Tuesday, 4 September 2012

POLIMIKA PORTU HERA: GOVERNU TL FAKAR DOLLAR BA TASI KOMPANIA AUSTRALIA HAHAEK


TEMPO SEMANAL, DILI 04/09/2012
                       
Se Mak Atu Responsabiliza Ba Portu Hera Ne’ebé Monu (Tohar). Governu ou Kompania...?
 
Iha enkontru extraordinaria ida konsellu dos ministrus tinan tinan rua ho balun liu ba IV governu konstitusional deside foo projeitu multi miliaun ba kompania Australiana Lifese Engineering Pty Ltd hodi halo portu temporariu ba roh rua ne’ebe governu hola husi xina.

Maibe projeitu ne’e remata tarde I hetook aat liu tan portu refere tohar ona antes uza. Kompania Australiana ne’e mos halo Governu TL temke tolan fali ninia kaben ne’ebe tafui ona inklui hakneak hodi selu multa ba kompania refere.
                       
Kompania Lifese Engineering Pty Ltd ne’ebe kaer projetu Konstrusaun Portu Hera hamosu konflitu bo’ot ho Governu Timor-Leset. Sira konsidera Governu viola kontratu. Tanba, tuir kontratu Governu tenke hala’o pagamentu ba sira kada semana rua-rua hafoin projetu ne’e la’o. Maibé, Governu rezeita sistema ne’e. Tanba, tuir prosesu normal iha Timor-Leste pagamentu bele hala’o bainhira projetu remata.
                       
Tuir dokumentus kontraru ne’ebé Tempo Semanal asesu iha tinan kotuk, total orsamentu ba projetu ne’e hamutuk dolar Amerikanu tokon hitu atus hitu lima (US$ 7. 017.705) aumenta ba dolar Amerikanu tokon hitu rihun atus hitu sanulu resin tolu, tolu nulu resin lima (US$ 7.713.035).


                       
La’os de’it ida ne’e, iha momentu ne’ebá Governu mós hasai osan husi fundu kontinjénsia nian hodi selu penalti ba erro ne’ebé Governu komete. Ne’e duni, husi total orsamentu hirak ne’e kuaze US$ 8.4 millaun mak Governu hasai ba obra ne’e.
                       
Maski nune’e, Governu la preokupa ho kestaun ne’e. Tanba, Governu iha hanoin di’ak hakarak hadia lalais portu refere hodi bele fasilita serbisu patrulla forsa navál. Maibe, saida mak akontese? Portu Hera ne’ebé Governu fakar osan ho montante boot agora daudauk at fali ona, tanba rohan husi ponte ne’e monu tun tiha ba tasi.
                       
Impaktu husi estragus ne’e defikulta tebes serbisu forsa naval, liu-liu ba roo patrulla. Tanba, la iha fatin ba sira atu para. Ne’e duni, roo hirak ne’e agora daudauk para trankadu hela iha Portu Dili.
                       
Ponte kais ne’ebe tohar mais ou menus ho distasia metru 7 no rohan husi ponte ne’ebe tohar mout tun ba tasi laran. Tan ne’e, bainhira laloron tasi makas halo bee nalihun sae mai iha ponte leten. Ponte ne’ebe tohar iha loos parte klaran no tuir kalklu sei presija osanmentu ho kustu ne’ebé boot atu hadia fila-fali portu ne’e.
                       
Kuaze orsamentu millaun ba millaun mak Governu gasta ona iha konstrusaun Portu Hera. Maibe, tanbasa? Konstrusaun ne’e seidauk to’o tinan tohar fali.
                       
Hatan ba kestaun ne’e, Diretór Agensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) Samuel Mendonça hateten, ponte kais ne’ebé tohar impaktu husi laloron tasi ne’ebé makas no prafuzu balu mak la metin, ne’e duni mak halo ponte tohar.
                       
Maski nune’e, Diretór ADN rekoinese katak, estragus ne’ebé iha sei la han kustu boot tanba ninia prafuzu de’it mak tohar. Nia mos hateten, antes ne’e tekniku sira hatene ona katak ponte refere sei monu tanba impaktu husi laloron tasi ne’ebé boot.
                       
Husu kona ba se mak atu responsaliza estragus hirak ne’e, Diretor ADN responde, ida ne’e ajar. Ne’e duni, konstrusaun ne’ebe foin halo monu tohar fila-fila. “ha’u bele hateten problema husi parte rua ne’e hotu no ita mós tenke kumpriende katak buat sira ne’e la produs iha rai laran”
                       
Atu responde estragus hirak ne’e, agora daudauk Governu halo hela negosiasaun ho roo balu iha rai liur atu mai supa rai henek. Tanba, impkatu husi udan boot iha tinan kotuk halo tasi iha Portu Hera sai badak tiha. Nune’e mós, agora daudauk iha hela konstrusaun ida iha ne’ebá hodi hada hela fatuk oinsa atu desvia tiha mota husi fatin ne’ebá.
                       
“governu esforsu hela oinsa roo ne’e bele mai supa lalais rai henek, hafoin bele solda fila-fali sasan sira ne’ebé hetan estragus. Ita hotu hakarak halo buat ne’ebé lalais. Maibe, sasan hotu-hotu mai husi liur ne’e duni ita tenke hein” dehan Samuel
                       
Diretór ne’e espera katak, iha fulan ida nia laran rai henek bele supa sai hotu ona, hodi nune’e ponte ne’ebé tohar bele solda fila-fali iha tempu badak nia laran.
                       
Maiór Jeneral Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Lere Anan Timor hateten, agora daudauk portu ne’e monu fali ona. Ne’e duni, husu ba Governu no kompanhia atu hare lalais kestaun ida ne’e. Tanba, forsa naval presija tebes portu ne’ebé ho kondisaun di’ak.
                       
“Hau so hatene tenke iha portu ne’ebé di’ak. Maibe, kona ba portu monu fali ona ne’e se mak atu troka, kompania ou Governu mak troka ne’e depende ba sira tanba sira mak kordena” dehan Maiór Jeneral F-FDTL hafoin hasoru malu ho Presidente Republika iha Palasiu Presidente Ai-Tarak Laran (29/08).
                       
Tuir Lere, atu hala’o serbisu naval nian, forsa armadas presija portu ne’ebé ho kondisaun di’ak. Ne’e duni, atu halo oinsa no gasta osan hira mak hodi hadia fali estragus hirak ne’e Governu mak hatene.
                       
“Forsa Maritima sira sempre hetan difikuldade ba portu no agora daudauk sira nia roo mai para hotu iha portu Dili. Maibe, sira iha portu Dili husu atu retira lalais husi ne’ebá. Tanba, roo seluk tama la di’ak.” tenik Lere.

PONTE KAIS HERA SEIDAUK UZA MAS TOHAR ONA

Mendonça Konsidera Kondisaun Terenu Ladun Di’ak
                       
DAUDAUK ne’e ema barak kestiona kualidade Konstrusaun Portu Hera ne’ebé hala’o husi kompania Lifese Engineering Pty Ltd. Tanba, durasaun ba projetu ne’e seidauk to’o tinan maibe ponte sorin tohar fali ona. Hetok at liu tan projetu ne’e seidauk entrega ba parte ne’ebé kompetensia (F-FDTL).
                       
Maski nune’e, iha intervista ho jornal Tempo Semanal foin lalais, Diretór ADN Samuel Mendonça hateten, impaktu husi estragus ne’e la’os tanba la iha kualiadade. Maibé, kondisaun iha terenu mak ladun di’ak.
                       
“Ida ne’e ita konsidera hanesan failansu. Tanba, karik Enjeneiru ne’ebé uluk indeka fatin ne’e mak failla uituan. Ita nia tasi ibun sira iha Timor laran susar atu hari portu. Tanba, tasi ibun sira ne’e kuaze badak hotu.” dehan Samuel iha ninia serbisu fatin.
                       
Samuel rekoinese konstrusaun ba Portu Hera iha tempu emerjensia no ida ne’e hanesan portu temporariu. Tanba, momentu ne’ebá Timor-Leste atu hetan apoiu roo husi rai liur. “Portu tempurariu ne’e atu atende de’it situasaun emerjensia iha tempu ne’ebá. Maibé, karik Enjeneiru sira hanoin atu indika fatin ne’e sai hanesan portu permanente, ha’u hanoin la di’ak tanba impaktu husi mota ” esplika Samuel
                       
Tuir nia, tasi ibun parte Tibar mak fatin ida di’ak. Maibe, fatin ne’e atu utiliza ba portu komersial. Tan ne’e, Governu sei buka hela fatin ne’ebé di’ak atu hari portu Polisia no Militar nian.
                       
Husu kona ba totál orsamentu ba kontrusaun ne’e, Diretór ADN rasik la dekor montante husi orsamentu ne’e. Maibé, nia rekoinese katak, restante husi osanmentu ne’e seidauk fó hotu.
                       
“ha’u lakohi atu responde ba isu ne’ebé dehan, ha’u hetan persentu husi projeitu ne’e. Maibé, hakarak hateten de’it katak, ha’u sente triste bainhira ema akuza dehan ita serbisu hodi buka de’it persentu. Maibé, sira nunka atu rekoinse ema seluk nia servisu.” esklarese Diretór ADN ne’e.
                       
Ho oin seriu, Samuel hateten, susar tanba maluk sira la hanoin ba ema nia servisu. Maibé, hanoin de’it mak akuza ema na’ok. Iha oportunidade ne’e Samuel mós deklara katak, ADN mosu atu halakon sistema kona ba persentu ne’e, la’ós atu haburas.
                       
“ba ami importante mak oinsá atu kaer metin fiar ne’ebé Estadu fó no fiar ida ne’e labele hola ho osan. Ne’e duni, presija asegura didi’ak fiar ne’ebé iha.” deklara Samuel hodi taka ninia liafuan.
                       
Tuir analiza husi Fundasaun Mahein (FM) nota katak, konstrusaun Portu Hera la iha kualidade. Ne’e duni, obra ne’e seidauk remata maibé ninia ponte balu tohar fali ona.
                       
“ami hare katak, material ne’ebé kompania uza hodi hala’o konstrusaun ba portu temporariu la’ós sasan propriu ba tasi nian. Maibé, material hirak ne’e serve ba mota nian ne’e duni mak obra ne’e la iha kualidade” akuza Koordenador Peskiza FM, João Almeida Fernandes iha ninia serbisu fatin Balide.
                       

Hare ba situasaun sira ne’e, FM rekomeda katak presija hala’o investigasaun ida ne’ebé profundu ba, Sekretariu Estadu Defeza (SED), Julio Tomas Pinto ne’ebé responsabiliza politikamente ba orsamentu ida ne’e. Nune’e mós, husu ba parte kompania tenke responsabiliza ba obra ne’e rasik. (**)
                       
FM no Komunidade husu Investiga Inkapacidade SED
                       
HANESAN Organizasaun ne’ebé durante ne’e hala’o monitorizasaun ba serbisu area Seguransa no Defeza, Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba orgaun kompetensia atu hala’o investigasaun profundu ba, Sekretariu Estadu Defeza (SED), Julio Tomas Pinto ne’ebé responsabiliza politikamente ba orsamentu konstrusaun portu hera nian.
                       
“tenke hala’o investigasaun ida ne’ebé profundu ba SED, Julio Tomas Pinto. Tanba, politikamente SED mak responsabiliza ba orsamentu ne’ebé uza hodi hala’o konstrusaun Portu Hera” dehan koordenador Peskiza FM, João Almeida Fernandes iha Balide Dili.
                       
Aliende ne’e, FM mós ezije kompania Lifese Engineering Pty Ltd ne’ebe kaer projetu Portu Hera tenke responsabiliza ba obra ne’ebé hetan estragus. Tanba, obra ne’e la iha kualidade.
                       
Governu lakon osan US$ 8,4 millaun ba portu refere. Ne’e duni, kompania tenke responsabiliza atu hadia di’ak liu tan portu ne’e.
                       
Bazeia ba analizasaun husi FM katak, obra ne’e monu fali ona tanba obra ne’e rasik la iha kualidade no material ne’ebé uza hodi halo konstrusaun ponte temporariu ne’e la’ós propriu ba tasi nian. Maibé, material hirak ne’e serve ba mota nian. Nune’e mós, fatin ne’e la serve duni atu halo baze Navál. Tanba, mota sempre fó ameasa beibeik ba fatin ne’ebá.
                       
Governu gasta ona orsanmentu kuaze US$ 8,4 millaun ba konstrusaun Portu Hera. Maibe, tansa? portu ne’e la iha kualidade no agora tohar fali ona.
                       
FM mós kestiona katak, tansá mak to’o ohin loron portu ne’e seidauk entrega ba Governu, partikularmente Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu-liu ba komponente Navál atu uza.
                       
Kestaun ne’e la’os atu aloka orsamentu boot ou ki’ik. Maibé, importante mak presiza hala’o estudus viabilidade atu nune’e obra ne’e tenke garantia kualidade no pelemenus bele dura to’o tinan sanulu nia laran.
                       
Iha loron 30 Augustu 2012 Tempo Semanal tenta atu intervista Sekretariu Estadu Defeza, Julio Tomas Pinto iha Pallasu Governu bainhira partisipa seremonia loron konsulta popular. Maibe, Sekretariu Estadu Julio Tomas Pinto rezeita atu fó informasaun.

Antes ne’e komunidade ne’ebe ba haree celebrasaun loron FALINTIL 20 de agusto tinan ne’e iha Palacio do Governu ninia oin dehan hato’o sira ninia deskonfianca boot hasoru projeitu ne’e no sira alega katak problema ne’e mosu tan ba inkapacidade iha SED.

“ha’u hanoin problema ne’e hamosu deskonfianca bo’ot hasoru Sr. Julio Pinto tan ba gasta osan bo’ot maibe projetu ninia rezultadu soko-soko,” dehan abilio  X. da costa joven ida ne’ebe dehan mai Aileu.

Joventude ne’ebe moris iha fatin hodi hahoris FALINTIL ne’e hatutan, “ha’u haree senhor Ministru defesa ho SED tenke rekuinese sira nia inkapacidade tan ba sira la hatene oin sa maka negosia ho kompania mas governu mak selu fali multa.”

“ha’u sadik sira nia kapacidade atu bele bolu kompania australiana ne’e mai hodi husu responsabilidade se lae husu KAK investiga uluk mak Ministru defesa,” dehan joven ne’e ho oin hirus. (**)

Monday, 3 September 2012

TMR Pasa Fin Semana iha Fatumaka Diretores Semo ba Bali


Tempo Semanal, Baukau 01/09/2012



La’os noticia foun ruma wainhira ema Timor oan barak mak iha pozisaun hili Bali hanesan fatin atu ba pasa ferias fin do semana. Iha momentu balun PM Xanana mos dehan ba ninia omologu Presidenti Indonesia katak Timor aijuda maka’as ba Indonesia hodi investe iha kuartu hoteis iha Bali. PM halo komik ne’e iha tinan rua kotuk wainhira hasoru malu ho emprezariu sira iha Delta nova Dili.

Daudaun ne’e iha loron Sexta ho Sabado tiket aviaun ba Bali sempre nakonu no maioria pasajeirus sira ne’ebe fungsionariu publiku no emprezariu sira mak okupa iha kadeira Merpati no Batavia. Iha Domingo no segunda dader husi Bali fila ba Dili tiket buka araska maibe Presidenti Taur Matan Ruak pasa ninia fin do semana iha Koleiju Fatumaka.

Iha loron sabado (31/08) dader Presidenti Taur Matan Ruak ho Primeira dama Isabel Fereira husik hela Dili liu husi dalan ba Baukau. Tuir Observasaun jornal ne’e to’o iha dalan fahe ba ostiko ho baukau vila antes aeroportu Baukau koluna Presidenti ninia fila liman loos ba diresaun ostiko ninian hodi ba direitamente Fatumaka.

Iha Koleiju Fatumaka ne’ebe mak haksumik istoria lubun ba resistencia libertasaun ninian nee silensiozu tebes tan ba maioria padre ho novotaus sira ba hotu participa iha atividade igreija ninian iha Lospalos no fila mai kalan boot ona.

Padre Locateli ho nai lulik balun simu Xefe do Estadu ho oin kontente. Depois de almoso hamutuk Presidenti da Republika la’o haleu fatumaka laran besik oras rua liu hodi ba haree ai horis no animal sira ne’ebe hakiak iha fatin refere. Iha animal oioin hanesan manu, fahi, asu no sira seluk tan. Husi Presidenti ninia oin hatudu fresku no iha ninia liman kaer kamera ida hodi hasai foto.

Iha lokraik Presidenti da Republika ho Primeira lama liu ba Baukau dehan atu ba Jantar. Jornalista Tempo Semanal koko esbuskada Presidenti iha Hotel Pouzada Baukau karik atu ba jantar iha fatin refere maibe Jornalista lakon tiha momentu tan ba too iha Kota Baru Baukau Presidenti ho ho Primeira dama iha uma eis gerileiru Bereduu ninian uma no han kalan iha eis FALINTIL ne’e ninia uma.

“Ami hanoin Presidenti atu bah an iha restaurant iha hotel Pouzada maibe afinal bah an fali iha maun Bere Du’u ninia uma,” dehan jornalista ne’ebe lakon momentu Presidenti to’o iha Bere Du’u ninian knua ne’e.

Depois de jantar remata mais ou menus tuku rua nolu resin ida Presidenti ho Primeira dama fila hikas ba deskanca iha koleiju Fatumaka.

Iha Domingo dader Presidenti la’os hala’I ba check in iha bandara Bali maibe tama ba iha Igreija Fatumaka hodi hola parte misa Domingo ninian. Sarani sira ne’ebe ba tuir misa hakfodak haree Presidenti ho Primeira dama. Iha orasaun dos fies padre celebrantes husu atu sarani sira reza ba Maromak hodi bele foo saude nafatin presidenti da Republika.

“Ami ba Misa la hatene katak Presidenti da Republika ho ninia familias mos misa hotu iha ne’eba maibe iha igreija laran maka maluk balun bisu-bisu malu katak Presidenti mos misa hotu iha Fatumaka,” dehan sarani ida ne’ebe koko hateke Presidenti.

Sarani wain mak hola parte iha misa refere no antes remata misa padre celebrante husu sarani hotu iha igreija hodi laran basa liman ba Presidenti da Republika.

Sunday, 2 September 2012

Timor-Leste “super-mi” em vez de sarjana-“super -me” efeitu poÍItika eskluzaun versu polítika inkluzaun ho desafiu pseudo intelektual! (análogia linguístika dikotomika)


HUSI Fredeico NUNO Jerónimo Boavida - FRENUJEBOV

Importante ka la’e intelektualidade iha jestaun administrasaun konseitu “maciço” abstraktu hodi hatan ba interpretasaun no implementasaun teórika Linguazem Polítika (Termu Polítiku Aplikadu ka “Political Argot”)?

Hau iha parte ida konkorda, de serteza absoluta, ho Teknokrata Timorense konyesidu to’o ohin loron desde inisíu Estadu RDTL ho Plataforma Primeiru Guvernu ETA nian; nebe nia (hau la kohi sita direitamente ninia naran) ezize atu – “Timor-Lesteoan sira la presiza ona ho Formasaun intelektual iha área Sosiál, Letradu, Polítika, Psikolojia, Teolojia, Kultura, Istória, ka Siensia hirak mak haliis liu ba teoria apenas!” Los! Basá Timor-Leste presiza mak ema atu surbisu no hanorin atu hala’o serbisu! Iha ne’e; hau hatutan tan ninia hanoin katak – “Diak liu mak produz Injinyeiru iha área saida dit mak sempre sei nafatin útil ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha era ukun-an!”

Iha parte seluk mós, hau sente katak importante mós atu utiliza sira hirak mak formadu tiha ona iha área apenas teórika nian; basá númeru maioria mak formadu iha tempu invazaun foti duni estudus ho ramo sosiál no polítika! Iha ne’e hau la kria hela inveza sosiál entre formadu letradu no formadu iha parte injenyaria nian! La’e! Basá ba Timor-Leste; formadu sira mós sei útil ba nafatin desde ke sei eziste Soberania ida nudar Estadu Indepente! Formadu iha ramu rua importante hotu!

Tuir, loloos atu dehan katak Polítiku sira formadu tiha ona iha tempu invazaun RI nian mak ninia Leitura Polítika luan liu fali; basá formadu iha konteistu multi-sósiu-kulturál! Hodi dehan katak para alein de aprende sisiénsia teórika; au mezmu tempu, aprende mós kultura, lian, relijiaun, konvivénsia sosiál; apaar ho “Dossiers” Polítiku ka asuntu Polítiku Mundial (“Dunia Dalam Berita”)!  Ka asuntu polítiku.

Hau foti kestaun simples: Temi “Dunia Dalam Berita” liafuan ida ke simples no “To The Point!” “Mundu iha Notísia nia laran!”; loos ka lae? Maibé oinsá mak ita atu dehan no kompriende Mundu Iha Notísias Nia Laran se “Dunia Dalam Berita ne’e Programa Transmisaun/Broadcasting  TVRI nian ida mak okupa dit espasu no minutu ruma iha kalan tuku 20.00 WIB (Waktu Indonésia bagian Barat)? Ida ne’e atu transmite katak hatene Mundu Liu husi Notisiaria nebé mak tranzmite iha “Dunia Dalam Berita” dala barak liu asuntu polémiku, koflituoza no tendensioza mesak asuntu Mediu-Oriente nian (Israel-Palestina; Emirat-Arab, Iraun, Iraque, Afganistaun, Pakistaun no India; mak dala barak sai “Hot News!”no “Headline”!; no NATO no EU dala rumat; Maibé haree neneik no didiak mak ita sei hetan katak sei involve “Kuda-Tali Rebo-Rebo” mosu husi Uniaun Europeia, Inglaterra no França, AS-Nato, no ikus dada  ba ONU mak sei inklui hotu Mundu tomak!

Ita rona no akompanya to’o enjoa ka mal-vontade atu asiste bebeik basá asuntu la seluk la leet mak kona ba konflitu; terorizmu, figura la seluk la leet mak konyesidu tiha ona ho polítiku no Lideransa konyesida sira dit; área no kampu problemátiku no polémiku destake mak nafatin hela dit! Konsékuensia la seluk la leet mak kanek, moras, hamlaha, Dezlokamentu Esternu/Refujiadu no IDP no regresu no repatriasaun. Maibé atu dehan saida ba Mundu? Atu kompriende Oinsá? Iha ka la’e destinu Timor-Leste nian; indiretamente kobre tiha ona iha pesas informasaun mak politizadu internasionalmente? Ita koko kompriende; mundu hatene duni paíz ida-idak ninia problema ka lae? Iha parte ida ne’e mak ita hasoru dezafiu enorme; atu dehan katak la’os dit ona interese paíz em konflitu mak sai “Polítical Dossiers” maibé Paíz tantu la iha konflitu kruzamentu katak la’os ona entre nasaun maibé karik internu Estadu ho Opozisaun; Krensa ho Dezenvolvimentu; Anti-Sivilizasaun versu Sivilizasaun Umanidade; Kontra-Bandu ka ilegalidade hasoru Legalidade; Rendimentu Nasionál Per Kápita versu Linya Krítika Pobreza: “abaixu Linha Pobreza ka paralela eh acima Linha Pobreza?” Moras Ka “Procurado” ou “Maldiçoado?” “Elogiado” ka “Boneka/Wayang-Kulit?” Oinsá mak ita atu koko kompriende no bele buka alimenta hikas ita nia povu no buka mediasaun ida ke satisfatória no adekuada?

Kestaun mós simples tebe-tebes no mundo sempre tau foku de atensaun iha “Elo do Mundo” ka iha Fukun mundo nian katak iha Rai mak Tutan Mundo Orientál ho Osidentál mak Médio-Oriente. No simples mós atu Kompara ho Timor-Lete tanba konflito mosu iha nebá kompriende dit nudar rai mak ho tradisaun sosio-ekonómiku-Polítiku kuaze idéntiku ho Sude-Este-Aziátiku nian no liu-liu Timor-Leste nian mak aprosima matéria polítika no geopolítiku em sentidu geografia (haree ba dimensaun klimátika, aspektu efera terreste ho ninia karakterístika atmósférika; haree ba mapa-terrestre mak sempre pur natureza iha nanis tendénsia konflitu bio-fízio-kímiku pur/em si!) no polítika mak sempre iha hafahe ba parte rua pro no kontra (la’o geopolítka em sentidu geografia halo zona froneterisia hamutuk ho média-oriente; lae!).

Agora problema mak interpretasaun hasoru Linguazem-Polítika-Aplikada? Problema uluk nanain Kruzamentu Tradisaun, Kultura no Sivilizasaun rua: Osidentál no Orientál! Tradisaun no Kultura Orientál sei koalia hodi simu malu ho Sivilizasaun Osidentál em sentidu ita Oriente sempre tau reliziaun nudar tradisaun no kultura; entretantu Osidentál hare nudar fenomena ida iha Sósio-Polítiku no konsidera nudar Sivilizasaun. Kestaun seluk mak  Ita Ázia iha multi-sekularizmu maibé úniku Demokrasia-Unanimidade iha Espíritu ka Ánimu mak sempre patriotizmu no Nasionalizmu; enkuantu osidentál haburas Independénsia Sosializmu vested Dimokrasia Liberál seidauk adora Liberal (hodi hahii nudar Liberalizmu)! Buat seluk tan mak Osidentál Koalia Lia oin-oin maibé kompriende malu basá aktualmente kaer iha raiz linguístika rua dit: Anglosaxóniku no Neo-Latinu; ita Aziátiku Koalia Lian barak ho rohan Sansekerta, Árabe, Anglosaxóniku no Neo-Latin! Iha ne’e inderetamente matéria polítika tranzmite tiha ona sentidu – “Hatene Mundu Liu Husi Notísia!” no favorese liu mai ita ema Aziátiku! Agora la’os ona problema Osidentál-Orientál maibé problem Asimilasaun Sinkretizmu hodi tutan no kaer hamutuk diferensiasaun vested Adaptasaun GLobalizasaun Modernizmu! De faktu ita husu hikas ba mundu: Agora dadaun mundu iha nebé? Hau seidauk toka ka temi kona ba Xina; Japaun, Korei, Taiwan no Tipe no mós hau la temi Rusia dauk; iha ne’e la’os atu dehan diskriminaliza ka haketak Xina maibé asuntu mak refere haree ba Separasaun Globo-Terrestre iha tuir esfera – Polu Norte no Polu Sul, Tuir Oeste no Este/Leste mak asuntu monu-klaran iha justa-pozisaun iha linya ekuatorial!  Karik iha Polu Norte: Sempre Rai-Malirin Liu no ema la hetan influensia pur/em si husi temperatura atmósfera klimátika natural konstranje ka hamosu reasaun ho tensaun/sistema nervozu emosionál umana hafoin raan-nakali lalais no gosta kedas mosu hirus ho atuasaun fíziku repentinu/derepentemente no ímpetu (impetuozu/Maka’as no derepente) maibé atu dehan dit karik ida ne’e mak mundu katak atu sukat mundu hakat nafatin ka sei paradu ou pelu kontráriu em vez de “Epoque” maibé totalmente muda diresaun kontra-relójiu sai anti-dezenvolvimentu-umanidade ka dezenvolve-an ba oin!

Ita temi Parte rua-rua la hanesan maibé iha parte ruma hanesan; ita sita parte balun no parte seluk ita la refere; ho ida ne’e ita hahú lee sasan iha vizaun no Análize-matrix-Prizma-Dimensionál ba Matéria, Asuntu, “Dossiers”, Kazu Polémiku, Konflituozu no Problemátiku ho sentidu mak sempre Dikotómiku katak temi liafuan ida hamosu sentidu rua; atu dehan koalia duni ba asutu mak ne’e duni “Ad Hoc” no refere hikas  ba asuntu seluk mak ita obzerva ho reseiu mak “sobrecair” ka monu-hikas mai ita ho ninia rohan retrospektivisidade no introspektividade katak fila hikas mai ita no mai ita an-rasik!

Asuntu iha ne’e ita bele refere ba kontéudu: Konflitu; Petróleo no Gaz; Determinasaun; Krensa no Ideolojia; maibé keta haluha Sujeitu Polítiku! Konyese uluk istória, konyese ninia tradisaun, Kultura, relijiaun, rasa, lian no nasaun (etnisidade) mak foin ita identifika ho loloos mak sai figura polítika; entaun ita apaar ona ho “Political Dossiers!”; no hatene mós matéria trata kona ba negósiu ka objektu polítiku saida loos; iha nebé no kona loos ba se? Karik simples dit atu husu tuir jornalizmu ninia hahaan: “Se; Saida; Horibainhira, Iha Nebé no Oinsa?” Hafoin de hatene mak ita korela ka halo “Komparasaun Analógika” ida kona ba Asuntu ho karakter mak hanesan hodi bele matan-moris-neon-nain halo mediasaun ba problema nasionál no hasai informasaun ba sai hahaan publiku!

Hau foti kestaun simples: Kazu Syria! Karik diak liu ema Izlaun/Maumetanu/Muslumanu Polítiku ida mak halo komentáriu no hato’o obzervasaun tanba polítiku ida ne’e ninia hahaan kedas iha orden relizioza no Konvivénsia interasaun sosiál tuir tradisaun no kultura musulumana; entau pode ser ke, obzervador polítiku ida ne’e bele fó hanoin hikas mai ita seluk mak leigu ka profanu/sekular iha relijiaun musulumana. Problema mak sempre buat polítika koalia buat rua: Diak bele tranzmite sentidu La Diak! A’At bele fo signifikadu Diak! No Diak bele nafatin Diak no A’at bele a’at nafatin agora depende ba “Memorandum Of Understanding” (“Nota De Entendimento”) atu refere ba asuntu problemátiku no “Dossiers” katak define nomenklatura no Linguazem Polítika Aplikada Restrita; mós determina “Saseluk” ka “Espelyu Polítiku” no Xave Polítiku ho ninia Ponteiru de kompasaun hodi hatudu diresaun. Se karik ita foti kazu Syria mak ita la hatene orijin no natureza asuntu, la konyese figura no la tama iha plata-forma polítika ninian mak ita sei la kompriende ninia finalidade no objektivu.

Hanesan mós iha Timor-Leste ita foti kestaun “Timor-Gap”; ita hamosu Área Destakementu no ita iha foku ba “On Shore”no “Off Shore”; sim ita koalia kona ba Tasi-Mina no Gaz; maibé ita bele tranzmite sentidu seluk karik asuntu hamosu no hamate raiva no rankor masa katak sujeitu em kautela iha ninia estadia no sai husi ninia ambiente/ambitu; no refere ba  konflitu katak se mak insitador/provokante no se mak sei sai vítima; iha ne’e foin mak parte Defesa no seguransa nian. Iha parte seluk karik ita haree kona ba kapasidade posibilidade: karik ema mak ita refere ba sujeitu/individu Obzervadu em vez de Objektu Obzervadu Determinadu; karik sei bele manan iha konkorénsia ka akomula masa; konkista militante no simpatizante; ka poténsia elojiada no sei bele iha inflénsia sosiál. Mós ita bele refere kona ba Arma-Artifisiál (“Home-Gun-Made”) no Armamentu elektróniku (“arma de infra lasser”/”Lasser Infra-weapon ka Dhrone”) mak ho puder tantu infra lasser no májiku mak ko’a-raan no fura-kakutak ka supa ruin-dolen?  Buat seluk mós atu ita transmite informasaun husi asuntu “Polítika Timor-Gap” nian mak Karik projektu Obras públikas nian mak refere em vez de koalia Latinizada maibé “Arabinisasi” katak fura Posu bele karik halai ba taka-koak estrada nian mak grave liu ka refere fali ba projetu mini “Dua/Tiga Dolar”, iha ne’e depende ba se no iha ne’bé no mós se mak uma-nain no se mak benefisiáriu no se mak resipiente: Uma nain koalia kona ba Industria Mina no Gaz involve JPDA (“Joint Petróleum Development-Area”) no DA (“Designated Authority”; maibé sira iha natar-laran fali preokupa ho kilat-rai hodi duni laho; sira seluk iha Asgor hala’o Projektu Taka-Koak mak Obras Públikas sira nia preokupasaun; Seluk fali preokupa ho atu prepara Kuadru no projeita ba Lideransa; depende ba interpretasaun. Balun fali bele interpreta “Polítika Timor-Gap”, JPDA no DA nian; karik ba motorista no makinista sira bele kompriende kona ba uza Kareta Estadu, Sa’e Kareta privadu: Pajero no Prado (mak komún liu iha Timor-Leste); ka sa’e bus, mikroleet ka taxi no ikus mai halai fali ba luxuriozu, jual-mahal, negósiu fixu, komersiante ambulante, obralan no karik rohan iha “moderen” no “kolot”. Afinál “Plata-Forma Polítika Nasionál” nian huun ida dit, maibé naksanak tuir interpretasaun, aplikasaun no implementasaun.

Presizamente ho opiniaun iha paragrafu ida leten ne’e mak ita hakarak atu dehan katak; karik diak liu mak ita iha Sarjana barak no “Sarjana-Super-Me!” katak (nia no nia-an rasik bele ukun ninia-an no ikus mai hamutuk ho Timor-Lesteoan tomak bele hatene ukun hamutuk rai ida ne’e duke ita iha Sarjana mak ema hotu hakarak tabele ba; maibé  nia la konsege ukun ninia-an rasik no oinsá tan atu hili nia hodi ba tuur sai nudar reprezentante hodi ukun hamutuk. Sarjana ho kultura luan, iha esperiensia vida sosiál (duke sulan-an no taka-an atu dehan katak foin mak mai husi Rai liur Amérika, Inglaterra ka USA); maibé sarjana mak hatene konvíviu ho sosiedade no kompriende linguazem iha interasaun soisiál atu la hamosu interpretasaun tuir dit teoria estimulus ho respons mak tuir loloos só efikaz no efektivu ba espésie animál nian; pur izemplu sample teori Skinner mak fó haan Asu Pablov tuir oráriu no oras ema nian; Asu Pablov sei matabixu dit iha tuku 07.00 dader; hafoin haan fali iha oras almosu no sei janta iha seia tuku 19.00; no ida ne’e insentiva tuir estimulus ho respons mak aplika ba animál ida ne’e ikus mai efektivu; karik ba ema mak rasionál; nia bele rekuza no greve ka la nesesariamente hala’o vida regular no monotonu wainhira nia kompriende katak situasaun no kondisaun mós kontribui ba ninia movimentu no nia iha posibilidade mós atu aplika teoria relatividade situasionál hodi responde ba estimulus-respons mak dezafia nia iha moris sosiedade nian.

Ita mós kompriende katak para alein de implementasaun iha vida prátika Polítika Nasionál mak sai Plataforma nudar Ordem; maibé dala ruma mós ita haree iha montazem falsa barak mak sai dezafiu: tau izemplu ita sulan tiha ema nia feen ka lain no ita aplika fila fali teoria estimulus-respons mak hanesan ita husik sai lain ka feen ninia feton/naan rasik, subrinya/subrinyu rasik no sira seluk mak iha relasaun parénteska hodi hein oinsa “respons” ba “bihaviorizmu”/komportamentu nudar reasaun ba ita nia teoria; ka ita apudera tiha ema nia feen/lain no ita hatudu ka kria estimulus-respons ba kolega no maluk sira ita mak lain/feen no hein hodi haree oinsa maluk sira nia respons/reasaun; no ikus mai ita monu mós ba aplikasaun Politika Enganadora mak bele sulan fali ita nia-an tanba aplikasaun teoria iróinika hasoru buat ida mak paradoxal ka paradox no impaktu ba ita nia Estadu no Nasaun tomak hodi harii Sidade rumu ba Ruina!

Hau; wainhira lee “Statement” Presidente Barak Obama nian dirije ba Presidente Aganistaun mak publika iha STL Fulan Setembru 2011 tinan liu ba hafoin de satelite ida monu iha Kalifórnia no Barak Obama dehan – “Hau husu Diskulpa ba Presidente Afganistaun nian ba asaun sira hotu no sei la halo atake ba itaboot sira nia ‘Sasasan Sagradu”...!” No mai hau kompriende ho Lia “Babilonia nian ka Árabe nian”  “Statement ida ne’e atu dehan katak husu diskulpa antisipatória basá ‘sasan sagradu’ karik katak ida nebé mak tuir lolos la’os tabuu ita halo tabuu no ita halo sasan públika sai segredu ba ita nia povu no ba ita nia estadu mak hanesan meius elektrónikus – telefone, internete, televizaun no vídeo mak sempre proibidu iha Afganistaun molok konflitu no sei nafatin tabuu mak mundu liu husi nia matan no tilun/USA husu diskulpa antisipatória hodi halo karik atake; mundu seluk sei la hakfodak no pániku... ida ne’e interpretasaun dit basá ba Malae Inglés sira kostume mós temi “She” em vez de “He” ba mane no vise-versa ka “May Baby” em Vez de “My Dad!”; tan motivu kultura no konvivénsia mak ita tenke, hakarak ka la’e, haruka ita nia oan ba eskola iha rai bara-barak hodi bele iha futuru mak ema ho variedade kultura mai ita nia rain ita kompriende no hatene oinsa atu hatudu tratamentu mak konviniente.

No ikus liu keta haluha no keta foti ba Lia tansa mak hau temi em vez “Sarjana Supermi” maibé “Sarjana Super-Me” no tansa mós mak hau temi “Timor-Leste Supermi”; ida ne’e la fó sentidu katak cetakan Indonézia nian no la’os espargeti nian; maibé hau atu dehan katak ita nia Polítika Nasionál no mós Asuntu Polítiku Internasionál nian “Bem Feito” tiha ona kuaze liu tinan atus-ida mak ninia produtu aktualmente ita aplika no uzufruir; ida ne’e hatudu iha livru hotu-hotu atu kona ba livru istória, geografia, agrobiznis, geologia, polítika, sosiál, doutrina mak kona ba Timor-Leste sempre falun intensaun mak prosesu dezenvolvimentu no sivilizasaun ba Timor-Lesteoan sira no ita haree oras ne’e dadaun ita nia polítiku sira maioria kuaze hanesan resipiente (bikan) hodi tau supermi (hahaan feitu/fabrikadu tiha ona) no ita Timor-Lesteoan hotu hamutuk haan hahaan Polítika internasionál nian maibé ita inosentemente no inkonsientemente transforma Timor-Leste sai Supermi no nafatin nega ka rekuza; mak hanesan: ita uza sistema elektronika de sensura no detektivu maibé ita nega no sei dehan tan “ema hafuhu ita”; ita nia HP mak ita transmite segredu ba malu iha portal kontroladu iha Satelite mak sei “Satelite Palapa”; ita balun kompriende iha sistema infra-sauna no “dhrone” maibé ita taka informasaun ba sira seluk mak sei nakukun no ita iha liu tendénsia hakarak atu sulan no sei hakarak fila hikas ba Polítika “Feudalista” mak hakarak apudera tomak no sai kapitalista ba sira seluk sei inosente no laek konyesimentu.

Oinsa Timor-Leste ida mak rai boot liu dala hat-nulu (40 X) Singapura no liu dala hat (4) Brunei Daru-salam ne’e ho populasaun kiik liu ka minimu liu dala 7 (-7) kompara ho Singapura no Brunei Darusalam mak dezenvolvidu ona; hau hanoin falta dit mak kompriensaun mútua no unidade atu lori rai ida ne’e hamutuk ba oin. Até Lá! 

Frederico NUNO Jerónimo Boavida (Frenujebov)

Saturday, 1 September 2012

FRETILIN REJEITA PAJERO GOSTA SA’E PRADO


Tempo Semanal, Dili 31/08/2012

Kareta pajero sira ne'ebe Parlamentu sosa
 no AMP goza no FRETILIN rejeita.
Meus barak mak liu husi publikasaun iha jornal,
TV, Radio no blogspot sira hanesan odamatan no selu seluk tan.

Bankada opozisaun FRETILIN iha uma fukun ne’ebe iha lejislatura tinan lima kotuk kontra maka’as prosesu sosa pajero neen nolu resin lima ba Deputadu sira tan ba lakohi sa’e karreta luxu iha povu mukit ninian oin. Desizaun ida ne’e hetan aplaus husi komunidade liu-liu apoiantes no simpatizantes partidu istoriku ne’e. Maibe infelismente iha lejislatura datoluk ne’e bankada FRETILIN halo mudanca surpreza ida ba sira nia principiu hodi deklara ba publiku katak sira decide ona atu simu karreta Prado ne’e agoradaudaun  iha ona prosesu tenderizasaun ninian laran.

“Ha’u hanoin desizaun hola ona no ami sei simu karreta ne’e hodi halo servisu,” dehan Deputado Manuel Castro.

Antes ne’e Vice Presidenti Bankada opozisaun, Francisco Branco rejuinese katak deputadu nain rua nolu resin lima husi ninia partidu ne’ebe hamahan aan iha Plenaria parlamentu Nasional sei simu karreta Prado sira ne’ebe sei atribui ba parlamentar sira.

Wainhira husu reasaun husi estudantes universidade nasional ne’ebe ninia kampus besik uma fukun Parlamentu nasional sira balun hakfodak maibe balun fali so’e piadas.

“Ha’u sei la fiar katak bankada FRETILIN ninia lala’ok hanesan imi hateten. Ha’u fiar metin katak deputadu husi bankada opozisaun sei la simu karreta Prado ne’ebe sei gasta osan bo’ot liu husi estadu nune’e husu atu lalika mai provoka ami,” dehan ho hirus husi estudante Universitariu ne’ebe foufoun rejeita atu foo sai ninia naran ba jornal ne’e iha UNTL ninia oin.
Bankada FRETILIN iha parlamentu
la simu kareta rua nolu sira ida tan solidaridaridade
ba situasaun susar povu ninian. Maibe karik ohin povu
ne'ebe dehan kiak ne'e riku ona ga?
ou Karik FRETILIN mos hahu taka matan
ba povu ninia susar hodi hadia uluk lai
deputadu sira nia susar? 

Iha fatin manifestasaun estudante Universidade hodi kontra desizaun sosa karreta Pajero iha 2007 ne’ebe rezulta estudantes balun kanek no detein ne’e estudante ida seluk ne’ebe temi ninian naran Abrao husi fakuldade sciencia politika dehan nia apoiu desizaun bankada FRETILIN atu simu karreta Prado sira ne’e maske koalia no ton piadas.

“Ha’u apoiu atu simu wainhira sosa prado deputadu sira hodi goza iha povu lao ain sira nia oin. Sa’e prado la moe, sa’e tiha de’it,” Abrao so’e piadas ho oin hamnasa hakat ba portaun entrada UNTL ninian besik Parlamentu nia oin.

Maske lakon iha elisaun fulan Julio 2012 maibe bankada opozisaun la’o ho oin hamnasa tan ba atetude la simu karreta pajero rua nolu resin ida ne’ebe para too feroza iha parke parlamentu ninian.

“Ami halo opozisaun hanesan santo mos ami nia nafatin nune’e povu la vota baa mi nia partidu tan nee ma kami lakon nafatin, diak liu simu tiha deit hodi bele fasilita ami nia servisu. Duke ema seluk ne’ebe uluk la gosta ukun rasik aan mak goza,” dehan deputadu FRETILIN ida seluk.

Desizaun ne’e hola ona nune’e husi nivel partidu ninian no presidenti partidu FRETILIN mos husu atu media ho sociedade civil atu lalika kestiona kona ba desizaun ne’e.

Maibe tuir estudante ida seluk husi ne’ebe uluk PNTL kaptura mos dehan mudanca ne’ebe FRETILIN halo ne’e hatudu inkonsistencia iha sira nia principiu. “Hau haree no lee iha sira nia deklarasaun katak deputadu sira husi FRETILIN lakohi atu simu karreta pajero sira ne’ebe uluk sosa ne’e tan lakon sa’e karreta luxo wainhira povu sei kiak maibe ohin keta halo bee povu riku hotu ona ne’e mak FRETILIN mos hakarak sa’e fali ona prado,” lamenta estudante refere no rejeita atu publika ninia naran.

“Se karik iha 2007 ne’e maka sosa kedan prado mos sira hakarak simu maibe pajero fali ne’e maka sira lakohi simu,” nia goza.

Thursday, 30 August 2012

REFERENDUM LORI MORIS DIAK BA UKUN NAIN SIRA MAS POVU HELA HO MUKIT


Tempo Semanal, 30/08/2012

Iha loron 30 fulan Agusto tinan sanolu resin tolu ba kotuk iha persegisaun no ameasas nia laran, Timor oan sira ho orgulho vota ba Independecia nasaun Timor Leste maibe ohin povu barak mak seidauk liberta sira nia aan husi kiak, hamlaha, dezempregu no hetook aat liu tan mosu injustica oioin maka komete husi ukun nain sira hasoru ninia povu.

"Ha'u hanoin Ukun rasik aan ne'e diak duni. Maibe ohin loron ne'e ita haree kareta mesak luxu i ami mak tuur iha hela dalan ninin faan Karoza hodi fihir ema nia kareta mewah halai nakselok no ate soke malu tan iha ne'e," dehan Tiu Miguel ne'ebe faan hela manu tolu ho manu isin iha karoza ida.

Tuir Observasaun TS biar loron habai maibe Miguel ne'ebe metade idade ona nee dudu ninia karoza husi diresaun kuluhun dili liu dalan ba bekora. Besik ponte maufelo obrigatoriamente tiu hasai sapeo hamos ninia kosar hodi la hateke estrada kuak no ninia karosa tama alkatraun kuak besik ponte ninin.

Iha parte seluk iha oras ida antes Presidenti da republika Taur Matan Ruak iha ninia deskursu ba aniversariu loron Referendum dala sanolu resin tolu rekuinese katak iha problema boot maka nasaun nee hasoru mak kombate kiak, mal nutrisaun no injustica.

“Ita tenke uza independénsia polítika nu’udar instrumentu ida atu halakon hamlaha, atu la iha tan má-nutrisaun ne’ebé sei kontinua estraga dezenvolvimentu labarik barak nian, iha aldeia barabarak, atu kombate kiak no mós atu harii, gradualmente, moris-di’ak ba família sira Timor-Leste nian,” Rekuinese Taur Matan Ruak iha ceremonia loron Referendum ninian.

 Eis segundu komanadante gerilia ne’e foo relembra hikas objetivu luta ba ukun rasik aan nasaun ninian.

“Uluk iha ai-laran, ita luta atu harii nasaun prósperu ida, ita-nia mehi atu iha país ida ne’ebé timoroan hotu-hotu bele moris di’ak liu. Maibé ita seidauk to’o iha ne’ebá.”

Maibe iha independencia Timor Leste ohin loron mosu gap boot tebes entre riku ho kiak. Ema ne’ebe iha asesu ba ukun hetan lukru husi despezas orsamentu estadu ninian no moris diak no sa’e kareta luxu maibe povu habai aan iha loron manas I balun dudu karosa hafutar capital nasaun ninian.

“Ha’u husu ba ita hotu – ba Governu no ba povu – atu ita serbisu lisuk, ho laran-loos, ho laran-moos, ho espíritu sakrifísiu, atu hamenus kiak no atu uza rikusoin Nasaun nian hodi harii país ida ne’ebé di’ak liután, país ida ne’ebé prósperu liután ba Timor-Leste nia oan hotu-hotu,” apela Presidenti da Republika liu husi ninia deskursu.

Eis Presidenti da Republika DR. Jose Ramos Horta hahi esforsu Governu ne’ebe lidera husi PM Xanana Gusmao maibe nia mos husu atu membru Governu sira hotu presiza servisu maka’as liu tan.

Iha Fatin hanesan hafoin de Ceremonia Bispo deosese Dili hatoo ninia konkordancia ho hanoin Taur Matan ruak ninian no husu atu kombate injustice social.

“Ita tenke halo esforsu hodi liberta povu husi Kiak no malnurisaun ba labarik sira. Hau hanoin lia fuan husi Presidenti da Republika ninian nee inspira tebes,” dehan Dom Alberto.