Showing posts with label Cnrt. Show all posts
Showing posts with label Cnrt. Show all posts

Wednesday, 21 November 2012

Membru PN Bankadas Koligasaun Kontra Konstrusaun Palacio Residencia Oficial Ba Ministra Emilia

Tempo Semanal - Dili, 21/11/2012

Normalmente lisan hatuur ona katak bankadas koligasaun iha Parlamentu sempre defende lala'ok governantes sira nian maske aitarak nakonu mos taka matan mak hakat. Maibe daudaun ne'e lisan refere iha leten la'os ona hanesan malisan. Deptuda ho deputadus sira husi partidu koligasaun ne'ebe harii kinto Governu Konstitusional hahu hakilar hasoru membru governu ne'ebe hakarak goza moris di'ak iha povu mukit nia leten.

Membru parlamentu Nasional husi partidu CNRT, Deputada Brigida Antonia Correia hato'o ninia pozisaun iha plenaria parlamentu nasional kona ba konstrusaun palciu residencia luxu ba Ministra Planu no Financas Emilia Pires iha besik hotel Motael.

"Ha'u pesoamente no hanesan representante povu la aseita ho kontrusaun residencia oficial ba Ministra Financas ne'e luxu tebes no gasta orsamentu liu um miliaun i meiu. Ne'e ha'u ladun aceita," Deptada Brigida Antonia Correia konfesa ba Jornal Tempo Semanal.

Deputada Correia argumenta katak orsamentu milaun ida ho balun ne'e suficiente atu halo uma balun ba ema ki'ak sira ka bele uza atu hadia eskola no sosa kadeira ba alunus sira duke halo uma residencia oficial ba membru do Governu ida maka hela ba.

"Ita hatene katak oin kondisaun uma Senhor Presidenti da Republika ninian, Senhor Primeiru Ministru nia uma, Presidenti Parlamentu ninian uma. Haree mos ba uma husi Vice Primeiru Ministru ninian nune'e duni ita ha'u la kontente atu membru governu balun hetan tratamentu especial hodi hetan residencia luxu," Deputada husi partidu PM Xanana ne'e lamenta.




Nia hatuir katak Timor Leste, "presiza duni atu hala'o dezenvolvimentu maibe la'os ho halo residencia luxu ne'ebe iha picina no elevador ba ministra ida wainhira povu barak sei moris iha situasaun hanesan agora."

Nia realsa katak, "dezenvolve nasaun ne'e la'os halo uma luxu ba ministra ida maibe sa ida maka ita atu halo para povu ne'e moris di'ak. Dezenvolvimentu nasaun ne'e presiza buka rezolve preokupasaun povu ninian. ha'u nia intrepretasaun ba dezenvolve nasaun mak ida ne'e la'os halo uma luxu ba ministra ida."

"Ami kestiona ne'e tan ba presiza tratamentus hanesan labele ministra ida especial liu fali membru do governu sira seluk hodi hetan uma luxu. Nusa maka la halo hanesan de'it ho uma sira ne'ebe iha farol. Hanesan Presidenti Parlamentu ninian ka vice Primeiru Ministru ninian. Tan ba sa maka Ministra financas ninia residencia oficial ne'e luxu hanesan ne'e." Deputada Brigida hateten.



"Ha'u hakarak dehan katak osan sira ne'e devia ita uza hodi hadia eskola sira maka sei aat no sosa kadeira ba eskola sira tan ba ema sempre hakilar kona ba menus kadeira ho meja iha eskola sira maibe tan ba sa maka ita aloka orsamentu bo'ot ba halo fali residencia ida luxu ba Ministra financas. Ida ne'e maka ha'u preokupasaun i Governu tenke haree asuntu ida ne'e, para loron seluk labele akontese tan hanesan ne'e," nia fundamenta ninia razaun.

La'os de'it deputada Brigida Antonia Correia maka ko'alia maibe mos Deputadu Pedro dos Martires husi partidu CNRT no mos Deputado Abilio husi PD foti lian hodi kestiona kona ba kontrusaun uma refere.

Ho lian maka'as Deputadu, Vergildo Hornai husi partidu PD ne'ebe ninia presidenti mak Fernando Lasama de Araujo daudaun ne'e asume hela kargu hanesan Vice Primeiru Ministru V Governu ninian, reforsa deskordamentu husi deputada Brigida Antonia Correia husi bankada CNRT ninian. Ho lian maka'as Vergildo Hornai dehan, "tui ha'u nia hanoin agora lada'uk tempu atu halo uma residencia oficial ida ho gastu bo'ot hanesan halo daudaun ba ministra financas ne'e."

"Ha'u hakarak buka hatene karik orsamentu ba konstrusaun ne'e debate iha parlamentu ga la'e. Ha'u husu hela ba kolega deputadu tuan sira. Se iha segundu lejislatura maka la debate iha ne'e entaun kala ministra Financas ne'e tan ba nia maka kaer osan ne'ebe bele aloka tuir ninia gostu."

Nia argumenta katak situasaun ekonomia no social nasaun Timor Leste ninian ne'e lada'uk permite atu halo uma residencia luxu ba membru governu ida.

Tuesday, 7 June 2011

Besik Elisaun CNRT Hamanas Tenda iha Aileu no Fretilin iha Vikeke

Tempo Semanal, 06/06/2011

Elisaun jeral hahu hakbesik aan daudaun mai fali Timor Leste ho kompetisaun ba hamlaha poder sira hahu hamanas fali daudaun povu ninia kakutak no sukit povu nia fuan.

Partidu CNRT hala’o ninia konsolidadsaun iha distritu aileu hodi haberan lia promesas ukun mesak ne’ebe lanca ona husi Prezidenti partidu refere iha centru konvensaun Dili iha momentu balun liu ba.

Iha konsolidasaun refere CNRT sorte boot tan ba mosu afiliasaun husi simpatisantes ho apoiantes partidu sira seluk ba partidu lidera husi pm Xanana ne'e.

Deonisio Babo Sekretariu Jeral partidu CNRT dehan ninia partidu nia odamatan nakloke hela hodi simu ema ne’ebe maka hakarak atu hamutuk hadiah nasaun ne’e maibe husu atu sira entrega hikas sira nia kartaun ne’ebe simu ona husi partidu ida uluk ka entrega ba CNRT antes partidu refere foo fali kartaun CNRT ba ema hirak ne’ebe hakarak nakfilak aan ba CNRT.

Iha dsikursu vice Prezidenti Partidu CNRT, Vergilho Smith dehan partidu CNRT mosu atu liberta povu ai leva.

Iha parte seluk vice Prezidenti Partidu Fretilin foo tomada de pose ba estrutura joventude Fretilin iha Baha Harewain iha Distritu Vikeke.

Tuir Arsenio Bano katak ho estrutura ne’ebe iha maka servisu partidu Fretilin ninian iha nivel baze sei diak liu tan hodi hetaan apoiu liu tan husi kuadru sira iha nivel suku ninian, atu bele hakbesik aan liu tan ba militantes sira.

Tuir observador balun siik katak Fretilin ho CNRT maka sai hanesan partidu ne'ebe sei raut votus barak liu iha elisaun 2012 nune'e duni partidu rua ne'e maka sei hadau malu hodi kaer Governu. Iha fali sorin mosu mos rumores katak CNRT ho Fretilin sei tenta atu kazamentu iha governasaun mai ne'e maske dala barak ona lideransa partidu rua ne'e koko atu nega informasaun kona ba koligasaun ne'ebe karik mosu.

Friday, 18 February 2011

Osan Halai Ba Se Nia Liman


Tempo semanal-Dili, 18.02.2011

Hanesan iha tempu Indonézia, ema sira ne’ebé mak ukun sempre hetan oportunidade barak liu. Hanesan mós ho buat ne’ebé akontese iha governu Fretilín no Governu AMP.
AGORA daudaun, ema barak bele hatene se mak hetan no kaer projetu barak. Automatikamente, ema sira ne’ebé iha relasaun ho governu anteriór, ladún hetan benefísiu boot kompara ho tinan hirak liu ba.
Hanesan mós ho Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI), Gil Alves. Iha tempu Indonézia, Gil Alves hetan projetu barak husi governu Indonézia. Liu-liu, bainhira nia rian Abílio José Osório Soares sei asume kargu nu'udar governadór Timor Timur.
Inisiu, veteranu sira konvoka enkontru ho Primeiru Ministru atu entrega importasaun foos ba veteranu sira, hodi bele hetan benefísiu uitoan. Maibé, iha implementasaun prosesu ne’e la'o naksalak. Lista ne’ebé hetan despaxu husi Primeiru Ministru hamutuk 30-tal mak iha direitu atu importa foos.
Hafoin prosesu ne’e tama iha Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI), lista naran kompañia sa’e dobradu, to’o 68. Estrañu liu, ema sira ne’ebé naran tama iha lista la'ós de'it veteranus rezisténsia, maibé deskonfia iha veteranus pro-integrasaun Indonézia, família funsionáriu MTCI no família Ministru nian.
Família no Rede
Manuela Lemos Osório Soares husi Gracia Shop. Informasaun husi fonte Tempo Semanál katak, emprezária ne’e iha ligasaun família ho Ministru Gil Alves. Emprezária ne’e oan sarani husi Ministru Gil Alves nia rian, Abílio Osório Soares (eis governadór Timor Timur).
Fernando Lay, husi kompañia Lay Unipesoal, Lda. Ministru Gil Alves nia rian rasik. Nia mós eis sofer Ministru Gil Alves. Fernando Lay, oras ne’e daudaun sei iha komarka Bekora laran, tanba envolve krime iha fulan Novembru 2010 nia laran. Duvidas boot mak oinsá diretór kompañia tama komarka iha tempu ne’ebé sei halo hela prosesu ba importasaun foos nian, maibé iha nafatin oportunidade husi MTCI ba prosesu ne’e.
Kompañia Fitun Maubara, Lai Quait Nhuc, tuir fonte Tempo Semanál katak, kompañia ne’e hetan ona projetu atu importa foos iha tinan 2009. Maibé, iha tinan 2010 sira hetan nafatin oportunidade husi governu atu importa foos hamutuk ho veteranu sira. Na'in ba kompañia ne’e mai husi Distritu Liquisa, Sub-Distritu Maubara, ne’ebé deskonfia iha relasaun família ho Ministru Gil Alves, ne’ebé mós mai husi jerasaun Xina Maubara.
Deskonfia iha mós Ministru Gil Alves nia sobriña ne’ebé hetan oportunidade ‘tuur’ hamutuk ho veteranu sira hodi importa foos.
Ema sira ne’ebé deskonfia sikat leet iha prosesu fornesimentu foos mak hanesan Bader Alkatiri. Maibé, bainhira jornál ne'e halo konfirmasaun, Bader Alkatiri hateten katak nia hetan aprovasaun husi PM Xanana, tan lori ninia maun Ali Alkatiri nia naran, nu’udar veteranu.
Maski nune’e, Bader mós Ministru Gil Alves nia kolega di'ak, dezde tempu Indonézia. Ikus-ikus antes tama ba prosesu importa foos ba veteranus sira, Bader Alkatiri sempre hasoru malu bei-beik ho Ministru Gil Alves.
Naran seluk ne’ebé mós tama derrepente iha lista fornesimentu foos mak António Correia. Tuir Fonte Tempo Semanál nian katak, António mós hasoru malu beibeik ho Ministru Gil Alves iha nia servisu fatin.
Kompañia seluk, ne’ebé iha relasaun ho funsionáriu MTCI mak kompañia Carisma Unip, Lda. Informasaun ne’ebé jornál ne’e hetan, Diretór kompañia ne'e, João de Fátima Araújo da Silva se iha relasaun família ho Diretora Jerál MTCI, Georgina Corte-Real.
Kompañia seluk ne’ebé iha relasaun iha 'ema laran' mak hanesan, José Manuel Smith husi kompañia Kakuit Jaya Supply. Diretór hosi kompañia ne’e, Inspetora Jerál Alimentár e Ekonómika MTCI nia kaben.
Kompañia seluk, João Daniel Soares Baptista husi Kompañia Jody Unip, Lda (oan mane husi eis Sekwilda Viqueque, Daniel Soares Baptista). Daniel Baptista ne’ebé tuir informasaun agora daudaun hela iha Kupang, Indonézia. Daniel Baptista koñesidu iha tempu Indonézia, koko atu oho Amu Bispu Don Carlos Filipe Ximenes Belo, liu husi tau venenu iha dose laran. Maibé la konsege, tanba Amu Belo fó fali dose ne'e ba ninia asu. Ikus, Amu Belo nia asu mak mate.
Jornál ne'e mós kontaktu ona emprezáriu Xineza balun ne’ebé envolve iha lista importasaun foos hanesan Siu Kion Lau husi kompañia Natural Food Supply Unip, Lda. Tuir nia, nia hetan backup husi veteranu Miguel ‘Naha-Dasi’. Maibé, fonte Tempo Semanál husi veteranu FALINTIL-FDTL balun hatete katak, Miguel ‘Naha-Dasi’ uluk iha duni ai-laran, maibé depois nia rende no envolve an iha grupu SERA, grupu Milísia formadu husi Kopassus, Indonézia iha Distritu Baukau.
Hafoin envolve iha SERA, Miguel ‘Naha-Dasi’ hamutuk ho milísia sira seluk ba oho FALINTIL sira iha ai-laran. Ne’e duni, veteranus sira la rekoñese Naha-Dasi nu'udar veteranu. Tanba ne’e, nia laiha direitu lori naran veteranu hodi importa foos.
La'ós ne’e de'it, Miguel ‘Naha-Dasi’ mós reforsa iha kompañia rua nia kotuk atu halo importasaun fo’s. Kompañia sira ne’e mak Naturual Food Supply Unip, Lda no kompañia Bemvindo Timor Unip, Lda.
Identifika mós emprezáriu balun ne’ebé envolve iha prosesu importasaun foos ne’e, sei hala'o knaar nu'udar funsionáriu públiku. Jorge Oliveira Martins husi kompañia Egana Food Unip, Lda, tuir informasaun, agora kaer hela kargu nu'udar Xefe Eskritóriu Sekretáriu Estadu Rejiaun Autonomia Oekusi. Maski ikus-ikus ne’e ladún tama servisu. Konfirmasaun ne'ebé jornál ne'e halo ho Sekretáriu Estadu rejiaun Oekusi, Jorge Teme katak, Jorge Oliveira Martins sei servisu iha ne'ebá.
Ne’e duni, karik Primeiru Ministru fó rekomendasaun ba veteranus na'in 30-tal de'it. Entaun, kuaze liu metado husi totál orsamentu US$ 17.500.000 ne’ebé aloka ba MTCI hodi sosa foos ne’e, tama ba ema sira ne’ebé laiha relasaun ho veteranus. Deskonfia halai mós ba bolsu ema sira ne’ebé iha relasaun kolega no família Ministru no funsionáriu MTCI.

Blokeia Banku
Husi totál osan US$ 17.500.000, tuir kontratu PO, kada kompañia hetan US$ 249,900 no ninia kuantidade foos kada kompañia hamutuk tonelada 441 ho totál kompañia 68 tonelada 30.000. No, osan US$ 500.000 MTCI halo konkursu seluk ba kompañia Stevendores hodi halo servisu iha portu bainhira foos ne'e tama.


Husi totál US$ 17.000.000 ne'ebé ba sosa foos ne’e, konsege asina kontratu US$ 14,460.000 ba foos tonelada 30.000. Osan restu sei fahe ba kompañia 68 nia konta bankária, hafoin ko'a tiha Banku nia kustu ba LC . Tuir kalkulasaun, kada kompañia sei hetan U$$ 30.000 resin.


Prosesu ne’e hamosu polémika barak. Balun kestiona ema sira ne’e la'ós veteranus no seluk, kona-ba kompañia balun ne’ebé uza naran veteranu sira, maibé lakon ona kontaktu.


Tuir lista ne’ebé iha, identifika iha emprezáriu balun ne’ebé mak uza Veteranu, hanesan kompañia Egana Food Unip, Lda ne’ebé uza Mau-Hunu Rankadalak nia naran. Maibé, diretór kompañia Egas Guterres da Silva lakon ona kontaktu ho veteranu ne'e. Tempo Semanál tenta kontaktu ona liu husi lista kontaktu kompañia 68 ne’e, maibé nia telefone la ativu.
Veteranu husu atu foti medidas lalais, tanba sira ta'uk osan ne'e transfere ba konta bankária diretór kompañia sira, no la fahe ba veteranu sira ne’ebé kompañia uza nia naran.


 “Diretór mak ba loke konta bankária iha banku, mais se karik osan tama ona, entaun ami ta'uk maka sira foti hotu depois halai tiha no lakohi fahe ba ami,” haktuir Sansão, Diretór kompañia Bele-Bele Unipesoal, Lda no mós koordenadór ekipa ne'ebé hetan fiar husi kompañia 68 atu halo negosiasaun iha Vietname atu hatama foos iha Timor Leste.


Tuir Sansão, nia halo ona koordenasaun ho Diretora Jerál MTCI no Banku Mandiri. Banku Mandiri foti ona pozisaun hodi bloku osan sira ne'ebé tama iha kompañia sira nia konta bankária. Bainhira prosesu ne’e remata no atu halo pagamentu, sei hala’o enkontru jerál inklui MTCI, Banku Mandiri no kompañia sira atu bele halo klarifikasaun molok hala’o prosesu pagamentu. TS 

Deskonfia MTCI Halo Mafia Bisnis

KORRUPSAUN hanesan hosu (kentut, red.). Ita bele sente mais ita la haree. Dala ruma iha prosesu importasaun foos ne’e mós mosu máfia bisnis. Ne’ebé, envolve ulun boot balun iha laran, tanba iha prosesu nia laran ita bele identifika buat balun ne’ebé la'o la du'un loos.


Iha prosesu importasaun foos tonelada 30.000 ne’e hamosu faktus foun. Iha Vietname kompañia barak mak oferese presu variavel balun baratu no balun karun.


Bainhira prosesu ne’e sei la'o hela, kompañia 68 ne’e koordena malu hodi forma ekipa hodi halo negosiasaun ho emprezáriu sira iha Vietname atu oinsá bele hatama foos mai Timor. 

Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI) bolu sira no oferese referénsia husi kompañia ida iha Vietname ne’ebé oferese folin karun. Informasaun katak, durante ne'e kompañia ne’e mak halo importasaun foos mai Timor Leste durante governu halo intervensaun iha merkadu.

Bele iha kongkalikong mosu boek iha foos laran. Tanba saida, MTCI hili kompañia ne’ebé oferese folin karun?

Maski nune’e, emprezáriu sira ne’ebé balun mai ho background veteranus la beik. Sira estuda hamutuk no nota katak kompañia ne'e aprezenta folin karun. Ne’e duni, ekipa servisu ne’ebé reprezenta grupu 17 husi totál kompañia 68 ne'e la konkorda. Sira deside hodi ba rasik Vietname hodi bele hetan referénsia kona-ba foos nian, mak foin halo negosiasaun diretamente.

Ami la konsege sosa husi kompañia ne'ebé Ministériu rekomenda, ne’e duni ami deside tenke ba iha ne'ebá,” dehan Sansão Gomes, xefe ekipa servisu ne'e.


Iha Vietname, sira halo negosiasaun ho kompañia 7, inklui kompañia ne'ebé Governu rekomenda. Husi kompañia 7 ne’e, hotu-hotu hatama sira nia kotasaun, maibé kompañia Giptam mak oferese presu baratu. Sira foti ninia kotasaun no haruka mai ekipa servisu iha Timor no asina kontratu ho kompañia ne’e.
Nune’e, Asosiasaun Foos, Ministériu Komérsiu Vietname hamutuk ho kompañia balun halo intervensaun ba kompañia Giptam ne’ebé atu halo esportasaun foos mai Timor Leste. Governu Vietname no kompañia balun hateten katak, Giptam laiha kapasidade atu esportasaun ho kuantidade tonelada 30.000.


Informasaun ladún klaru katak, kompañia ne’ebé mak uluk governu rekomenda mós inklui halo protesta ba kompañia Giptam.


Presu rua mak kompañia Giptam aprezenta ba sira. Primeiru US$ 452 kada tonelada no seluk US$ 456 kada tonelada hein simu de'it iha Dili. Maibé, tanba hetan impedimentu husi governu Vietname no kompañia Vietname balun kompañia ho mudansa klimátika presu foos iha Vietname aumenta mós sa’e.


Tanba iha mudansa ba presu iha Vietname, ne'e duni kompañia importadór husi Timor Leste halo amandamentu mudansa ba presu. Se lae, kompañia Giptam labele halo esportasaun tanba presu foos sa’e maka’as.


Se iha momentu ita asina kontratu mak la iha intervensaun, entaun la iha problema, maibé komu iha intervensaun ne’e duni presu foos sa’e makas, tan ne’e ami husu imi nia konsiderasaun hodi halo amandamentu ba kontratu,” dehan Sansão haktuir liafuan husi kompañia Giptam.


Amandamentu ne’e konsege hetan konkordánsia hodi hasa’e folin ba US$ 482 kada tonelada.
Iha Timor Leste, kompañia sira mós servisu maka’as hodi haruka karta ba Primeiru Ministru no Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI) hodi halo intervensaun atu kompañia Giptam bele hetan kuota esportasaun. Hafoin hetan kuota, iha fulan Novembru sira hahú halo esportasaun.


Osan Lakon


Analiza didi'ak situasaun iha leten, bele nota katak durante governu halo intervensaun foos iha merkadu besik tinan tolu (2008-2010) osan povu nian hirak mak lakon. Iha presu variavel no baratu liu, maibé MTCI prefere hodi hili kompañia ne’ebé oferese folin karun.


Dezde governu halo intervensaun iha merkadu iha tinan 2008 too 2010, governu sosa foos ho folin karun ho osan lubuk ida. Osan povu nian ne’e deskonfia barak mak tama iha ema balun nia bolsu saugati de'it.


Pergunta boot mak tanba saida mak Ministru Gil Alves hili kompañia ne’ebé fó presu karun? Ne’e hanesan pergunta boot ne’ebé mosu hafoin veteranus sira envolve iha prosesu importasaun foos. Sente ka lae, maibé dala ruma na'i ulun sira máfia mós ema barak labele deteta buat sira ne'e, tanba la'o ho sistemátiku no laiha asesu ba buat hirak ne'e. ***

Gil Alves Banati Tuir Soeharto?
ATU Koñese no hatene kle'an liu ema nia lala'ok no karakterístiku, ita presiza hateke fila ba kotuk hodi haree ema nia pasadu. Hanesan mós ho lideransa nasaun nian ne’ebé mak oras ne'e daudaun kaer pasta nu'udar Ministru, Vice Ministru no Sekretáriu Estadu. Nune’e, bele identifika saida mak sira halo iha tempu uluk no relasaun ho ohin loron.
Iha tempu Indonézia nian, atu sai emprezáriu susesu tenke iha família iha laran. Buat hirak ne'e akontese nafatin to’o agora. Tan ne’e, ema bolu ‘aman sarani’. Daudaun ne’e, emprezáriu ida atu hetan projetu ruma tenke iha koneksaun ho ema laran ka ‘aman sarani’.
George Junus Aditjondro iha ninia livru ho titulo ‘Menyongsong Matahari Terbit Di Puncak Ramelau’ (Hein Loromatan Sa’e Iha Ramelau Tutun) hateten, Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI), Gil Alves sai nu'udar emprezáriu susesu iha tempu Indonézia nian. Nia, iha ligasaun metin ho nia rian eis governadór Timor-Timur Abílio José Osório Soares (matebian).
Gil nia kaben, eis Governadór Abílio nia feton. Gil mós hetan projetu lubuk ida husi governu Indonézia no mós iha relasaun metin ho família Cendana (eis Prezidente Indonézia, Soeharto).
Tuir Aditjondro nia livru hateten, hafoin tinan 1994, knaar PT. Batara Indra iha Timor Leste hahú tuun, relasiona ho lutu ba Jenerál Beny Moerdani ne’ebé komesa tuun mós iha palku polítika tempu ne'ebá. Nia impaktu mak, emprezáriu foun hahú sama ain iha Timor Leste. Empreza hirak ne'e iha relasaun metin ho governadór Abílio Osório Soares ne’ebé sai nu'udar proteje ba fitun foun iha forsa militár Indonézia nian Jenerál Prabowo Subianto, mane foun hosi eis Presidente Indonézia, Soeharto.
Sai nu'udar família lideransa polítika iha Indonézia no Timor Leste iha funsaun. Gil Alves ne’ebé nu'udar Governadór nia kuñadu sai kolega servisu prioridade ba kompañia família Cendana.
Kompañia rua ne’ebé inaugura husi Titiek Prabowo, Jenerál Prabowo Subianto nia kaben, oan feto daruak husi Soeharto, iha tinan 1997. Kompañia primeiru maka PT. Dilitex, kompañia ne’ebé produs hena (tenun) ho luan 200 hektares no investe osan hamutuk millaun US$ 75. Segundu, kompañia masin iodio iha área Manatuto ho luan 12 hektares, fatin moris Abilio Osório ne’ebé produs masin tonelada 1.500 kada tinan.
Iha profile ba média balun, Ministru Gil rasik rekoñese katak, iha tinan 1986 – 1988 sai emprezáriu konstrusaun sivíl. Tinan 1994-1999 asumi kargu nu'udar Distributor Minuman Keras, Bir Bintang, Pepsi no Cola-Cola. Iha tinan 1997 – 1999, produsen Garam dan Tekstil, 1997-2007 Produsen Air Mineral.
Gil Alves sai nu'udar prezidente iha kompañia rua ne'e, reprezenta Yayasan Hati, fundasaun ne’ebé harii hosi eis partisan pro Indonézia durante operasaun militár iha Timor Leste 1975-1976. Kompañia Dilitex servisu hamutuk ho Yayasan Hati, grupu Maharani (Titiek Prabowo) no emprezáriu susesu iha Indonézia husi Índia Marimutu Siniwasan na'in ba grupu Texmaco.
Aleinde, xefia kompañia rua ne'e, Gil Alves mós ajuda negósiu família Cendana sira seluk. Nia lisensa esporta kafé, utiliza husi kompañia Tutut (oan feto Soeharto) nian. Gil Alves mós lidera edifísiu PT Arha Group iha Timor Leste. Kompañia ida ne’e monopóliu label alku. Na'in hosi kompañia ne’e mak Soarharto nia be oan naran Ari Haryo Wibowo, famouzo ho naran Ari Sigit.
Publikasaun jornál The Age (Australia) hateten katak, Ministru Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI), uluk sai nu'udar portavós Barisan Rakyat Timor Timur (BRTT). Hafoin masakre Igreja Likisá, iha loron (6/4/1999) nu'udar portavós, Gil Alves deklara lia-falsu hodi dehan populasaun iha igreja laran maka tiru uluk milísia Besi Merah Putih (BMP) sira. Tanba ne’e mak BMP sira ataka. Nia mós dehan katak, BMP ba serku Igreja Likisá ne’e atu dezarma ema CNRT sira, tanba sira subar kilat iha laran. Nia dehan, polisia mós iha ne'ebá hotu atu prevene violénsia hodi mosu i sira tiru gás air mata atu defende an.
Portavós BRTT ne’e mós nega katak militár Indonézia nian mak fó kilat ba membru milísia sira ne’e. Notísias kompletu bele haree iha jornal The Age (Austrália) dia 9 Abríl 1999. TS


Wednesday, 16 February 2011

Deputadu AMP ho Fretilin Raut Malu Iha PN karik Seidauk Haluha Tempu Joven Ninian

Breaking News
Tempo Semanal-PN, 16.02.2011

Durante aprezentasun relatoriu anual PJR ninian iha sesaun perguntas no respostas iha tuku 12.16 OTL deputadu husi Fretilin hetan oportunidade atu halo deklarasaun. Deklarsaun DR. Jexeira ninia mosu hafoin de Deklarasaun husi Deputadu CNRT ne'ebe mai husi Fretilin Mudanca.

Deputadu Natalino kestiona maka'as PRJ ninian independencia kona apareser kona ba kazu OJE 2011 hodi hatudu surat husi Tribunal Rekursu.
Wainhira deputadu Texeira ninia tempu too nia koko atu hatan ba preokupasaun husi Deputadu Natalino ninian maibe uza mos lia fuan, "frustradu."

Iha ne'e deputadu Amp seluk dehan, "o mak frustradu."
Fretilin simu dehan, "imi." nune'e duni Deputadu Aderito Hugo da costa ne'ebe hatais hela kalsa metan no kamija mutin ne'e hamriik no iha ninia liman loos kaer surat tahan iha ninia liman karuk ho lian aas lian tan hodi dehan, "o........"

Deputadu sira sadik malu hanesan loloos jovens sira ne'ebe kose malu iha daln hodi dehan, "o hakarak sa ida."

Deputadu Natalino mos reforsa liu tan ninia maluk. Iha parte seluk deputadu Fretilin mos lakohi lakon hodi haklalak malu iha prokuradora jeral da Republika ho ninia adjuntu nia oin. Deputadu Antonino Bianco mos kaer la metin maibe deputadu Mandati iha kotuk dehan "Nonok."




Prezidenti Parlamentu nasional koko akalma situasaun no too ikus mai konsege duni hamenus tensaun deputadu sira ne'ebe haksesuk malu.

Deputadu amp alega katak DR. Ana Pessoa Pinto, subar aan iha PJR ninia kurtina sorin hodi halo politika partidu Opozisaun ninian. Deputadu Hugo dehan fatin eis Deputada partidu opozisaun ne'e ninian hetan substituisaun temporiamente no bele fila ba Parlamentu nasional.

Tuir Observsasaun iha 12.37 deputadu Jose Texeira hiit aan mai hakbesik ba deputadu Aderito Hugu da Costa ho liman taka hanesan reza dehan, "deskulpa." No deputadu Hugu ne'ebe mos husi Same ninia oan ne'e hasai head phone husi ninia tilun ho oin midar lolon liman hadame malu ninia kontra adversariu politika ne'e. (TS)

Monday, 7 February 2011

Esplikasaun PM Xanana La Konvense, PR Horta Lori OJE 1.3 Biliaun Ba Tribunal Rekursu

Tempo Semanal-Dili, 07.02.2011

Prezidenti Horta Dada Lia hela ho Xanana
Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta, Segunda (7/2), direitamente lori orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ba Tribunal Rekursu hodi haree legalidade kriasaun fundu Infra-estrura no Kapital Umanu, tanba espliaksaun Primeiru Ministru Xanana Gusmão la konvense nia.

“Hau rona esplikasaun mai husi PM diak, maibe hau iha duvida nafatin,” dehan PR Horta iha Palacio Prezidenti Ai-Tarak Laran, Segunda (7/2).

Laos Prezidenti Republika deit, maibe nia asesor mos ladun klaru ho kriasaun fundu Infra-estrutura no capital dezenvolvimentu ba rekursu umanus ninian, ne’eduni xefe do estadu leva 1.3 biloens ne’e ba Tribunal Rekursu nu’udar orgaun independenti hodi desidi tuir lei.  

Lala'ok Prezidenti Horta ne'e hakat uluk ho lalais liu fali partidu Opozisaun ne'ebe antes ne’e liu husi vice prezidenti partidu Fretilin deklara atu leva OJE 2011 ba tribunal deskonfia kontra lei.



Maske nunee, PR Horta rekoñese katak nia apoiu ho programa governu nian tanba ema barak iha nasaun nee sei presiza eletrisidade. Maibe, nia kestiona mak oinsa atu halo kontrolu no monitora atu evita mosu mal jestaun no korrupsaun.

“Nasaun presiza duni, maibe tenki halo tuir metodu nebee  diak atu ita labele gasta osan arbiru,” tenik premeadu nobel da paz nee.

Nunee, Xefi Estadu mos preokupa ho Orsamentu Jeral Estadu tinan nee, tanba alokasaun orsamentu ba edukasuan, saude no agrikultura tuun kompara ho tinan kotuk.



Provizoriamente, Prezidenti Republika seidauk bele promulga OJE tinan fiskal 2011 nian tanba sei hein desizaun husi Tribunal Rekursu ba kriasaun fundu rua nee.  

Iha parte seluk deputadu Aderito Hugo da costa, lain Nain bankada CNRT rekuinese katak lala'ok prezidenti da Republika ninian ne'e tuir duni konstituisaun artigu 85 ne'ebe define atu veta ka atu promulga.

Maibe Deputadu ne'ebe partidu hanesan ho Xefe do Governu ne'e soe Piadas ba Horta dehan, "ami hein katak pozisaun Prezidenti da Republika ninian la refleta ninia diskontentamentu ba eliminasaun orsamentu Prezidenti da Republika ninian ba redusaun pobreza."

Aderito akresenta katak, "iha alinea E artigu 85 mos sita katak, bele halo apresiasaun preventivas maka liu husi fiskalizasaun abstrata ba tribunal Rekursu." 

Orsamentu Jeral do Estadu 2011 ho total 1.3 bilion aprova husi parlamentu Nasional iha loron 24/01 no Primeiru Ministru aprezenta ba Prezidenti da Republika iha loron Sexta feira (04/02) no ohin Horta Leva ba Tribunal. (TS)

Sunday, 23 January 2011

CNRT ERMERA PRONTU ATU REALIZA MEHI XANANA NINIAN ATU UKUN MESAK

Tempo Semanal-Ermera 22.01.2011
Elisaun 2012 besik ona no arena politika hahu mosu ona. Prezidenti partido CNRT no atual Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gosmao iha seminar partido CNRT ninia iha merkadu lama iha tinan kotuk so’e ona bola manas hodi dehan katak partido ne'ebe nia lidera  lakohi tan atu halo aliansa ho partido seluk, hanesan agora dadaun fahe ukun ho partidu lima seluk iha Alianca Maioria parlamentar.

Nune'e duni kuadruz CNRT ninian simu bola manas ne'e hahu tebes tun ba populasaun nia let hanesan liu husi konsolidasaun partidu ne'e iha semana ruma kotuk iha distritu Ermera.

Ermera hanesan fatin ida ne'ebe partidu sira buak atu hadau malu elitores ninian tan ba tuir estatistika populasaun iha distritu refere ninia numeru sa'e maka'as.

Tuir II vice presidente CNRT Eduardo Barreto alias “DU-Sae” iha ninia diskurso politika foin lalais ne’e iha programa konsolidasaun ne’ebe realiza iha suko licapat,sub-distritu hatolia,distritu Ermera katak, “oras ne’e dadaun CNRT komesa esforsu an hodi halo programa konsolidasaun tun to baze.

Tuir Du-Sahe katak objetivu husi programa konsolidasaun ne’e atu oinsa lideranca husi nasional no distritu atu hasoru malu ho ninia militants sira, hodi bele hatoo programa politika ne’ebe CNRT trasa tiha ona iha manual politika partido CNRT nian. Tanba dala barak ema ladun hatene ezistencia partido CNRT nian, iha ne’e hau hakarak hateten ba ita boot sira katak CNRT hamriik hanesan faze de kontinuasaun servisu nebe mak uluk ita ninia maun boot Xanana halo iha rezistencia hodi lidera funu ida too ukun rasik aan.

Tanba uluk iha funu CNRT hamriik hodi liberta rai doben ida ne’e husi okupasaun Indonesia no agora CNRT hamriik fali hanesan partido ho principio katak atu liberta povu husi kiak no mukit nia laran. Tanba rai ita liberta ona maibe povu ita seidauk liberta. Povu barak sei hamlaha, edukasaun ba oan sira seidauk rezolve, saude, no seluk tan.

Eis lider klandestinha iha ermera ne’e mos hateten katak, “Governu AMP ne’ebe mak ita nia maun boot Xanana ukun konsege rezolve daudaun buat barak hanesan pensaun ba veteranus, subsidio ba ferik-katuas, volsa da mae, problema refuziadus(IDPS), problema petisionariu no seluk tan.

Maibe ho onestidade Du-Sahe rekuinese katak, “ iha mos buat barak mak ita seidauk konseque rezolve, tanba dala barak ita ninia populasaun sempre kritika dehan ami ninia proposta barak hatama tiha ona maibe rezultado laiha, estradas a’at barak governu la rezolve lalais, eskola no seluk tan.

Xefe bankada CNRT iha parlamentu nasional ne’e promote, “iha ne’e hau hakarak hateten ba ita boot sira katak buat barak ita labele halo hotu tanba Governu ne’ebe mak oras ne’e ita ninia maun boot Xanana lidera mai husi partido lima, tan ba ne’e mak difisil ba CNRT atu foti desizaun. Nia foo razaun katak CNRT, “sei rona mos husi partido haat ne’ebe mak iha alianca laran. Entaun ba oin saida mak ita sei halo, tuir lia fuan ne’ebe mak ita nia maun boot xanana dehan bebeik katak iha eleisaun jeral 2012 CNRT lakohi halo tan alianca ho partido seluk, ne’e signifika katak CNRT hakarak ukun mesak, entaun atu realiza mehi ida ne’e ita hotu militants CNRT tenki servisu maka’as.

Iha okaziaun hanesan JACINTO RIGOBERTO ninia parte haktuir katak programa konsolidasaun hanesan mos meius ida atu tun mai rona dereitamente povu sira nia difikuldade iha baze hodi bele buka dalan atu resolve. Jacinto ne’ebe agora kaer hela pasta hanesan Sekretariu do Estadu ba asuntus social mos rekuinese katak, “agora daudaun CNRT labele rezolve hotu ita boot sira nia problema, tanba CNRT ninia estruktura iha governu AMP la dun barak, ita so assume deit kargu balun iha sekretario do estado, entaun difisil ba ami atu foti desizaun. Tanba nu’udar sekretario do estado labele foti desizaun mesak, tenke rona husi “atasan” se lae ema dehan katak ami la respeita hirarquia ka estrutura Governu nian.”

“Maibe iha buat barak mak ita halo ona hanesan subsidio ba ferik katuas, aleizadus, veteranus,no seluk tan. Ida ne’e akontese tanba ita nia maun boot Xanana ninia esforsu. Ita nia maun boot xanana hadomi tebes ita hotu. Tan ba ne’e mak hau husu ba ita hotu ne’ebe mak hadomi partido CNRT atu servisu maka’as hodi nune ita bele realize mehi ne’ebe mak agora dadaun ita nia Maun boo Xanana hakarak.” Dehan Jacinto.

Nia mos konfessa katak, “ iha tinan 2011 se PN aprova duni proposta orsamentu geral 2011, entaun iha 2011 ita sei realize programa dezenvolvimentu husi suko too aldeia, tanba tuir planu iha tinan 2011 ita sei realize kada aldeia sei hetan uma lima ba ema kbiit laek. I tuir planu nebe maK ita nia maun boot hateten katak iha 2011, governu sei fo kbiit ba xefe suko sira atu zere orsamentu $:50.000 mai kraik atu halo dezenvolvimentu iha suko, tanba ne’e mak husu ba xefe do suco sira atu prepara planu agora.”

Entertantu iha okaziaun tuir fali Deputado Cicilio Caminha ba militante sira hateten katak programa konsolidasaun hanesan meius ida atu halibur fali militantes sira, atu hato’o programa politika partido CNRT nian, au mesmo tempo atu hato mos manual politika partidu nian ba militantes sira. Segundo ita hotu hatene katak desde uluk kedas CNRT tane a’as nafatin principio unidade nasional, signifika katak maiske ita diferencia idiologia politika, diferencia programa, maibe ita hotu hamutuk mesak ida deit, ita hotu hakarak dezenvolve rai ida ne’e. Ida ne’e mak objetivu ita hari partido. tanba ne’e mak nu’udar partido politika, CNRT loke nafatin odamatan ba se deit mak hakarak mai hamutuk iha uma mahon CNRT.

Koordenador CNRT Distritu Ermera Antoninho s.Carvalho, haklaken ba ninia militantes katak , “CNRT iha distritu Ermera pronto ona atu realiza Maun boot Xanana ninia mehi, iha 2012.

Tuir Antoninho, CNRT ninia estruktura formadu ona tun to’o baze ho ema mak matenek husi Ermera. Tanba ne’e mak nu’udar koordenador CNRT hau fiar katak iha eleisaun jeral 2012 CNRT sei hetan votus barak liu iha Distritu Ermera no atu atinze hanoin Maun boot Xanana nian ne’e, ami husi Diresaun Distritu Ermera sei esforsu aan hodi servisu makaas. I husu mos ba militantes no kuadros estruktura partido CNRT nian atu ita hotu hamutuk konsolida nafatin programa politika CNRT nian ba ita nia populasaun iha baze.”

Tuir observasaun ohin (22/01) dirijentes partidu CNRT husi nasional barak maka fila hikas ba distritu Ermera hodi hala’o konsolidasaun.  (TS/E T O)

Sunday, 26 December 2010

Kazu UNPOL Tiru Arlindo Tua Ana Laran, Deputado CNRT Kondena UNPOL La Profesional no Tempu Ona UNMIT Husik Hela TL

Excluxivu Tempo Semanal-Dili, 26.12.2010

Komandante UNPOL,
Komisariu Luis Carilho
 foo prenda ba labarik oan sira
 iha orfanato Bidau 
Kazu Tua Ana Laran destroi maka’as imajen UNPOL , UNMIT, GNR no Polisia Portugal iha komunidade ho reprezentante Povu timor Leste ninia matan.

Tuir testamunia membru UNPOL husi Portugal ne’e mos hodi kasteti baku vitima ne’ebe kanek agora baixa hela iha Ospital Guido Valadares. “ONU ne’e organizasaun Mundial ne’ebe sempre kritika PNTL halo violensia hasoru populasaun maibe atuasaun ida ne’e grave liu fali PNTL sira nian balun, “ Martinho da cruz dehan.

GNR ho ekipamentu funu kompletu
hafoin atakes kontra Prezidenti ho PM iha 11/02/2008
Deputado Natalino Dos Santos (Deputado Natalino) Iha dada lia ho Tempo Semanal (TS) konkorda ho Sr. Martinho da Cruz. Hanesan Deputadu Natalino dos Santos husi bankada CNRT ne’ebe marka prezensa iha fatin desturbiu ne’ebe kreia husi Membru UNPO husi Portugal ne’e ho lian maka’as hodi kondena atuasaun membru 

polisia Portugal ne’ebe daudaun ne’e hakna’ar an iha UNPOl ninia bandeira maibe liman fuan katak buti gatilu. Kazu ne’e interesante tan ita hein took bala ne’ebe polisia uza ne’e husi boraixa ou bala orijinal atu oho ema ninian.

TS: Ami Haree Sr. Deputadu ohin iha hotu Tua Ana Laran ne’eba. It abele esplika halo saida iha ne’eba?

Deputadu Natalino: Yeahhh...ha’u iha Tua Ana Laran haree Mala’e GNR sira ho polisia UNPOL husi Portugal tiru labarik sira iha ne’eba maka ha’u ba haree.

TS: Iha 2006 Estadu timor Leste husu apoiu ba ONU ho GNR sira mai atu foo seguransa maibe ikus sai fali hanesan ne’e. Oin sa Sr. Deputadu ninia haree?

Deputadu Natalino: Triste, triste, triste teb-tebes kuandu haree atuasaun UNPOL ninian hatudu katak UNPOL la iha kapasidade i la professional. Ha’u halo komparasaun ho Timor oan mais professional, Timor oan iha kbiit no kapasidade liu embora hanesan nasaun foun no instituisaun Polisia mos foun mas sira nia atuasaun mas professional duke UNPOL sira. Nune’e ha’u triste teb-tebes ohin haree mala’e UNPOL ida ne’ebe ninia atuasaun atu mantein Lei ho Ordem karik ema ruma ka joven ruma mak halo krime. Sira mak sei halo kapturasaun no prosesa ema ne’e tuir lei maibe sira hola desizaun fali hno kilat. I ha’u sente triste liu ho sira nia atusaun ohin. Nune’e tempu to’o ona tuir evidensia no faktus katak UNPOL iha Timor la halo buat ida. So ke bele kreia konfuzaun de’it. I tuir observasaun ha’u bele konsidera katak sira hakarak uza Timor ne’e hanesan fali projeitu ba sira nia an. Maibe Timor oan nia polisia pronto ona i sebele karik entrega ona ba Polisia Timor sira rasik atu ka’er sira ninia instituisaun atu asegura no proteje seguransa iha sira nia rain.

TS: Maibe Sr. Deputadu presiza konsidera katak UNPOL sira ne’e mai husi Portugal, nasaun ne’ebe iha relasaun belun especial ho TL ne’e Ga?

Deputadu Natalino: Sim....exatamente, tanente Fernando Raimundo Baptista.

TS: Sr. Deputadu karik ita boot la hanoin katak orsida ita boot ninia belun portuges sira la sente sokadu ho ita boot ninia deklarasaun ne’e?

Deputado Natalino: Ha’u sente la sokadu, tan ba ha’u reprezenta povu atu ko’alia ba atuasaun sira ne’e. Ne’e la’os refere ba estadu RDTL ho Estadu Portugal. I normalmente nasaun rua ne’e nasaun soberanu hotu. I kuandu elementus sira ne’e mai atu proteje povu iha ne’e, ema sira ne’e tenke professional i haruka membru UNPOL sira ne’ebe hatudu atetude sira hanesan ohin ne’e mai para atu estraga no mai halo violensia ne’e la serve atu mai iha ne’e. Ida ne’e la iha relasaun entre Portugal ho Timor. Ha’u nu’udar reperzentante povu kestiona tan ba povu ida ne’e sai vitima tan fali. Nune’e ha’u husu Polisia sira ne’e (suspeitu husi UNPOL) ita entrega ba UNPOL atu trata asuntus ida ne’e. I tenke halo tuir prosedimentu iha rai ida ne’e nian. Nia tenke responsibiliza ba ninia hahalok ne’ebe halo hodi rezulta Timor oan ida kanek, ho tiru.

TS: Bele klarifika tan dala ida. Mai sou menus se maka tiru, joven Tiru oan ne’e?

Deputado Natalino: Aaahhh....polisia UNPOL husi Portugal naran hanesan hau temi iha Leten. Tenente Fernando Rai Mundo Baptista (tuir Fontes TS iha UNMIT: Ofisiais ne’e daudaun hala’o hela ninia kna’ar hanesan membru UNPOL ne’ebe koloka iha PNTL distritu Dili, hodi apoiu Polisia tranzitu Dili).

TS: Ami haree ida ne’ebe Vitima ne’e mos seguransa sivil ida?

Deputado Natalino: Sim labariuk ne’e seguransa ba uma ida besik nia hela ba. (Vitima ne’e membru husi kompania seguransa sivil, Apac Security). Labarik ne’e seguransa ba uma ne’ebe mala’e ne’e aluga ba. Labarik ne’e agora iha Ospital Nasional Guido Valadares. Triste teb-tebes ba atuasaun UNPOl nian. Ha’u konsidera katak UNPOL ne’e la profesional i diak liu hapara ona sira nia misaun i Timor oan rasik bele kaer ona seguransa iha rai ida ne’e. Tan ba Timor oan rasik mas Profesional no diak liu.

TS: Ita boot konsidera atetude UNPOl ne’e hanesan sa ida?

Deputadu Natalino: Ne’e Krime. Apa lagi Polisia. Karik haree katak se iha sidadaun ruma halo Krime, tuir lei ho ordem nia atu ba halo atuasaun hodi kaer ema ne’e ho metodu profesional. La’os hola desizaun ho kilat musan. Ida ne’e krime no sei fo impaktu boot teb-tebes ba misaun UNPOL nian.

TS: Saida maka ita boot husu ba UNPOL atu halo?

Deputado Natalino: Ha’u husu ba UNPOL atu prosesa lalais. Ha’u ohin ko’alia ona ho komandante UNPOL, hanesan reprezentante povu ha’u rekere kedas atu prosesu ne’e ba too Tribunal atu para ema ne’ebe maka tiru simu nia responsabilidade ba aktus ninian ne’e.

TS: Maibe tuir akordu entre Timor Leste ho ONU katak UNPOL sira halo sala labele prosesa tuir lei Timor ninian sr Deputado?

Deputado Natalino: Ida ne’e maka hau triste teb-tebes tan ne’e hau bele dehan sira mai iha ne’e la’os atu proteje povu. Estadu Ida ne’e, estadu de direitu no demokratika. Sidadaun se de’it no boot se deit maka iha rai Ida ne’e tenke hakruuk ba lei ne’ebe iha nasaun ne’e. (TS)