema konta kona ba projektu Guvernu nian fo barak liu ba ema sira ne’ebe iha relasaun ho membru Guvernu sira iha AMP nia laran.”Ha’u rona beibeik i ida ne’e mos prova hanesan ne’e duni. Prova katak ida ne’e iha duni Favoritismu,” nia koalia sai ninia deskonfianca hodi fihir ba surat tahan ne’ebe asina husi Direktur Aprovisionamentu Nasional.

Tuir Eis vice Prezidenti Conselho Nasional da Resistencia Timorense ne’ebe responsabiliza ba area ekonomia nian ne’e informa katak nia foin maka rona naran kompainya Pualaka Petroleu maske kompainya ne’e ninia bazea mina iha dalan besik komoro ne’ebe dader lorokraik nia dala barak liu ba mai.

Nia esplika katak kuandu iha ona favoritismu hanesan ne’e ita lalika haree fali be ema sira ne’e iha Guvernu ka la iha Guvernu. Se nia iha guvernu ne’e sala bo’ot liu tan, sala bo’ot liu tan. Kuantu mais iha familiares iha Guvernu lolos ne’e sira defende hanesan dignidade sira nia membrus familias ke iha Guvernu. Se sira lakohi sira rasik maka buka risku bo’ot be atu hamoe sira nia membru de Guvernu ne’e.

Wainhira Jornal ne’e kestiona Deputadu Mario Carrascalao atu karik separa problemas involvimentu DR. Lucia ninia iha kompainya Pualaka ho diplomasia eis Embaisador Indonesia nian ba ONU ne’e hateten,” ha’u konfia DR. Lucia hanesan ema ida ne’ebe ke servisu iha PSD ne’e kleur ona. Nia hanesan vice Prezidenti ha’u iha duni konfianca ba nia. Mas sa ida maka akontece husi liur ha’u la hatene.

Oficialmente ha’u bele hateten katak ha’u la fiar katak lucia toma iniciativa para halo korupsaun ne’e ha’u la fiar. Ha’u la fiar, tan ba, ema ne’e, prova ona dala hirak, katak, ema ne’e laos korupta mas Sr. Americo mak halo. Sr. Americo ne’e hanesan emprezariu ida ne’ebe koncerta uza nia influencia hanesan DR. Lucia nia kaben, sira rua familia, talvez uza ida ne’e karik,” nia deskonfia.
Prezidenti PSD ne’e konfia nafatin ninia vice Prezidenti maske nune’e nia deskonfia DR. Lucia ninia kaben Sr. Americo Lopes ne’ebe nu’udar mos Direktur ida iha kompainya Pualaka.

Sun Shine Nungka Hetan LC Jack Alega Pualaka ameasa nia moris
Kompainya Sun Shine ne’ebe existe iha nasaun foun ne’e durante tinan hitu nia laran sai hanesan fornecedor mina ba EDTL iha tinan rua ka tolu liu dadaun ba kotuk. Direktur Jack Salatain hateten katak kompainya ne’e participa mos iha bid hodi hatama ba EDTL ne’ebe sira oferece presu ne’ebe baratu no konkorda ona husi parte Prokuramen ninian. “Ami nia presu bazea ba Mops plus marjin (7,408%) ne’ebe aprovizionamentu konkorda ona,” informa Jack Salatain direktur no nain ida mos husi kompainya Sun Shine. Nia esplika dehan “Ne’e katak ami nia presu iha fulan ne’e (oitobru) iha $1.08 (Dollar ida centavus walu) kada litru,”

Investidor internasional ne’e esplika katak sira nia prezu ne’e inklui ona kustus transporte to’o hatama Gazoel ba tanki mina EDTL ninian.

Iha kompainya Sun Shine ema nain tolu maka joint hamutuk katak bo’ot liu ne’e ema Timor oan ida, Sr. Joao Martins ne’ebe mos nu’udar Direktur exekutivu, segundu Direktur mak Sr. Denis ema cidadun husi Singapora no terceiru direktur mak Jack Salatain mai husi Australia.
Nu’udar nain ida mos ba husi Sun Shine jack hato’o ninia laran triste kona ba servisu Prokuramen hodi fo manan ba kompainya Pualaka wainhira sira nia kompainya iha liu experiencia no oferece folin ne’ebe baratu liu ba Estadu. “Iha kazu ida ne’e, ha’u, iha duni preokupasaun lubun, tan ba ema ne’ebe manan tender ne’e tuir ha’u nia hatene katak sira la responde ka lakualifikadu tuir rekerementu tender ne’e ninian,” nia dehan.


“Ha’u senti kuriocidade no ha’u senti surfreza totalmente ida ho lalaok fo manan, ba ida ne’ebe manan ne’e.” “Tuir ha’u nia kuinesimentu katak, kompainya ne’e foun, ladun iha kapital, la iha infrastrutura no sira nia kuinesimentu tekniku sei kurang.” “Ha’u hakfodak wituan. Ami sempre lakon ba ema seluk ne’ebe diak liu ou kapas liu ami tan ba ema ne’e bele fo rezultadu ba servisu ne’e diak,” Jack koalia. Tuir emprezariu Australianu ne’e katak refere ba perguntas numeru 4 ka 5, “kontratu ida hanesan ne’e depende ba termus de pagamentus maka kompainya ida presiza iha ona fundu osan entre miliaun 3 to’o 6 hodi implementa servisu ne’e.”
Nia hakfodak rona katak antes de projektu lao guvernu facilita uluk ona LC no husu procesa CPV ba Pualaka. “Ami nungka iha esperiencia ba buat ne’e. EDTL sira sempre simu uluk fornecimentu mina depois maka halo kros cek ba invoice ho dokumentus recivu gazoel atu hetan aprovasaun maka ami hean selu.” “Ha’u nungka rona cenariu ida ne’e.” Dala ida tan nia realsa katak, “Prokuramen ho EDTL nungka konsidera ka konkorda ba buat ne’e.” Maibe parte rua ne’e sempre fo kondisaun ba sira katak,” Karik ami iha abilidade orsamentu atu apoiu ba projektu ne’e?”

Sun shine sempre fo Resposta, “Ami iha, no ami prova ona lalaok ne’e.”
Durante tinan hitu ona kompainya Sun Shine halo ninia aktividade bisnis mina iha Timor Leste nungka iha problemas “Ami hanoin tuir ami nia istoria no leabilidade ne’ebe ami prova ona ba sira ne’e katak ami iha pozisaun forte mas...Jack doko ulun hodi foti nia kapas la kontinua nia lia fuan. Jack mos informa ba jornal ne’e katak ema sira ne’ebe involve iha hola desizaun ba projektu ne’e hatene katak Pualaka deve hela sira. Ho problemas ne’ebe iha kompainya ne’e mos prepara hela kazu ida atu lori kompainya Pualaka Petroleun ba tribunal tan ba deve mina ne’ebe to’o agora seidauk selu. “Ha’u iha certeza tebes katak iha Segunda ha’u sei koalia ho defensor sira atu hahu halo move asaun legal.” “Pualaka foti ami nia mina liu litru 50,000 ne’ebe tuir konta total ami iha $62,500. Maibe tuir nia hateten katak $11,000 taka ona ba kareta ida maibe,”pualaka sei deve ami to’o agora $51,500.” “Ha’u tenta atu husu fali osan ne’e. Ha’u nia gabinete tenta ba cici osan ne’e. Maibe ami nia telefone ba sira ignora tiha. Ami nia rekerementus mos sira ignora.” “Ikus liu iha semana kotuk ami konsege kontaktu ho pualaka. Mas “manajer ka Direktur ida husi Pualaka ne’ebe ha’u ladun hameno ona ba ha’u nia recepcionis ka ha’u nia sekretaris katak se ami la hakiduk atu husu nafatin osan ne’e maka sira sei oho ha’u no haruka fila hikas ba uma iha kaisaun,” Jack alega.