Saturday, 29 December 2012

Intervista Exklusivu Tempo Semanal ho Ramos-Horta






TEMPO SEMANAL - DILI, 29/12/2012

Eis Presidente DR. Jose ramos horta ne’ebe tuir informasaun dehan lakleur tan atu hala’o kna’ar hanesan Representante especial ba Sekreatriu Jeral ONU ninian iha Guinea Bisau iha semana kotuk foo intervista exkluxivu ho Tempo Semanal, hodi husik hela ninia hanoin lubun ruma kona ba herois da Patria, boa governasaun, lala’ok membru governu sira nian, relasoeins internasionais inklui parlelo iha politika diplomatika governu Timor Leste ninian.

DR. Jose Manuel Ramos Horta hanesan eis representante special CNRM iha estranjeiru no mos hili ba vice Presidenti CNRT hafoin transformasaun CNRM ba fali CNRT iha Portugal tinan 1997. Hanesan representante CNRM iha momentu ne’eba DR. Ramos Horta mos sempre mantein kontaktu ho lider Resistencia iha rai laran inklui saudozu Nino Konis Santana.

Ramos Horta ne’ebe hola parte iha primeiru grupu Timor oan sira mak hari’i partidu FRETILIN ne’e laran susar tan ba nasaun lakon oan Timor di’ak barak.

DR. Jose Ramos Horta mos hola parte iha governu de tranzisaun ne’ebe lidera husi UNTAET no hafoin de restaurasaun independencia iha 20/05/2002, primeiru Governu Konstitusional ne’ebe ukun husi partidu Fretilin, DR. Jose Ramos horta mos leva hikas ninia pasta ne’ebe nia assume ona iha 1975, hanesan Ministru negosiu estranjeiru no kooperasaun.

Wainhira Krixe 2006 mosu DR. Jose Ramos Horta mos assume kargu hanesan Ministru Defesa. Hafoin de Primeiru Ministru DR. Mari Alkatiri rezigna aan husi ninia kargu iha juno 2006, Ramos Horta aponta ba Primeiru Ministru ihasegundu Governasaun Fretilin ninian.

Iha 2007, Maioria populasaun Timor Leste hili nia ba Presidenti da Republika hodi troka Presidenti sesante Kay Rala Xanana Gusmao. Durante ninia mandatu hanesan Presidenti da Republika, iha 11/02/2008 mosu atentadu ida hasoru ninia vida maibe konsege rekopera.

Iha 2012, DR. Jose ramos Horta rekandidata hikas ninia aan atu sai hanesan Presidenti da Republika maibe lakon. Maske la hetan fungsaun ruma iha estadu no Governu DR. Jose Ramos Horta sei nafatin hanesan figura importante ida ho esperiencia wain sei apoiu nafatin ba konstrusaun estadu Timor Leste.

Eis Xefe Estadu Timor Leste ne’e espresa ninia hanoin furak balun kona ba herois da Patria, boa governasaun, diplomasia no situasaun sosiu ekonomia iha nasaun ne’e.


“Se ita iha karik ema di’ak hanesan Nicolao Lobato, Nino Konis Santana, Vicente Sahe no Maulear maka ita nia nasaun ne’e sei forte liu tan”

Tuir mai ita akompania hamutuk intervista eskluxivu ne’ebe jornalista Tempo Semanal )TS) halo ho eis Presidenti da Republika DR. Jose Manuel Ramos Horta (RH):

TS: Sua Excelencia bele esplika uitoan kona ba, se maka Nino Konis Santana no saida maka ita hatene kona ba nia?

RH: Maun bo’ot Nino Konis Santana, tama iha istoria Timor-Leste nian hamutuk ho Nicolao Lobato, Vicente Sahe ho Antonio Duarte Carvarinho Mau Lear, sira nebé ita bele konsidera lider ho vizaun no lider ho kbi’it no sira nia mate nu’udar lakon bo’ot ba Timor-Leste.

Hau labele hateten katak kuinese di’ak Nino Konis Santana. Maibe iha kontaktu ho nia dalabarak iha tempu luta. Liu-liu, kontaktu hanesan liu husi kasetes. Nia haruka kasete gravasaun ba ha’u, ha’u haruka kasete ba nia. Nia haruka Filme ba hau no hau haruka filme mensajen ba nia ou dokumentus seluk.

Hau ko’alia ho nia dala ida de’it, iha besik ona funu atu remata. Momentu ne’eba, hau iha Portugal, nia iha ai laran. Ho telefone satellite, se la sala iha 1997 nune’e karik. Iha 97 ko’alia ho nia i ema ida ke ha’u admira tebe-tebes. Triste no triste tebes ke besik to’o ona liberdade, nia mos mate. Tuir hau rona mate tamba kilat musan iha nia isin maka afeta. Ema ne’e di’ak tebe-tebes no matenek. Problema bo’ot ba ita nia nasaun maka lider balun nebé ke di’ak tebe-tebes, mate iha kombate ou maromak bolu sira. Se ita iha karik ema di’ak hanesan Nicolao Lobato, Nino Konis Santana, Vicente Sahe no Maulear maka ita nia nasaun ne’e sei forte liu tan.

Agora ita bele hare’e, ami nebé ita bele bolu lider istoriku ne’e uitoan liu. Lider istoriku ida nebé mai husi ai-laran ka mai husi foho uitoan liu tan, hela de’it maun Xanana, maun Taur, maun Lere. Ne’e duni wainhira ha’u hanoin ba Nino Konis Santana ho sira hotu-hotu ha’u triste loos. Triste tamba Nai Maromak hadau tiha sira. Ita agora tenke halo bu’at hotu ho esforsu hotu-hotu para sira nia mate no sira nia sakrifisiu ne’e labele hanesan ema balun. Tamba ita luta ba Independensia la’os atu hetan de’it, independensia hanesan politika, atu hetan de’it bandeira nasional ida, hino nasional, hetan ita nia parlamentu, ita nia governu, maibe para atu hetan duni moris di’ak ba povu tomak ho moris iha demokrasia nia laran, para ke nasaun ne’e naran iha mos mundu, ke la iha abuzu no la iha Korrupsaun. Se la’e ita luta ba independensia, hetan independensia duni maibe ita nia naran foer a’at loos tamba korrupsaun. Ne’e hanesan traisaun bo’ot ba hotu-hotu nebé mate. Ne’e duni ita tenke buka haka’as an para ita nian rai ne’e labele monu ba taho laran ka kuak laran korrupsaun nian.

TS: Restu Mortais Saudozu Konis ninia transfere husi Mertutu ba Tutuala sei liu husi CCF. Depois de seremonia ritual iha tutuala sei entrega fali ba Governu. Iha diskusaun kona ba statutu saudozu Konis ninian ne’e hanesan lider partidu ka lider nasional. Karik iha lia fuan ruma maka sua excelencia atu hateten?

RH: Hau hanoin CCF iha direitu duni. Iha seremonia bele liu husi ne’eba. Ita bele hateten seremonia omenajen ba Nicolao Lobato, CCF halo nafatin tamba sa maka labele mos halo ba Nino Konis Santana? i ita hotu-hotu liu husi CCF.  Hau rasik hanesan fundador Fretilin. Ne’e ita nia istoria. Se Kamarada sira no maun alin sira hakarak halo omenajen husik sira halo ba. Se familias ka aldeia ruma iha Timor laran hakarak halo omenajen ita presiza husik sira halo. Se seremonia hodi semana ida ka rua ou fulan ida ou tolu husik lori ba, para hotu-hotu iha oportunidade para halo omenajen konforme ida-idak nia fiar no ida-idak ninia hakarak. Depois maka estadu simu iha Metinaru, semiteriu herois ninian. Ne’e, hau sei ba. Hau marka ona hau nia ajenda, hau sei ba. Sira seluk hau sei la partisipa tamba ida-idak maka halo i iha direitu atu halo. Por tantu ita lalika deskute malu ka hirus malu tamba hau fiar Nino Konis Santana lakohi ida ne’e. Nia hamutuk ho maun Xanana, maun Taur ho Lere, sira halibur ita hotu. Agora la’os, nia foo tiha nia vida atu ita han malu fali kona ba oin sa maka atu halo seremonia ne’e. Ne’e duni husik ba CCF halo, ne’e sira nia direitu tamba Nino Konis Santana mos uluk elementus importante too ikus lideransa ba CCF. Bele liu ba aldeias hotu-hotu ne’ebe, sira hakarak fo’o omenajen i depois iha Metinaru maka ita hotu-hotu ba partisipa.

TS: Sua Excelencia, ohin hato’o ita bo’ot ninia preokupasaun kona ba estadu ida ne’e harii ho ema barak ninia vida nune’e presiza halo esforsu hotu-hotu para nasaun ne’e ninia naran moos nafatin. Sua Excelencia hateten ona katak nasaun ne’e ninia naran bele foer tamba mos Korrupsaun. Saida maka ita bo’ot hakarak atu hateten loloos kona ba preokupasaun ne’e?

RH: Bom, hau hakarak hateten de’it katak, primeiru ha’u la kuinese kazu konkretu Korrupsaun. Ita rona agora barak ko’alia kona ba Korrupsaun. Tribunal halo tiha ona no prosesu hahu la’o kontra membru governu balun liu-liu eis Ministra Justica, Lucia Lobato, hein de’it agora rezultadu husi Tribunal Rekursu. Maibe sira seluk, hau hatene kazu balun agora iha hela KAK. No husi KAK sei liu ba Prokuradoria Jeral da Repúblika nune’e sira maka sei bele hetan lia los no faktus nebé loos duni se karik iha Korrupsaun ka laiha. Sosiedade Civil ho Media bele ko’alia no bele halo investigasaun maibe autoridade nebé uniku iha nasaun, estadu de direitu maka Tribunal. KAK ninia misaun mai husi lei nebé halo husi Parlamentu. Sira servisu di’ak loos tamba sira komesa hetan kazus nebé  bazes iha, para lori ba Prokuradoria Jeral da repúblika no lori ba Tribunal.

Iha Transparansia Internasional ninia relatoriu, Timor iha pasu ba oin uitoan maibe sei aas loos. Ita agora ne’e 113, ne’e sei aas nafatin. Oinsa maka rai ne’e tinan sanolu de’it, ki’ik oan loos mas haksoit kedas ona ka monu ba numeru 113? Ne’e duni Governu tenke haka’as aan liu tan tamba Korrupsaun ne’e iha fatin barak no oin-oin. Persepsaun ne’e ema barak iha, liu-liu internasional no ema estranjeiru sira. Governu, KAK, Prokuradoria Jeral da Repúblika no Parlamentu tenke haka’as an liu tan para ita taka tiha problema Korrupsaun nebé akontese iha fatin barak. Governu ida ne’e foun, foin maka hahu iha fulan Agostu, Setembru, Outobru no Novembru. Ne’ebe la to’o fulan haat. Ita hatene ke kuandu governu hahu atrapalhadu uitoan wainhira atu tuur hodi hahu servisu. Primeiru, prepara tiha orsamentu rektifikativu i barak mos atu hetan fatin atu tu’ur; kadeira, meja no kantor la iha. Ne’e duni hau labele halo avaliasaun iha fulan sira ne’e nia laran. Maibe iha 2013 ba oin, Maun Xanana, hau hatene nia sei haka’as aan liu tan, para povu haree ona mudansas.

Problemas bo’ot ne’ebe ita tenke haree, alem de Korrupsaun, tenke hare’e area saude. Problemas saude barak loos, hanesan falta ai moruk. Dala ruma falta aimoruk tamba mal jestaun ka korrupsaun. Mal jestaun ne’e sei lori ba Korrupsaun. Korrupsaun ne’e mai mos husi mal jestaun. Bu’at ida fo’o impaktu negativu loos ba familias sira no labarik sira no funsionamentu ospital nian. Ne’e duni ha’u fiar katak Primeiru Ministru sei tau atensaun maka’as mos ba ida ne’e. liu-liu iha area saude i edukasaun. Ministru Edukasaun, Bendito Freitas, hau kuinese nia. Nia esperiensia di’ak e hau fiar ke ho nia lideransa, ita sei hetan primeiru orsamentu bo’ot liu ba edukasaun. Segundu implementasaun. Implementasaun tenke halo eskola foun, sela de aulas di’ak liu, bee moos, merenda eskolar, vasina ba labarik sira i saude públika ba labarik sira. Ne’e duni seitor rua ne’e, saude ho edukasaun, hau hanesan hakneak ba governu, ba Primeiru Ministru, husu favor  tau matan. Se ita ema la iha, bolu UNICEF halo parseria di’ak liu tan. UNICEF, WFO ho Programa alimentasaun mundial, halo parseria di’ak liu tan ho igreija, madre sira, ordem relijioza, padre sira para hotu-hotu tau kakutak, fera kakutak no fo’o liman ba malu para  seitor rua ne’e sai di’ak.

TS: Sua Excelencia, ko’alia kona ba area edukasaun, iha momentu ruma liu ba wainhira ita bo’ot halo palestra ida iha Melbourne Australia, Ita bo’ot so’e lian katak devia area edukasaun ne’e fo’o igreija maka hala’o. Bele esplika ninia razaun?

RH: Ne’e nafatin hau nia fiar. Tamba se ita la iha rekursus umanus ne’ebe di’ak iha area edukasaun, tamba Primeiru Ministru, nia ema ida ne’ebe ke iha sensibilidade tebe-tebes. La iha, iha asia ne’e Primeiru Ministru ida ne’ebe ke nia fuan, nia laran luak hanesan ita nia Primeiru Ministru ne’e, kuandu ita ko’alia kona ba ema ki’ak , ema ki’ik no ko’alia kona ba labarik sira. Maibe ne’e de’it la’os suficiente, tenke hetan rekursus umanus. Rekursus umanus governu nian, administrasaun públika ninian fraku loos. Maibe iha instituisaun ida iha Timor,  tinan ba tinan iha esperiensia ne’e maka igreija. Entaun ita lalika tuir demais esperiensia Europa nian ko’alia beibeik kona ba sekularidade, ne’e signifika katak Estadu ho Governu labele kahor malu demais. Iha Timor ha’u hateten nune’e, iha politika Estadu iha nia fatin no Igreija iha nia fatin. Maibe kuandu ko’alia kona ba edukasaun, ba saude no kultura ne’e estadu ho Igreija tenke servisu hamutuk mak loos. Entaun Senhor Primeiru Ministru devia konvida Amo Bispo nain tolu ho xefe husi ordo relijioza Timorense sira hotu-hotu, tamba kongresaun sira ne’e barak i balun sira la depende ba Amo Bispo sira. Sira iha sira nia ordem rasik., balun iha Indonesia, Australia, Filipina no balun iha Roma. Entaun bolu sira hotu halo konferensia bo’ot ida hodi husu ba sira katak, ita bo’ot sira bele tulun estadu ne’e, bele tulun povu ne’e para aumenta kualidade edukasaun ka la’e?

Kuandu hau ko’alia kona ba kualidade edukasaun la’os de’it hau ko’alia kona ba kualidade pedagojiku maibe tau mos valor moral no espiritual iha kurikulum. I grupu ida ne’ebe ha’u respeita tebe-tebes iha ita nia rain ne’e maka madre sira. Sira servisu di’ak i ita nungka rona problemas ho madre sira. Sira nein simu doit oan ida no sira nia vensimentu la iha. Sira iha de’it maka han hemu. Maibe sira nia dedikasaun ne’e di’ak tebe-tebes.  Entaun Governu devia bolu ordem relijioza sira ne’e hateten ba sira katak ita bo’ot sira husi Kanosiana presiza orsamentu hira kada tinan para halo imi nia servisu, Dominikana, Fransiskana presiza orsamentu hira. I parde sira kada sub distritu no parokia presiza orsamentu hira. I halo akordu direitamente ho sira, lalika liu husi dioseze tamba iha dioseze iha programa seluk mak iha nia responsabilidade. Labele fo’o todan demais ba dioseze tamba dioseze la kontrola ordem relijioza sira ne’e, sira independente. Tenke fo’o apoiu maka’as ba dioseze maibe ne’e bu’at seluk ida. Dioseze iha nia servisu no iha nia programa rasik.

Ha’u mos defende ke governu devia tulun dioseze no ordem sira para padre sira pelu menus iha vensimentu oan ida. Dala ruma ha’u haree padre sira kuitadu tebes tan ki’ak aat los, kalsa oan no sapatu oan ida la iha. Ne’e duni governu devia haree orsamentu ne’ebe bele fo’o hanesan vensimentu ida ba Padre sira, ba katekistas, ba madre sira. Ne’e para hotu-hotu bele servisu ho kondisaun material ne’ebe di’ak. Nasaun ne’e atu la’o ba oin, atu moris hakmatek i nasaun ne’e saudavel, la’os fisik de’it maibe nasaun ne’ebe iha saude mental no saude spiritual tenke servisu maka’as ho igreija. Igreija maka bele hanesan salvasaun bo’ot ba nasaun ne’e iha futuru. Salvasaun espiritual, hau la ko’alia kona ba salvasaun ba lalehan ninian. Hau ko’alia kona ba salvasaun espiritual no salvasaun ohin nian iha rai. Salvasaun ne’ebe espiritual no salvasaun ne’ebe moral. Ha’u ko’alia kona ba saude espiritual no saude moral. Salvasaun iha lalehan ita hotu-hotu sei hein kuandu momentu to’o maka ita hotu-hotu ba maka hare’e. Maibe salvasaun tereste ne’e igreija mos bele ajuda ita.

TS: Sua Excelencia ohin sita saude moral no mental ne’ebe daudaun ne’e iha ita nia rain mosu kazu balun ne’ebe jovens sira forma grupu tuda malu, involve aan iha drogas no mos mosu kazu tráfiku feto eskola oan sira ne’ebe ema lori ba iha bar. Saida loos maka Estadu ho parte sira ne’ebe ita boot temi ne’e bele koopera hamutuk atu kombate hahalok sira ne’e?

RH: Wainhira hau sei hanesan Presidenti da Repúblika, hau ko’alia dala barak, iha deskursu ba nasaun, iha parlamentu, i media kona ba problema tráfiku sexual ou “sexual slavery”. Iha grupu balun mai husi xina. Sira dada feto balun mai husi Xina, mai to’o iha Timor i obriga feto sira ne’e halo prostituisaun. Balun mai husi Thailandia no mai husi Filipina. Uluk ne’e ha’u ko’alia maka’as ho komisariu Carilio ho komisariu Longuinhos, husu sira para sira halo atuasaun ne’ebe maka’as. Kaer ema sira ne’e, sira nebé mai husi liur, sira nebé halo tráfiku sexual ne’e, tebe sira maka’as, tebe sira sai husi Timor ne’e. Lalika hein ba prosesu ruma. Ba iha fatin sira ne’e, kaer sira hotu, tebe sira ba so’e iha aeroportu. La iha halimar ka mamar fali ho ema sira ne’e. Ne’e ne gen sira mai husi Xina, Thailandia no Filipina maka halo bu’at ne’e. Primeiru ita tenke hamoos 100% tráfiku feto mai husi liur ninian. La’os feto sira ne’e rasik. Kuitadu feto sira ne’e barak ema ki’ak. Sira buka vida ho hahalok nune’e. Balun ema bosok ka lohi sira. Hateten dehan atu mai servisu iha Timor maibe to’o iha ne’e hasai sira nia passaporte no esplora sira.

Depois kazu seluk ita nian ne’e, Timor sira. Ida ne’e maka grave tebe-tebes tamba keta haluha feto oan sira ne’e halo atividades sexual maibe la uza kondom ka prezervativu. HIV sa’e daudaun ona iha Timor. Iha ano 2000, HIV ke ita hatene ka detetadu nebé ospital hateten katak kazu hamutuk 16 de’it. Agora atus rua ka atus tolu (200 ka 300), ne’e sira nebé ita hatene maibe hira maka ita la hatene? Portantu ha’u fiar ke kazu infeksaun ho HIV ba jovens sira ka klosan sira iha Timor, ha’u hanoin sa’e ona rihun ba rihun. Tamba dadus estatistika hatudu de’it sira nebé halo teste iha ospital  i kuandu halo teste ne’e tarde demais ona. Tamba HIV ne’e la’os hanesan malaria, ita hetan ohin kedan ita moras i ita hatene kedan ne’e malaria. HIV ninia virus ne’e bele tama ita nia ran ohin, maibe tinan lima ka tinan neen liu tiha ou tinan sanolu maka ita foin hatene. Maibe entretantu, se ita halo atividades ne’ebe la uza kondom ne’e daet ona ema seluk tan. Entaun ema ida, feto oan ida ou mane oan ida ke iha HIV i nia la uza protesaun i nia hanesan Portuguese dehan promiskuidade ne’e signifika katak toba ba karuk no toba ba loos ka ba ema hotu-hotu ne’e nia bele daet ba ema sanolu ka rua nolu. Entaun epidemia ne’e sei halo Timor-Leste monu ba rai kuak boot ida. Portantu ita nia jovens sira bele kondenadu sira nia futuru. Oinsa maka bele resolve situasaun ne’e.

Hau hanoin liu husi Televizaun tenke halo kampania loron-loron. Hau hatene ke’e Amo Nai Bispo sira, Vatikano no padres sira la konkorda ho fahe kondom. Maibe hau hanoin, ita hakarak salva jovens sira, ita tenke hateten atu hare’e dau-daun oinsa maka bele fo’o protesaun. Tamba difisil atu hateten ba jovens sira atu labele halo sexu no hein to’o kaben. Ne’e loos duni devia nune’e.  Tamba Igreija hanorin ita, primeiru namora, kuinhese malu didiak, depois kasamentu hein to’o kalan neen maka bele halo atividade entre laen ho fen. La’os namora daudaun, sexu daudaun ona. Maibe difisil atu konvense jovens sira. Ne’e duni, se ita hakarak atu salva sira, di’ak liu ita haree bu’at be kondom ne’e. Iha mundu ne’e, igreija mos la iha konsensus kona ba uza kondom ne’e.  Vatikano bele hateten kontra kondom maibe padre barak, bispu barak iha mundo ne’e, sira mos la konkorda ho Vatikanu nia pozisaun. Tamba sira mos dehan ita tenke salva jovens sira ne’e. Nune’e duni ita nia Governu tenke kampanha maka’as, tamba HIV sa’e maka’as. Ita ba iha klinika Bairopite ba ko’alia ho Doutor Dan, nia hatene, nia trata kazu lubuk ida kedas iha ne’eba.

TS: Maske Sua Excelencia ohin dehan ona sei la halo avaliasaun ba progresividade Governu ninian iha menus fulan ha’at nia laran, maibe karik bele ga la’e ita kompara to’ok membru IV Governu Konstitusional iha de’it 35 maibe susar atu kontrola no iha V Governu Konstitusional sa’e ba 55 ne’e karik ita bo’ot fiar PM Xanana bele kontrola?

RH: Hau mos bele hateten de’it katak Preokupadu lo’os ho governu nebé bo’ot tebe-tebes. Maibe ne’e Primeiru Ministru ninia kompetensia no nia direitu atu forma governu ne’ebe tuir nia hanoin. Primeiru Ministru iha esperiensia tinan lima ona nune’e ba Primeiru Ministru nia haree vantajen no desvantajen. Primeiru Ministru hateten razaun governu bo’ot ne’e para kada Ministeriu labele bo’ot demais. Bo’ot demais, Ministru ida mos labele kontrola ezekusaun orsamental. Maibe se Governu ne’e ema barak demais, Sinquenta ital, ne’e difisil ba Primeiru Ministru atu kontrola sira. Entaun signifika saida? Membru Governu tenke hatudu lealdade 100% ba Primeiru Ministru. Kuandu hau hateten hatudu lealdade 100% ba Primeiru Ministru tenke hateten beibeik sim, sim, sim. La’e, lealdade signifika servisu maka’as.

Kuandu ita simu todan hanesan Ministru la’os tama tuku walu no sai tuku lima. Maibe bele tama tuku hitu dader no remata tuku sanolu kalan ka meia noite kalan. Ne’e signifika servisu públiku tamba ita servi nasaun ne’e nune’e. La’os hanesan funsionariu bain-bain tama tuku walu no sai tuku lima. La’e, Ministru tama tuku hitu i sai tuku sanulu ou meia noite. Hanesan eis Presidenti da Repúblika, nu’udar aman ida no maun bo’ot ida ke agora la iha funsaun iha Governu no Estadu, hau hakarak husu ba sira, favor senhor Ministru sira, imi tenke hatudu imi nia lealdade ba Primeiru Ministru, maun bo’ot Xanana Gusmao. I lealdade ne’e la’os atu hateten de’it ba nia, sim, sim, sim de’it. Maibe lealdade signifika loron-loron servisu maka’as ho laran moos, rejeita envelopes no rejeita korrupsaun. Tamba se ita monu iha tentasaun korrupsaun ida, ohin ita bele kontente tamba ita hetan envelope ida ho osan iha laran. Maibe fulan neen, tinan ida ka tinan rua ita sei simu envelope ida seluk ke mai husi KAK, Prokurador Jeral da Repúblika no mai husi Tribunal ne’ebe sira hateten, favor mai iha ami nia kantor atu hahu investigasaun. Ne’e, portantu envelope osan nian bele provoka envelope mai husi KAK, mai husi Prokurador Jeral da Repúblika no mai husi Tribunal. Di’ak liu atu evita ne’e, ita moris ho osan ne’ebe Estadu selu ita. Ne’e sufisiente ona. Portantu, ne’e maka hau nia apelu ba membru governu sira.

TS: Sua Excelencia dala barak ema interpreta lealdade ne’e katak tenke hateten sim de’it ka bainhira membru governu mos bele hateten la’e ba PM wainhira atu asina kontratu single source ruma?

RH: Bele, bele hateten la’e. Senhor Primeiru Ministru dala ruma la iha posibilidade atu hetan informasaun 100% iha fatin hotu-hotu. Membru governu tenke hatudu lealdade para halo relatoriu ne’ebe di’ak ba Primeiru Ministru kona ba leis, regulamentu, prosedur ba prosesu tomak ne’ebe iha. Hanesan fo’o alerta ba Primeiru Ministru. Kuandu hateten lalika tauk ko’alia ba Primeiru Ministru la’os signifika atu ko’alia iha públiku. La’e, fatin maka atu ko’alia ne’e iha gabinete Primeiru Ministru ninian, iha reuniaun ho Primeiru Ministru mak hateten no iha reuniaun Konselho dos Ministrus. La’os atu mai liur maka ko’alia, la’os atu ba Restaurante hodi kateri kua fali ka tesi fali governu rasik nia naran. Ne’e la’e,  i labele.

Ita kuandu halo parte instituisaun Estadu no iha instituisaun Governu iha regras. Ne’e signifika katak kritika halo pesoalmente ba Primeiru Ministru ou iha Konselho de Ministrus maibe iha liur labele iha ida ne’e. Governu la’os Parlamentu. Parlamentu maka sira hakilar malu. Iha Governu, iha konselho de Ministrus iha laran de’it la sai mai liur. Estadu tenke nune’e no demokrasia tenke nune’e labele tauk Kritika. Ha’u hatene Senhor Primeiru Ministru. Nia ema ida ke’e la tauk kritika. Tamba nia gosta rona kritikas. Ne’e duni hau nia konselho ba membrus do governu sira maka, hakarak servi nasaun ho di’ak presiza hatudu lealdade ba Primeiru Ministru entaun labele tauk tenke ko’alia ho nia. Nia ema ne’ebe gosta simu kontribuisaun. Kontribuisaun ho kritikas ne’ebe konstruktivu, nia sei simu.

TS: Karik permite ami hakarak husu mos Sua Excelencia ninia hare’e ba esforsu Timor-Leste atu sai membru ida mos iha ASEAN. Importansia ASEAN ba Timor ne’e saida? Karik bele mos esplika uitoan vantajen no desvantajen nasaun Timor Leste tama iha asean?

RH:  Hau hateten ida ne’e, mai hau bu’at ida ne’ebe kona ba politika internasional, diplomasia internasional no relasaun ho mundo hau hatene uitoan. Ne’e duni hau husu ba Governu, favor, prioridade numeru um ba ita, enkuantu hanesan nasaun ida iha Asia ne’e, ita nia memberships, atu tama asean.

La iha prioridade seluk ba ita. Prioridade ba ita la’os CPLP, la’os G7+. Prioridade absoluta numeru um ba ita, ASEAN. I prosesu ASEAN ne’e la’os katak ita tama ohin, servisu remata ona, ne’e la’e. Ita hare’e ke’e normal, ita nia relasaun loron-loron ho rai Asia sira. Ita nia komersiu ho Indonesia, ho Singapura, Xina, Thailandia no Vietnam. I ita haree, ita nia Ministru sira no Deputadus sira kuandu sira halo viajen uluk ba Indonesia ho Singapora. Sira la ba Haiti, la ba South Sudaun, portantu ne’e realidade ita nian. Realidade ida ke’e permanente. Ne’e duni ha’u nia pedidu mak ida ne’e, husu ba Governu labele hanesan lakon tempu demais, rekursus finanseiru ho CPLP ou ho G7+. Tau investimentu maka’as ba ASEAN. Ne’e halo parte ita nia interese nasional no ita nia interese estratejiku.

I se maka ka’er politika externa ne’e? Ministru Negosiu Estranjeiru labele Ministru sira selu-seluk, ida-idak halo nia atividades. Hotu-hotu liu husi Ministeriu Negosiu estranjeirus, labele iha diplomasia paralela.

Portantu hanesan ha’u hateten Ita labele iha politika paralela no diplomasia paralela. Ita labele iha diplomasia paralela, bu’at hanesan G7+, CPLP no Asean, se maka lidera ne’e? Ministeriu Negosiu Estranjeiru maka lidera.
Kuandu Ministeriu Negosiu Estranjeiru presiza hanesan opiniaun teknika ou informasaun teknika entaun ne’e maka iha kolaborasaun institusional nune’e Ministeriu Negosiu Estranjeiru bele husu tulun no apoiu husi Ministeriu Finanças ou Ministeriu ne’ebe de’it maka presiza sira nia tulun. Tamba bu’at hotu-hotu iha mundo maka ne’e diplomasia Ministeriu Negosiu Estranjeiru maka lidera, labele kada Ministeriu ba halo kontaktu no akordu oin-oin i Ministeriu Negosiu Estranjeiru dala ruma la hatene. Ne’e maka ita tenke buka apriende. Hau kompriende ita nia nasaun sei foun hela no ita nia instituisaun sei fraku nune’e dala ruma bu’at sira ne’e la’o la loos. Maibe ita tenke haree oin sa maka halo governasaun la’o di’ak liu no koordena di’ak liu.

TS: Senhor Doutor, hanesan ohin ita bo’ot apela ona katak devia Timor-Leste presiza tau prioridade atu investe maka’as ba nasaun ne’e atu tama ASEAN maibe ema balun dehan fali katak investimentu entermus de finanseiru halai liu fali ba G7+. Saida maka ita hatene kona ba ne’e?

RH: Primeiru hau sente kontente Governu nomeia Sekretariu Estadu ida ba assuntu ASEAN. Ne’e di’ak, primeiru Sekretariu Estadu ne’e joven ida, diplomata Timorense ke’e iha matenek no esperiensia ona. Ne’e hatudu Governu nia komitementu ba ASEAN. Maibe tamba ita ema ladun barak, rekursus umanus laiha no rekursus finanseirus mos la’os hanesan barak liu, hau hanoin di’ak liu ita konsentra ba ASEAN. Por ijemplu kona ba presidensia CPLP nian iha 2014, hau hanoin di’ak liu ita buka ko’alia ho maluk CPLP muda ba tinan seluk, ba 2017 ka 2018. Tamba difisil tebe-tebes Timor-Leste atu tama ASEAN, tau matan ba G7+ i ka’er presidensia CPLP. Tamba presidensia CPLP ne’e tinan rua kedas i iha seitor barak ke’e ita tenke tau matan wainhira ita assume presidensia CPLP nian. I ita do’ok tebe-tebes husi Portugal no Brasil. Kuandu ita kaer presidensia ne’e, se ita hakarak seriu duni entaun atividades ne’e tenke intense barak loos. Entaun oinsa maka ita bele tau matan ba CPLP nia presidensia i au mezmu tempu tau matan ba ASEAN. Ne;e hau hanoin difikuldade bo’ot.

Hau hanoin di’ak liu Governu bele hateten ba kolega sira iha CPLP atu husu ba rai seluk maka kaer lai, bele Portugal maka kaer fali i Timor konsentra ba ASEAN. Tamba Timor tenke tama ASEAN iha 2013 ou 2014 labele tarde liu tan. I ita kuandu tama, ne’e responsabilidade barak loos. Vantajen barak, ne’e hanesan fo’o prestijiu ba Timor-Leste no hau la hare’e ke’e iha dezvantajen. Tamba se dezvantajen barak entaun rai sira seluk la tama ou sira sai fali tiha ona. Ne’e, ita ba husu ba Kamboja, Myanmar, Vietnam kona ba se iha dezvantajen ga la’e? Sira sei dehan la’e, dezvantajen la iha. Iha mundu ne’e la iha rai ida ke’e la halo parte organizasaun regional ida. Ne’e ha’u hateten favor ba Governu atu tau matan ba ASEAN nu’udar prioridade numeru um. I ha’u mos kompriende Primeiru Ministru nia laran luak, hakarak ajuda rai sira G7+ ne’e maibe sira ida-idak iha sira nia organizasaun rejional. Hanesan Liberia, Sierra Leone ho South Sudaun sira hola parte Africa Union. Haiti halo parte organizasaun Amerika Latina. Sira bele buka dalan iha sira nia organizasaun rejional para defende sira nia interese. 

TS: Karik Senhor Doutor mos notta total orsamentu ne’ebe investe ba preparasaun atu TL tama ba ASEAN ne’e hira no hira maka ita investe ba G7+?


RH: Hau la kuinese orsamentu ne’ebe governu iha ba ASEAN. Maibe hau hateten de’it maka ida ne’e, importante liu-liu maka ASEAN la iha bu’at seluk. Timor tenke hamutuk ho Indonesia, Singapura, Thailandia no nasaun ASEAN nian. Merkadu ne’e 600 milloens de pessoas. GDP ASEAN ninian ne’e bo’ot tebes, liu tiha um triliaun Dollar. Ita hakarak semo sai husi Timor ba para de’it iha Bali no ba para de’it iha Singapura antes atu ba rai seluk. Ita nia Primeiru Ministru, nia naran di’ak loos iha Indonesia. Nia belun bo’ot ho Susilo Bambang Widoyhono no lider sira seluk. Ne’e duni, ita timor tenke buka oinsa explora didi’ak relasaun ida ne’e, para ita bele hetan forsa liu. Ita bele hateten Senhor Primeiru Ministru maka hanesan arkitetu numeru um ba amizade no relasaun ho Indonesia. Entaun ida ne’e maka ita foka, to’o ita tama tiha bele avontade ona uitoan.

Portantu ita seidauk tama ne’e, ita lalika assume presidensia CPLP lai tamba ita nia maluk CPLP, sira kompriende se Timor husu atu halo adiamentu ba Presidensia nian. Tamba sira ida-idak CPLP ne’e halo parte organizasaun rejional sira nian. La iha rai ke’e CPLP la halo parte organizasaun rejional. Ita husu ba Portugal, saida maka importante liu ba Portugal entre CPLP ka Uniaun Europeia? Sira hateten, deskulpa maibe Uniaun Europeia. Ita husu ba maun Brasil sira, se mak importante liu ba imi entre CPLP ka Merso sul ou organizasaun Amerika Latina. Sira hateten deskulpa, ba ami ne’e Amerika Latina maka importante. Ita husu ba kamarada sira Mozambique, sa ida maka importante liu entre CPLP ka Uniaun Afrikana? Sira hateten deskulpa alin Timor oan sira, ami ne’e konsentra ho Uniaun Afrikana. Portantu, CPLP importante tan politika CPLP di’ak. Maibe dala ruma ita tenke hateten, tinan ida ne’e ou tinan seluk mai ne’e, la’os atu sai presidensia CPLP nian. Ita sei kontinua membru CPLP no kontinua partisipa mas di’ak liu lalika mehi atu kaer presidencia CPLP.

TS: Karik ami bele husu mos kona ba isu ne’ebe ema so’e dehan katak Amerika buka atu harii baze Militar ida iha nasaun ne’e. Ne’e los ga lae?

RH: Ha’u rona bisu-bisu ne’e tinan sanulu ona, ha’u la fiar ke’e Amerika iha interese atu halo baze iha Timor, tamba primeiru ita tenke hare’e mos vantajen no dezvantajen ba ita atu simu baze estranjeiru ruma iha ita nia rain. Segundu ita tenke hare’e mos reasaun husi ita nia vijinhus sira. Por ijemplu, Indonesia sei la kontente no sei la hare’e nee ho matan di’ak. Indonesia nia politika sira kontra baze militar ruma iha Sudeste Asiatiku. Maibe Kooperasaun maka’as liu ho Amerika, ita buka. Timor nia relasaun ho Amerika di’ak tebe-tebes. I ita nu’udar rai ne’ebe ki’ik, ita tenke buka sadere ba aman sarani bo’ot ida. Ne’e ha’u hateten, Barack Obama maka ita nia aman sarani. Ita nia aman sarani la’os Russia. Ne’e duni ita nia aman sarani bo’ot maka Barack Obama. Ne’e duni ita buka relasaun di’ak ho sira. Sira bele mai halo ezersisiu militar konjuntu. Se’e sira hakarak mai halo training iha ne’e, ne’e di’ak. Fo’o apoiu liu tamba ita nia Forsa. Se ita nia Aeroportu Baukau ne’ebe la uza ne’e, se sira hakarak devez enkuandu mai “practice flight”, semo sira nia aviaun ne’e tamba sira presiza practice ne’e, ita bele empresta ba sira. Maibe ne’e la’os permanente. Ne’e duni ha’u la fiar bisu-bisu kona ba baze iha Atauro. Atauro ki’ik oan los no be’e mos laiha. Ne’e ba halo fali baze saida iha ne’eba.

TS: Senhor Doutor, ema ko’alia barak katak “power shifting” husi parte Oeste mai iha Asia liu-liu hanesan Xina, Korea no India. Hanesan ema ne’ebe han midar no moruk diplomasia ninian oin sa ita bo’ot ninia hanoin?

RH: Iha Asia poder rua ke’e bo’ot tebe-tebes maka Xina ho India. Timor tenke iha relasaun di’ak ho Xina maibe tenke hahu buka hari’i relasaun ho India. Iha tinan 20 tan populasaun India sei liu ona populasaun Xina. I teknolojia India nian la’o nafatin. Maibe India ho Xina la hare malu ho di’ak. Iha problemas oin-oin. Iha rivalidade no iha problemas Fronteiras. Maibe Timor-Leste mos tenke buka nafatin relasaun metin ho Japaun no Korea do Sul. Ita hatene ke relasaun Korea do Sul ho Xina ladun di’ak nune’e mos Japaun ho Xina ladun di’ak i Japaun ho Korea do Sul mos ladun di’ak. Maibe Timor-Leste tenke buka relasaun di’ak ho sira hotu, ho Korea do Sul, ho Japaun, ho India no ho Xina. Maibe hanesan hau hateten ne’e, prioridade maka Asean no prioridade ba ita maka relasaun ho rua, Australia no Indonesia. Ne’e ita nia vijinhus.

Ita kuandu moris iha Bairro ida, hela iha bairro ida, ita buka relasaun di’ak iha bairro ne’e. Ne’e duni, se ita iha Sudeste Asiatiku, ita tenke buka relasaun diak ho vijinhu. Vijinhu ne’ebe bo’ot liu maka Indonesia maibe iha kotuk iha Australia iha ne’eba. Australia, rai ida kee di’ak. Hau hateten ba ita nia populasaun no lideres sira atu lalika deskonfia Australia. Australia nia relasaun ho Amerika ne’e bo’ot loos. Se ita hakarak relasaun metin ho Amerika di’ak liu ka’er mos relasaun metin ho Australia. Ba Amerika prioridade iha Asia ne’e rua maka ida relasaun ho Australia no ida seluk ho Japaun. Ne’e duni Timor tenke tau matan liu-liu ba relasaun ho Indonesia no Australia. Maibe lalika tauk Xina tamba Amerika deskonfia Xina no rai balun iha Asia mos deskonfia Xina. Hau la deskonfia, tamba Xina nungka halo invazaun ba rai seluk. Rai seluk maka uluk invade sira. Amerika invade Japaun, França no Inglaterra. Sira maka uluk, tinan atus ba atus halo kolonizasaun ba Xina, halo umiliasaun ba Xina, hanehan Xina, hanehan para Xina ki’ak nafatin. Agora kuandu Xina moderniza, sira deskonfia. La’e hau kuinhese Xina. Sira nia politika maka buka atu sai “soft Power” iha mundu. Sira hakarak domina iha teknolojia, iha siensia no Komersiu maibe sira la buka domina militarmente.

TS: Mas kona ba Power shifting ne’e ba Xina ho India ne’e bele akontese?

RH: Ha’u la fiar. Ha’u hanoin pelumenus tinan tolu nolu tan, sei iha poder mundial ida ne’e maka Amerika. Tan ba kuandu ita ko’alia power shifting, ne’e muda mai Asia. Muda mai Asia ba se los? Mud aba Xina ka muda ba India. Sira nain rua haree malu la di’ak. Rai bo’ot rua ne’e rivalidade. Xina ho Japaun rivalidade ne’e duni ha’u la fiar kee Asia tama fali iha Amerika nia fatin nu’udar potencia. Potencia la’os rejiaun maibe ba rai. Se maka atu sai potencia iha Asia ne’e, Xina ka India? Problema ho japaun mos maka katuas barak loos. Xina mos terseira idade komesa aumenta. Iha tinan rua nolu ka tolu nolu tan ema katuas ka terseira idade sei barak loos iha Xina. Ita la konsege sai hanesan super potencia ho terseira idade. Super potencia ne’e jovens sira maka bele sai super potencial. Amerika jovens nafatin tan ba sira loke odamatan ba imigrasaun. Ema husi mundo hotu-hotu ba Amerika no hetan nasionalidade hanesan ema Amerika. Sira la’os taka odamatan. Ema husi xina, India, Europa, Amerika latina no Afrika sira ne’e maka Amerika ne’e sai riku bo’ot loos. Sira nia politika ne’e loke odamatan loke neon. Japaun, Xina ho Korea do sul tauk estranjeiru tan sira mono kultura  no mono etnesitis maibe amerika multikultura. Hanesan estatua liberdade hateten, nia loke liman simu hotu-hotu ne’ebe ki’ak , halai husi violencia, halai husi tirania, husi ditadura iha mundo ne’e ba iha Amerika.

Thursday, 27 December 2012

EMILIA: "NO COMMENT" REGARDING HER SUSPECTED BREAKING OF THE LAW

 Tempo Semanal - Dili, 26/12/2012
Translation of article 17/12/2012


Journalists have been denied any comment or response from the Finance Minister despite their repeated requests for interviews with her or for information from her to try to clarify allegations that have recently arisen regarding her in the press, and this from a Minister who has in the past repeatedly declared herself to the public as the motor for transparency and accountability.  The question must be asked; what is Minister Emilia hiding from the public?

On 27 November 2012, shortly before the commemoration of the 37th anniversary of Timor-Leste's independence, Tempo Semanal published allegations of Corruption, Collusion and Nepotism (commonly known by its Indonesian acronym "KKN") against the Finance Minister, Emilia Pires.  The allegations against this senior member of the government, who has held the Finance portfolio for the second term of government, emerges from circumstances where budget funds were approved to enable acquisition of goods from a company owned by her husband.

This conduct by the Finance Minister, Emilia Pires is suspected of breaching the conflict of interest provisions for state agents established in article 32, chapter IV on Incompatibility, of Law No. 10/2005, The Legal Regime on Procurement.  The Minister who is fond of claiming utmost transparency and accountability feigned at not knowing of and letting through to acquire a government contract her husband's company.  To try and find answers to these questions raised about the conduct of the Finance Minister Emilia Pires, from prior to the date of publication, Tempo Semanal has tried on multiple occasions through various means to seek confirmation of certain facts from her.  However, we have been unable to get any response whatsoever from her despite our repeated efforts.

On Tuesday, 11 December 2012, Tempo Semanal tried once again to get a response to questions from the Finance Minister personally during her attendance at the National Parliament.  However, the Finance Minister herself declined making any comments to us.  "I will not comment to the whoever in the press regarding this issue," the Finance Minister told Tempo Semanal.

The raising of these allegations have stirred great public controversy, because of statements made by the Director of the Guido Valadares National Hospital, Odete da Silva Viegas to Tempo Semanal on 23 November 2012, that according to her letter of request with reference number 130/adm/HNGV/III/2012, which she addressed to the Vice Minister for Health, Madalena Hanjan, there was no request for the equipment ultimately supplied by the company Mac's Metalcraft Pty Ltd, a company owned by and whose director is Warren Mc Leod, the husband of the Finance Minister, Emilia Pires.  Worse, some state agents used the request from the Director of the Guido Valadares National Hospital as justification to seek additional unallocated budget funds, which had already been pre-arranged in February 2012.

Looking at the details born out in the documents in this case, there are things that were clearly not right.  The request from the director of the National Hospital to the former Vice Minister for Health, Madalena F.N.H Costa Soares Bsn, on 22 March 2012 request the urgent purchase of medical equipment related to the work of the Hemodialysis Unit.  This included equipment like two Hemodialysis machines, two sets of beds and consumables to enable the unit to undertake its work in caring for patients requiring hemodialysis treatment.  

According to the list annexed to the letter signed by the National Director of NALA, Leao Borges, S Sos. MPH, Head of the Medical Equipment Management Department, Avelino Afonso Brites and former Vice Minister of Health, Madalena F.N.H. Costa Soares Bsn, a budget of US$2,004,100.00 was proposed to purchase 17 items for the hospital and health centres.  But what is interesting from the items listed in the annexure to the letter sent by the Vice Minister for Health, Madalena Hanjan to the Finance Minister, Emilia Pires, the first five items listed were all equipment to be purchased from the company Mac's Metalcraft Pty. Ltd.    

So if we look at the whole process from beginning to end, we conclude that there was "collusion" at high level between some members of government during which they tested one another on ways in which their family members could financially benefit from the budget of the state.  Because, prior to the Director of the National Hospital sent off her letter on 22 March 2012, the Finance Minister, Emilia Pires had already approved the budget request that had been proposed by the Vice Minister for Health, Madalena Hanjan. 

Immediately after the Finance Minister approved the request for additional budget funds from the government's contingency fund, on 24 February 2012, Warren Mc Leod, the Director  of the company Mac's Metalcraft submitted his quotation to Agapito da Costa, the Procurement Officer for the Ministry of Health.  Following this on 21 March 2012 the Vice Minister for Health wrote to Prime Minister Xanana and copied the Finance Minister.  Madalena Hanjan proposed in that letter for the company Mac's Metalcraft to be the sole supplier because it was an emergency purchase.

Interestingly, in February the Vice Minister for Health used only the letter of request from the Director of the National Hospital for two hemodialysis machines and two beds as the basis for her justification to back up her request for funds as being an emergency.  However, equipment ultimately supplied by Mac's Metalcraft including some of the eighty (80) beds are in storage at the National Hospital.  

"The Finance Minister is a 'public official'. Because of this very reason she cannot approve funds to her family's company, but least of all her husband's.  With this the Finance Minister has breached the Procurement Law," said the director of Luta Hamutuk, Mericio Akara to Tempo Semanal. According to Akara, 30% of procurement projects are awarded through single sourcing currently.

"But, the mechanism was also frequently breached. Such as single sourcing, which is justified when there is an emergency or something needs to be acquired quickly.  But, if there is no emergency though I do not think it can be single sourced.

If there is a natural disaster we can understand if the procurement is treated as an emergency.  But, too many times procurement that is not really an emergency are categorized as emergencies and treated accordingly. Because of this, indications of KKN (Corruption Collusion and Nepotism) arise in these emergency procurements.

Despite this, this is the course used to access funds to spend quickly.  Because, with this approach, they can use single sourcing.  But this way they can also engage in all forms of manipulation, because if it has to undergo normal procurement processes then there is no course available for them to engage in KKN.  So, this is why they use single sourcing.

It is not only though single sourcing though, because via normal procurement processes they also try to manipulate things, then it is easier to do with single sourcing where there are no means of control.  In these type of processes, whoever has the power makes the decisions. So, if they have family relations involved they do not need to be afraid of giving it to them.  People are already used to it, use to saying that someone inside gave a contract to their relative," Akara accused.

Previously, in its edition number 42, Tempo Semanal published an interview with the Jose Neves, one of the deputy commissioner of the Anti Corruption Commission (Tetum acronym: "KAK"), wherein he said that the equipment acquired in the case in question could not be classed as emergency items. He added that they had simply invented this as being an emergency acquisition.

Akara explained that, KAK has to be proactive in investigating these cases.  Because, it is an extraordinary institution created to be proactive in investigating such cases, not just wait to act on complaints. KAK has to be proactive and we recommend that that it should not fear anyone in Timor-Leste. KAK as an extraordinary institution should not be wary of anyone and if there are clear indications of KKN then it should investigate it immediately.

Monday, 24 December 2012

PARTE IV : Opinaun Husi Estudante Kona Ba Alegasaun Emilia Aprova Fundus Ba Mac’s Metalcraft


 Ministra Financas Emilia Pires to'o agora sei nonok nafatin no rejeita atu klarifika ba publiku kona ba Mac's Metacraft ne'ebe deskonfia nain husi ninia kaben mos hetan projeitu single souce husi Governu ho orsamentu husi fundus kontijencia.

Estudantes Universitariu sira lubun ruma maka foo sira nia komentariu kona ba lala'ok Ministra Emilia ninian ne'ebe tuir mahasiswa sira katak la iha moral tan ba hatene hela hahalok ne'e viola leis maibe husi liu de'it.

Mahasiswa mos alega katak Ministra Financas RDTL uza ninia poder hodi bele hariku ninia kaben nia kompania. Tuir mai ita ba akompania hamutuk komentarius husi estudantes sira.

Naran             : Izac Saramentu
Estudante     : UNITAL

Alegasaun KKN hasoru Ministra Finansas ne’ebé aprova fundus ba ninia kaben injustisa boot. 

Tanba, Ministra Finansas uza ona ninia poder hodi hakat liu Lei. Klaru katak, nia (red-Ministra Finansas) viola ona Lei juridiku aprovizionamentu nian tanba kompaina ne’ebé suplay ekipamentus ne’e la eziste iha rai laran.

Tuir hau nia hatene ema ne’ebé mak komete iha Korrupsaun ema ne’e la iha responsabilidade moral. 

Maibe, iha sira ninia kakutak ne’e oinsá bele naok hodi hariku an no familia. 

Hanesan estudante ha’u husu ba Parlamentu Nasional no KAK presiza hare kazu ne’ebé deskonfia iha envolvomentu Ministra Finansas hodi bele hahú hala’o investigasaun ona.


Naran             : Miguel Soares       
Estudante     : UNITAL

Ha’u hanoin kazu Ministra Finansas aprova fundus ba ninia kaben injustisa boot. 

Tanba, Ministra uza ona ninia poder hodi viola Lei aprovizionamentu. 

Atetudi Ministra Finansas ne’e hatudu katak Ministra Finansas rasik la iha responsabilidade morál no felizmente nia rasik hafoer ona estadu nia naran. 

Tanba, iha fatin barak nia (red-Ministra Finansas) sempre koalia barak kona ba boa Governasaun.
Ho ninia kompetensia nu’udar Ministra Finansas, Emilia Pires komesa uza ninia poder hodi aprova fundus ba ninia kaben hodi hariku ninia familia. 

Klaru katak osan ne’ebé Ministra Finansas aprova ne’e osan povu nian. Ne’e duni, hanesan estudante ami husu ba KAK atu hala’o investigasaun ne’ebé profunda.


Naran             : Mesquita Soares
Estudante     : UNITAL
Dala barak nai ulun sira sempre koalia kona ba Boa Governasaun, transparansia no akontabilidade. 

Maibe, oinsá mak ita bele garantia kona ba boa governasaun se bainhira Ministra Finansas rasik tau as interese nasional hodi aprova fundus ba ninia kaben hanesan fó sai iha jornal nasional balun.

Atetudi Ministra Finansas hatudu katak, Ministra Finansas la iha responsabilidade moral. 

Ne’e duni, ba ha’u atetudi ida ne’e kategoria hanesan korrupsaun no krimi boot ida, tan ne’e estudante husu ba orgaun kompetensia atu toma responsabilidade. 

Tanba, agora daudauk publiku hakfodak ba ema sira ne’ebé involve kazu korrupsaun. Maibe, lidera hela nasaun ida ne’e.
Klaru KAK presiza hala’o duni investigasaun ba prosesu ida ne’e. Tanba, hahalok hirak ne’e fó ameasa boot ba nasaun nia futuru.(**)




Timor Leste Prepara Aan Ba Natal 2012 Ho Kalmu

Tempo Semanal-Dili,24/12/2012

Iha liuron ninin kolomera ho eis merkadu lama ninia oin nakonu ho vendedores no mos sosa nain sira. Trotoar leten la'os de'it ona fatin ba ema atu la'o ain ninian maibe mos fa'an roupa no sasan sira seluk.

"Ami fa'an iha ne'e tan ba fatin mak ne'e no ema sosa duni," dehan Angelina Marcal.

Angelina Marcal ho idade 35 fa'an hela roupa ne'ebe habai iha trotoar kolomera ninian ne'e hateten katak ninia rendimentu aumenta duni tan ba loron ida nia bele halo to'o dollar atus rua ba leten.

Nia hatutan katak durante ne'e sira la hasoru problemas hanesan jovens sira baku malu iha parte refere nune'e la interompe sira nia atividades iha fatin ne'eba.

"Ami fa'an iha ne'e la hetan ameasas ka ema mai halo kompranca iha ne'e. Ami kontente tan ba situasaun seguranca iha ne'e di'ak hotu maske PNTL la halo patroliamentu iha ne'e," Angelina dehan.

Husi Parte seluk sosa nain Maria Asuncao ne'ebe fihir hela hela iha parte Kolomera dehan nia gosta sosa roupa sira iha fatin ne'eba atu lori fai ba distritu nu'udar presente natal ba ninia maluk sira.

"Sasan iha ne'e ninia folin di'ak no kualidade roupa ba labarik sira iha ne'e mos di'ak," Maria Asuncao dehan.

Nivel kompriensaun husi komunidade hahu di'ak nune'e sira rasik maka mantein seguranca di'ak ba sira nia bairo inklui mos kolomera hodi garantia situasaun ne'ebe konduxivu atu ida-idak hala'o ninia kna'ar.

Iha parte seluk tuir observasaun iha jovens sira ladun halo problemas hanesan tinan-tinan liu ona. Jovens sira preokupa aan ho halo prezepio no ladun hatudu sinais hemu iha besik fatin prezepio ninian maske iha fatin sira ne'e sei iha muzika disko, rege no pop maka akompania ho lampu disku hamaluk prespio mininu Jesus ninian.

Tuir mos observasaun Governu hola iniciativa halo presepio iha fatin publiku balun inklui tau lampu ho pohon natal iha palacio do governu, iha jardin Lecidere, jardin rotunda Merkadu lama no fatin publiku seluk hodi harame kapital nasaun ninian.

Iha Palacio do Governu ninia oin Governu iha palku muzikal ida hodi anima komunidade sira. Iha kalan tuku hitu liu loeon 23/12/2012 banda muzika balun toka no kanta hodi dada komunidade sira ba iha fatin refere.

Sunday, 23 December 2012

Quo Vadis Timor-Leste? – Rumu Ba Ukun-Rasik An ka Kolu-Molik An?


Ho: Frederico Jerónimo Boavida
Ex- Jornalista Repoter Rádio Fini Dioseze Baucau 2007-2008

Ita lee, rona no asiste ema barak husu liu husi TV, Jornál, Revista no Diskursu sira: pergunta mak sempre hanesan – Quo Vadis (iha Lian Latin); Dove Va? (iha Lian Italiano); donde vás? (iha Lian Espanyol); Para Onde é que vai? Where Are you going? ka (ou) ba nebé TL? Ita; tanba dit la hatene futuru Timor-Leste nian atu sai oinsa loos; tan ne’e mak ita husu Timor-Leste atu ba nebé loos! Timor-Leste Rumu Ba Sai Siganu Eh ( = entah) Sai Malae-iha-rain-rasik, karik; se mak hatene? Oinsá ho ukun-an? Ka atu ba Kolu-Molik-an no sai Laek buat hotu: Laek rain, Laek Kultura, Laek Lian, Laek Rasa, Laek Relijiaun, Laek Nasionalizmu no Patriotizmu no karik hakarak mak sai fali malae iha Rain rasik; hodi nune’e lakon buat hotu hanesan Siganu ida mak bele la’o lemo-lemo no moris husi mundu nakukun tanba kondisaun no sirkunstánsia sosiál no la’os Siganu Orijináriu sira nebé mak pur natureza lori karákter nómaden.

Á’at  liu tan mak ita Timor-Leste hahú goja ita nia Ukun-Rasik-An iha enkuadramentu Iróniku: katak, de tal maneira inventa no hatuur forma sosiál iha agrumentu no aglomerasaun sosiál husi individu ida-idak ho karákteristika privadu ida-idak nian no ho neneik reveste fila fali tipu no espésie foun karakterístika sosiál kolektiva nian mak bazeia ba estatutu grupu no konvensaun naun-eskrita husi nebé mak haburas hamutuk no ho dezenvolvimentu de tempu individu ida-idak lakon hikas ninia auto-konfiansa, auto-domíniu no auto-determinasaun hodi hamriik fortifeiu ba grupu mak reveste-an totál ho personajem mítika no místika ida ninia karaterístika individuál no ikus mai ita hetan ema ida loos dit mak domina tomak ema hotu (individu ida-idak iha grupu ida ne’e nia laran): no hakarak ka lae; saida mak personajem ne’e hakarak ka la hakarak, hanoin ka la hanoin no mehi ka la mehi; mak membru sira sujeitu no subjugadu segamente (ho delek totál) sempre  halo tuir no ikus mai individu ida-idak lakon ninia Ukun-Rasik-An no grupu kolu molik nia no individu ida-idak sai meramente objektu no instrumentu hanesan besi a’at, hena a’at no estatua ka boneka ida mak grupu ne’e hakarak utiliza no uzufruir ba sira nia meta no objetivu kamufladu/hafalun-an ba hanesan fantose ka fantazma ida. Konsekuénsia mak personajem rasik inkonsiente ho grupu transforma no inkorpora tiha iha ninia personalidade individual pernosajem ne’e ninia-an rasik karakter ida hanaran Absolutizmu ka Ditador no grupu hahú haburas réjime ditadura no iha ida réjime ditadura ne’e mak manan terenu no kampu de atuasaun mak hahú haliis ba pontu estremidade ida mak hanaran: radikalizmu, fanatizmu, fundamentalista no estremista.

Estremista, Fundamentalista, Fanatizmu no Radikalizmu nebé mak ita akompanya universalmente iha mundu no sempre rona; ida ne’e iha ezizénsia polítika ida husi jogu polítiku Dezenvolvimentu Umanidade Globál nian hodi utiliza elimina tabuu, Racizmu, Elimina Nasionalista no Patriotista Negativa (katak Patriotizmu no Nasionalizmu mak taka-an ba mundu nia dezenvolvimentu globál no proibe ka bandu ninia povu atu uzufruir meius elektróniku: Rádiu, Telivizaun, Rakal, HT, Hand Phone, Telefone fixu, internet, I-Pad no selu-seluk tan) no ita sempre haree Figura Konyesida Mundiál sira sempre negosia de tal maneira atu transforma sosiedade iha paíz ida nebé haterus ninia povu atu povu sira hetan hikas Liberdade no sente hetan hikas aar entuziazmu nudar influénsia husi “The Wind of Change” no “Moru/Tembok Berlin” nebé mak durante ne’e sulan sira iha vida primitividade/Kolot nia laran sai nakrahun no bele haree naroman.

Akontese iha Timor-Leste Poítika utiliza Estremista, Fundamentalista, Fanatizmu no Radikalizmu em vez halakon primordiál negativu no Primitividade Klásiku negativu mak halo nakukun no sulan povu ne’e atu nakarahun; ita iha Timor-Leste utiliza hodi tolan hikas ita  nia oan sira mak hakat to’o tiha no hetan ona naroman monu hikas ba infernu kidun molok beiala sira nia tempu; ita kolu ita nia oan sira halo laek buat hotu ho razaun katak sira Riku, Moos, Matenek, Santu mak hatene hotu no diak liu buat hotu no ho ida ne’e ita sai anti dezenvolvimentu no monu ba krize identidade no tama iha faze kompleksidade Psiko-Sosiál Patólojiku mak Emveija katak nusa sira bele no hau la bele; tansa sira riku iha materiál no hau la’e; tansa sira goja hanesan dit ho malae no hau lae mak halo ita sente inferioridade no ita haburas mak karakter barbariedade feroza no kruel iha ita nia-an no hakarak haan-raan dùké sai envezozu pozitivu katak hau enveija atu hau mós bele buka dalan hodi hakat neneik ba oin hodi to’o mós hanesan sira no la’os atu buka dalan oho-an (bom bunu diri tanba hau nia enveija megalómaniaka katak bulak teb-tebes hakarak sai riku no ema boot derepente!).

Kuidadu ho konsepsaun, kompriensaun no disernimentu ba informasaun insufisiente katak kuidadu interpreta informasaun la adekuada no proporsionál mak foti kedas nudar sínteze ka substánsia no esensia ba algu ida; wainhira iha falta de komunikasaun ka “miss-Communication”; basá bele rohan ba halo a’at an-rasik. Ita la bele uza tilun dit hodi justifika buat hotu mak agora iha era modernizmu globál ida ne’e sensuradu; katak ita tuur iha fatin no ema seluk huu mai ita lia-anin ka elektrónika dezvia vóz de fundu no kria senáriu ida hodi lasu ita tama armadilya artifisiál no ita rona dit ita tolan kedas! Ita la bele halo Tilun mak sai Fali Ita nia matan! Se ita komete karik aktus kriminais ida iha fatin públiku ka ita tortura no prátika asasinatu/homesídiu ida mak ikus mai rasta ita ba tribunál atu ba hatan mak Juizes sira husu: - “Ó haree duni ho matan no Kaer ho  liman rasik?” mak ita hatan fali – “Lae! Hau Rona dit!” – “Ó rona husi se!” – “Hau rona ninia lian!” – “Nia se?” mak nia ida hau rona ninia lian ne’e nega, dezmente ka reforsa mós hodi hatan hikas – “Hau mós rona hanesan husi nia ida seluk tan!” no rohan ba Kuda-Tali-Rebo-Rebo hodi sai Laho Tilun no monu ba grupu “Laho-Tilun” anónimu mak kompostu husi ema deskonyesidu mak haforma-an “Terrorista” seim organizasaun ka Grupu ida mundu tomak tauk mak bolu Terrorizmu no mundu konyesedor no polítiku pro-dezenvolvimentu umanidade inventa hikas “personajem iska” (sai nudar figura terorista) politizada ho fama mundiál hodi bele elimina Laho-Tilun; tan ne’e mundu dezenvolvidu tais/filtra  informasaun, mensajem no aktus hotu nebé mak tenke pasa liu husi sistema telefónika atu bele reforsa ita ida-idak wainhira hetan akuzasaun no sai suspeitu ba aktus kriminál; ita inosente ka sala la’ek karik ita iha evidénsia no prova atu bele aprezenta-an hodi defende katak hau rona, kaer ho liman no iha prova arkivadu tiha ona iha portál elektrónika no ita nia Estadu bele interven hodi buka iha Sentru Investigativu ka Sentru ba Telkomunikasaun atu media ka halo mediasaun ba ita nia kazu no bele buka solusaun adekuada no pasífika! 

Aktualmente ita bele artifisialmente manan Kazu mak ita komete lisuk krime liuhusi jogus grupu nian: mak hanesan ita sulan hamutuk kbiit-laek no sala-laek eh inosente, hafoin ita hafahe malu ba parte rua Pro-no-Kontra; ita buka sulan públiku no hadiuk no halo bilaan públiku, ikus mai wainhira públiku toman no baibain katak – “Eh, diak hela sa! Sira sempre hanesa ne’e!” no ita inventa senáriu katak dezastre, atake kárdiaku eh hetan bolsa estudus no ba tiha ona eskola; ita esplora fasilidade Elektrónika – Liu husi boikota telephone (hamosu ‘roming’ distorsaun mak ko-insidénsia entre vozes – lian ida mak individu loos nian no lian seluk mak ida boikota; ita uza nafatin sistema hafalun ho I-pad – hau hatetek ba I-pad animal hateke mai hau no hau nia lian sai eh hau hateke ema ida seluk no ninia lian ho nia oin mak sai maibé hau duni mak hasai lian hodi uza I-pad); hau transforma Baucau mak Dili, Ermera, Ainaro, Lospalos no Likisá eh Suasi, Bobonaru, Manatutu, Atauru, Same, Oekusi, Viqueque no Aileu – Vice-Versa hodi dehan ema la’os iha Dili maibé iha Distritu rasik no mate iha nebá lori fali mai iha ne’e no mate iha ne’e lori fali ba nebá; konsekuentemente ita tama iha “Hasulan Forsadu, Halakon Forsadu no tráfiku ba ema mak fraku no mesak, kiak no inosente!” Ita tuir meti-metin hodi skak ema ida hodi kria senáriu mak tátika dama eha sadrez: regular ka guerilya eh random hodi manan buat laek ida mak hakotu inosente ida nia moris no haburas ita nia mentalidade mak anti Lei no Ordem eh tauk moris iha realidade; maibé la tauk atu kontra lei no ordem no la tauk atu moris iha nakukun no kotu-kotu eh helik. Hau louva Mundu modernu; mak la konsege kontrola ninia ema hodi husik hala’o baibain entau utiliza sistema Kamera Detektiva hodi sensura movimentu ninia povu no Estadu iha ninia interasaun sosiál, assim ke mosu faktus krime ruma; dehan iha área nebé sira lokaliza kedas no identifika kedas. Nune’e mak ita buka atu bosok manan loos ho modus operandi hotu….

Ita liu tiha ona esperiénsia pasada mak ita rona Liafuan ka Termus: “Mauhuu no Bihuu!” sira nebé huu door tilun no inosenteoan sira rona dit hodi halai tuir ba no monu ba “Koak-Ibun”; hafoin ikus mai mate mesak no mate-faak! Mauhuu no Bihuu mak huu karik Kreatividade no Inspirsaun Konstrutiva hodi buka lisuk solusaun ba Problema no halo mediasaun; ida ne’e sei haburas Dezenvolvimentu. Mak ita sai Mauhuu no Bihuu hodi sulan lisuk ema mesak loos ida dit, laek buat hotu, laek maluk, kiik, kiak no ho konyesimentu la sufisiente; ita inderetamente hanesan neo-kolonialista no neo-invazor mak impede ukun-an no sai anti dezenvolmentu; inkonsientemente haburas lisuk Sidade ka Palásiu da Sinzas katak Sidade no Palásiu ka Paíz ida nebé ikus mai sai rai-rahun.

Ita mós rona no haree senáriu mak kria kondisaun haliis ba pontu estremidade rua atu haketak malu para sempre: Boot hakribit kiik, Riku hakribit kiak, matenek hakribit matenek-uiton, Forte hakribit fraku; hanesan karik nain rua nunka presiza malu;  afinál: kiak, matenek uitoan, fraku harii ka sai “mão das obras” ka Kuli Bangunan no kastigu-an iha loron manas laran hodi hari edifísiu nobre iha fulan barak ka tinan tomak to’o Edifísiu sai Palásiu Nobre no Ministériu; ikus mai matenek no moos oan sira tuur iha AC okos haluha no inkonsiente katak sira nebé ita hakribit ninia liman-rohan mak ita goja dadaun; liu tan ida ne’e estrada, ponte, hospital, restaurante, hotel, Igreja no natar, toos, fahi-luhan, bibi, karau no kuda luhan mak ema kiik, foer, kiak, no fraku sira hodi fera-ruin no kastigu-an atu transforma hodi sai produtu Feitu  ka husi materiál em Kru hodi transforma ba Produtu “Siap Pake”; no inkonsiente mós ita interdependénsia. Wainhira ita sulan ona ema ida folin-laek tuir ita nia konseitu barbariedade ne’e mak la seluk la leet ita kria kondisaun ida hanaran Solidaun no Melankolia mak sei halo ema saudade ba “EUTANAZIA”aktus voluntáriu ba oho-an ho razaun tanba la auguenta tan ninia moras mak tortura no fó naha todan ba ida seluk ka sir seluk!” – ita  grupu hamutuk hakarak hamosu Estimulus-Respons atu individu ida frustradu, dezperadu, traumatizadu ne’e tenke prátika Eutanzia ka “BOM BUNUH DIRI!” no ita hakarak hatudu ba mundu dehan ema ne’e terorista duni to’o oho-an rasik; más afinál ita ho grupu Siganu ka Malae-iha-Rain-rasik mak kria hela kondisaun Mentalidade Sublime ka Sizofréniku ida atu sulan ema!

Keta haluha mós parte ne’ebé ita kiik, kiak, matenek uitoan no fraku hanaran, ema-boot, riku, matenek no forte (nebé sira la sente-an maibé inderetamente ema mak hanaran hanesan ne’e ba sira tanba kondisaun no estruta sosiál mak hanesan ne’e duni nudar konsekuénsia husi Dezenvolvimentu Sosiál); katak sira diak ona ne’e iha mós no kontribui parte boot no hala’o kargu dezigual no kmanek iha Vida sosiál: Bispu (ema-boot, moos no matenek) nune’e mós ho padre no madre sira; Ministru, Deputadus, Prezidente da Repúblika, Distintu Prezidente Partidu Polítiku sira nian no Kuadru sira Estrutura partidu nian, Forsas, Polísia no Seguransa sira; Reprezentante Naun-Governamentál no Sosiedade Sívil sira mak nudar ema ho estatus sosiál tantu husi kareira intelektuál, Polítika no profesionál mak dudu sira hodi reprezenta povu; sira sai duni ema nebé mós kontribui ba Dinamizmu no Mekanizmu Mákina Produtividade iha Dezenolvimentu Estadu. Tan ne’e sosiologu no kunyesedor siensia teórika sosiál nian hanaran Estadu hanesan Mákina ida ka espésie ka prafuzu kiikoan no folin laek no mós pesa prinsipál ka Mákina Prinsipál  mak avaria ka a’at halo mákina hotu paradu no la funsiona; tan ne’e parte ka partikula ka espésie ida-idak útil no funsiona tuir ninia funsaun rasik. Ne’e duni ema ida-idak iha nasaun ida, paíz ida no Estadu ida sempre útil ka iha valor no folin iha Rai ida – no ema boot, moos, riku, matenek, forte sempre presiza ema kiik, kiak, matenek-uitoan, no fraku vise-versa ho kondisaun ba sira mak hatene duni ukun-rasik-an mak sei ukun hamutuk no fahe ukun-an ka hala’o inter-dependénsia nian!

Tan ne’e hau Reklama ka ´Hau Mengugat!’ Hau ukun-rasik-an mak diak ka tabele-an mak diak? Hau fiar-an mak diak ka fiar ema seluk mak diak? Hau haburas-an no hariku-an mak diak ka Hau kolu molik-an mak diak? Eh ema seluk kolu molik hau nia-an mak diak? Hatene ukun-rasik-an; sei hatene ukun hamutuk; hatene fiar-an sei hatene mós fiar ema seluk; hatene solta-an no la tebele-an mak sei hatene atu la esplora no la pratika korupsaun hasoru ema seluk; hatene la tabele-an mak sei hatene mós katak interdependénsia la’os tabele malu maibé kompleta malu ho ida-idak ninia dependénsia  ka ninia ukun-rasik-an!

Timor-Leste dolar neneik; hahú la’o – :”Ete o Tai” ka hamriik hodi la’o koko no/ka monu hikas; fila ba fila mai; no to’o agora hahú la’o sidi-sidi ba ninia futuru! Ita asiste transformasaun Timor-Leste nian mesak liu husi Drama Umanidade Trázika tantu mundiál, rejionál, nasionál no lokál mak hanesan: Kazu primordiál beiala nian; Krize mosu husi Mudansa Polítika Nasionál; Guerra Sívil (konsekuénsi Dekolonizasaun Portugeza no Kontra-Atake no Auto-Defeza hasoru Invazaun RI); Konflitu entre Paizes iha Rejiaun Ázia (Tantu Sudeste Aziátiku to’o Ázia Menor) sempre husik hela impaktu no sikatrizes (fitar) mak afeta duni Timor-Leste.

Konsekuénsia Drama Umanidade Trázika mak hanesan Sidade no Vila ala Arkitektura Barroko no Gótika Timor-Leste nian nebé uluk sai karaktérisktika Kolializmu Portugés iha Timor-Leste sai nakrahun (Sidade Munisipál: Kámra Munisipál sira; Merkadu Munisipál, Ospitál Munisipál; Kámra Ekleziastika; Katedrál Nobre iha Dili; trasu Sidade Barroko no Gótika hirak ne’e nakrahun); Balada (animál no variedade espésie plantasaun barak mak sai ekstintu); ema Timor-Leste ho númeru populasaun husi 1935-1975 aproxíma tiha ona 700.000 nebé rejistradu iha Dadus de Baze Estatístiku Demografia nian mak reduzidu tiha ba 400.000 no agora hahú fali sa’e to’o 1.900.000 e tal ho taxa relatividade iha mortaidade ho natalidade; maski relatóriu rejista katak Taxa Mortalidade Natural tanba idade idoza; maibé sempre iha Taxa Mortalidade Imprevista mak hanesan mate tanba krize: hamlaha (famintu) mak provoka má-nutrisaun infantil; mate tanba Krize no Konflitu sangrentu mak hamosu mate no dezaparesimentu forsadu. Konsekuénsia seluk mak hanesan: Krize no konflitu husik leet “Danos Causados” (Estragus Provokadus) afeta ba materiál fízika: infraestrutra no meius komunikasoens sira. Konsekuénsia mós afekta Rekursus Umanus, Intelektuál, legál, polítika no Esperituál ka Morál, eh Kapasitasaun Produtividade.

Drama Umanidade Tázika hirak ho konsekuénsia inevitável mak afeta Timor-Leste ne’e husik leet hela situasaun no kondisaun fakuldade psikolojia sosiál ba Timor-Lesteoan sira mak hanesan Idozu no Idoza sira Dezesperadu; juventude kresidu no adultu Frustradu; no labarik sira traumatizadu. Katak Dezesperu, frustrasaun no trauma fó forma Psikolojika Sosiál iha interasaun no konvivénsia ho personalidade kompleksa ba Timor-Lesteoan sira no sai Estadu Fakuldade Psíkika Umana prometedora ba Ezizénsia Resposta Pertinente mak hanesan “Counselling” ka Akonsllamentu! Karik tan ne’e mak ita presiza agora rona dit populasaun nia halerik no keixa ho histeria dùké ita mak koalia barak! “Counselling” ka Akonsellamentu dalan diak liu tanba husu ita atu nonok no rona saida mak cliente  ka “Vítima” atu espresa, keixa no halo konfisoens nudar  katalizador ho dalan katarze miotika katak (Nain-rasik kura-an husi saida mak nia hakarak hasai tiha husi ninia fuan laran nudar trauma no todan boot ka naha ba nia).

Rona la’os atu hala’o ba-an katak la tenke fahe todan mak halo mihis mós ita-an rasik nia psikolojia no emosaun no afekta fila fali mai ita maibé rona hodi buka solusaun no kaer nudar lisaun! Rona nia halerik karik tan nia trauma, desperadu no frustradu ho ninia moris! Reparasaun mentál ida diak liu mak Ó halerik no Hau rona! Hau halerik no Ó rona! Hau hamansa no Ó rona! Ó hamnasa no hau rona! Hau haklalak, hamnasa sarkástika (katak hamnasa no kontente haree ema seluk terus) falun ho ódiu no vingansa atu Ó rona no vise-versa! Halo ita kunyese malu se mak laran mós no se mak laran a’at! Selu-seluk mós rona no hatene! Ikus mai se Hau laran foer ba Ó no Ó laran foer ba hau halo hau kunyese Ó no Ó  kunyese hau mak halo ita kunyese malu! Tan ne’e ita ba an husu: hau lori hau nia ukun-an ba nebé? No Ita rua lori ita nia-an ba nebé? Twin-Tower lori Timor-Leste ba nebé no ita hotu mak harii “Pro” no “Kontra” Timor-Leste ne’e hakarak lori Timor-Leste ba nebé? Hahú husi ema ida-idak, Hau ho Ó no ikus mai ita hotu ninia konsekuénsia ba vida sosiedade Timor-Leste nian oinsa! Tansa hau gosta sikat leet iha ema nia problema no la hakarak involve iha mediasaun? Tansa mak hau hakarak liu harahun dezevenvolvimentu dùké haburas? Tansa mak hau sei iha ódiu no rankoor pasadu? Ida ne’e mak ita nia indikasaun ba ita ida-idak nia-an atu sukat oinsa ita ida-idak nia ukun-rasik-an afekta no fó impaktu no haburas ukun-rasik-an Timor-Leste nian ka lae?

Nafatin sei iha mentalidade Invazaun no okupasaun ilegál mak hakarak joga foer hela ba Rai Timor-Leste nia ukun-an ho fila-an-tuun sa’e! Diak ami nian; aat Ó mesak nian! Diak mai ami; ami hamnasa! Aat ba Ó ami hamnasa no aat fali mai ami ami la simu, ami revolta! Ida ne’e mak ita fó forma no hahú haburas karakteristika Timor-Leste nian mak hakarak sai duni oportunista dit iha Timor-Leste mak la seluk la leet sai Siganu no sai Malae-iha-rain-rasik? Ida ne’e la’os ita kolu molik ita nia-an! Ita nia ema haleu ita nia susar ita la sente empatia no hatudu solidariedade maibé sei dehan tan – “Merese ka Fase-Matan!”; hahú ho ema ida, hafoin nain ida seluk tan no ho neneik hau lakon maluk hotu; halo hau sai kiak no sai fahi (sulan iha luhan laran)! Ida ne’e mak futuru Timor-Leste nian? Quo vadis Timor-Leste? –  Rumu ba ukun-rasik-an ka kolu-molik-an? Timor-Leste Rumu Ba Sai Siganu Eh ( = entah) Sai Malae-iha-Rain-Rasik, karik; se mak hatene? Oinsá ho ukun-an?

Baze nasaun ka Fondasi Bangsa nudar konsiensia kolektiva ka Kesadaran Berbangsa mak sai forma no nasaun ninia oin: wajah Bangsa! Oinsa atu fó karakter ba ita nia nasaun? Oin hafuhu malu? Oin tauk malu? Hatene dit mak sulan-malu? Oinsá ho Unidade? Se karik hakat sai ba Eventu nasionál sei hatene hala’o hamutuk ba interese nasaun nian? Ka iha kampu internasionál; hau hala’o mesak hau nian no Ó hala’o mesak Ó nian ba! Quo vadis Timor-Leste? –  Rumu ba ukun-rasik-an ka kolu-molik-an? Timor-Leste Rumu Ba Sai Siganu Eh ( = entah) Sai Malae-iha-Rain-Rasik, karik; se mak hatene? Oinsá ho ukun-an? Até lá! [Ex- Jornalista Rádio Fini Dioseze Baucau 2007-2008 ho naran Frederico Jerónimo] - Frenujebov -No. ID Kartaun Eleitorál: 00624197 – HP: 7285694