Showing posts with label Horta. Show all posts
Showing posts with label Horta. Show all posts

Wednesday, 1 June 2011

MISSAUN UNMIT: DEZENVOLVE OU DESTROI..?


Opiniaun Husi 


Julio Tomas Pinto
Secretario Estado da Defesa
(Article ne’e representa opiniaun Pesoal)

Dala ida tan, UNMIT ho nian ajénsias nia atetude (UNDP UNCDF, UNEST & DGSU), lori Timor oan sira para kestiona konaba Nassões Unidas nia missaun iha Timor-Leste.  Tuir sira nian hahalok, ita mos bele husu katak, UNMIT nian missaun ne’e para dezenvolve ou destroi?  Maibe, antes ita kualia konaba ne’e, ita tenki esklarece uluk sira nia mandatu. Mandatu UNMIT iha Timor-Leste, klaramente katak atu fo supporta ba Estadu Timor-Leste.  Supporta signifika katak, bele foo assistencia teknika ba Estadu iha area balun nebe defini tiha ona.  Pur ezemplu, ba PNTL, UNMIT foo apoiu iha área lima: operasaun, treinamentu, rekursos umanu no mos administrasaun.  Ba setór defesa, sira fo deit assistensia teknika, hanesan assesoria no mos hari’i edifisiu provejoria ba Institutu Defeza Nasional.  Maibe, se ita analiza didiak UNMIT nian atetude ho sira nia opiniaun iha Timor-Leste, ita hare katak dala ruma sira nia hahalok ho sira nian opiniaun la hanesan.

Iha tinan 2009, atan hau, hasai article ida ho tópiku, “Reforma Setór Siguransa iha Timor-Leste: Entre Progresu e Dezafius” (Reforming the Security Sector: Facing Challenges, Achieving Progress in Timor-Leste) para fanu e hatoo ba UNMIT katak, sira nia hahalok ho sira nian liafuan tenki hanesan.  Labele iha oin kualia ida, depois iha kotuk halo konspirasaun, hodi kria imagen aat ba Estado Timor-Leste, hodi sai hanesan, sira mak hatene buat hotu.  Article “Reforming the Security Sector: Facing Challenges, Achieving Progress in Timor-Leste (2009)” ne’e publika iha jornal hotu-hotu iha Timor-Leste, e hetan reasaun makaas husi UNMIT.  Dala ruma ita presiza intervensaun ida, para fanu UNMIT sira, husi toba, selae sira halai hanesan karau matan delek (blind cow).  Reasaun ba article ne’e mos mai husi Sr. Ian Martin.  Kuandu hau ho ekipa SED, halo inkontru ida, ho Timor-Leste nia kolega diak, Sr. Ian Martin iha 2009, nia mos foo nia reasaun konaba article ida ne’e.  Iha article ne’e, atan hau dehan katak, Timor-Leste hatene demokrasia, hatene direitus umanus e hatene mos dignidade povu nian.  Tamba ne’e, labele iha ema ida ou organizasaun ida, no mos nasaun ida, mai hodi obriga hanorin ou orienta implementasaun direitus umanus no mos demokrasia ba povu Timor-Leste.  Povu ho líder Timor-Leste hatene saida mak Timor-Leste presiza halo, laos saida mak ema seluk haruka halo iha rai doben ida ne’e.  Tamba ne’e maka ita tenki kaer metin prinsipiu “to do what we (Timor Leste) need to do, rather than what others want”, para prevene dotrina manipulativu, nebee ema balun lori mai hodi obriga Timor-Leste implementa.  Implementasaun direitus umanus no mos demokrasia nebee vigora universalmente iha komunidade internasional, tenki mai husi konsiensia povu e líder Timor-Leste, tuir konstituisaun e lei em vigor.

Kazu ikus liu maka informasaun nebe jornal Tempo Semanal hasai ba públiku konaba, UNMIT ataque Chefi Guverno (15/5/2011).  Iha loron 24 de Janeiru 2011, membru UNMIT ida halo aprezentasaun ho power point, ho tópiku, FOR SUSTAINABLE DEMOCRATIC GOVERNANCE IN TIMOR-LESTE.  Kontribuisaun ba aprezentasaun ne’e mai husi ajéncias UN hanesan UNDP, UNCDF, UNEST & DGSU, tamba document ne’e hateten : “This presentation was based on contribution from UNDP, UNCDF, UNEST & DGSU”.  Ne’e signifika katak, informasaun hotu nebe iha aprezentasaun ida ne’e, mai husi ajénsias ONU nian, iha Timor-Leste e bazeia ba sira nian persepsaun diak ou aat ba guvernasaun Timor-Leste.  Aprezentasaun ne’e hateten katak: “the executive, especially prime Minister is seeking more and more power at the expense of parliament and the judiciary. By the end of 2012 this may have diminished the effective roles of the other two pillars and significantly reduced the accountability of the executive and rule of law, with the rule of prime minister. statement ida ne’e signifika katak...ezekutivu, espesialmente Primeiru Ministru buka atu hadau podér boot liu tebes husi Parlamentu no Tribunais sira (Tribunál de Contas sei hamosu atakes polítiku boot tebes). Molok 2012 prosesu ida ne’e nia rezultadu mak knaar efetivu husi órgaun soberania rua ne’e nian (ne’e refere ba parlamentu no tribunál) hodi responsabiliza ezekutivu, estadu direitu demokrátika sei menus, no “rule of law” sei menus no “rule of Primeiru Ministru” mak sei boot liu...” Se ita halo sumariu kik ba statement ida nee signifika, ONU ho sira nian ajensias hanoin katak: Primeiru Ministru sai hanesan obstaclu boot ba dezenvolvimentu demokrasia ba Timor-Leste.

Statement UNMIT nian iha retreat ne’e hatudu tan katak, sira hakarak interpreta sala pozisaun Primeiru Ministru nian, ba prosesu demokratizasaun iha Timor-Leste.  Sira interpreta sala konaba Fundu Rua nebe bain-bain ita temi, Fundu Kapital Humano nebe iha Primeiru Ministru nia okos e Fundu Infrastrutura nebe mos iha Primeiru Ministru nia okos.  Hau lakohi esplika tan fundu rua ne’e ba públiku liu-liu ba ONU, tamba sira ne’e sempre hare sira nia an perfeito liu Timor oan sira, liu-liu konaba demokratizasaun, reforma setor seguransa e seluk tan iha justisa.

Reasaun ba statement UNMIT nian ne’e, mai husi parte barak, inclui mos Opozisaun, Presidente Republika no mos Primeiru Ministru rasik. Primeiru, aprezentasaun UNMIT nian ne’e hanesan “vitamina” diak ida ba partido opozisaun. Purtantu Bankada Fretilin atraves deputadu Aniceto Guterres, ho kontenti hasai deklarasaun politika, hodi justifika e supporta absolutamente opiniaun UNMIT nian. Ne’e tamba klaru que nudar partidu opozisaun, Fretilin hetan supporta boot husi UNMIT nia statement.  Sigundo, reasaun mos mai husi Presidente Republika Dr. Ramos Horta.  Dr Ramos Horta ho hirus dehan, relatóriu nee ema beik ten nian, no mos hatutan katak “hau hanoin beik ten ruma maka halo karik. Ita hare to’ok se mak kaer programa ida naran oil and food iha Iraque, korupsaun ne’e makas 100 %, korupsaun $60 biloens. Purtantu, diak liu beik ten boot sira ne’e lalika koalia demais” (www.temposemanal.timor.blogspot.com).  Terseiro, reasaun mos mai husi Primeiru Ministru rasik wainhira hatete katak, “UNMIT ladun kunhese hau”.  Iha aspeto barak mak Primeiru Ministru temi iha nia diskursu ba seminariu akademi UNTL, iha loron 17 de Maio 2011 iha Centru Konvensaun de Dili.  Maibe hau hakarak aumenta tan deit assunto rua nebe Primeiru Ministru mensiona iha nian diskurso, nebe importante tebe-tebes.  Assuntu ida mak problema konaba IDPS nian iha tinan 2008 e seluk tan konaba Operasaun Komandu Konjuntu entre F-FDTL e PNTL para rezolve situasaun rebeldes nian iha tinan 2008.  Ita komesa uluk husi problema IDPs.  Konaba pergunta, oinsa rezolve problema IDPs, atan hau hakarak konta istoria oan ida konaba asuntu ne’e.  Iha tinan 2008, depois de assassinatu tentativa ba Prezidente Ramos Horta ho Primeiru Ministru Xanana Gusmao, Presidente interino Fernando Lasama de Araujo konvoka inkontru alto nivel (high level meeting) iha Palacio das Cinzas iha Kaikoli.  Iha inkontru ida ne’e, iha ajenda barak tebe-tebes para koalia, inclui mos pergunta konaba solusaun ba IDPs.  Oinsa mak IDPs bele fila hikas ba sira nia uma, no mos, tinan hira mak presiza para rezolve problema ida ne’e? Deputy SRSG ida (hau lakohi temi naran) hato’o kedas katak, ONU iha esperiencia rezolve problema IDPs iha nasaun barak, especialmente nasaun sira iha Africa.  Tamba ne’e Deputy SRSG ne’e hatutan tan katak, lori tinan 10-15 para bele taka kampu IDPs.  Membrus Guvernu nebee partisipa iha inkontro ne’e hakfodak tamba intensaun guvernu nian mak ne’e, katak problema IDPs e kazu Petisionariu sira, tenki rezolve lalais para ita bele fokus fali ba dezenvolvimentu nasaun nian.  Depois de rona tiha opiniaun ONU nian, Primeiru Ministru hato’o nia hanoin katak, povu Timor-Leste sira nebee agora sai IDPs, la hanesan povu Africa sira.  Primeiru Ministru Xanana Gusmao dehan mos katak,” hau kunhese povo terus atan ida ne’e, povu ida nebee terus iha funu naruk nia laran, tamba ne’e guverno sei presiza tinan 2-3 para rezolve problema IDPs, la persiza to’o fali tinan 10-15 tan”. “This was said and done”, ho tinan 2 nian laran, kazu de 150,000 IDPs rezolvidu kedas.  Timor-Leste nian esperiencia rasik, hatudu duni katak ho servisu makas entre orgaun Estadu nia hotu, specialmente Secretaria Estadu Dezastre Naturais ho Ministeriu Solidaridade Social, kazu IDPs rezolvidu duni iha tinan 2-3 nian laran. “Se líder estadu ho guvernu rona UNMIT nian hanoin, hanesan ita presiza tinan 10-15 para rezolve kazu IDPs, karik to’o agora, IDPs sira nian hela nafatin maka iha lona okos iha Hotel Timor nian oin, Obrigadu Barak nia Oin, Metinaro ho Hera no mos fatin seluk tan”. Maibe ita (orgaun estadu tomak) hamutuk, ita bele rezolve duni kazu boot ida ne’e (together we (all state organs) can solve the problem of IDPs).

Diskursu husi Primeiru Ministru mos temi konaba Operasaun Komandu Konjuntu entre FALINTIL-FDTL e PNTL, iha tinan 2008.  Operasun ida ne’e desidi husi Konselhu dus Ministrus, depois halo konsulta ho Prezidente Republika e Komandante Supremu interinu Fernando Lasama de Araujo, hodi foo sai deklarasaun Estado de Sitio.  Responsabilidade para harii Operasaun Komandu Konjuntu, Konselhu dus Ministrus nomeia Brigadeiro General (agora Major General) Taur Matan Ruak ho Komandante Afonso de Jesus (agora Adjuntu Komisariu PNTL), para sai hanesan Komandante e Vice Komandante ba Operasaun Konjuntu.  Razaun hodi hari’i Operasaun Kojuntu maka ne’e; primeiru, esperansa mak ita foo ba instituisaun internasional, atraves de International Stabilization Force (ISF) husi Australia e Nova Zealandia, la hetan rezultadu.  Kalan ida tomak Primeiru Ministru e Ministru Defeza e Siguransa, no mos SED, SES, Brigadeiru General Taur Matan Ruak e Komandante Afonso de Jesus halo inkontru ida ho Komandante ISF atu halo operasaun ida para rezolve problema rebeldes nian.  Maibe, depois de ISF halo tiha sira nian operasaun durante loron rua, ISF informa fali katak, sira hetan difikuldade tamba la kunhese ema sira ne’e.  Sigundo, laos UNPOL nian kompetensia, no mos UNPOL la iha kapasidade para rezolve problema ida nee.  Sira laos mai para hasoru risku boot iha situasaun dificil ida ne’e.  Tamba razaun rua ne’e mak Estadu deside, hari’i nafatin Operasaun Konjuntu.  Rezultadu husi Operasaun Konjuntu, hatudu ba mundu tomak, dala ida tan katak, Timor oan bele rezolve nia problema rasik.  Operasaun Konjuntu ho Timor-Leste nia dalan rasik (Timorese way) bele kria estabilidade ba nasaun doben ida ne’e.  Major ida husi Nova Zealandia mak servisu iha Operasaun Komandu Konjuntu, halo relatoriu ida e hakerek katak, Operasaun Konjuntu hetan susesu tamba primeiru hetan integrasaun pozitivu entre F-FDTL ho PNTL, e hatudu katak sira bele servisu hamutuk. Sigundo, Operasaun iha kunhecimentu konaba rebeldes e hetan supporta husi populasaun baze. Terseiru, implementasaun taktika psikologika militar, nebe laos para oho target.

Tamba Operasaun Konjuntu ne’e, maka Timor-Leste hetan susesu hodi resolve kazu petisionarius sira, iha 2008.  Maibe iha tempu neba, ita hasoru dezafiu boot husi Timor oan sira rasik nebe la fiar ita nia forsa rua, no mos husi UNMIT sira. UNMIT hateten katak, Timor-Leste komesa kahur papel Forsa Armadas ho Forsa Policial e sira akuza guvernu komesa halo militarizasaun ba polícia.  Maibe sira haluha tiha katak, durante Operasaun Konjunto ne’e, mak forsa rua F-FDTL ho PNTL hetan opurtunidade diak para servisu hamutuk e dezenvolve fali konfiansa ba malu depois de krize 2006.

Se ita analiza didiak ita bele hare katak, Timor-Leste iha esperiencia naruk iha violensia laran.  Depois de Restaurasaun Independensia, kada tinan rua Timor-Leste tama iha situasaun difísil nia laran.  Iha loron 4 de Dezembro 2002, violensia mosu iha Dili laran.  Ema sunu loja Hello Mister, sunu Loja balun iha Kolmera no mos sunu Marie Alkatiri nia uma iha Pantai Kelapa.  Iha 2004, violensia mosu iha Lospalos entre membru balun husi FALINTIL-FDTL ho PNTL.  Guvernu anterior hamutuk ho Prezidente Republika Kay Rala Xanana Gusmao harii ekipa ida hodi halo investigasaun.  Iha 2006, mosu krizi polítika no mos militar nebe hamosu problema boot ba nasaun foun ida ne’e.  Sidauk rezolve problema IDPs ho petisionarius sira, mosu tan problema assassinatu tentativa ba Chefi de Estado Dr. Ramos Horta e Chefi Guverno Kay Rala Xanana Gusmao.  Maibe guverno ida nebe lidera husi Permeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmao hakotu  korente (chain) konflito kada tinan rua ne’e iha 2010. Mesmu ita hetan problemas barak e situasaun difísil tebe-tebes durante tempu independencia nian laran, ita hatudu ba mundu tomak katak, ita rasik bele buka solusaun hodi rezolve ita nian problema.  UN sira bele iha esperiencia barak konaba conflitus iha rai seluk, hanesan Afrika, maibe sira la bele mai aplika sira nian esperiencia iha Timor-Leste, tamba sira la kunhese povu Timor-Leste.  

Tuir Prezidente da Republika nian reasaun, ita bele dehan katak, mesmu dala ruma ita nian liafuan hanesan kasar, mas parese ONU sira beik ten duni.  Ikus liu UNMIT sei kontinua hanoin, no mos hakarak los hanorin, buat barak ba Timor oan sira.  Hau bele foo ezemplu ida tan konaba ida ne’e.  Iha loron 6 de Maio 2011 Membrus Governu balun, hanesan Vice Primeiru Ministru Jose Luis Guterres, hamutuk ho Secretariu Estadu da Defeza, Secretariu Estadu da Siguransa, Vice Ministru Finansas e Vice Ministru Ekonomia ho Dezenvolvimento halo inkontru ho UNMIT staff sira inclui, Chief of Staf Amira Haq nian Toby Lanzer, Murray McCullough (Security sector Reform Unit UNMIT), e Komissáriu UNPOL Luis Carilho ho staff seluk tan, atu koalia konaba “Transition Plan”.  Iha aprezentasaun konaba Good Governance, staf UNMIT oan ida, koalia makas liu para husu guvernu Timor-Leste, hari’i lalais instituisaun ida para tau matan iha área Good Governance no mos Demokrasia.  Responde ba ideia ida ne’e, nudar diplomata e Vice Primeiru Ministru, Dr. Jose Luis Guterres, hato’o nia agradesimentu ba sujestaun UNMIT ne’e, maibe reasaun husi Secretario Siguransa makas liu.  Demokrasia la presiza institusionaliza atraves instituisaun especial Estado nian.  Tamba demokrasia konsagra ona iha Konstituisaun e sai hanesan kompromisu Estadu nian, sociedade civil, no mos povu Timor-Leste tomak.  Sosiedade Civil hanesan Fundasaun HAK, Rede Feto no mos NGO sira seluk tan, tau matan dadauk ba demokrasia ho direitus umanus.  Agora dadaun ita la iha instituisaun especial ida para tau matan iha área demokrasia, maibe demokrasia ho direitus umanus lao nafatin, tamba Konstituisaun e kompromisiu povo Timor oan nian.

Konaba missaun ONU nian iha Timor-Leste, ita mos bele analiza katak, UNMIT dalam ruma hetan infiltrasaun husi ema internasional e nasional, nebee iha ajenda politika ketak.  Jornal Timor Post iha loron 24 de Maio hateten katak, Xina agora iha intensaun para monta nia espionajen iha Ásia Sudeste.  Maibe Timor-Leste mos keta haluha katak infiltrasaun ne’e laos mai deit husi Xina, maibe mai husi nasaun seluk, inklui mos infiltrasaun iha instituisaun UNMIT nia laran para buka informasaun ba sira nia nasaun rasik.  Purtantu Timor-Leste la presiza hakfodak kuandu iha mos opiniaun balun katak, UNMIT mos iha ema barak, nebe nia servisu laos ba missaun UNMIT nian, maibe ba ninia nasaun mos.  Konaba assuntu ida nee, ita bele analiza katak, iha grupu rua e grupu politika ida mak agora halao ou servisu hela missaun ONU iha Timor-Leste (analiza ne’e bele los ou bele la los): Primeiro iha grupu ida nebe servisu ba nasaun seluk halao hela missaun “rekolha informasaun” atu bele hato’o ba nasaun seluk nebe nia servisu ba.  Grupu ne’e mak obriga hela ninia hakarak no mos bainhira hetan dezafius ruma, sira sempre kria opiniaun publiku atu halo aat ba situasaun iha rai laran. Grupu ida ne’e mak lakohi rai doben Timor-Leste dezenvolvi ninia an, hodi sai nasaun nebe independente e soberania.  Sigundo, Grupu ida nebe hakarak foo tulun ba Timor-Leste hodi sai nasaun dezenvolvidu ho neneik.  Grupu ida ne’e durante ne’e hanesan “burung terkurung dalam sangkar”.  Grupu ida ne’e mak domina lideransa UNMIT desde uluk kedas, mas iha grupu ne’e nia sorin, mesak grupu primeiru deit mak domina.  Terseiro, grupu Timor oan nebe servisu iha UNMIT. Iha Timor oan barak mak fo laran duni para bele kontribui ba dezenvolvimentu rai doben ne’e.  Maibe la sala mos katak iha mos balun mak, aproveita UNMIT para halao missaun politiku, pessoal ou grupu nian. PM Xanana iha nia diskursus dehan katak “hau hakarak dehan Timor oan sira nebe sai experts ba UNMIT, atu lalika loko-an, atu lalika hakruk demais ba ema nia osan, tamba ida ne’e, moras at ida nebe ita bolu : colonialism mental no colonialism intellectual”. Timor oan sira ne’e mos tuir PM Xanana lakohi UNMIT sai husi Timor Leste. Iha mundu ne’e interdependia e dependensia entre nasaun asunto ida normal mas nudar nasaun foun ida Timor Leste persiza halakon dependensia premature iha rai ida ne’e.

Hakarak hateten deit katak, saida mak agora sai polémiko iha publiku konaba aprezentasaun UNMIT nian, husi retreat mak akontece iha Janeiru 2011, klaru que laos relatorio ida.  Maibe ita bele dehan katak, aprezentasaun ne’e sai hanesan opiniaun husi instituisaun UNMIT, ho ajéncias seluk husi ONU iha Timor-Leste.  Maibe, klean tebe-tebes katak, tuir informasaun husi ema balun iha ONU, retreat ne’e involve líder ONU sira.  Ne’e signifika katak opiniaun husi líder ONU sira iha Timor-Leste, negativu ba guvernu no mos Primeiru Ministru.  ONU hanesan instituisaun ida mak tenki sai neutral e labele tama iha assuntu politika nian.  Mandatu UNMIT nian iha Timor-Leste maka, para foo supporta ba Estadu Timor-Leste iha aspeitu hotu, laos para mai destroi e fo opiniaun kontraditivu ba progressu no mos dezenvolvimentu nasional. 

Saturday, 12 March 2011

Tsunami in Japan, Horta Get Engry at Timorese Secretary States for Security and send His Support to Japanese People

Tempo Semanal-Dili, 11.03.2011

East Timor President DR. Jose Ramos Horta get very angry at the secretary state for Security which he alleged not allow the Timorese police Commissioner to informed the public over the Tsunami warning leaving Timorese in confusion. 
"Well I don’t know whether we would hit by tsunami or not. I had told the commander of the police force commissioner Longuinhos to go on television to explain about that tsunami in Japan, the effects in the region and possible impact on East Timor or not. We have to take initiatives and give information to the people. Instead of allow rumors to spread. I came here talk to these people and said some already left because they afraid of tsunami," Horta told reporter last night. 

President Ramos Horta seems not happy with the secretary state for security for not allowed the police commissioner to go on television. 
“Well the Mr. Secretary State of Security, the very intelligent Mr. Francisco Guterres, who is very efficient as the secretary states for security, he said better we don’t said any thing to the public because we can cause panics. Well that brilliant gentlemen he doesn’t understand one basic principles or one basic rules that is the government and the authorities must always sees the initiatives in providing information precise to avoid rumors spreading. All of the Dili, everybody heard about Tsunami and some already come to Timor Leste. That’s what I told Commissioner Longuinhos but the brilliant Secretary of States who in the last four years we don’t know what he has done for the police Force now saying that better we don’t say anything because we can create panics. Well you create panics when you don’t give information."


The head of State share his heart breaking with the Japanese Government and it's people.
 “To the Japanese people and to all of them as I watch the news from Television, I watch with extreme sadness, horror and can not but only fell tremendous sympathy for the Japanese people, all of them in particular my friends in Senday because I know some there. I visited Senday many years ago. Met with thousands of people there. And we have an old friend head of teacher’s federation there, Mr. Michio Takahachi and old friend of Timor Leste. I hope that he is well and I hope his family are well," The 1996 peace Price winner said.   

Friday, 11 February 2011

East Timor Supreme Court Declared TL's 2011 Budget Is Not Violate Constitution

Tempo Semanal-Dili, 11.02.2011

This afternoon the East Timorese Supreme Court announced its decision with regards to the constitutionality of the State Budget for 2011.  A week ago President Jose Ramos-Horta refused to sign and approve into law the state budget and earlier this week referred the matter to the Supreme Court to determine the legality of the state budget for 1.3 billion USD proposed by the National Parliament controlled by the AMP coalition lead by Prime Minister Gusmao.

The state budget for 2011 is the largest ever budget approved by the Government of Timor-Leste.  It is placed in the context of a growing electoral campaign by the governing parties versus the main Opposition party FRETILIN.

Prime Minister Xanana Gusmao was known to be extremely irritated by the delay in the passing of the state budget as it is viewed by the population to be his primary tool to win the 2012 national elections. The Prime Minister positions the state budget as the main instrument to develop the country, as political victory depends on expanding development beyond Dili.

The conclusion of the supreme court stated that, "the deliberation of the judges in the Supreme Court, known in Timor-Leste as the Tribunal de Recurso, in regards to the national parliament decree No.45/11 for the approval of the state budget for 2011, which was sent to them by the President of the Republic, states that the budget does not violate Article 2 and Article 115 of the Constitution of the Democratic Republic of Timor-Leste nor Article 9 of the Law 9/2005 (Petroleum Fund Law)."

The court has released its decision hours before President Horta travel to Israel and Palestine tomorrow. (TS).

Monday, 7 February 2011

Esplikasaun PM Xanana La Konvense, PR Horta Lori OJE 1.3 Biliaun Ba Tribunal Rekursu

Tempo Semanal-Dili, 07.02.2011

Prezidenti Horta Dada Lia hela ho Xanana
Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta, Segunda (7/2), direitamente lori orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ba Tribunal Rekursu hodi haree legalidade kriasaun fundu Infra-estrura no Kapital Umanu, tanba espliaksaun Primeiru Ministru Xanana Gusmão la konvense nia.

“Hau rona esplikasaun mai husi PM diak, maibe hau iha duvida nafatin,” dehan PR Horta iha Palacio Prezidenti Ai-Tarak Laran, Segunda (7/2).

Laos Prezidenti Republika deit, maibe nia asesor mos ladun klaru ho kriasaun fundu Infra-estrutura no capital dezenvolvimentu ba rekursu umanus ninian, ne’eduni xefe do estadu leva 1.3 biloens ne’e ba Tribunal Rekursu nu’udar orgaun independenti hodi desidi tuir lei.  

Lala'ok Prezidenti Horta ne'e hakat uluk ho lalais liu fali partidu Opozisaun ne'ebe antes ne’e liu husi vice prezidenti partidu Fretilin deklara atu leva OJE 2011 ba tribunal deskonfia kontra lei.



Maske nunee, PR Horta rekoñese katak nia apoiu ho programa governu nian tanba ema barak iha nasaun nee sei presiza eletrisidade. Maibe, nia kestiona mak oinsa atu halo kontrolu no monitora atu evita mosu mal jestaun no korrupsaun.

“Nasaun presiza duni, maibe tenki halo tuir metodu nebee  diak atu ita labele gasta osan arbiru,” tenik premeadu nobel da paz nee.

Nunee, Xefi Estadu mos preokupa ho Orsamentu Jeral Estadu tinan nee, tanba alokasaun orsamentu ba edukasuan, saude no agrikultura tuun kompara ho tinan kotuk.



Provizoriamente, Prezidenti Republika seidauk bele promulga OJE tinan fiskal 2011 nian tanba sei hein desizaun husi Tribunal Rekursu ba kriasaun fundu rua nee.  

Iha parte seluk deputadu Aderito Hugo da costa, lain Nain bankada CNRT rekuinese katak lala'ok prezidenti da Republika ninian ne'e tuir duni konstituisaun artigu 85 ne'ebe define atu veta ka atu promulga.

Maibe Deputadu ne'ebe partidu hanesan ho Xefe do Governu ne'e soe Piadas ba Horta dehan, "ami hein katak pozisaun Prezidenti da Republika ninian la refleta ninia diskontentamentu ba eliminasaun orsamentu Prezidenti da Republika ninian ba redusaun pobreza."

Aderito akresenta katak, "iha alinea E artigu 85 mos sita katak, bele halo apresiasaun preventivas maka liu husi fiskalizasaun abstrata ba tribunal Rekursu." 

Orsamentu Jeral do Estadu 2011 ho total 1.3 bilion aprova husi parlamentu Nasional iha loron 24/01 no Primeiru Ministru aprezenta ba Prezidenti da Republika iha loron Sexta feira (04/02) no ohin Horta Leva ba Tribunal. (TS)

Wednesday, 2 February 2011

F-FDTL ho PNTL pronto Ona Simu Kna'ar Kuandu ONU Sai No FDTL Prontu Ba Misaun da Paz iha Lebanon

Tempo Semanal-Dili. 01.02.2011


Kona ba loron transformasaun Falintil ba F-FDTL ne'e sei halo iha Metinaru Komandante Supremu hahi dezenvolvimentu F-FDTL no dehan lakleur tan forsa ne’ebe nakfilak aan husi Gedrilleirus sira ne’e sei hola parte iha misaun manutensaun pas nian iha nasaun konflitu balun.

“Iha tinan sanolu nia laran ita haree sira halo tranformasaun diak teb-tebes. Tuir Prezidenti katak F-FDTL tenta hela atu moderniza ninia aan, “hodi halo exercise konjunta ho Amerika, ho Australia, halo mos execisu konjuntu ho rai sira hanesan Portugal,” Hahi Horta.


F-FDTL Treinu Konjunta
Hela ho Marina Amerika. F-FDTL
uza hela kilat boot Amerikanu sira nian

Xefe do Estadu informa katak, “Portugal rasik konvida ona FDTL para treina konjuntu iha Portugal para depois lori grupu ida enjenaria FDTL nian misaun iha Libanon. Portantu tinan sanolu nia laran diak teb-tebes.”

“Ita haree infra estrutura F-FDTL nian mos diak maibe mai husi kooperasaun Australia nian. Australia foo apoiu maka’as ba centru instrusaun iha Metinar, ba centru lingua ingles iha Metinaro ne’ebe modern liu iha Timor Leste tomak. I komandante Xefe boot Australia nian mai mos partisipa, i Hau aban halo agradese ba nia tan ba apoiu maka’as ne’ebe Australia ho Portugal foo apoiu maka’as ba F-FDTL,” Komandante Supremu Forsa De Defesa ne’e konfesa.

DR. Jose ramos Horta dehan Forsa Defesa ho Seguransa hahu prepara aan ona atu simu responsabilidade waihnira komunidade internasional deside dada duni UNMIT husi Dili iha Dezembru 2012

“Ha’u fiar ke instituisaun rua ne’e pronto ona,” deklara Xefe do Estadu.

Maske nune’e tuir observsaun bele nota katak PNTL iha distritu balun ne’ebe UNMIT dehan pronto ona no entrega ona poder sei menus husi rekursu hodi empata sira nia atividades. Situasaun hanesn mos akontese ba Polisia patroliamentu Fronteirsa ninian.

“Sei iha buat ruma tan presiza atu hadia, liu-liu infra estruturas, lojistika ba PNTL ne’e tenke halo duni,” dehan Horta.

DR. Jose Ramos Horta sei husu klarifikasaun ba Primieru Ministru ne’ebe mos kaer pasta hanesan Ministru Defeza no Seguransa Jose Alexandre Gusmao iha Semana ne’e ruma balun cirkula dehan Governu hamenus Orsamentu ba PNTL.

“Orsamentu boot ne’e, hau fiar ke la hatun orsamentu PNTL nian. Pelu kontrariu hasa’e. Maibe Ha’u rona rumores ke orsamentu ne’e tun fali. Se orsamentu ne’e sai boot teb-tebs tan ba sa maka ba PNTL ne’e tun fali? Ke hau konfuzu uitoan. Maibe Sexta Feira hanesan ne’e sr. Primeiru Ministru lori Orsamentu mai, hau haree bele klarifika buat ne’ebe prioridade iha Orsamentu 2011. Orsamentu boot liu ba ne’ebe?,” kestiona Horta.

Governu timor Leste iha tinan ne’e tau orsamentu boot liu ba area infra estrutura ho edukasaun maibe Horta dale, “ba ha’u nunka bele haluha edukasaun, nunka bele haluha saude, agrikultura no infra estrututura. Portantu ita nia haat ne’e importante teb-tebes maibe se la’o ba oin se ita la iha seguransa maka’as.”

“Portantu se ita haluha tiha foo apoiu didiak ba PNTL ho FDTL entaun bele afeta fali prioridade haat ne’ebe ke ha’u hateten ke ita hotu-hotu konkorda ne’ebe importante liu,” Horta dehan. (TS).

Tuesday, 1 February 2011

Horta Ezije Governu Husu Tulun Mari No Negosia Fali Ho Woodside

Tempo Semanal-Dili, 31.01.2011

Prezidenti da Republika DR. Jose Ramos Horta husu Governu Timor Leste atu  "Labele suspende, abandona, ko'alia fila fali," ho kompania Woodside.
"Ita tenke Halo Dialogu ho hotu-hotu," Prezidenti Horta dehan hodi hatan kona ba pozisaun Governu ninian ne'ebe taka odamatan ona ba Woodside.

"Agora ita la halo fali dialogu ho ema ne'ebe halo investimentu Dollar juta atus ba atus, liu atus ba mina ne'e. Ita depende de'it ba Bayu Undang. Se Bayu Undang buat ruma akontese. Hanesan rai nakadoko ou asidentes ruma, ne'e ita nia rezeitas mai husi ne'ebe?" Horta Kestiona.

"Ne'e duni ita tenke buka lalais atu hetan akordu. La'os atu faan ita nia ba sira. Mai ita halo negosiasaun didiak para hetan solusaun ida ke diak ba sira tan ba sira la'os instituisaun karidade, sira la'os mather Teresa. Sira ne'e hakarak buka lukru. Ne'e kompania petroleu iha mundu hotu-hotu nune'e."

"Ita halo negosiasaun matenek hanesan uluk primeiru Governu konstitusional halo ho Conoco Philips ho Governu Australia kona ba Bayu Undang no Timor Sea Treaty, agora ita buka oin sa atu implementa akordu Greater sun Rise nian."

Prezidenti da republika sujere atu Governu AMP husu tulun ba Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri atu tulun iha negosiasaun ho Australia.

"Bolu DR. Mari Alkatiri ba rona mos nia opiniaun, foo informasaun loloos ba ha'u. Ne'e para ita haree oin sa hotu-hotu bele baku fera ulun para estratejia ida ke diak liu ba Timor Leste." (TS)

Monday, 27 December 2010

Manu Liras Besi Batavia Hahu Semo Bali Dili Ba Mai ho Hanehan Folin Kontra Merpati

Tempo Semanal-Dili, 27.12.2010


Photo Doc Batavia air
Iha dader ida ne’e inaugura tan manu liras besi ida hodi semo entre bali ho dili. Tuir Lourenco Oliviera boot husi kompania Timor oan ne’ebe konsege hatama aviaun ne’e konfirma katak iha tuku sanolu ho balun ohin aviaun Batavia sei tun iha aeroportu komo Dili tan ba hetaan apoiu diak husi Ministeiru Turismo ho komersiu no maske lori tempu Ministeiru Obras Publiku konsege ona hasai licence ba sira.
Loureco esplika objetivu husi hatama tan aviaun seluk mai iha Dili tan ba presu ne’ebe karun nune’e sai obstakulu ba komunidade kiik sira labele sa’e aviaun ba Bali maske iha realidade sira nia oan barak maka eslkola iha Indonesia.

“Hau hanoin atu hatama Batavia mai la’os atu de’it razaun atu buka osan kerdizer ke ita labele halai husi ne’e, i tambein razaun ida ke ha’u atu hateten durante dez anus ona la iha kompetisaun. Depois ita kompara ho fatin selu-seluk iha asean nian, ita hetaan tiket ba mai baratu faan baratu.”

Louranco ninia intensaun hakarak hanehan folin no fornese kondisaun aviuan ida kee diak liu aviaun ne’e iha ona.

“Tan ba ida ne’e maka ha’u hakarak hatama tan Batavia mai para atu halo kompetisaun iha ne’e ba route Bali. Ko’alia kona ba kompetisaun kerdizer ke folin baratu. Kuandu Folin baratu ema kiik sira ne’ebe ke osan naton de’it mos isra bele sa’e aviaun,” dehan Lourenco.

Nia hatutan, “Liu tan estudante sira ne’ebe maka eskola iha Surabaya, iha Yogja no iha Jakarta sira bele hetaan fasilidade tan ba iha kompetisaun presu tun i depois sira nia aman ho inan sira ne’ebe maka durante ida ne’e sai husi ne’e ba kupang ho oras sanolu resin rua, depois sa’e fali aviaun ba Surabaya ne’eba presu hanesan hela de’it. Tan ba ida ne’e maka hodiseik ami loke ho presu US$232.00 (Duzentus i trinta dois Dollar ), ba mai. Ha’u sente katak osan ida ne’ebe maka sosa bilete iha ne’e ba iha Bali hanesan de’it ho osan ne’ebe maka sira uza iha ne’e ba kupang fila mai.”

Lourenco mos esplika katak hafoin de Prezidenti da Republika DR. Jose Ramos Horta inaugura Bou Batavia ohin tuku 10.30 OTL hahu aban aviaun ne’e sei halo kedan operasaun husi Bali mai Dili. “Semana ida dala hitu. Semo lor-loron. Nia ohin komesa inaugura. Komesa aban nia semo regularmente. Nia sai husi Bali sete oras dader oras Bali ninian no iha Timor tuku walu. Nia tun iha ne’e nove kuarenta. Depoius nia sai fali iha ne’e dez i vinte. Nia too fali iha Bali Onze oras. Aviaun ne’e sei lori pasajeiru 142 no aviaun ne’ebe maka ami uza Air Bus 320 ho Air Bus 319,” esplika Lourenco Oliviera.

Dezde 2002 aviaun Indonesia ida de’it maka opera entre Dili bali ho presu ne’ebe karun tebes no dala barak ona hamosu deskontentamentu ba pasajeiru sira inklui Prezidenti Horta rasik tan ba folin ho kondisaun aviaun ne’ebe uza entre Bali ho Dili. Nune'e Lourenco garantia sira nia kompania sei uza, "aviaun ne'ebe foun, ne'e aviaun Air buss, foun,  la'os boeing sira ne'ebe tuan." (TS).