Monday, 8 June 2009

Tempo Semanal Edisaun 142

Lia Anin Portugál Telekom karik Sei Fa'an Timor Telekom

Lia anin hateten katak Portugál telekom sei koko fa'an sira nia interese iha Timor telekom. Hafoin rona lian anin ne'e jornál Tempo Semanal koko atu klarifika. Mosu indikasaun portugal telekom atu fa'an sira nia interese tuir lia fuan ruma husi ema laran Kompañia refere. Tuir fonte seluk jornál ne'e hateten kona ba lia anin ne'e katak, " Ami rona katak Portugál telekom hahú hatudu sira nia konta ba kompañia sira ne'ebé maka hatudu ona sira nia interese hanesan esforsu ida atu hakotu sira nia prezensa iha Timor Leste. Ne'e hatudu katak Timor telekom sei fa'an iha fulan ruma oin mai," dehan fonte Tempo Semanal ne'ebe besik liu ba Portugal Telcon husi Portugal ba jornal ne'e.


"Ami kompriende katak Portugál telekom iha ona estratéjia foun atu foka liu ba Portugál, Brazíl, no ninia kompañia afrikana sira, nune'e duni nia tenta atu remata ho Timor telekom. Karik ne'e tan ba planu Governu nian atu husik operadór foun sira tama iha Timor Leste ne'e hanesan razaun ba sira atu sai," esplika iha nota ne'ebé hakerek ho lian portugés maka jornál ne'e asesu.

Karik Portugál telekom Sei Fa'an Sira nia Interese Iha Timor telekom? Bainhira Tempo Semanal koko konfirma ho Portugal ninia reprezentante ne'ebé mós nu'udar administradór ba Timor Telkom rejeita atu ko'alia kona ba asuntu portugal Telekom atu fa'an sira nia interese iha Timor Telekom. "Ha'u seidauk rona rumores ne'e," dehan José Brandao Sousa administradór Timor Telekom.

"Ha'u labele ko'alia loloos ba imi tan ba depende ba parte ne'ebé tau hamutuk interese maka ko'alia," nia foo razaun. Tuir observasaun jornál ne'e iha sexta feira iha enkontru ida entre Administradór timor Telekom ho ninia funsionáriu na'in rua inklui timor oan ida ne'ebé iha ninia interese mós iha Timor Telkom.

Kompañia Timor telkom na'in husi TPT ho totál interese (saham) 54.01% (porsentu lima nulu resin haat vírgula zero ida), Governu Timor Leste iha direitu 20.59% (Porsentu rua nulu vírgula lima nulu resin sia), Vodatel nia interese 16.9% (Porsentu sanulu resin neen vírgula sia) ho emprezáriu Timor oan na'in rua ida-idak Sr. Óscar Lima ho valór 4.25% (porsentu haat vírgula rua nulu resin lima) no Sr. Júlio Álvaro 4.25% (porsentu haat vírgula rua nulu resin lima). TPT ninia interese 54.01% ne'e mai husi Portugál Telkom ho valór 76.14%, (Porsentu hitu nulu resin neen vírgula sanulu resin haat) fundasaun S. José (Harii) 17.896% (Porsentu sanulu resin hitu vírgula ualu sia neen) no fundasaun oriente 5.965% (Porsentu lima vírgula sia neen lima).

Tuir jornál ne'e ninia hetan hatudu momoos katak lakleur tan ema Timor oan ne'ebé iha kbiit no influensia maka'as iha Kompañia refere hahú hili dalan atu sai ba hala'o kna'ar iha fatin seluk. Sr. Gastão Sousa la kleur tan sai ona husi Timor Telkom no sei ba reprezenta Timor Leste iha ADB iha Manila (Filipina)," dehan sra. Ida ba jornál ne'e no Sr. Gastão ne'ebé hamriik besik iha fatin refere simu ho hamnasa de'it. Tuir informasaun katak eis kandidatu ba kargu sekretáriu estadu Ministériu Obra s Publika iha IV Governu Konstitusionál ne'ebé nia rasik la kohi tama ne'e sei hahú hala'o nia kna'ar iha fulan oin.

Tuir observasaun iha distritu s balun Timor Telkom hahú fa'an telemovel no kartaun sim ho folin baratu hodi tenta hasa'e sira nia númeru kliente s Populasaun ne'ebé hamlaha ba halo komunikasaun la preokupa ho sira nia osan US$10 hodi hadau malu sosa telemovel no ninia kartaun sim ne'ebé sei halo mukit ba sira iha tempu ruma. "Ha'u hanoin ne'e estratéjia foun Timor Telkom ninian hodi hasa'e sira nia kliente s atu aumenta rendimentu," dale Domingos da Costa populasaun Baukau nian ida ba jornál ne'e.

Iha parte seluk tuir fonte jornál ne'e iha Governu hateten kata, "Dezde 2003 ate agora Timor Telkom manan boot liu fali ona husi sira nia investimentu iha Timor Leste tan ba ladún investe barak ba tore tan iha ona," hateten fonte ne'ebé husu atu jornál ne'e labele foo sai ninia identidade.

Task Forse ba area telekomunikasaun Timor Leste ne'ebé hetan apoiu maximu husi advogadu di'ak ida husi Austrália hala'o ona sira kna'ar hodi prepara dokumentu s balun polítika telekomunikasaun Timor leste ne'ebé sei regulariza area refere. Tuir dokumentu s ne'ebé jornál ne'e asesu ba hatudu katak IV governu ne'ebé lidera husi eis lider da rezisténsia ba libertasaun nasionál ne'e seriu atu liberta area telekomunikasaun iha nasaun ne'e.

Hafoin hetan diretu eskluzivu ba monopóliu merkadorias Telekomunikasaun husi Primeiru Governu Timor Leste ba halo operasaun iha nasaun ne'e Timor Telkom durante ninia operasaun iha rai rohan ne'e nia leten hetan lian kritika s oi-oin husi kama da sosiedade tomak tan ba fornesimentu rede Timor telkom seidauk konsege halo kobertura ba sub-distritu tomak iha Timor leste, karun liu ba ekonomia povu ki'ik hodi empata dezenvolvimentu ekonomia nasaun ne'e nian. Hanesan Prezidente José Ramos Horta rasik mós hato'o kritika kro'at hasoru Timor telkom wainhira halo vizita ba Oekusi loron 09/04/09. Horta dehan problema rede Timor Telkom la'ós de'it susar iha Oekusi maibé dala barak iha Dili mós hetan esperiénsia ne'e. "Kestaun hirak ne'e hatudu katak, TT la kumpri ninia kontratu ho Estadu Timor Leste, ne'e duni husu ba Estadu Timor Leste tenke foti medida s ruma atu nune'e pelumenus bele loke liberalizasaun ba Rejiaun Oekusi hodi nune'e se mak hakarak atu mai investe bele mai investe," dehan Horta ba populasaun ne'ebé partisipa diálogu abertu ho populasaun Oekusi iha aldeia Sakato, Suku Nipani.

"Kuaze tinan 7 ona TT eziste iha nasaun ida ne'e, maibé realidade to'o ohin loron iha vila laran mós rede telefone seidauk asesu ho di'ak" Horta hatutan ninia kritika.

Daudaun ne'e iha Kompañia foun balun hahú instala sira nia edifísiu iha Dili hanesan husi Indonézia balun no husi Irlanda maka Kompañia telekomunikasaun Digicel.

Site Enjeneiru Ho ADB Tane Mogrin, MS Hapara, MI, MOP Gosta Retender Halo Konfuzu PM

Baukau

Governu Timor Leste foo sala rai populasaun nian, la iha dalan entre projetu ho dalan boot no situasaun seguransa ne'ebé Ministériu Saúde lakohi ajuda atu rezolve hodi halo Kompañia mogrin sai vítima ba tempu no ikus mai governu hateten katak Kompañia maka la iha kapasidade finansiamentu atu halo hotu projetu. Iha kazu refere Kompañia tenta husu beibeik tulun husi projetu nia na'in Ministériu saúde maibé la iha resposta ne'ebé pozitivu.

Photo: Ospital Referal Baukau

Ofisial Governu Timor Leste no staf Banku Mundial ninian hatene didi'ak situasaun ne'ebé la foo posibilidade ba halo konstrusaun maiske too ikus fali sira tenta subar sira nia karekas kona ba sira nia koñesimentu ba situasaun sira iha fatin konstrusaun hodi rejeita simu relatóriu ne'ebé mai husi Kompañia. Maiske PMU Ministériu saúde ne'ebé manan vensimentu boot husi Banku Mundiál atu tau matan ba Projetu ne'e iha, maibé la ba iha terenu atu ajuda rezolve problema disputa baliza rai, loke dala no dada eletrisidade ba fatin konstrusaun ninian. Kompañia maka tenke lori todan hotu. Tuir mai hafoin de situasaun seguransa la'o normál hikas Kompañia tenta atu halo fali servisu maibé tan ba de'it Kompañia refere ladún ajuda foo persentajen ba ema hirak ne'ebé maka ba halo kna'ar supervizaun entaun sira sempre empata servisu konstrusaun ninian. Nune'e duni materiál konstrusaun mós la hetan aprovasaun husi ofisial PMU entaun projetu la'o kude'ik. "Sira tenta husu osan porsentu rua husi valór projetu ninian tan ba ami la hatene tuir kostume iha nasaun ne'e entaun projetu sira tenta hakotu vida kontratu dezde Fevereiru 2008 sira ko'alia ona atu hapara kontratu," dehan manajer Kompañia ne'ebé PMU sira husu ba Kompañia mogrin espulsa husi projetu refere.

Hanesan hafoin de liu tihan fulan tolu loron rua nulu resin tolu mosu Memorandu interna loron 08/09/07 entre ofisial Jayendra Bhatta, enjeneiru Projetu husi PMU Ministériu Saúde ba Sr. Álvaro S. Abrantes nu'udar Manajer Programa, Ministériu Saúde / PMU ne'ebé ninia vensimentu selu husi Banku Mundiál ne'e rekoñese problema refere. Jayendra Bhatta husu Manajer Programa, Sr. Álvaro S. Abrante nia tulun mós. "Ita boot rekere ona para koordena problema ne'e ho autoridade relevante hodi hetan rezolusaun ne'ebé urjente no loloos ba isu hirak ne'e," dehan Jayentra.

Iha surat klasifikasaun Urjente ne'e Jayendra loke ho husu tulun husi autoridade Ministériu Saúde "Ho situasaun disturbiu civil iha rejiaun leste iha semana lubun ruma liu daudaun ne'e, kontraktor labele mobiliza forsa ba servisu hodi lori progresu ba servisu," informa jayendra.

Nia mós sita liu tan kona ba problema rai ne'ebé Governu foo sala ba Kompañia. "Iha momentu hanesan autoridade lokál la konsege foo rai ne'ebé la ho disputa tuir proposta harii Ospitál nian," Jayendra hakerek. Nia esplika katak, "Populasaun lokál hapara kontraktor hodi harii ospitál iha rai ne'ebé propoin ona hanesan iha dizeinu," informa nia.

Nia foo hanoin liu tan katak Problema rai nia baliza Kompañia halo ona diskusaun ho diretór ospitál no administrasaun lokál "Too ohin loron (08/09/07) la iha resposta finál ba problema ne'e, " nia deklara.

Jayendra Bhatta mós informa katak entre fatin konstrusaun ho dalan boot la iha estrada maka liga. "Fatin ne'ebé propoin ona la iha ligasaun ba dalan boot/highway nune'e duni presiza dalan ligasaun ho estrada boot. Ida ne'e sei la sai movimentu ne'ebé ho hanoin di'ak atu hahú konstrusaun projetu ospitál Bainhira seidauk finaliza dalan atu liu (luan mínimu 12 metru s )," esklarese jayendra ba ninia manajer.

Bainhira jornál ne'e tenta atu konfirma ho Sr. Abrao S. Abrantes maibé sempre la iha fatin no ninia telemovel hanesan disligadu no Sr. Jayendra Bhatta rejeita atu foo konfirmasaun kona ba alegasaun husu persentajen no problema ne'ebé foti husi Kompañia kontra PMU sira ne'e.

Ho problema s lubun iha leten ne'e halakon mós tempu barak maiske la ho hetan tulun ne'ebé signifika husi Ministériu Saúde Kompañia Mogrin konsege rezolve duni obstakulu hirak ne'e no iha fulan Novembru tinan 2007, hahú servisu konstrusaun loloos. Bainhira ami servisu daudaun hahú mós mosu fali tan ema husi Ministériu Saúde tenta husu persentajen ka osan ba Kompañia, "Alega eis funsionáriu ida ne'ebé hasai ona estrutura Kompañia Mogrin.

"Ha'u sai husi projetu Baukau tan ba ezije husi PMU tan ba sira hare ha'u labele koopera ho sira atu halo buat aat," Nia esplika.

"Tan ba ami ladún koopera maka iha fulan Fevereiru tinan 2008 ema autoridade sira hahú soe lian ameasa atu termina projetu ba Kompañia Mogrin."

Nia hatutan katak, "Iha momentu hanesan Kompañia ida seluk ne'ebé arranja husi embaixadór ho ofisial aas ida husi Ministériu saúde hein ona atu hala'o fali konstrusaun. Tuir informasaun katak 'G-S ConstructionCo."

"Tuir mai ofisial balun husu ami atu hatama iha Banku 40% husi osan US$ 4,886,789.90 ne'ebé nunka halo ba kontratu sira seluk. Ne'e hatudu violasaun ba kontratu ne'ebé iha," nia esplika.

Tuir dokumentu pagamentu progresu loron 17/09/08 ne'ebé korrije hikas ba loron 4/11/08 ne'ebé tempo Semanal iha asesu ba define governu TL selu dahuluk US$85,100.00, pagamentu segundu ho totál US$246,015.00 no rekerimentu ba selu terseiru maka US$ 319,622.14 ne'e totál hotu hamutuk US$670,737.14.

"Entre Marsu ho Juniu ofisial PMU halo rekerimentu la ho razaun balun no kansela beibeik halo aprovasaun ba materiál konstrusaun ho pagamentu balun no iha fulan Abríl ka Maiu ami husu pagamentu ba progresu ba dala rua."

Kompañia Mogrin mós dehan sosa materiál konstrusaun husi PS. Marketing PTY LDD maibé la hetan aprovasaun husi MPU sira. Maibé tuir esplikasaun iha surat 13/03/2007 Lai Kang hateten sira nia materiál importa husi Malaysia ne'e uza husi Kompañia Penta Ocean Constrution ba halo Ospital nasionál Guido Valladares, Carya timor Leste PTY Ltd halo Laboratóriu central, timor Leste, Tobishima Corporation hodi uza ba Ospital Maubesi, Rocky Construction ne'ebé kaer Ospital Oecussi no Bakkate Construction hodi halo Ospital Maliana.

Iha fulan Júliu Ministru Saúde Nelson Martins halo vizita ida ba fatin Konstrusaun ninian no husu Kompañia atu hapara sira nia atividade.

Iha loron 13/08/08 liu husi surat no: 1456/GPM/VIII/08 foo resposta ba surat, prezidente Co. More Green, Koreia, Sr. Han-Joon Ji loron 30/07/08. PM Xanana hahú hakerek ba Kompañia inan Mogrin ne'e ho lia fuan, "ho ksolok governu Repúblika Demokrátika Timor Leste foo hatene ba ita kona ba kontinuasaun ami nia kometimentu ba kontratu ne'ebé estabelese ona entre Mogrin TK Lda ho governu Timor Leste relasiona ho konstrusaun Ospitál referal iha Baukau."

"Ami nota ona katak iha kanselamentu substansiál iha prosesu konstrusaun no hakarak bolu atensaun ba nesesidade hadi'a manajementu ho aselerasaun iha projetu konstrusaun," Ulun boot IV governu konstitusionál RDTL ne'e hateten.

"Ami kompriende katak Kompañia inan Co. More Green, Koreia sei foo apoiu teknikalidade no manajemen mak adekuadu ba ninia subsidiáriu iha Timor Leste nune'e bele foo garantia halo hotu projetu ne'e iha ninia tempu," Xanana espresa ninia esperansa.

Atu asegura ba konfiansa PM Timor Leste iha loron 28/10/08 Kompañia Mogrin ninia Kompañia inan depozita US$1,497,51.02 no iha loron 06/11/2008 Mogrin construction,TK Unipesoal LDA depozita US$244,340.00 nu'udar performance bonds. Husi parte autoridade argumenta katak katak Kompañia refere la iha performance Bonds mogrin so iha de'it performance security. Maibé se hare didi'ak iha loron 11/03/07 Kompañia Mogrin depozita ona US$488,673.49 hanesan Performance guarantee bond ne'ebé loloos ne'e hanesan performance security ne'ebé simu husi ofisial PMU ne'ebé haknaar an iha Ministériu Saúde, Álvaro S. Abrantes. Hataan ba naksalak hirak ne'e eis diretór Mogrin, Untaek Yi iha ninia surat ba Vice PM Mario Carrascalão defende katak, "bainhira Kompañia hahú halo konstrusaun, nia rekere ona atu hetan Performance Bond husi Banku hanesan haktuir iha kontratu ne'e. Kompañia selu no hetan duni hodi entrega ba PMU maibé ho sala, BNU foo sasa ne'e iha dokumentu ne'ebé sala (Security Bond) hodi hatama ba PMU. PMU la hetan naksalak ruma no simu ona, rai buat ne'e la ho problema ruma to'o ninia tempu remata iha tinan ida liu ba. Parte tolu ne'e hanesan PMU, Kompañia ho Banku nunka rekoñese sala ruma. Maibé, bainhira to'o tempu atu hafoun ka halo a mandamentu ba kontratu maka foo sala fali ba Kompañia ba buat ne'e no sai hanesan razaun ida hodi halo kanselamentu ba a mandamentu no estensaun ba kontratu," hakerek Yi informa ba Ir. Mario.

"Husi ami nia parte, ami sei foo instrusaun ba instituisaun governu relevante atu envolve liu tan iha isu teknikalidade no prosedura hodi halo lalais implementasaun ba projetu ne'e," Ulun boot IV Governu promete ba Kompañia koreana ne'e.

Maibé surat PM nian kona ba kontratu no. 74108 la iha kontinuasaun husi Ministériu ne'ebé iha ninia ukun. Liu-liu Ministériu obra s publika maiske Ministru Saúde DR. Nelson Martins, MD, MHM,Phd, iha loron 27/08/08 tuir surat ho ref: GMS/Const.BRH/08/620 foo transfere responsabilidade monitorizasaun ba Ministru Pedro Lay ninia fatin. "Haktuir iha kondisaun kontratu klauza 1.1 no 5, ita boot notifika ona ba Ministériu Infraestrutura delega ona autoridade tomak nu'udar manajer Projetu / enjeñeiru projetu ba implementasaun projetu ne'e. Ministériu Saúde sei tulun no koopera tuir posibilidade tomak iha lala'ok ne'e," Nelson husik kna'ar ne'e ba Ministru Obra s públiku.

"Tuir ha'u hatene iha fulan Setembru Kompañia ninia ekipa foun too husi Koreia atu hahú fali servisu tan ba fiar PM ninian maibé diretora ida iha Ministériu Obra s publika dehan presiza halo uluk amandemen ba kontratu hodi muda naran iha kontratu nia laran," dehan funsionáriu Mogrin ne'e .

Nune'e duni sira hein ate kontratu mós remata iha fulan Novembru tinan 2008 nune'e duni la extende ka amandamen ate agora maibé ministériu Finansas ninia asesor internasionál ida halo tiha ona draft amandamen iha fulan Dezembru ne'ebé too ohin ami lahatene too ona iha ne'ebé," nia hatutan.

Tuir draft amandamen ne'ebé seidauk asina iha fulan Dezembru ne'ebé jornál ne'e asesu indika amandamen sei halo ba seksaun tolu-ho data kontratu klauzal 1.0, 2.3 (9), 13.3, 27.1, 35.0, 41.1 ho 51.1. maibé antes de halo draft entensaun ne'e mosu jornál ne'e hetan ulukasesu ba iha surat surat husi Fransisco Soares ho Ref 545/MdF/DNSA/XI/2008 loron 06/11/078 hodi ofisialmente transfere podér kbiit husi Sr. Abraão Abrantes ba Sra. Rosa Amaral Vong. Maibé la hatene saa loos maka Sra. Rosa Vong la folow up. Maibé diretora Rosa Vong defende ninia ministériu ho foo todan fali ba Ministériu seluk. "Ami hanesan atu halo supervizaun de'it, maibé ita hanoin ne'e projetu ida, hanesan projetu hotu-hotu ninia kontratu sempre estabelese kontratu ida hodi bele hala'o projetu ida no administradór ba kontratu ne'e Ministériu finansas."

"Tan ba la iha amandamen ida hateten fali dehan katak kontratu nia laran ba oin ne'e mai fila fali iha ne'e, maibé loos Primeiru Ministru ninian ne'e, ita konsidera hanesan desizaun ida ne'ebé tenke seer tau fila fali iha baze legál, hanesan kontratu ida ne'e nunka konsege akontese.,"nia foo razaun.

Iha draft amandamen ne'ebé karik soe hela iha gaveta governu nian ne'e pontu s 4 seksaun II iha primeiru kontratu sei muda, "klauza 6.1 iha lia fuan ikus sei sani- "kontrator tenke haruka informasaun ofisial sira ba sira nia projetu na'in ho kopia ida ba ministériu Infraestrutura."

"Ami nia envolvimentu hanesan atu foo de'it apoiu hodi bele tenta no buka to'ok dalan di'ak ida atu oinsá hetan ospitál Baukau, maibé la'ós ho karta ida ne'ebé Primeiru Ministru hasai, depois Ministériu saúde hasai ne'e natoon ona ba ami atu responsabiliza lae, mais atu dehan loloos karik responsabilidade ne'e nafatin iha Ministériu tolu ne'e nia liman."

"Ha'u hanoin ita bele dehan prosesu tomak nia hahú moos la ho didi'ak, maibé bele dehan, loloos nia la iha kapasidade atu zere buat ne'e no mós la iha kapasidade finanseiru, tanba atu selu ema lokál de'it mós la bele oinsá atu halo servisu ida ne'e," Diretora ne'e kritika sala performance bond.

"Ami so mente hare de'it ba parte téknika nian, maibé seidauk bele hare tanba kontratu la iha,……. Ker dizer la iha duni bajet (budget) ida ba sira atu halo servisu ne'e, ida ne'e,ha'u Hanoin klaru katak, se se de'it atu halo servisu ida nia tenke seer bazeia ba buat ruma."

"Iha fulan Agostu karta Primeiru Ministru nia sai la iha buat ida akontese iha terenu ne'ebá, entaun ami atu ba halo supervizaun ba saida, tanba baze atu halo supervizaun mós la iha no mós realidade sira mós la halo buat ruma iha ne'ebá so mente, ami ajuda fasilita no klarifika de'it kona ba sira nia osan restu sei iha hira."

"Ha'u hanoin ita bele dehan prosesu tomak nia hahú mós la ho didi'ak, maibé bele dehan, loloos nia la iha kapasidade atu zere buat ne'e no mós la iha kapasidade finanseiru, tanba atu selu ema lokál de'it mós la bele oinsá atu halo servisu ida ne'e," Rosa argumenta.

Iha ne'e Jimmy Hae-dong Chung nu'udar manajer jerál foun ba Kompañia Mogrin Construction TK. LDA rejeita katak lia fuan ne'e. "Ami so presiza green light husi Governu ba ami halo servisu ne'e ami bele remata iha fulan nia laran," dehan Jimmy ba jornál ne'e iha Dili.

Nia dehan maiske folin materiál hotu sa'e agora maibé sei garantia nafatin atu foo kualidade ba konstrusaun ne'e. "Ami sei la husu aumenta valór projetu ninian maibé ami sei halo uma ho kualidade no medida nafatin hanesan dizenu maka iha Bainhira ami manan tender," Jimmy haklaken.

"Ami prontu ona no kleur ona maka ami hein governu atu foo green light mai ami atu halo remata projetu ne'e."

Nia argumenta katak sira la iha preokupasaun ba lukru maibé tan ba sira nia naran di'ak. Ami hakarak tebe-tebes atu halo hotu projetu ne'e tan ba ami nia naran no ami nia nasaun nia kredibilidade, agora ami la'ós buka benefict maibé liu tan ida ne'e populasaun iha area ne'ebá presiza tebes ospital ne'e."

Nia lakohi atu dun tun sa'e maibé problema ne'ebé liu ona husik nu'udar lisaun ba parte hotu-hotu atu foti ninia di'ak. Maibé diretora Rosa Vong dehan entre opsaun extende kontratu ho Kompañia Mogrin nia hili liu Retender. "Entre opsaun rua ne'e ha'u prefere liu Retender tan ba ita lakon tempu barak liu ona."

Bainhira husu kona ba konsekuensia retender nian rosa hataan katak iha. "Bele foo impaktu ba orsamentu katak sei hasa'e to'o 30% husi harga awal ou ita hare fali dizenu katak muda dizenu ne'ebé iha. Nune'e uma sei lahanesan ho dizenu uluk ninian."

Tuir Observasaun independente husi estudante Carlos nu'udar estudante iha Universidade Nasional Timor Leste, fakuldade ekonomia ninia hare presiza hili dalan ne'ebé labele soke orsamentu estadu ninian tan ba ema balun ninia interese de'it. "Ha'u hanoin se karik Governu maka tenke tetu didi'ak entre retender ho extensaun. Karik ninia impaktu negativu ho pozitivu ba orsamentu povu ninian."

Rosa mós nega katak alegasaun ne'ebé halo husi staf ida husi mogrin ne'ebé dehan iha dalan balun iha sira nia hasoru malu no han hamutuk iha hotel ruma iha Dili nia husu pulsa no osan ba ema balun husi Kompañia refere. "Ne'e la loos i ha'u lahatene nia ne'e padre tebes ka lae," Diretora ne'e hateten.

Antes ne'e funsionáriu Mogrin ida ba jornál ne'e nia hato'o ninia akuzasaun katak Diretora ne'e hasoru malu beibeik ho konstrutor sira ne'e iha hotel balun iha Dili hodi han hamutuk. Tuir eis funsionáriu Kompañia refere alega katak iha momentu ruma diretora ne'e promete atu tulun maibé tenke husu tulun ba familia ministru ida ninia. Nune'e sira foo pulsa US$50.00 rua hodi telefone ba tiun ministru ida nian iha Jakarta no husu mós osan US$100,000.00 hodi foo ministru ida nia kaben. Maibé Kompañia ne'e fornese de'it pulsa US$100.00 ba Sra. Diretora hodi telefone ba Jakarta iha funsionáriu Kompañia ne'e nia oin.

Iha fatin seluk Sekretáriu Estadu Obra s publika Domingos Caero dehan "agora ami nia parte hein hela paraser jurídiku husi Ministériu Finansas tan tenke hare katak vantajen husi retender ne'e saida no mós se kuandu kompañia refere atu kontinua ninia dezvantajen ne'e iha ne'ebé tanba ne'e mak ami hein hela desizaun husi Ministériu Finansas."

Sekretáriu estadu ne'e hateten, tanba problema osan ne'e mak "depois de fulan Dezembru ami haruka kansela hapara lai obra ne'e tanba ita hare katak kompañia ida ne'e uluk kedas promete atu remata projetu ne'e iha fulan Setembru 2008,maibé la konsege tanba foin atinze de'it 14% no agora ami nia tékniku sira ba hare foin mak 21%, ne'e duni ita labele kontinua ho kompañia ne'ebé la'o nune'e nafatin, mais ami husi parte Infraestrutura liuliu husi Obras Publika labele hapara kontratu tanba kontratu ne'e ho valór ne'ebé boot iha Ministériu Finansia nia okos entaun sira mak tenke sira foti desizaun atu hapara."

"Kuandu ita retender ninia risku maka kompañia ne'ebé tama bele hasae Finanseiru bazeia ba materiál ne'ebé iha, nune'e mós bainhira obra ne'e atu la'o konserteza presiza tan tempu tanba ho kompañia ne'ebé foun bainhira mak nia atu halo mobilizasaun, mais nia vantajen ida maka ita hakarak para depois prosesu bele la'o."

Hafoin de la halo tuir orientasaun husi PM iha daudaun ne'e Diretór jerál Ministériu Finansas Francisco Soares, deklara katak konstrusaun ospitál referal Baukau agora sei prosesu ne'e la'o, maibé ita hatene loos atu halo kontratu foun ou ita kontinua nafatin. Tuir Francisco Soares ninia kompriensaun katak konstrusaun ne'e paradu, tanba nia (kompañia mogrin)la iha osan no mós servisu lad'iak, kontraktor la iha kualidade ba konstrusaun ne'e."

Liu tan Burlako hateten loloos obra ne'e hotu tiha ona, mais obra paradu hela ho razaun tanba finansas. "Ha'u hanoin buat rua ne'e importante liu jestaun ho orsamentu ne'e mak lad'iak, entaun agora nia prosesu ne'e la'o hela atu hare took nia kontinua karik oinsá no retender fila oinsá"

Nia informa katak ninia parte agora daudaun estuda hela kona ba opsaun atu kontinua ho kompañia mogrin TK ou retender antes halo rekomendasaun ba ministra finansas ho Primeiru Ministru atu deside. "Ha'u sei halo estudu s hodi foo sa'e ba leten atu foti desizaun. Maibé tendénsia ita tenke taka ona no halo fali tender."

Francisco argumenta ninia razaun atu retender tan mogrin "halo servisu la loos tenke seer simu. Kona ba servisu ne'ebé halo ona husi Kompañia mogrin tuir diretór ne'e rekoñese governu halo ona pagamentu balun maiske uitoan no nia lahatene halo pagamentu ho kuantidade hira. Maibé obra ne'e la la'o, ho kestaun hirak ne'e Governu sei hare no estuda ba prosesu ne'e.

Francisco dehan liu tan katak ninia pozisaun atu retender ne'e mós konkorda ona husi ministériu saúde "Parte saúde mós aseita buat ne'e no mós ko'alia ona Vicê PM. Carrascalão atu hare mós asuntu ne'e, maibé Agora daudaun nia prosesu la la'o, tanba obra ne'e paradu hela no mós kompañia mogrin construction nia orsamentu la iha hodi nune'e nia labele kontinua konstrusaun."

Nia hanoin governu PM Horta nian foo manan sala tender ba kompañia mogrin. "Tender ne'e iha Governu antigu sira mak hatene tanba saida mak foo ba kompañia ne'e," Francisco kestiona kapasidade hasai desizaun iha governu ne'ebá Se projetu ospitál ne'e Retender duni entaun nivel diretór sira iha Governu ne'e la tau duni ba iha konsiderasaun hetan ne'ebé ta'u ona iha relatóriu lubun ida husi parte tékniku ministériu obra s publika no ministériu Finansas ninian hanesan mosu iha relatóriu ida hafoin de vizita konjuntu ida husi Ministériu rua ne'e. "Ami halo vizita surpreza ida ba mogrin hodi la foo hatene uluk atu hare oin saa mogrin halo servisu iha kampu ne'ebá, maibé wainhira too ba ekipa mogrin TK tomak halo hela sira nia atividade," dale José Gusmão.

Sekretáriu estadu Domingos Caero hahi José Gusmão ninia kapasidade."Ami halo kontratu ho enjineiru ida ne'ebé iha kapasidade ne'ebé mak durante ne'e hala'o serbisu iha ne'ebé hodi halo supervizaun mais la'ós dehan presiza halo amandamentu tanba problema troka naran ne'e problema kompañia nian, mais agora governu nia hakarak katak iha fulan Dezembru ne'e tenke realiza obra mínimu ate 80% tanba ho tempu ne'ebé badak ita la garantia katak to'o Dezembru nia atu halo, ne'e duni ami husu ba sira se bele karik iha fulan Dezembru 80% estende tan hodi re apropria fali osan ne'e," dale Domingos.

José Gusmão konta tuir katak, "tuir vizita ne'ebé Ami halo hamutuk ho Finansas ami hare rasik katak mogrin nia administrasaun, téknika no finansial forte ona no ami hanoin katak mogrin bele halo ramata Projetu"

Iha loron 18 fulan Fevereiru 2009 nia parte halo vizita ida hamutuk ho ekipa ida hosi Ministériu finansas (Aprovizionamentu) hanesan Sr. João Coimbra, Sr. Mariano Renato no Sr. Samuel ba hasoru malu ho ekipa mogrin TK iha Projetu fatin Ospitál Referal Baukau

Jornál ne'e tenta ba halo konfirmasaun ho Ministru Obra s Publika Pedro Lay maibé ninia xefe Gabinete prefere liu atu jornalista Tempo Semanal ko'alia diretamente ho 'site Engineer' (Enjeñeiru ba konstrusaun Ospitál Referal Baukau) José Gusmão José Gusmão ne'ebé indika husi Ministériu Obra s Públiku hala'o ona ninia kna'ar dala lubun ruma no hato'o ona relatóriu ba ninia ministériu.

Iha momentu ne'ebá tuir sira nia observasaun mogrin kontratu hela traballadór Lokál na'in 41 ne'ebé mogrin TK selu sira nia saláriu semana rua rua ho mogrin hanoin atu treina traballadór sira ne'e to'o wainhira kontratu iha fatin ona, traballadór sira ne'e mós preparadu ona atu hahú servisu. Ne'e mak razaun ne'ebé mogrin TK hato'o kona ba traballadór lokál ne'ebé servisu hela iha ne'ebá, nune'e mós traballadór sira ne'e halo kontratu livre (kontrak lepas). "Sira (mogrin) iha osan sufisiente atu hahú no sei la tau laran ba terseiru pagamentu ne'ebé sei iha Finansas nia liman, mogrin TK mós hato'o katak kona ba atu prepara osan 2,5% hosi totál kontratu atu hahú obra, sira preparadu ona," Nia Informa. .

"mogrin TK mós hato'o katak kona ba Performance Bond sira iha ona depozita iha banku atu halo Performance Bond, kona ba osan atu hahú projetu"

"mogrin TK finansiamentu sira la iha ona relasaun ho mogrin Koreia maibé teknikalidade sira sei hetan suporte hosi mogrin Koreia."

Kona ba durasaun atu remata projetu ne'e tuir enjeñeiru ninia hatene katak mogrin prepara ona schedule (oráriu) servisu nian ba fulan 7 (hitu) no mogrin mós hato'o katak schedule ne'e bele mós muda wainhira hahú asina ona amandementu ba kontaktu tuir Projetu na'in nia hanoin no hakarak.

José foo lembra liu tan katak Iha loron 03 Marsu 2009 nia mós ba partisipa iha reuniaun hamutuk ida iha Ministériu Finansas. Hola fatin iha reuniaun ne'ebá PMU (Project Management Unit) Ministériu Saúde nian, diresaun Ministériu Finansas no Ministériu Obra s Publika s ne'ebé reprezenta husi Diretora Habit asaun no Edifikasaun Sra. Rosa Amaral Vong no José Gusmão rasik.

"Hafoin iha reuniaun ne'e hosi finansas hato'o kona ba relatóriu vizita ikus liu ne'ebé Ministériu Finansas halo hamutuk ho Ministériu Obra s Publika s ba iha fatin Ospitál Referal Baukau ne'ebé iha vizita ne'e parte PMU ministériu Saúde maiske hetan duni konvite maibé la hola fatin iha vizita konjuntu ne'e."

"Iha reuniaun ne'e mós ami hato'o katak mogrin hanesan kontraktor administrativamente, Teknikamente no finansia prontu ona atu halo ramata projetu ne'e maibé hosi PMU Saúde husu atu hapara kontratu."

"Maibé Diretór Aprovizionamentu hato'o katak ami la'ós atu halo desizaun maibé tau hamutuk hanoin hodi hato'o rekomendasaun ba Primeiru Ministru no Ministra das Finansas," José hasaran lia fuan diretór aprovizionamentu ninian.

"Iha momentu ne'ebá mogrin konsege hatudu sira nia ekipa ne'ebé forte tebes no bele halo ramata Projetu Ospitál Referal Baukau." Iha vizita ikus liu 01/04/09 ne'ebé sira Engineer ne'e halo ba Projetu ospitál Referal Baukau no nia konsege hatama iha ninia relatóriu kompletu ho sasa balun hanesan konstrusaun ba edifísiu númeru 01 nahe ona Simentu, edifísiu númeru 02 tau ona besi, edifísiu númeru 03 tau ona besi, edifísiu numeru04 nahe ona simentu, edifísiu númeru 05 A ho 05 B tau ona Sand Bedding, edifísiu númeru 05C ke'e ona nia Fundasaun, edifísiu númeru 06,07,08, 09 ke'e ona Fundasaun, edifísiu númeru 10,11,12,13,14 ke'e ona Fundasaun, estensaun ba futuru ke'e ona Fundasaun, dalan ne'ebé liga edifísiu sira halo hotu ona no iha nia riin sira tau hotu besi ona, Stone Pitching iha oin no ba loro monu nian ramata ona, ba tasi mane no loro sa'e seidauk hada maibé tau hotu ona fatuk preparadu atu hada. Iha relatóriu ne'ebé mós José mós subliña kona ba materiál de konstrusaun maka iha ona fatin konstrusaun ninian hanesan Simentu 1200 saka s kada saka US$7.00 ho kustu US$ 8,400.00, Rai henek 100m3 kada Kubit dolar US$25.00 totál kustu US$2,500.00, agregadu 150m3 kada Kubit US$ 25.00 Hamutuk US$3,750.00, Wire Mesh 150 s heet US$150 hamutuk US$22,500.00, U-bolt 800 iha nia folin US$10,000.00, reinforcing bar tonelada 10 nia folin US$50,000.00, Vinyl 10,000 m2 ho folin US$10,000.00 no, timber 5 m3 ho folin US$5,000.00. Traballadór ne'ebé servisu iha projetu fatin maka hosi Koreia ema na'in 9 fulan fulan US$5,000.00 nune'e duni kompañia kada fulan tenke selu US$45,000.00, staf lokál na'in 9 fulan fulan simu saláriu US$ 250.00 hamutuk kada fulan selu US$2,250.00, traballadór na'in 40 selu loron ida US$25.00 nune'e selu dala ida US$ 4,000.00. Kona ba sasa ka materiál nia kuantidade ekipa konjuntu Ministériu rua ne'ebé ba vizita ne'e mós hetan duni resibu ida husi kontraktor ne'ebé aluga atu supply simentu maka Sr. Leoneto Belo. Kona ba resibu seluk kontraktor promete atu hato'o iha momentu ne'ebá ba Ministériu Finansas. Ekipa konjuntu ne'e ninia relatóriu atu hanesan mós ho rezultadu investigasaun ne'ebé hatama relatóriu ida John Goodrick, CBO loron 05/09/08. John dehan, "Fatin (fatin konstrusaun) moos tebes no iha orden.---Fatin ne'e prova katak kontraktor ne'e iha nivel profisionalizmu aas no servisu daudaun ho estandarte maka di'ak." Iha john nia konkluzaun nia hahi Kompañia mogrin nia kapasidade. "Kondisaun iha fatin, kualidade ema ne'ebé hala'o servisu no organizasaun maka iha ona indika katak la iha baze ba preokupasaun husi parte projetu nia na'in. Kuran fundus halo imposivel ba kontinuasaun servisu."

"Iha dada lia detalyu ho manajementu projetu nian indika katak promesa tempu atu halo hotu mak fulan haat tenke interpreta ninia signifikasaun katak orariu ba halo projetu ne'e fulan haat hafoin MG simu ona pagamentu mka sira rekere. Nune'e mós tenke tau iha hanoin katak hafoin de hetan selu sei lori tan semana ruma atu materiál too iha fatin(konstrusaun Ospital nian)

PMU Ministériu Saúde ne'ebé Banku Mundiál emprega na'in maka tolu hanesan Sr. Alvaro S. Abrantes, jayendra Bhatta no vice Ministra Saude nia kaben Sr. Joao Soares. Sr. João Soares tuir ninia kontratu loloos servisu loron lima kada semana hahú husi fulan Setembru 2007 maibé kada vez fulan ida ka rua mai dala ida de'it fila mas manan osan boot saugati de'it," alega Moisés traballadór Timor oan ida iha fatin konstrusaun Baukau foin lalais ne'e. Bainhira jornalista Tempo Semanal koko telefone ba Sr. João maibé ninia númeru dizligadu mós no jornál ne'e tenta husu klarifikasaun husi vice Ministra Saúde iha loron PM fila hikas mai Dili Sekretáriu Estadu ministériu Obra s Publika, Diretora Habit asaun no Edifikasaun Ministériu Obra s publika, diretór jerál Ministériu Finansas hotu-hotu lian ida atu hapara kontratu ba Kompañia Koreana mogrin TK ne'ebé maka halo konstrusaun ba Ospitál referal Baukau. Konstrusaun Ospitál Baukau sai Polémika tan ba to'o ohin seidauk prontu nafatin tan ba iha alegasaun oi-oin husi parte Governu nune'e mós mai husi Kompañia kontra governu ninia emar sira ne'ebé iha relasaun diretamente ba projetu refere. Iha 15/05/2007 Primeiru Ministru DR. José Ramos Horta asina Kontratu ho valór projetu US$4,886,789.90 ba Kompañia mogrin atu hari Ospitál referal luxu ida iha área Baukau. Maibé hare didi'ak fali ba kontratu ne'e Kompañia sofre duni tan sira hetan advanced payment 20% husi presu kontratu hanesan pontu ida iha kontratu refere nune'e hodi halo populasaun iha Baukau presiza iha liu tan pasiénsia atu hetan ospitál foun.

Sunday, 7 June 2009

Tempo Semanal Edisaun 134 Abril 13 2009

Rede TT La Diak, Presiza Kompainia Telkom Foun iha Oecusse

Oecusse, Tempo Semanal

Tinan lubun ona maka kompainia TT halao ninia knar iha TL hodi fo sai hanesan uniku fornecedor telekomunikasaun ba nasaun ne'e, maibe realidade hatudu serbisu TT nian seidauk lao diak no efisien. Area barak liu iha interior ne'ebe povu TL barak liu horik ba to'o ohin loron seidauk hetan asesu ba rede TT anexan mos iha oequce. Presidente da Republika Jose Ramos
Horta iha ninia dialogu ho populasaun distritu Oequce, iha aldeia Sakato, suku Nipani hateten katak, maioria rede telefone iha distritu seidauk asesu ho diak, inklui mos rede telefoni iha Distritu Oequce, ne'e duni, Governu tenki haree diak liu tan iha kontratu ka operador seluk hodi mai investe iha distritu Oequce atu nune'e bele fo atendementu komunikasaun ho diak ba klientes ne'ebe mos anexan populasaun TL."Kestaun hirak ne'e hatudu katak, TT la kompri ninia kontratu ho Estadu Timor Leste, ne'e duni husu ba Estadu Timor Leste tenki foti medidas ruma atu nune'e pelemenus bele loke liberalizasaun ba Regiaun Oecusse hodi nune'e se mak hakarak atu mai investe bele mai investe," dehan Horta ba populasaun ne'ebe participa dialogu abertu
ho populasaun Oequce iha aldeia Sakato, Suku Nipani. Horta sai husi Dili (06/04) hodi halao viajen ba Distritu enklave Oequce no fila hikas mai Dili iha kinta feira (09/04) ne'ebe iha loron uluk liu hasoru malu ho populasaun iha suku Padiae ho loron ikus liu sorumutuk ho populasaun iha aldeia sakato. Populasaun iha fatin rua ne'e la hetan asesu diak husi rede TT. Problema
hanesan mos akontese iha dili dala barak, "Network busy.""Kuaze tinan 7 ona TT eziste iha nasaun ida ne'-e, maibe realidade to'o ohin loron iha vila laran mos rede telefoni sidauk asesu ho diak" dale Horta Rai enclave ne'ebe izola tiha ona husi rai inan TL ne'e sei hetan tan problema komunikasaun mos sai izoladu liu tan ne'e Horta ejiji ba Governu ho PN katak iha razaun
maka'as atu liberaliza oequce husi TT ninia monopoli. "Hau hanoin katak estadu iha razaun ne'ebe forti atu halo buat hirak ne,e, tanba wainhira ita kualia kona ba Regiaun spesial, espera katak Governu no Parlamentu Nasional iha projektu lei ne-'ebe bele hatudu katak, ida ne'e mak fini ne'ebe bele loke oportunidade diak ba povo Oekusi," Dehan Horta. Horta hatutan katak,
husi nia parte rasik sei akompainia atu hare didiak kona ba ninia prosesu relasaun ne'e lao oinsa nomos sei fo direitu prizineirus saida ba povo Oekusi, tanba atu determina prosesu dezenvolvimentu iha Distritu Oekusi felismente tenki liu husi dalan ida ne'e no la iha dalan seluk.Vitima Timor Telkom husi oequce balun mos habrani an hodi hateten sai sira nia laran
susar. Antão Tabal hateten katak anexan ema Oequce oan, sira sente kontenti teb-tebes ho planu Guvernu nian ne'ebe hakarak haruka kompainia telekomunikasaun foun mai investe iha TL, liliu iha Distritu ida ne'e tanba liu husi telkom foun ne'ebe iha konserteza sira bele asesu komunikasaun ho diak duke ho TT agora.Liu husi oportunidade ne'e, komunidade sira husu mos
ba Guvernu katak, sebele karik kompainia ne'ebe atu mai investe ne'e, diak liu kompainia husi Indonesia nian tanba pulsa ne'ebe ita gastu ba komunikasaun ho folin ne'ebe baratu duke folin pulsa TT nian ne'ebe dala ruma ita ense pulsa U$.5 nian maibe, kualia la to'o minutu pulsa hotu fali ona. "Tan ne'e husu ba Guvernu sebele karik hatama lalais ona Telekom foun atu nune'e bele halo kompetisaun ho TT, nune'e mos husu ba Guvernu "kalau bisa" hapara ona kontratu ho TT tanba sira halo manipulasaun maka'as ba povo ida ne'e," ejiji Tabal Nune'e mos Atanaçio Suny, suku Nipani haktuir katak, dala barak sira atu kontaktu sira nia familia no oan sira ne'ebe hela Dili, konserteza sira tenki halai to'o iha Oequce Vila hodi bele buka signal tanba iha Suku Nipani la iha signal. Timor oan wain mak sofre tan ba prosesu kontratu ne'ebe Estadu Timor Leste liu husi Primeiru Governu Konstitusional ne'ebe Fretilin maka ukun fo direitu exklusivu ba kompainia Timor Telekom ho kontratu de konsesaun ne'ebe asina ona iha loron 19 fulan juliu 2002. Governu Primeiru fob a kompainia Timor Telekom autorizasaun hodi monopoli area Telkomunikasaun iha nasaun ne'e durante tinan 15, hodi nune'e evita ema timor oan barak atu iha asesu ba telekomunikasaun. Tuir dokumentus governu ninian pozisaun refere ba servisu TT nian mak jornal konsege ne'e hetan asesu ba deklara katak iha Timor oan 330,000 la iha asesu ba servisu telekomunikasaun públika. "Ida ne'e limite ka taka dezenvolvimentu ekonomiku
tomak no seriamente afeta oportunidade dezenvolvimentu iha areas ne'ebé la hetan rede servisu. Telefone maka presiza urgentemente maibé internet mos esensial ba negosiu administrasaun governu nian, area servisu edukasaun no servisu saude," dehan iha dokumentus refere. (ico)

Friday, 5 June 2009

Tempo Semanal Edisaun 141

'Balibo Five' Buka Justisa Do TL, Indonézia ho Austrália

Horta: Krime Ne'e Ita Labele Perdua

Iha tuku neen kalan loron 30/05/09 ema lubun boot nadodon tama odamatan knua kna'ar fatin uma komunidade europeia ninian. Iha sala resepsaun hamriik ona Robert Connolly produtór ba Filme Balibó Five ne'ebé konta istória kona ba masakre mak komete husi Tropa s invazór Indonézia ho ninia asosiadu sira. Robert connolly eskluxivamente ba jornál ne'e konfesa ninia laran kontente hodi hatudu uluk ba Timor oan sira. " Ami mai iha ne'e atu hatudu uluk liu filme ne'e, partikularmente iha Dili ba Prezidente José Ramos Horta no ba kru (staff filme nian) ne'ebé maka servisu ajuda halo filme ne'ebé remata iha semana rua kotuk no uluk liu ami antes hasai ba ami nia audiénsia iha Austrália no Internasionál ami promete ona lori fali filme mai ne'e hatudu ba Timor oan sira ne'ebé ajuda hodi halo filme ne'e," Dehan Robert. Hafoin de filme ho durasaun oras ida liu minutu 50 hotu ema lubun simu ho basa liman no DR. José Ramos Horta hahi hodi dehan Filme ne'ebé foo ona justisa ba vítima TNI sira nian ne'e. "Filme ne'e pelumenus halo justisa uitoan ba sira nia memória, ba sira nia sakrifísiu, i ha'u nu'udar Timor oan ida ne'ebé la'o hamutuk ho sira iha momentu ne'ebá, hakarak hakru'uk ba sira nia memória no hakru'uk ba sira nia família ne'ebé iha tinan sira ne'e nia laran buka lia loos, i sira ne'ebé komete krime ne'e to'o ohin la hateten lia loos," dehan Horta.

Prezidente TL DR. José Ramos Horta rekoñese filme ne'e ninia kmanek. "Filme ne'e di'ak tebe-tebes, buat ne'ebé filme ne'e hateten, ha'u bele hateten nu'udar destamuni tanba ha'u iha ne'ebá."

" Ne'e akontese duni. Ha'u ba iha fronteira dala barak, hamutuk ho Roger loro-loron."

" Ha'u hatene nia hanoin kona ba nia kolega sira na'in lima ne'e oin sá, nia hanoin povu ne'e oin sá, ne'e nia karakter duni. Ataka iha Balibó ne'e balun ha'u iha ne'ebá haree elikópteru,hare ró ahi rasik."

"Filme balun sira halo 1975 hatudu ne'e mós, hatudu ha'u iha fronteira. Ne'e duni filme ne'e, ha'u labele hateten 100% loos, maibé ita bele hateten 95% loos. Tanba ita labele hateten, purke asasinatu sira na'in lima ne'e akontese oin sá duni. Hatene ke sira moris hela kuandu Indonézia sira tama iha Balibó."

"Filme ida ne'e estra ordinariamentete akurat, porteira Roger East ninian inkredibelmente akurat."

"Dala barak Anthony La Paglia mosu loloos de'it hanesan Roger east maiske roger isin krekas uitoan duke Anthoni tinan 30 kotuk maibé faktu maka nia buka investiga istória. Maibé iha buat balun ne'ebé ha'u rasik hatene katak atu haluha kompletamente maka ha'u ho Roger east ba rai ketan hamutuk. Ha'u ba ne'ebá dala barak no dala ida ho Roger east no elikópteru indonézia nia ida ne'ebé duni ami iha area rai ketan. Sira dala ruma la hatene partikularmente ha'u ho Roger maibé sira ataka daudaun forsa Fretilín ninian. Ha'u haluha kompletamente buat ne'e," hahi Horta.

"Kona ba hatudu masakre jornalista na'in lima iha rai ketan ne'e konsisténsia ho destamuni hotu-hotu ne'ebé jill Jolliffe ho ha'u rasik mak ha'u hetan iha momentu ne'ebá. Iha tempu ne'ebá ha'u buka inter vista forsa Fretilín ninian ne'ebé ha'u hamutuk ho sira iha momentu ne'ebá antes ha'u husik sira loron rua antes de ataka. Depois kuandu sira halai husi Balibó to'o iha Dili ha'u introdús sira ba Roger East hanesan mosu iha filme ne'e."

"Trajikamente no ladún sorte maka ema hirak ne'ebé komete barbaridade hodi oho ema na'in neen ne'e sei livre hela."

"Maibé nasaun ne'e livre ninia povu livre. Maibé na'i Maromak hodi kustu barak ba ema moris Inocente sira, timor oan sira, ba jornalista na'in neen. Ne'e buat ida boot liu atu esplika... ," Remata Horta.

Filme 'Balibó Five' ne'ebé hahú filme iha Darwin fulan juliu 2008 no remata iha TL fulan Setembru 2008 ne'e envolve ema Timor oan na'in 60 to'o 70 mak envolve soldadu s F-FDTL na'in 30 mak hatais finjidu hanesan tropa s Indonézia lori kilat AK iha filme ne'e.

Filme masakre barbariamente TNI hasoru Balibo Five, Roger East ho ema civil Timor oan iha Portu Dili bele hamosu hikas viruz ba relasaun entre Jakarta-Kanberra nune'e mos Jakarta-Dili.

Tuir prezidenti katak filme ne'e lori tempu naruk tebes atu konta hikas istória ne'e, no iha momentu ne'e daudaun sira ne'ebé maka envolve iha oho Roger East no jornalista na'in lima, invazaun mai Timor Leste, Masakre loron 07/12/1975 sira ne'e la hala'o sira nia kna'ar ona. Prezidenti da Repúblika ne'ebé tenta suku hikas relasaun povu rua ne'ebé naklees ne'e apelu ba nasaun eis okupante indonézia atu lalika laran moras ho filme ne'e. "Indonézia tenke kompriende katak la iha ema ida iha Timor Leste ho iha mundu ne'e maka buka foo sala ba indonézia ohin loron ninian," Prezidente apela.

Filme ne'ebe aprezenta Aktor Anthoni nu'udar Roger East ne'e halai liu ba husu responsabilidade Indonezia relasiona ho krime kontra ema iha rai rohan Timor nia leten. "Ami aprezenta daudaun buat ruma ne'ebé durante tinan 34 nega husi governu barak iha Austrália nune'e duni ha'u espera katak iha tinan ne'e, filme ida ne'e mós hola parte iha diskusaun boot ida relasiona ba grupu de akontesimentu iha momentu ne'ebá, " nia kazu lian fuan esperanca.

Istória ne'e konta kona tuir matan korrespondente funu nian Roger East mai husi Austrália hodi sukat ain hamutuk ho foin sa'e José Ramos Horta, buka tuir ain fatin mate masakre "Balibó Five." José Ramos Horta Durante tinan 24 defende kazu Timor Leste iha komunidade Internasionál nia oin hodi manan Prémiu Nobel dame ne'ebé iha Timor Ukun Rasik an nia sai hanesan Ministru Negósiu Estranjeiru dahuluk nasaun iha miléniu foun, tuir mai hanesan Ministru defeza I sai segundu PM TL no daudaun ne'e hanesan Prezidente da Repúblika.

"Ami halo estudu barak tebe-tebes nune'e duni ha'u hanoin filme ne'e reprezenta saa maka ami hanoin akontese iha 1975 ba (ema) 'Balibo Five' ho Roger East."

"Ha'u hanoin filme ne'e mai husi ami nia hanoin kona ba akontesimentu ne'ebá. Ami bazeia ba Coroner nia lian husu, Jill Jolliffe nia livru, servisu wain ne'ebé ativista barak halo ona no familias husi Balibo Five."

Ema lubun ne'ebé envolve iha filme ne'e tanis tebes nian hanesan Juliana. Nia relembra hikas memória moruk Juliana ki'ik oan iha ponte kais wainhira hare ho matan ninia belun Roger East Tropa s na'in rua rasta ba masakre hamutuk ho populasaun Dili lubun ruma no sira nia isin mate soe tama ba tasi laran."Ha'u iha istória tinan rua nulu resin haat atu konta," dehan Juliana ba aktor ne'ebé sai hanesan jornalista ba investigasaun kona ba Roger ninia mate. Tinan oan terus barak maibé la iha duni Justisa hanesan dala barak ukun na'in nasaun ne'e ninia troka direitu fundamentál ba ukun rasik an ho justisa.

Hanesan Prezidente DR. José Ramos Horta ninia esplikasaun. "Pelumenus, hafoin de tinan 30 liu iha justisa ba sira na'in neen. Ba na'in lima Balibó ho Roger East no timor oan mós hetan ona Justisa katak ami livre ona."

Maibé Filme Balibo Five mós lori hikas prezidente da Repúblika José Ramos Horta ba Balibó 75, Dili, hamoris fali mós memória entre nia ho Roger East no Balibo five nune'e ho lian todan nia kazu, "trajikamente (ho terus boot) no

"Ne'e sira moris hela, la'ós mate tanba 'cross fire' sira kaer sira i podia husik dadur de'it sira ka ou lori ba Indonézia lae, mas sira masakre sira hanesan..... Ne'e krime ida ke ita labele perdua," Horta realsa.

Iha tinan 2007, husi NSW ninia vise coroner Dorelle Pinch deskobre "Balibó Five deliberamente oho husi tropa s Indonézia hodi haksumik tiha sira nia invazaun mai TL. Lian husu husi Coroner hare evidénsia no rona destamuni a relasiona ho mate Peters, Shackleton, Gary Cunningham, Tony Stewart and Malcolm Rennie wainhira tropa s I ndonesia invade Balibó iha loron 16/10/1975. In October 1975, five Australia-based journalists—Greg Shackleton, Tony Stewart (Australianus), Gary Cunningham (New Zealand), Malcolm Rennie and Brian Peters (husi Reinu Unidu)—husi kanal 7 televizaun Australianu haruka mai Timor leste hodi investiga atacka husi Indonesia besik rai ketan Timor Leste ho Provincia Indonesia Timor oxidental.

Dirije husi Robert Connolly, ho fitun kmanek Balibó Anthony LaPaglia, Damon Gameau, Gyton Grantley ho Nathan PPhillips.

Filme ne'e sei loke oficialmente ba públiku iha Festivál Filme Internasionál Melburne iha loron 24 fulan Júliu tinan ne'e sei taka iha loron 8/08/09 ho filme seluk ida ninia titulo Bran Nue Day.

Festivál filme ne'e nia tinan ba 58, sei foka sai filme besik 300.

Aktor Anthony La Paglia halo an hanesan Roger East iha filme Balibó Five.

Tuir reportajen katak La Paglia inspira ona envolve an iha filme ne'e hafoin sani Jornalista Jill Jolliffe nia livru ho ninia títulu: IStoria kle'an Balibó five.

Hafoin Jornalista na'in neen ne'e nia mate notísia Timor Leste mós sulan ba tasi kidun no sunu mutuk ho sira. Ate Governu Austrália demit mós lian laek kona ba sira jornalista Austrália na'in neen ne'e. To'o Jornalista iha Austrália hakerek notísia ho ninia títulu: mate iha Balibó, Bosok iha Kamberra Hanesan Austrália nia eis Primeiru Ministru Gough Whitlam fó sala fali ba Jornalista Greg Shackleton iha Coroner hodi obriga Shirley Shackleton faluk ba defende ninia kaben.

Filme Balibo Five mós foo hikas esperansa hodi kasa justisa hanesan Alex Tilman jovens ne'ebé mós asiste filme ne'e dehan ba jornál tempo Semanal iha portaun uma komunidade Europeia nian ne'e. "Ne'e la'ós de'it kona ba jornalista na'in neen maibé tan ema rihun atus nia mate. Ha'u iha optimizmu liu tan," Alex ko'alia ho nakonu fiar an.

Tuir Alex katak jornalista mai iha TL hodi lori notísia nasaun nian ba tau iha mafa internasionál maibé kasian sira hetan uluk ona masakre. Nune'e duni komunidade internasionál lakon informasaun husi nasaun ne'e durante tinan barak ate 1989 Timor Leste hahú loke hikas ba ema estranjeiru nune'e duni Max Stalh saboko an ho visa Turista ho halo filme ba masakre 12 de Novembru 1991 hodi tulun dudu kauza TL hetan lalais ninia solusaun.

"Ha'u hanoin la'ós de'it Jornalista na'in neen Australianu sira maibé ne'e tan liu besik ema rihun atus rua mak lakon sira nia moris. Ne'e tan ba rai ida ne'ebé hetan estragu to'o ninia abut. Ne'e tan mós rai ida maka lakon ninia dois tersu populasaun iha funu ne'ebé la ho justisa, iha invazaun militár," Alex dehan.

Nia foo lembra ba na'in ulun sira katak, "Se ema barak hanesan ne'e maka mate ita la halo buat ruma, lakohi ko'alia no lakohi buka justisa ba buat ne'e entaun lia fuan justisa sai lakon sentidu."

Lider partidu sira ne'ebe uluk involve mos iha konvida Indonesia mai anexa rai timor Leste mos senti laran triste wainhira hare hikas atetude Minisltar Indonesia ninian iha eventu ataka Balibo no invazaun dili iha loron 07/12/75.

Lider UDT ne'ebé daudaun ne'e hanesan embaixador TL ba Korea do Sul ne'ebé mós hare filme ne'e dala balun be turu husi ninia matan. "Ha'u emosional tebes, ne'e parte importante ba ami nia istória no ha'u la konsege hapara ha'u nia matan ben wainhira hare lala'ok hamate ita nia povu barak iha tempu invazaun nian. Filme ne'e di'ak tebes no forte duni. Buat ne'e sai hanesan buat ruma mak sei rai nafatin ba futuru," Joao Carrascalao hateten.

"Ami sei buka nafatin justisa ba Timor oan tan ba ema inocente barak mak mate. Nune'e duni ema ne'ebé mak oho povu sira ne'e labele moris iha impunidade beibeik," Joao Carrascalao soe ninia promesa.

Tuesday, 2 June 2009

Timor minister defends husband: Tempo Semanal in the News

Timor minister defends husband after police raid

Tue, Jun 02, 2009

AFP

DILI, EAST TIMOR - East Timorese Justice Minister Lucia Lobato defended her husband from corruption claims on Tuesday after UN and local police raided the family home in search of alleged forged documents.

Police had a court warrant permitting them to enter the premises in search of evidence of corruption claims made against Lobato's husband, businessman Americo Lopes.

"As a wife I want to tell you that I trust my husband. I've been married to him for 20 years - I know him better than anyone," the minister told AFP.

"I can guarantee that there is no falsification of any documents that has been done by my husband. Nothing happened," she said.

She said the police "broke all the doors" when they raided the couple's office and home in the Bidau area of Dili at about 9:00 am Monday.

Lopes's business partners in energy company Pualaka Petrolium Fuel allege he forged documents without their knowledge to gain a higher controlling share in the enterprise.

His lawyer, Alvaro Maria Freitas, told reporters the search was normal police procedure in response to a complaint.

Police declined to comment on whether any evidence of corruption had been found during the raid.

Lobato said her husband was ready to cooperate with the investigation.

The minister recently filed defamation charges against editor Jose Belo after his newspaper, Tempo Semanal, published a story accusing her of collusion and nepotism related to the granting of government tenders.

Tempo Semanal also published a story alleging favouritism in the awarding of a 3.1-million-dollar contract to Pualaka to supply diesel fuel to the nation's electricity provider.

The minister denies any wrongdoing and has said she is prepared to defend the accusations in court.

etanetanetanetanetanetanetanetanetanetanetanetan

[This message was distributed via the east-timor news list. For info on how to subscribe send a blank e-mail to info@etan.org. To support ETAN see http://etan.org/etan/donate.htm ]

Monday, 25 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 140

MTCI Loke Tender Emprezáriu Hadau Malu Máfia SDSB Buras

Miguel: "La Legaliza mós La'o, di'ak Regula."

Agora daudaun ema barak ko'alia katak jogu SDSB hanesan jogu ilegál, maibé realidade hatudu katak ema barak iha interese atu joga. Bainhira estadu bandu no haruka PNTL sira ba sobu banda ho ajente balun maibé hamosu jogu lotaria klandestina buras liu tan. Iha meia du fulan Abríl membru PNTL husi parte intelijénsia kaer ajente fa'an kupaun SDSB iha área Bekora Dili Ajente Pntl sira ne'e kontente tan ba halo relatóriu ba sira nia superiór katak kaptura osan uitoan de'it. "Ha'u nia osan sira la foo hikas fali to'o agora," dehan ajente fa'an kupaun SDSB ne'ebé jornalista Tempo Semanal fila hikas ba kuartél PNTL kaikoli hodi sisi ninia osan ne'ebé prende husi membru PNTL sira. Husi ajente kupaun SDSB na'in rua lakon osan hamutuk besik rihun rua dollar Amerikanu.

Tuir Maun A katak ne'ebé semana semana sempre Joga SDSB ne'e hateten katak ba nia, "la'ós de'it buka manan maibé mós menghibur ha'u kuandu estrese." Tuir observasaun jornál ne'e dala barak funsionáriu estadu nian mós to'o iha kna'ar fatin loke ínternet hodi hare rezultadu jogu SDSB ne'ebé foo sai iha situs SDSB Singapura, Malasya ho Indonézia.

Tuir ajente fa'an kupaun SDSB ida iha Kaikoli ne'ebé jornalista Tempo Semanal dada lia hateten ninia hatene katak banda balun iha relasaun metin ho partidu balun ne'ebé ka'er ukun hela. "Agora daudaun iha Bandar lubun maka sei ativu nafatin maibé ativu liu maka banda na'in tolu," dehan ajente ida ne'ebé fa'an hela ninia kupaun iha loron sábadu (23/05). Nia hatutan foin lalais ne'e Bandar ida hela besik ai look laran konsege hetan rendimentu puru ho totál liu US$16 míl tan ba la iha partisipante ida maka manan lotaria ne'e.

Maibé kuandu ema kona barak no boot banda balun la konsege selu ate ema dada sira nia karreta. "Dala ida ha'u kona empat angka nian maibé agen la selu tan ba hotu," dehan Maun A servidór estadu ida ne'ebé husu jornál ne'e labele publika ninia naran Kompletu.

Deputadu Duarte Nunes husi bankada CNRT dehan katak tanba iha problema barak mak mosu no iha máfia ida ne'ebé organizadór husi sira ne'ebé halo jogu. Nune'e duni iha momentu balun parlamentu halo presaun makas para governu mós fá orden ba PNTL hodi hapara tiha jogu ne'e.

"Ha'u hanoin katak, iha tempu ikus mai Governu bele kria lei ida hodi legaliza situasaun SDSB ne'e, Tanba ne'e mak Ministériu MTCI kria ona lei atu loke notariál públiku ne'e oinsá mak atu loke fali jogu SDSB.

Governu halo ona lei ida atu bele kontrola entaun nune'e duni estadu hakarak ema ne'ebé hala'o jogu refere maibé tuir deputadu AMP ne'e hateten atu di'ak liu define mós foo prioridade ba ema Timor oan.

"Ita hakarak la'o buat ne'e tenke ema timor oan ida ne'ebé halo rejista iha Tribunál hodi nune'e ita bele garante katak ne'e timor oan nian tanba nia rejista ona iha tribunál," dale Duarte.

Nia mós husu atu iha sistema ida ne'ebé nak loke osan entre sosiál no ema ne'ebé hala'o jogu ne'e. Di'ak liu tan bainhira governu kria ekipa konjuntu ida hodi kontrola lala'ok no sistema lotaria maka monta ona para labele hamosu hikas fali máfia iha jogu ne'e atu kuandu ema manan iha direitu simu ninia osan.

Komenta kona ba prosesu tender ne'ebé loke ona husi MTCI Duarte Nunes dale, "Kuandu la iha ema li'ur (setór Privadu Timor oan) mak ka'er di'ak liu Governu bele ka'er tan ba Governu presiza osan atu ba sosiál nian. Governu ka'er signifika katak persentajen maioria ba hotu iha sosiál."

"Investimentu ida rekupera neineik, maibé persentajen tenke ba nafatin iha sosiál. Agora se la'ós Governu mak kaer, tenke ema timor oan ida ne'ebé ke iha kapasidade atu kaer, mais importante mak osan ne'ebé ke hetan ne'e sirkula nafatin iha Timor laran atu osan ne'e labele sai ba nasaun seluk," dehan Nunes.

Duarte duvida ho lala'ok MTCI ne'ebé loke tender lalais liu. "MTCI loke ona tender, tenke iha ona esplikasaun ne'ebé klaru no nak loke uitoan ba públiku. Oinsá mak halo sistema lotaria ne'e (se mak hala'o, sistema mákina oin saa, se maka kontrola, manan selu oin saa, selu persentajen hirak ba sosiál) antes de loke konkursu, tan ba ema hotu tenke hatene hamosu fali lotaria ne'e nia benefísiu ne'e saida de'it mak ba povu no Governu."

Duarte Nunes ninia preokupasaun boot liu maka kona ba deskonfiansa ho lian fuan alegasaun ne'ebé dehan MTCI antes tender foo manan ona ba emprezáriu indonézia ida iha Dili. "karik ema timor ona mak kaer ne'e di'ak, tanba osan bele sirkula fila-fali iha Timor Leste, maibé ema iha rai li'ur mak kaer osan ne'ebé sira hetan sai hotu ba rai li'ur, ida ne'e halo ita preokupa no tenke evita."

Duarte Nunes sujere katak di'ak MTCI buka sosializa uluk lotaria ne'e ba publika atu ema hotu hatene no fó lia menon atu timor oan sira ne'ebé ke iha hanoin atu konkorre bele ba konkorre. Iha semana ruma kotuk emprezáriu lubun ida maka hamriik hamutuk hodi dada lia kona ba lotaria ne'e. Iha Emprezáriu sira ne'e ida naran Aleixo Cobra ne'ebé alega katak MTCI loke tender hanesan taka falta de'it i pior liu tan sira du'un katak jogu lotaria ne'e foo manan ona ba emprezáriu indonézia ida.

"Ha'u hatene katak sira atu fó ba emprezáriu Indonézia ida maka ka'er," dehan Cobra.

Nia re alsa, "Ha'u hatene katak Indonézia ida maka sei ka'er la'ós ema seluk ida maka ka'er, ne'e ha'u hatene tiha ona."

Tuir Cobra katak Kompañia Indonézia ida ne'ebé maka atu ka'er ne'e maka uluk hala'o SDSB ilegál ne'ebé maka sempre polisia ka'er babeik. Husu kona ba naran kompañia ne'e Cobra dehan, "ha'u lalika fó sai imi hatene hotu ona kompañia ne'ebé sempre ka'er SDSB ilegalmente ema sempre ka'er babeik ne'e."

"Nia maka agora sempre hamutuk iha ministériu komersiál industriál para atu ka'er buat ida ne'e. Tanba ne'e maka ha'u hatete ona katak jogu ida ne'ebé Sr ministru halo para atu bele monu ba indonézia nia liman laran," alega Cobra. Tanba ne'e maka ha'u la konkorda no ha'u ida ne'ebé maka kompañia timor oan, maka hetan ijin dezde governu anteriór ate agora daudauk ne'e ha'u nia ijin, ha'u ba trata iha ne'ebá nia lakohi foo, ne'e kan buat ruma iha laran ladún di'ak."

Aleixo rejeita atu tuir konkursu ne'ebé loke husi MTCI tan nia rasik iha ona lisensa ba lotaria ninian.

"Ha'u la tuir tanba jogu ne'ebé maka Sr Gil halo, ha'u hakarak ne'e antes de sira fó konkursu ne'e se maka manan." "Ha'u agora hein loke de'it. Ha'u loke SDSB, ha'u nia mákina sira iha ne'e hein loke de'it, semana ida ne'e ha'u 'umumkan' loke de'it, pois haruka sira polisia mai ka'er de'it no ha'u prontu hodi ba tama tanba ha'u hatene katak ha'u 'ijin' ilegál.

"Primeiru ho segundu Governu konstitusionál maka fó, no terseiru governu konstitusionál ka'er ha'u tanba ha'u sai ona husi sira nia partidu, buka fali partidu seluk ida ne'ebé hodi kolabora. Entaun agora daudaun ha'u nia 'ijin' sei válidu," cobra relembra.

Nia rejeita atu entrega lotaria ne'e ba kompañia privadu tan ne'e nia sujere, "Se no kazu ministru nia hanoin fó ba KADIN ou fó ba 'perkumpulan' emprezáriu ruma, ida ne'e ha'u fó apoiu totál, mas privadu ha'u kontra nafatin. Maibé ne'e fó ba kompañia KADIN ha'u aseita para sira bele la'o, tanba orsamentu ne'e balu sei tenke ba atletizmu, balu ba igreja uitoan no balu ba sosiál maibé se karik ba individuál ou kompañia privadu ha'u la konkorda."

Aleixo cobra hanoin katak tempu ne'e seidauk di'ak atu loke lotaria ida. Iha parte seluk Bainhira jornalista Tempo Semanal koko husu pozisaun Igreja Katólika ninian amu Martinho Gusmão hateten in jeral rekoñese esforsu governu ninian atu kontrola lotaria refere. Maibé en nome privadu padre ne'e hateten katak, "jogu lotaria ne'e se afeta morál no sosio ekonomia familias sira nian."

Amu ne'e hateten katak iha ne'ebé de'it joga lotaria sei lori impaktu pozitivu ho negativu ba komunidade sira.

"wainhira joga di'ak maibé lakon sei lori impaktu negativu ba ekonomia família ida ninian ne'ebé sei hamosu istori malu, baku malu no bele bele sobu uma kain sira."

Tan ba ne'e tuir igreja ninia pozisaun la konkorda ho jogu SDSB. Maiske parte barak maka preokupa maibé la konsege hapara entaun tuir Inspector jerál Geral de jogu Miguel dos Santos Lobato Ita hotu hatene jogu SDSB katak, jogu ida ke populár kuaze ema timor oan tomak koñese jogu ne'e iha tempu uluk kedas, tanba agora jogu ne'e la'o hela nafatin ilegalmente, maibé Governu hare katak tenke regula buat ne'e, mais se la regula mós jogu ne'e la'o hela entaun halo dekretu lei nomeru 6, 2009 atu bele regula no legaliza jogu ne'e hodi kontrola di'ak liu tan ninian lala'ok jogu ne'e iha komunidade nia leet

Tuir Miguel katak Tender, "Nia Objetivu boot liu atu kontrola jogu ne'e, tanba ema ajénsia sai fali ba ema estranjeiru s entaun osan hirak ne'e transfere barak liu ba iha rai li'ur Entaun atu prevene osan la bele sai barak liu husi jogu ninian, governu deside atu kria dekretu lei no legaliza jogu ne'e halo ba iha kompañia sira ne'ebé mak manan tenke halo rolin hodi bele iha transparénsia no osan bele sirkula iha Timor leste la sai hanesan agora daudaun."

"Governu la lori jogu foun ida mai iha timor leste, maibé legaliza tiha jogu ne'ebé mak agora la'o hela no jogu ne'e ema hala'o nafatin ate agora no atu kontrola susar tebe-tebes, ilegalmente la'o hela, entaun Governu kria dekretu lei ne'e hodi bele legaliza jogu s ne'e,no mós bele kontrola jogu ne'e."

"Alende ne'e bele kontrola la bele hasai osan barak ba iha nasaun seluk, hodi nune'e bele lori resibu ba estadu liu husi resibu selu taxa ba estadu, maibé tenke foo ba sosiál hodi bele halo atividade sosiál nian ne'ebé mak ita enfrenta iha Nasaun Timor Leste."

Nia mós foo ezemplu, "kuandu ema ida ba hola kupaun ne'e la presiza gasta osan barak hanesan UU$ 1.00 ne'e nia bele hola ona 'kupaun gandegang ' 2/3, Maibé buat ne'e hanesan mekanizmu ou 'hiburan' ida hodi bele halo jogu SDSB no hetan sorte ba ema ne'ebé mak manan tuir prosesu jogu ne'e ninian."

Tuir observasaun jornál ne'e iha terrenu hatudu katak kupaun iha oin rua. Iha ne'ebé naran Hiburan sosa ida ho folin US$1.00 ne'ebé kuandu ema ida kona bola mean númeru sorteu haat ne'e loos hotu maka sei manan US$2,000.00 bola segundu Bainhira enxe númeru sorteu tolu kona maka sei hetan US$1,000.00 no mós kona bola terseiru ne'ebé konsege enxe númeru rua loos. Iha tan fali Kupaun ida ne'ebé sira fa'an ho folin US$0.75 ne'ebé manan sei hetan valór nominal osan nian sei ki'ik liu.

Miguel haktuir dala barak liu jogu ne'e atu haksolok komunidade ne'ebé mak iha hanoin atu sosa SDSB no hanesan sorte ida atu manan, mais di'ak liu legaliza tiha duke ita husik hela de'it hanesan agora.

"Bainhira la'o ilegalmente no hanesan ita hatene husi informasaun barak katak, ho nia lala'ok ida agora la'o hela daudaun ne'e."

"Iha ema konsumidór ou jogadór sira barak liu maka ninia direitu sei la lakon bainhira nia manan iha prosesu ne'e, pur-ezemplu kuandu hola barak liu bele manan barak tuir prosesu jogu ne'e ninian, karik kooperadór sira ne'e lakohi selu no la iha bazeia legál atu klaim."

"Maibé depois de Governu legaliza ona hodi hatudu operadór ba opera jogu SDSB ne'e, iha nia direitu ba konsumidór sira 'dijamin sepenuhnya', tanba konsesionáriu ne'e tenke tau osan 'jaminan' iha banku para bele 'menjamin' ema ne'ebé manan tenke selu."

"Agora joga ne'e la'o ilegálmente hodi nune'e governu buka atu legalizaa ou halo 'resmi' tia para depois bele kontrol jogu s sira ilegais ne'e."

"Medida s ne'e iha oin rua, bele mós governu lori forsa para hodi taka sira liu husi inspesaun jerál de jogu s, bele mós ema konsumidór sira halai rasik de'it la hola iha sira ne'ebé halo jogu s ilegál ne'e. sira sei hakarak mai hola liu iha ida ne'ebé maka governu legaliza ona tanba ida ne'e 'menjamin' liu sira nia hak-hak nu'udar jogadór ou pemain, tanba sira manan hira kompañia tenke selu."

"Akontesimentu mosu barak liu maka wainhira ema ne'ebé sosa kupaun manan la selu labele halo buat ida tan jogu s ne'e la'o ilegalmente."

Nune'e duni estadu hakarak regula hodi foo salva guarda direitu ema ne'ebe joga no prevene osan semo sai husi nasaun Timor Leste. "se la'o legalmente ona buat hanesan ne'e sei prevene di'ak liu tan, tanba primeiru ema ida manan ne'e kompañia konsesionáriu tenke garantia selu nia no governu kontrola buat ne'e, tanba nia iha osan ida UU$ 350,000.00 iha baze," Miguel fo razaun.

Bandeira Monu PM Xanana Monu ain

Iha serimónia selebrasaun aniversáriu ba dala hitu iha Pallasu do Governu nia oin kmanek duni. Iha dadeer tuku sia Oras Timor Leste estrada liu husi pallasu nia oin taka ba tráfiku atu liu no sira ne'ebé hetan lisensa tama maka dignitariu sira. Eis susesór komandante Gerrilleiru Falintil ne'ebé troka Komandante Em xefe Kay Rala Xanana Gusmão 1992-1993 Mau hunu mós autoridade seguransa sira koko atu hapara tama ba área serimónia ninian. Sorte seguransa sivil oan ida maka koñese foo fali kadeira ida besik postu seguransa iha parte portaun oeste pallasu ba eis kombatente da luta ne'e hodi tuur. Maibé wainhira soe matan ba kadeira VIP okupa husi konvidadu s nasaun ninian inklui mós ema sira ne'e uluk lakohi rai ne'e sai nasaun. "Ha'u hanoin loloos se Estadu valoriza ona veteranu s da libertasaun nasionál sira entaun governu tenke rekoñese mós sira nia prezensa iha serimónia ba aniversáriu nasaun ninian. Pelumenus husu veteranu s sira ne'e uza meda lia sira hodi mai partisipa iha sira nia loron nasionál ne'e," dehan joven ida naran Fausto iha pallasu governu nia oin ba Jornál ne'e (20/05)

Iha serimónia nia klaran antes de diskursu, Presidente da Repúblika kondekora ema na'in haat. Rua nasionalidade Timor oan no rua seluk ema internasionál ne'ebé dala barak foo sira nia vida hodi serve povu no nasaun TL. Iha serimónia kondekora saun medalla ba Alcino Pereira atleta defisiente ne'ebé dala barak hamorin nasaun ne'e ninia naran iha eventu internasionál balun monu tun ba palku leten hafoin Alcino kaer ona medalla ne'ebé aprezenta husi Loriadu Nobel da Paz ne'ebé ninia medalla mós monu iha oslo iha 1996. "Brouuuuu....,"lian tarutu husi meda lia ne'ebé monu simu ho hamnasa no pasa liman husi partisipante serimónia Atu taka falta ba fallansu ne'ebé Presidente lori Alcino hakat ba oin hodi tulun nia hi'it sa'e fali meda lia ne'e ba leten.

Iha mós dadeer ne'e mosu grupu hasa'e bandeira ida la'o ho sapatu sorin de'it i tuir VIP balun hare katak na'i ulun nasaun balun uza fali sapatu kats (sapatu para halo jinástika).

Iha loro kraik grave liu tan wainhira bandeira nasionál ne'e hatún tiha ona no kore ona husi tali maka monu ba rai wainhira joven rua ne'e lulun hikar hela. Joven oan ne'e hakat ba oin hodi foti hikas bandeira nasionál hodi re'in no kontinua hikar. Maiske ema la hakilar maibé populasaun sira dada iis naruk ne'ebé ita bele rona, "haaaaa....," ema wain boot dada iis naruk dala ida de'it. "Ha'u triste tebes hare bandeira nasionál monu ba rai tan ba ne'e hatudu katak ema ne'e falta de sentidu ba buat sagradu ne'e. Ida bandeira ne'e lulik tebes tan ba hodi mate, susar no terus maka soi. Rua karik governu hili ema maibé falta de preparasaun morál no mentalidade ba ema sira ne'e," dehan veteranu ida ne'ebé lakohi jornál ne'e sita ninia naran.

Iha fatin seluk eis responsavel kaixa klandestina ida hateten katak ne'e sinál ladún di'ak ba ukun na'in sira tan ba fahe malu beibeik. "Ha'u hare Bandeira Portugés monu iha 1972, ha'u mós hare bandeira merah putih monu iha tempu okupasaun no agora iha pallasu nia Governu AMP nia ukun bandeira nasionál monu no iha CCF bandeira lulun metin an," dehan Gaspar aliás Tigre.

"Bandeira kuandu to'o nia tempu monu ne'e monu duni maiske uza arame maka hodi kesi. Ne'e la'ós labarik sira nia sala maibé na'i ulun sira nian," nia halo predisaun

Nia dehan liu katak, "monu iha pallasu ne'e dezastre ba membru governu sira no iha CCF hatudu katak ne'e falun metin Fretilín iis mós la sai."

PM Xanana monu ain ba povu tan ba Bandeira monu. "Tan ba bandeira monu ne'e duni iha biban ne'e husu deskulpa ba povu Timor tomak kona ba fai la ki'ik ida ne´e," dehan PM Xanana liu husi ninia komunikadu ba imprensa ne'ebé jornál ne'e simu. PM Xanana argumenta katak Bandeira monu algodaun no luvas ne´ebe sira uza ne´e maka namdoras. Xanana eis da rezisténsia durante tinan naruk ne'e atu lakon sala-sala ninia moris hodi defende simbolo nasaun nian ne'e. "Ha'u respeitu bandeira Nasionál, tan ba ne´e maka funu tinan sanulu resin hitu (17) iha ai laran no tinan hitu (7) iha kadeia," dehan iha nota de imprensa ne'ebé uza logo governu ninian.

Kona ba bandeira monu bainhira akontese iha serimónia hatún bandeira nasionál iha Pallásu Governu,iha Kuarta loraik (20/05), ne´ebe hetan reasaun husi Sekretáriu Jerál Partidu Fretilín katak "ne´e sinál good bye AMP no good bye ba Xanana".

Hataan ba ironia Mari Alkatiri nian ne´e "PM husu ba sira, se sira fiar iha sira nia lia fuan hirak ne´e?",husu PM Kay Rala Xanana Gusmão.

Maiske nune'e ema barak sei buka si'ik tun sa'e tan ba karik ne'e sinál ruma ka insidente puru tan antes de akontesimentu bandeira monu iha 20/05 mosu uluk ona mós kalix óstia monu durante de misa iha Igreja Be dois Dili, iha domingu (17/05).

Tuir Observsaun jornal ne'e amu ne'ebe dirije misa iha loron ne'eba tanis wainhira sasan lulik reprezenta Kristu nia futar isin naksalin ba rai.


Monday, 18 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 139

LUCON A/S: Wooside la'ós Kompañia Prudente

Pires: Woodside to'os TL sei Dada Rasik mai Be Asu

Dili,Tempo Semanal

Nasaun Timor Leste iha loron 20/05/09 selebra ninia loron restaurasaun independente ba dala hitu maibé problema mina iha tasi Timor nasaun ne'e sei hetan presaun husi ukun fuan kompañia woodside nune'e ekonomikamente TL tara kabun ba kompañia internasionál ne'e. Greater Sunrise lokaliza iha tasi laran entre Austrália ho Timor Leste ho distánsia kuaze 500 Km husi norte oeste Darwin no distánsia kilómetru 160 de'it mai norte Timor Leste. Aprosimadu tasi naruk metru 3000 iha parte Timor Leste ninian sei reprezenta problema signifikante ba instalasaun kadoras mina nian. Operadór woodside ho sira nia parseiru konsidera dahuluk liu konseitu dezenvolvimentu kadoras ba Darwin. Maibé Governu Timor Leste iha tempu naruk nia laran ona espresa sira nia hakarak atu woodside bele mós konsidera kadoras mai Timor Leste hamutuk ho ninia terminál no fasilidade tratamentu ba gás nian. Tuir reprezentante Woodside ne'ebé hasoru malu ho jornál ne'e iha Dili foin daudaun ne'e hateten katak, Woodside soe ona opsaun kadoras mai Timor Leste ba lixu. "Ami agora iha de'it ona opsaun rua maka atu hili entre Darwin ho namlele iha tasi laran." Tuir nota informasaun ne'ebé jornál ne'e hateten, "Estudu ne'e konklui ona katak LNG namlele iha tasi leten no darwin mak komersiál no teknikamente sai opsaun dezenvolvimentu di'ak ba sunrise." Iha Fevereiru 2007 Governu Kamberra ho Dili ratifika ona akordu unifikasaun internasionál ba Greater sunrise ne'ebé sei dezenvolve husi operadór woodside ne'ebé iha interese 33,4% ho ninia parseiru ConocoPhilips 30%, Shell 26,6% no Osaka Gas 10%. Antes ne'e tuir relatoriu estudu viabilidade kadoras ne'ebe prepara ona husi kompania INTEC nu'udar konsultan ba Woodside no relatoriu ida ke kompletu liu maka halo no fo sai husi Woodside iha Agusto 2004 tuir kedan ho aprezentasaun ida iha Dili loron 15-09-04 i enkontru revizaun iha Perth 28-29/10/2004. Iha ne'e woodside kadoras mai Timor Leste karung liu, risku bo'ot tan ba liu husi tasi ne'ebe naruk no sira prefere liu dada kadoras ba Darwin. Maibe Woodside ho INTEC tuir mai halo amandamentu ba sira nia relatoriu rasik iha Novembru/Dezembru 2004, rezulta ba redusaun estimative ba kustu ho total 21% ba pipa kadoras nian nune'e hatun kustu ho valor miliun US$ 916 ba miliaun US$724, maibe sira sei argumenta katak karun liu nafatin kompara ho kadoras mina Greater sunrise ba Darwin maske tuir governu TL katak sira la hatama kustu kadoras ba Darwin iha estudu viabilidade refere. "Relatoriu ne'e foka liu ba pontu risku signifikante balun no hateten katak kadora pipa ida mai Timor Leste lori signifikamente boot ba risku teknik nian, wainhira kompara ho LNG ne'ebe dezenvolve iha Darwin," hakerek dokumentu Ministeiru Dezenvolvimentu meu ambiente ne'ebe sita husi relatoriu Woodside nian iha pajina 4. Woodside estima kustu kadoras ho total miliaun US$ 916, nune'e duni Primeiru Governu Konstitusional husu LUCON A/S ne'ebe selu husi Diretorat Petroleu Norwegia iha Ministeiru dezenvolvimentu no enviromentu nia fatin klarifika katak Timor leste kontribui ba koalifikasaun ba kadoras kruza liu husi Timor Trench. "Tuir estudu mapa inisial katak kruza diretamente husi Sunrise mai Timor Leste sei to'o liu metru 3000, bele probavelmente naruk to'o metru 3200. Informasaun kona ba tasi naruk nian ne'e hatudu iha konflitu ho informasaun maka iha ba ekipa Timor Leste, indika katak kruza nia naruk bele to'o deit metru 2350." Woodside mos subar informasaun barak ba Timor Leste. "Woodside rekuza ona atu fahe detailu estimasaun ne'e," hakerek iha rezumu dokumentus ne'ebe hasai iha loron 20/01/2005 ne'e. Woodside sempre muda sira nia argumentu husi razaun ida ba seluk katak husi profunidade tasi nian. "Woodside labele konsidera sai hanesan operador prudenti ida ba halo estudu viabilidade kadoras mina," dehan relatoriu LUCON A/S ba governu TL. Nune'e duni kompania norwega ne'e rekomenda katak antes foti desizaun final ba konseptu dezenvolvimentu sunrise presiza hein halo kompletu estudu vialbilidade klean ne'e remata. Iha livru programa IV Governu konstitusional ba kurtu prazu defini tiha ona katak, "promove no atrai investimentu iha setor petroleu iha teritoriu nasional, atu lori kadoras pipa mai Timor Leste." Tuir Xefe Governu Xanana Gusmao katak estadu Timor Leste sei firmeja ninia pozisaun hodi halo esforsu dada kadoras husi sunrise mai TL. Atu hatene liu tan problemas tekniku, kustu no merkadudoria mak governu TL ho tulun husi kompañia petronas remata ona estudu kle'an ne'e i ninia rezultadu hatudu katak Timor Leste sai opsaun ne'ebé viavel liu. Maiske Woodside ho kompañia belun sira espera katak segundu mea tarde tinan 2009 sira bele selesiona ona opsaun ne'ebé prefere liu ba konseitu dezenvolvimentu sunrise maibé Governu Timor Leste liu husi sekretaria Estadu ba rekursu Naturais ameasa katak kadoras la mai TL maka sei la dezenvolve sunrise no se karik woodside ulun toos maka Governu sei dada rasik pipa mai be asu. Atu hatene kle'an liu tan tuir mai ita akompaña entrevista eskluzivu Tempo Semanal (TS) ho Sekretáriu Estadu ba Rekursu Naturáis Alfredo Pires (AP).

TS: Saida mak Governu Timor Leste hetan husi estudu ne'ebé Governu nia komisaun ba dezenvolvimentu Greater Sunrise?

AP: Estudu Greater Sunrise ne'e hatudu klaru, katak pipeline la'ós bele mai de'it, maibé pipeline mai iha TL viavel liu duke ema seluk mak halo. Agora daudaun ita mós halo remata ona estudu kona ba mapa iha tasi okos no mapa hirak ne'e prontu hotu ona. Tanba mapa iha tasi okos ne'e hatudu dalan ida ne'ebé di'ak liu ba pipeline atu mai iha TL no mós bele liu husi dalan oin-oin. Tanba to'o agora TL nia estudu hamutuk ho petronas hatudu katak pipeline ba Be asu Distritu Miquelina mak di'ak liu. Ne'e duni agora ita tenke hare kle'an liu tan opsaun hirak ne'e. Tanba asuntu ne'e hatudu TL mantein ninia pozisaun katak pipeline tenke dada mai TL. Maiske husi parte woodside hatudu katak sira mós mantein nafatin atu dada pipeline ba iha Darwin. Maibé povu TL hotu-hotu fiar katak TL iha direitu atu tau ninia hanoin kona ba kestaun pipeline, tanba nu'udar na'in husi rikusoin ita tenke defende ita nia interese. Tanba ne'e Governu ninia pozisaun hatudu katak, sekarik pipeline la dada mai TL entaun di'ak liu ema ida lalika book.

TS: Maiske Governu hakarak dada Pipeline mai TL maibé oinsá ho woodside ?

AP: Kestaun ne'e tenke tama iha debate sesaun mina rai nian. Tanba kestaun ne'e la'ós buat fasil ida para atu fó de'it ba ema ida. Maibé tenke liu husi prosesu diskusaun no soke de'it ita tenke iha argumentu ne'ebé forte. Ne'e duni ami fiar katak Governu TL iha ona argumentu ne'ebé forte, tanba rezultadu estudu hatudu konkretu ona. Maibé ofisialmente prosesu ne'e atu halo oinsá no mós autoridade nasionál da petrolleu mak tenke aprova pipeline ne'e. Tanba ita iha responsabilidade atu hare ba opsaun hirak ne'e. To'o ohin loron woodside aprezenta ona konsepsaun tolu ba autoridade nasionál da petrolleu TL nian atu konsidera, maibé autoridade seidauk konsidera hotu sira avansa kedas ona. Ne'e duni ba ami kestaun ne'e sala boot ida. Dala barak ona ami sama atensaun ba woooside, maibé sira kontinua nafatin ulun to'os. Ne'e duni kuandu sira ulun to'os entaun ida seluk mós ulun to'os hela. Tan ne'e kuandu woodside hakarak ulun to'os nafatin di'ak liu lalika book TL ninia rikusoin.

TS: Ita boot espera katak Governu TL bele dada pipeline mai?

AP: Ami esforsu para Pipeline tenke dada mai iha TL, tanba ne'e agora daudaun Governu hala'o hela preparasaun terrenu iha Be asu, Distritu Viqueque. Ne'e duni di'ak liu woodside tenke koopera hamutuk ho Governu TL.

TS: Oinsá sekarik sira hakarak dada nafatin pipeline ba iha Darwin?

AP: Bazeia ba sira nia opsaun katak, sira hakarak duni atu dada pipeline ba iha Darwin. Maibé kona ba asuntu ne'e ita mós iha direitu atu hanoin. Ne'e duni nu'udar timor oan labele hanoin katak woodside hakarak dada ba Darwin ne'ebé ita mós entrega de'it. Keta haluha katak ita mós iha direitu atu hanoin tanba Governu nian problema mak sei la husik pipeline ba iha Austrália. Maiske dala ruma ita hanoin katak nia ne'e kompañia boot no mós iha argumentu ruma. Mas ami sente ne'e la'ós fasil ba sira tanba oras to'o ona ba TL atu afirma ninia hanoin ba asuntu hirak ne'e.

TS: Hafoin estadu TL hala'o negosiasaun hodi dada pipeline mai iha TL, oinsá reasaun husi woodside ?

AP: Maiske ami deklara tiha ona pozisaun TL ba sira, maibé Sira mantein nafatin, hakarak dada pipeline ba iha Darwin no mós semana foin lalais ne'e sira ba afirma fali internasionalmente katak pipeline sira hakarak atu dada ba (darwin) . Maibé to'o tempu ida mak sira lakohi duni atu dada mai TL entaun Estadu TL mós prontu atu dada mesak pipeline mai (be asu).

TS: Tan ba saida maka Governu TL hakarak dada pipeline mai iha TL ?

AP: Tanba asuntu mina rai ne'e, bele loke oportunidade ba ita, atu serbisu no mós iha tan buat selu-seluk. Tanba la'ós de'it liu husi fabrika mak ita bele foo serbisu. Maibé ho ekonomia ne'ebé hale'u fabrika ne'e bele fó benefísiu ba TL. Asuntu ne'e bele mós fó benefísiu ba ema sira ne'ebé mak serbisu iha área ne'ebá. Tanba bele dezenvolve sira nia an. Porezemplu eletrisista timor oan ida ne'ebé mak serbisu iha ne'ebá, konserteza nia sei sai eletrisista nivel internasionál. Entaun ita mós iha ona ema ne'ebé kualifikadu, mas kuandu pipeline dada ba iha Austrália no bainhira ita atu haruka ita nia ema ba iha ne'ebá, maibé atu hetan vistu de'it mós imposivel. Entaun kestaun ne'e hatudu iha problema oin-oin atu empata ita nia dezenvolvimentu. Tanba iha TL governu, la'ós hare de'it ba pipeline, maibé governu sei hare mós ninia konsekuénsia no intereseira ba dezenvolvimentu TL nian, liu liu kuandu ita dada ba iha Be asu konserteza hakarak ou lakohi ita tenke dezenvolve Be asu no Be asu sei sai sidade ki'ik oan ida iha TL.

TS: Sekarik governu konsege dada pipeline mai TL, mais ou menus benefísiu ba povu no nasaun ne'e oinsá no mós saida mak Governu atu halo hodi evita risku ba Meiu Ambiente..?

AP: Benefísiu hanesan ohin ha'u temi ona iha leten, no agora daudaun ita iha ona pipeline taks forse timor oan hamutuk 108 ne'ebé serbisu iha ne'ebá, tuir idak-idak nia espesialidade. Ne'e duni ohin loron ita iha ona timor oan ida ne'ebé kompriende kona ba pipeline no mós hatene ona gás halo oin sá no ninia kle'an ne'e oin sá. Ne'e duni ha'u sente la iha tan duvida ba ita. Kona ba ambiente konserteza ita tenke próteze. Maiske agora daudaun ema barak dehan kuandu pipeline mai timor entaun sei estraga ambiente. Maibé realidade agora daudaun iha Darwin ona, mas to'o ohin nunka estraga sira nia ambiente no electiveness lubuk ida iha mundu tomak. Tanba ne'e agora ita mak tenke halo didi'ak electiveness de'it osan barak, ne'ebé kuaze U$ Dés míl onze dolar. Maibé ita lembra de'it katak agora daudaun ita nia banku fundu ne'e iha de'it U$ 4,785mil (tanba ne'e presiza dua kali lipat) ou presiza dala rua tan atu ita bele halo investimentu iha ne'e. Ne'e duni kualkér kompañia ne'ebé atu fakar nia osan iha ne'ebá automatikamente tenke halo sasa ho kuidadu tanba bele fó impaktu ba sira nia negósiu. Tan ne'e nia tenke uza ho sasa internasionál hotu ne'e duni kualkér kompañia ida ne'ebé mak mete nia tenke hala'o ho seguru. Tanba sei iha osan boot ne'ebé nia atu fakar iha ne'ebá. Agora husi parte governu TL hare katak povu hetan benefísiu husi asuntu refere. Tanba ne'e ita tenke asegura didi'ak atu buat hirak ne'e labele akontese de'it iha fatin izoladu ida, maibé kuandu ita regula didi'ak sei iha fatin para ema sira ne'e labele toba iha ne'ebé ita identifika. Entaun sira tenke ba toba iha vila hanesan iha otél para depois sasa sira, ekonomikamente bele la'o. Kestaun ne'e ita tenke halo, tanba kuandu ema sira ne'ebé serbisu iha fatin ne'ebá mak hakarak atu hemu bee ou Água ruma entaun sira la bele lori fali Água husi Austrália, maibé sira tenke hemu bee Água husi timor. Tanba ne'e ejize para hari fabrika Água nian iha timor no mós se bele karik governu tenke halo lei, atu nune'e ema hotu tenke sosa produtu lokál kuandu iha. Mezmu sira sosa água husi Austrália ho presu U$ 1.00 no mós iha timor sira tenke sosa ho presu U$ 1.10, maibé ita obriga nafatin. Ne'ebé iha área mina rai nian ita bolu ho konteúdu lokál no saida mak sira tenke foti husi asuntu ne'e. Ho konteúdu lokál ne'ebé iha, agora daudaun Governu sai matenek ona no autoridade nasionál petroleum hamutuk ho timor oan sira sei hanorin hela ita oinsá mak bele esplora mina rai no bele kria benefísiu ba povu. Sekarik imi la kaer modelu ne'e, ita bele ba to'o iha mina rai nia bee matan hotu dezenvolvimentu sei la la'o, ne'e duni kuandu see ita hakarak foti medida s ne'e, konserteza ita mós bele, maibé realidade hatudu katak governu ne'e mai ho polítika ida ne'ebé ho partisipasaun maka'as entaun ita tenke buka modelu ne'ebé fó dalan ba partisipasaun maka'as.

TS: Sekarik woodside mantein nafatin ninia pozisaun, saida mak Governu TL sei halo?

AP: Kuandu woodside lakohi, Governu TL mós sei mantein nafatin ninia pozisaun. Ne'e duni keta haluha katak ida halo, konserteza ida seluk mós tenke hala'o nafatin. Ita mós tenke hatene agora daudaun TL presiza duni Sunrise ka lae. Tanba bainhira ita hakarak gasta orsamentu iha banku tinan – tinan mós sei sai hela difikuldade boot ba ita. Tan ne'e ha'u ko'alia ho woodside nian katak TL ohin loron nian la hanesan ho TL uluk nian tanba iha ona mudansa boot, ne'e duni imi tenke konsidera. Nune'e mós ha'u hakarak hateten katak governu TL la hakfodak liu kona ba saida mak woodside halo, ne'e duni ita bele haruka fila – fali, tanba Governu la satisfeitu ho sira nia estudu ne'ebé iha.

TS: Karik kestaun ne'e bele fó impaktu ba relasaun entre Governu TL ho Austrália?

AP: Austrália la'ós nasaun ida ne'ebé atu mate ho Sunrise tanba ninia "pendapatan." Ne'e fuik loos, Maiske dala barak ha'u hateten ona katak Sunrise ba Austrália ne'e hanesan projetu boot ida, maibé Governu Austrália mós hato'o ona katak nu'udar nasaun, sira hakarak husik asuntu ne'e para kompañia mak rezolve. Mas husi parte governu TL sei envolve nafatin iha prosesu nia laran, atu nune'e oinsá bele asegura TL nia empreza, maibé buat hirak ne'e normál kuandu ita hadau malu ho rekursu Naturais.

TS: Oinsá ita boot nia hanoin bainhira woodside dehan TL sei falta merkadu no infraestrutura ne'e duni hakarak dada ba Darwin?

AP: Ne'e lohi boot ida, tanba gás ba Darwin ne'e sira fa'an hotu ba Japaun no ida ne'e la'ós merkadu Austrália nian. Tanba gás ne'ebé atu mai iha TL ita hamoos no tau iha ro'o ida para bele haruka ba Japaun, Koreia no mós ba merkadu internasionál ne'ebé ohin loron hamlaha loos. Kona ba presu teknikamente la iha problema, komersialmente la iha problema no mós kona seguransa la iha problema, ne'e duni kuandu woodside lakohi lori entaun TL bele buka dalan hodi dada mesak pipeline mai.

TS: Woodside dehan dada mai TL pipeline karun tanba tasi kle'an,ne'e duni saida mak estudu ne'e hetan?

AP: Informasaun ne'e bosok tanba estudu hatudu ona katak bele lori mai, tanba pipeline rasik badak liu. Porké ita besik entaun kerdizér besi ita presiza maibé pipeline karun liu, ne'e duni agora ita hare kuandu dada mai TL ne'e presiza de'it 200 KM no ba Darwin presiza 530 KM. Entaun kestaun ne'e hatudu katak besi ne'ebé atu uza ba Darwin barak liu duke dada mai TL. Tanba fatór bain-bain besi ne'e maka kuaze 40% ou 50% kustu entaun ita tenke presiza hare kestaun ida ne'e.

TS: Hafoin ofisialmente Governu TL aprezenta rezultadu estudu ba Woodside saida mak Governu hetan?

AP: Pipeline mai iha TL konserteza iha viavel maka'as, ne'e duni kuandu pipeline mai TL bele halo osan no mós see maka sai investimentu sei la lakon osan. Uluk sira dehan ba Darwin de'it mak bele halo osan. Maibé agora iha ami nia estudu dehan mai TL mós bele halo osan. Ne'e duni kompañia boot sira mós prontu ona atu ajuda. Tan ne'e agora daudaun ita haksesuk malu hela. Ha'u hakarak dehan katak TL la'ós Sunrise de'it, maibé iha tinan ida ne'e duni kompañia 10 sei ke'e fali fatin ne'e para atu bele hetan tan mina. Ne'e duni ami dehan katak di'ak. Nune'e mós ho Bayu undang ne'ebé boot liu uluk ema dehan ba ita, ne'e duni bayu undang nia vida sei naruk no depois ita seidauk book iha rai maran. Maiske ema balu hakarak book rai maran entaun husik lai atu nune'e ita bele prepara rekursu umanu tanba kuandu ita book ona iha rai maran konserteza sei iha partisipasaun maka'as, maibé agora iha tasi laran mós 50% sei mamuk hela no seidauk book tan ne'e ita labele ansi.

TS: Hanesan ohin ita boot dehan katak sei presiza ema barak nia partisipasaun, maibé oinsá ho rekursu umanu ne'ebé ita iha?

AP: Kestaun ne'e sai hanesan mós razaun ida ba sira, maibé naran katak ita tenke iha programa no estratéjia ida atu asegura asuntu ida ne'e. Tanba por ezemplu aban ita deside pipeline mai entaun fabrika ne'e tenke hein lai karik to'o tinan 5 mak bele komesa. Tanba sei halo dezeñu no mós sei liu husi prosesu ne'ebé naruk. Ha'u garantia katak kuandu pipeline mai iha TL 70% timor oan mak sei serbisu iha ne'ebá.(ico/tov)