Tempo Semanal Edisaun 162 19/10/2009
Timor Leste iha posibilidade boot hetan empresta osan biliaun balun Dolar Amerikanu husi Xina. Tuir fonte Jornál ne’e ninian iha Xina ne'ebé husu atu jornál ne’e labele foo sai ninia naran hateten katak, “Xina prontu atu foo empresta ba Timor Leste ate US$3 biliaun ba harii infraestrutura, telekomunikasaun, estrada no bee moos.” “empresta ba Timor leste bele diretamente husi Governu Xinés ou bele ba husi Banku balun iha xina,” nia hatutan.
Iha parte seluk iha soru mutuk entre Premier Wen Jiabao ho PM Xanana iha Sesta semana kotuk iha Xina nakonu ho amizade “Xina sei kontinua halo esforsu hotu-hotu hodi foo ajuda maka bele ba Timor Leste no foo korajen ba kompañia doméstika sira para investe iha nasaun sira iha rejiaun sudueste asia ninian.” dehan Premier Wen Jiabao.
Wen kontente ho dezenvolvimentu relasaun bilaterál nasaun rua ne’e ninian dezde estabelesimentu relasaun diplomátika iha 2002. Nia foo apoiu ba nasaun RDTL ninia Hakmatek, estabilidade no dezenvolvimentu iha soru mutu ho ninia omólogu husi Timor Leste Xanana Gusmão Nia hateten katak, “Nasaun rua ne’e bele aselera kooperasaun iha área komérsiu, agrikultura no rekursu s naturais.”
“Primeiru Ministru TL Xanana Gusmão apresia Xina apoiu ba ninia nasaun nia independénsia, dezenvolvimentu sosiál no ekonomia.”
“Xina foo apoiu ona fundus ba infraestrutura no ekipa médiku Xina iha Timor Leste sai hanesan modelu ba ami nia relasaun,” Xanana hateten.
Timor Leste sei hametin kooperasaun ho Xina hodi hamenus ki’ak no hamutuk hodi defende direitu s no interese nasaun dezenvolve daudaun sira nian,” nia nota.
Jornál ne’e tenta atu husu konfirmasaun ba membru do governu balun maibé rejeita atu klarifika. Maiske nune’e nia ne’e la nega, ho diplomasia nia esplika razaun di’ak balun kona ba empresta ninian.
Bainhira jornál ne’e koko dada lia fali ho ekonomista Timor oan balun ne'ebé servisu moos iha Governu rejeita atu komenta maibé nia dehan de’it katak, “empresta ne’e polítika governu ninian.”
Antes Vizita ba nasaun Xina, Parlamentu Nasionál aprova Lei ona jestaun finanseiru ne'ebé maka promulga moos ona husi Prezidente da Repúblika iha Setembru nia klaran hodi autoriza governu atu buka empresta osan husi rai liur.
Governu Timor Leste moos foin lalais liu ba asina tiha ona akordu ida hodi simu soft loan husi Portugál hamutuk valor Milaun 500 Euro (maiz ou menus baku ba US$ milaun US$800).
PM Xanana, Ministra Finansas, Ministru Negósiu estranjeiru ho Sekretáriu Estadu Rekursu Naturais hala’o vizita ba Xina hodi partisipa iha espozisaun justu ba komérsiu no investimentu maka loke iha Xina nia provínsia sudeste oeste Sichuan.
Xina sempre konsistente hodi ajuda Timor Leste dezde luta ba libertasaun rai ne’e husi okupasaun ilegál Indonézia ne'ebé apoiu husi nasaun demokrátiku sira seluk iha mundu no ohin loron Xina nia apoiu maka harii ona infraestrutura boot tolu iha nasaun ne’e hanesan gabinete Ministériu Negósiu Estranjeiru, Pallasu Prezidente ho sira nia embaixada. Tuir kompromisu Xina iha planu hodi ajuda harii tan edifísiu Ministériu Defeza ho kuartél Jerál F-FDTL no mos halo uma atus ida ba F-FDTL ninia membru sira iha Metinaru.
Tuir jornál ne’e ninia observasaun Xina ninia ajuda diferente liu asistente husi nasaun boboot sira seluk inklui Banku Mundiál ho ONU iha Timor Leste ne'ebé dezde 1999 ate 2009 gasta besik US$9 biliaun hodi selu saláriu vensimentu salariu hodi hariku sira nia ema no rai hela ba Timor Leste maka aumenta fali númeru ema ki’ak no dezempregu.
Ema balun deskonfia hanoin Xanana ninian no balun fali tauk karik ho impresta hirak ne’e bele hametin liu tan aliserce governasaun eis lider rezisténsia ne’e. Maibé Abel Soares populasaun ida husi distritu Ermera hahi inisiativa eis komandante em Xefe ne’e ninian. “Ha’u hanoin maun boot iha neon di'ak atu halo duni buat ruma ba povu no nasaun TL tan ne’e ha’u apoiu nia ba deve husi xina ka ne'ebé de’it atu dezenvolve nasaun ne’e,” nia ko’alia.
“Ha’u la pre okupa ba tusan tan ba hadi'a Estrada ne’e investimentu ida ne'ebé sei husik hela moos ba jerasaun foun tan ne’e sei la rai tusan ba ita nia oan no bee oan sira.”
Lia fuan hanesan mai husi Daniel da Costa husi distritu Baukau. “Mai ha’u se karik Primeiru Ministru hasai osan husi mina rai ninian ou ba deve husi xina atu hadi'a infraestrutura no dezenvolve rai ne’e ha’u konkorda 100%,” da Costa dehan.
Nia espera katak osan husi empresta ne’e mai la'ós hodi taka Estrada kuak maibé halo fali buat foun ida ne'ebé sei di’ak liu fali liman rohan Indonézia ninian.
Nia kontinua hateten, “Ema balun hakarak rai ne’e sai aat hela de’it para bele sai projetu ba sira tan ne’e mai ha’u kompriende sai ida maka maun Xanana hakarak halo.”
Nia espera katak Governu presiza harii ekipa de apoiu ida ke forte hodi tau matan ba projetu ne’e ninia kualidade no kompañia se de’it maka sei ka’er projetu ida ne’e sei foo servisu barak ba ema timor oan durante tinan lima nia laran.
Iha Parte Seluk Mateus Ximenes estudante ida husi Universitáriu iha Dili sadik kapasidade ninian. “Ha’u duvida s ho governu ninia kapasidade atu bele ezekuta osan ne'ebé mai husi empresta ne’e. tan ba ita sei menus ema mak iha kapasidade natoon no sistema ne'ebé monta hela maibé iha difikuldade s ezekusaun orsamentu do estadu saa tan ita ba deve agora.”
“Se karik osan empresta ne’e maka ba hadi'a estrada entaun ita hein katak la'ós hadi'a fali aspal kuak.
Tuir dokumentu s Ministériu Finansas TL nian ne'ebé jornál ne’e konsege asesu define katak hahú tinan tinan 2010 ate 2014 sei hahú implementa mega projetu Liurón ho Ponte ne'ebé sei gasta osan liu juta atus tolu. “Hadi'a Estrada tuir programa ne’e envolve rekonstrusaun, reabilitasaun/pavin hamutuk kilómetru 1.400 ba dalan Nasionál ho distritál sira, liurón ba subdistritu sira hamutuk kilómetru 200 no konstrusaun ponte hamutuk 33. Servisu hirak ne’e sei hafahe ba kontratu respetivamente ho kustu entre Milaun US$ 1.5 to’o Milaun US$ 20.0 nune’e duni kalkula ona totál kustu tomak hamutuk Milaun US$340,” hakerek iha Aneksu A iha pájina 45 nafatin.
Iha Aneksu hanesan, termu s de referénsia ne’e moos esplika katak, “dizenu detalladu no supervizaun ba konstrusaun sei halo husi konsultór sira hamutuk grupu tolu, maka hanesan ba reabilitasaun estrada sira, no grupu ida seluk ba servisu ponte ninian ne'ebé kada grupu sei kompostu husi konsulta enjeñeiru Nasionál ho internasionál sira ne'ebé ho responsabiliza ba grupu kontratu sira ninia ida-idak iha leste, sentrál no oeste.”
Atu garantia kualidade programa ne’e Governu la husik mesak ema internasionál maka ka’er servisu hirak ne’e maibé ministériu tutela sei buka ninia reprezentante ne'ebé iha kbiit hodi ta’u matan ba programa ne’e tomak. “Ministériu Infraestrutura sei tau matan ba atividade s programa sira ne’e, liu husi ema ne'ebé sira hili sai hanesan ba koordenadór ba konsultór ninian (Coordinating Consultant-CC).”
Tuir planu ne’e moos governu sei rekruta ema internasionál nain 60 ne'ebé espesialista ba dizenu dalan boot/pavin (highway/pavement).
“Espesialista dizenu ba liurón/pavin (Road/pavement) tenke iha esperiénsia mínimu tinan 15 iha área dizeinu highway no pavement, no esperiénsia relevante ba área ida ne’e iha nasaun dezenvolvimentu mínimu tinan 5 ona,” define iha aneksu B 8.2 RUP pájina 49.
Atu garante lala'ok hirak ne’e maka iha seksaun 5 ne'ebé ko’alia kona ba termu s de referénsia esplika iha ninia background katak, “Governu Repúblika demokrátika Timor Leste liu husi Ministériu planu Finansas tau ona fundus balun ho intensaun hodi finansia programa hadi'a liurón (Road Upgrading Program-RUP) iha Timor Leste ne'ebé sei inklui programa ne’e ninia manajemen, dezenvolvimentu institusionál ba servisu sira kona ba estrada ho ponte.”
Liu pájina 45 ne’e hakerek, “Programa hirak ne’e inklui servisu konsulta saun ninian, ho totál montante juta US$36, hodi halo instalasaun ba sistema manajementu dalan ninian ida.”
Tuir dokumentu s Ministériu Finansas ninian ne’e hatudu ona aneksu mapa dezenvolvimentu dala iha Timor Leste ba kategoria A to’o C. Estrada kategoria A hamutuk kilómetru 912,60 governu sei gasta osan Milaun 178,869, 600. Liurón sira ne’e tan kategoria A maka dalan entre Dili, Aileu, Maubesi, Same ho Betanu totál kilómetru 134.80. Estrada entre Aitutu, Ainaru, Kasa, Suai to’o Kremasaun ho km 107.40. Dalan entre distritu Dili, Ermera, Bobonaru, Maliana hamutuk KM 108.60. Kordaun entre Baukau ho Vikeke kilómetru 63.10. Estrada Manatutu ba Natarbora kilómetru 85.20. Nune’e moos dalan Ermera, Hatulia, Kailaku ate Maliana km 62.50. Iha enklave Oekusi ninia dalan liga entre Citrana, Sakat o, Pante Makasar, Bobonaru ho kilómetru 60.00. Liurón ne'ebé liga Dili ho Likisá (Likisá to’o Mota Ain halo husi ADB) ho ninia totál kilómetru naruk 28.60, dalan Dili ate Baukau kilometru122.60 no dalan liga entre Baukau ho distritu Lospalos to’o rai ulun Tutuala hamutuk km 139.80.
Ba liurón kategoria “B” totál kilómetru 296,80 no osan hamutuk millaun US$58,074.800, maka hahú husi Betanu ho Vikeke km 97.30, Liurón liga Suai, Tilomár no Fatululik hamutuk km 47.20, dalan husi Mota Ain to’o Maliana sei hasai osan km 44.00, dalan Laga, Ba'agia ho Watukarabau hamutuk km 59.00, no sei hadi'a Estrada Dili Roads In / Roads Out (4 links) km 43.40, nune’e moos hadi'a Estrada Suai vila kilómetru 5.40.
Dalan kategoria “C” ho km 301,40 sei hasai osan millaun US$30,140.000. Dalan sira ne’e maka hanesan Distritu ho sub distritu sira nian. Ninia detalladu maka hanesan Aileu, Lekidoe ho Remesiu ho KM 16,10, dalan entre subdistritu Maubisi ho Turiskai ho km 22,00, dalan entre subdistritu Manatutu ho Lakloo ninia naruk km 12.50, ligasaun subdistritu Maubisi no Hatubuiliku km 18.00, estrada entre distritu Laga no Kelikai km 18.00, dalan husi Lautein ba Luru km 10.20, dalan nasionál entre kasa ba Hatuudu to’o Betanu ho km 17.00, dalan ba subdistritu Beko ho Lolotoe km 20.00, liurón entre subdistritu Luka, Diloor to’o Lakluta ninia km 31.00, no Estrada nasionál ba Oekusi ho km 28.60. Dalan subdistritu sira Lospalos, Muapitine ho Mehara ho km 32.00, liurón iha sub distritu Atauru km 20.00, Estrada distritu Lospalos ho Lore km 26.80, dalan ba subdistritu Laleia ho suku Kairui km 6.00, dalan entre subdistritu Fahinehan ho Alas km 18.00, dalan ba subdistritu Suai, Loro ho Kamanasa km 5,20. Orsamentu ne’e moos governu Xanana ninian ne’e sei hadi'a ponte 34 iha TL ne'ebé sei halo ho osan Milaun US$68,430,000.
Iha loron 15/10/2009 Ministériu finansas halo klarifikasaun US$ 12.06 ne’e la inklui US$1.19 Milaun.
Iha semana kotuk Governu reprezenta husi Vice Ministru Finansas Rui Hanjam ne'ebé akompaña husi Sekretáriu Estadu konsellu Ministru IV Governu Konstitusionál ba aprezenta livru boot tolu OGE tinan 2010 ninia ba Prezidente Parlamentu Nasionál
Totál dotasaun orsamentál kalkula ona hamutuk Milaun $636.9 dolar norte amerikanu, reseita hirak ne'ebé la'ós husi petróleu estimada s millaun $87.3 dolar Amérika la inklui reseita fundus Autónoma ninian. Nune'e duni défise fiskál millaun $549 dolar amerikanu,” dehan iha livru Uluk liu OGE pájina 371 ne'ebé aprova iha konsellu Ministru (07/10)maka hakerek ho lian portugés ne'ebé jornál ne’e konsege haree.
Rendimentu husi taxa la'ós Petrolíferu TL 2009 governu TL hetan de’it 87.3 nune’e duni defisit fiskál ne’e tenke kobra fali husi fundu petroleiru ho totál montante Milaun US$549.6.
“Orsamentu 2010 ne’e dizena ona atu foo kontinuidade ba prosesu konstrusaun no dezenvolvimentu Infraestrutura Nasionál”
Prezidente da Repúblika iha loron hanesan hateten kedan katak nia hakarak haree planu orsamentu ba tinan 2010 barak liu a loka ba kapitál dezenvolvimentu hanesan Estrada, wee moos, eletrisidade ho telekomunikasaun. Daudaun ne'e estrada Timor ninia kondisaun ladún di'ak no dalan ne'ebé kloot nakonu ho karreta luxu ba estadu ninian no karreta uzadu ba públiku. “Ha'u hein katak se governu hetan duni empresta husi Xina hodi hadi'a ka halo estrada maka presiza ta'u medida s ne'ebé ho forte hodi hatudu katak ita moos bele tan ba TL Ukun an tinan 10 ona maibé la la'o ba oin pior liu tan la'o fali ba kotuk,” dehan Pedro Araújo juventude husi suku kaikoli(17/10).
“Ha'u konkorda governu ba empresta osan maibé la'ós mai habokur ema boot sira nia bolsu. Se dehan ba duni estrada ho Infraestrutura ne'e Governu halo de'it lalika hakfodak,” nia nota.













