Showing posts with label Kathleen Goncalves. Show all posts
Showing posts with label Kathleen Goncalves. Show all posts

Saturday, 28 August 2010

Tempo Semanal Exclusif: KPI Deteta Virus Han Osan Povu TL

Deputadu Husu Apaga Naran Ministru Iha Relatoriu

Dili, Tempo Semanal

Iha loron 08 Agostu 2007 koandu Prezidente da Republika Dr. Jose Ramos Horta inagura Governu AMP no fo pose ba Kay Rala Xanana Gusmao, eis Prezidente iha Guvernu Fretilin nia tempu ne’e ba Primeiru Ministru AMP nian, Xefe Governu ne’e hasoru kedas problema menus ai-han.

Problema ida ne’e maske ladauk tama ba krize hamlaha, maibé sadik governu nia desizaun politika. Tanba ne’e, governu atravesa husi Xefe Governu foti desizaun alternativas hodi asina kontratu ho kompania lubuk ida iha Dili hodi fornese fos ba Estadu Timor-Leste.

Maibé  formatu no aktus asina kontratu mak sai komplikadu tanba iha kontratu balu asina antes orsamentu rektifikativu aprova husi Parlamentu Nasional. Pior liutan, kompania hirak ne’ebé asina ona kontratu fornesimentu fos ba Estadu Timor-Leste, hahu halo violasaun ba leis aprovizionamentu nian ne’ebé sita iha surat kontratus no halo traisaun ba komfiansa Primeiru Ministru nian ne’ebé mak konsidera emprezariu sira hanesan parseirus dezemvolvimentu.

Inisialmente, Xefe Governu la gava hahalok kontra Lei maibé hahalok hanesan ne’e bele tau iha kauza Primeiru Ministru ninia kredibilidade tanba, kompania hirak ne’ebé uluk asina kontratu ho Primeiru Ministru, sira la selu taxa too agora, no iha indikasaun manipulasaun ba presu fos ne’ebé mak ninia konsekuensia afeta orsamentu povu nian, hateten iha relatoriu Komisaun Parlamentar Inkeritu (KPI) ho mahar pajina 50.

KPI konsege hetan rezumu informasaun konaba osan ne’ebé estadu Timor-Leste gasta ba fornesementu fos ba Estadu Timor-Leste, desde periodu orsamentu tranzitoriu 2007 too 17 Setembru 2009, ho total osan US$89,701, 783 milioens, hodi fornese fos ho total 155,150 toneladas.

            KPI halo nia rezumu katak, iha tinan orsamental ba periodu tranzitoriu Junho-Dezembru 2007, governu gasta osan povu nian hamutuk US$6,018,746 milioens hodi sosa fos hamutuk 13,225 toneladas.

            KPI forma nia opiniaun katak, desde tinan 2008-2009, governu gasta osan hamutuk US$83,783,032 hodi sosa fos 141,925 toneladas. Tuir dadus husi governu, too ohin loron 10 Dezembru 2009, stock fos governu nian hamutuk 26,100,225 toneladas iha armazens estadu nian no armazens privadu ne’ebé iha governu nia kontrola.

            KPI hetan informasaun katak, desde governu halo intervensaun hodi fa’an fos ba povu Timor-Leste, tuir governu nia estimativa ba tinan 2008, retornu osan husi fa’an fos hamutuk US$18,038.000 no ba tinan 2009 hamutuk US$25,000.000, maibé iha inisiu Dezembru 2009 durante diskusaun aprezentasaun proposta Orsamentu Jeral Estadu 2010  husi Governu, retornu husi intervensaun ba merkadu ne’ebé governu aprezenta ba Parlamentu Nasional, hamutuk US$21,500.000 iha tinan 2009.

            KPI iha nia inkeritu la konsege estabele nia opiniaun konaba fos ne’ebé lakon inkluindu fos 4000 sakas ne’ebé tuir sasin husi Ministeriu Turizmu, Komersiu no Industria haklaken katak sei iha hela prosesu investigasaun Polisia Nasional Timor-Leste, hateten iha relatoriu KPI ne’e.

            Iha relatoriu KPI nian, deputadus hirak ne’ebé la asina maka, Carmelita Caetano Moniz, Hermes da Rosa Correia Barros ne’ebé hatoo nia razaun katak “keta hakerek Ministru nia fen sosa foos. Loloos hakerek Sra Ketling no deputadu nain rua seluk maka, Dominggos da Costa no Teresa Maria de Carvalho.

            Relatoriu ho numeru: 24/CPI.II/XII/2009 ho data 9 de Marsu de 2009 ne’e asinadu husi Prezidente KPI Arsenio Paixao Bano ho deputadus sira seluk hanesan; Cornelio da Conceicao Gama, Jose Tixeira, Jacob Xavier, Aicha B. Umar Bassarewan, DOminggos Mesquita no Duarte Nunes.

Iha relatoriu KPI nian sita katak, kontratu ne’ebé governu halo ho Kompania United Food Lda, KPI konklui katak, kontratu ne’ebé asina ho Sr. Joao Goncalves, Ministru Dezenvolvimentu nia kaben ne’ebé kaer knar nudar Diretora no Sosio ba Kompania Uniter Food, Lda, iha capital 50%  iha kompania nia laran, viola artigu 30  Lei Parlamentu Nasional numeru 7/2007.

            Liutan, hateten iha dokumentus KPI nian katak, KPI halo apresiasaun ba dokumentus informasaun ne’ebé governu fornese konaba kontratus ne’ebé governu halo ho Kompania hodi fornese fos ba Estadu Timor-Leste, iha tinan Orsamental 2007, Periodu Tranzitoriu Julho-Dezembru governu gasta osan hamutuk US$6,018,746 atu sosa fos hamutuk 13,225 toneladas hodi asina kontratus ho kompania hanesan Star King Lda, KPI konsege hetan deit informasaun konaba pagamentu ho total osan kontratu US$1,464,075 ba total fos hamutuk 3,615 toneladas ho folin US$400 kada toneladas.

            Pagamentu ne’e governu halo iha loron 17/03/2008 no Abril 21/04/2008, maybe KPI la hetan dokumentus kontratu no informasaun detailada konaba kontratu ne’ebé governu halo ho kompania Star King atu justifika informasaun ne’ebé mai husi Tezouru Estadu.

            Informasaun la sufisienta ne’e defikulta KPI halo konkluzaun ba obrigasaun no direitu tuir lei no mos kondisoens ne’ebé estabele iha kontratu, liu-liu obrigasaun atu kumpri prazu kontratu  no obgrigasaun atu selu taxa ba Estadu Timor-Leste.

            Maske nune’e, KPI konsege hetan informasaun jeral konaba pagamentu ne’ebé governu halo ho kompania People Food  ho total osan US$1,600.000 ho folin US$400 kada toneladas. Pagamentu ne’e governu halo iha loron 27/01/2008 no 27/05/2008 ba total fos hamutuk 4,000 toneladas.

            Maibé, KPI la konsege hetan informasaun seluk hodi forma nia opiniaun konaba oinsa governu halo kontratu sira ne’e ho kompania  People Food, hodi nune’e KPI labele  justifika informasaun husi Tezouru Estadu.

            Alende ne’e, KPI mos hetan deit informasaun jeral konaba pagamentu ne’ebé governu halo ba Kompania Oriental Food ho total osan US$1,116.000 hodi sosa fos 2,790 toneladas ho folin US$400 kada toneladas.

            Pagamentu ne’e governu halo iha loron 01/02/2008, maibé KPI la hetan informasaun seluk hodi analiza pagamentu ida ne’e, nune’e KPI labele justifika informasaun husi Tezouru Estadu.

            KPI hetan informasaun konaba pagamentu ne’ebé governu halo ho kompania Nabilan Food ho total osan US$1,131.000 miliaun atu sosa fos hamutuk 2,820 toneladas, ho folin US$400 kada tonelada. Pagamentu halo iha loron 25/01/2008 no 12/02/2008. Maibé KPI mos la hetan informasaun seluk hodi justifika pagamentu no kontratu ne’ebé governu halo ho Nabilan Food, hodi nune’e KPI labele justifika informasaun husi Tezouru Estadu.

            KPI mos hetan informasaun no dokumentus balu ne’ebé fornese husi governu konaba fos ne’ebé mak governu liu husi Ministeriu Solidariedade Sosial halo ho kompania Maubara Fitun Lda ho total osan US$899,360 atu sosa fos 1,168 toneladas ho folin kata tonelada US$770. KPI mos simu dokumentus balu husi governu hanesan, Payment Request, Receiving and Inspection Report, Purchase Order no informasaun seluktan.   

            Alende ne’e, KPI mos hetan informasaun balu husi governu konaba kontratu ne’ebé governu halo ho kompania Timor Food atu sosa fos hamutuk 2500 toneladas ho folin US$350 kada tonelada ho total osan US$874,398.

            Husi parte seluk, KPI halo apresiasaun ba dokumentus kontratu publiku ne’ebé governu halo ho Kompania Tres Amigos, molok Parlamentu Nasional aprova Orsamentu Jeral Estadu Rektifikativu 2008.

            Dokumentus kontratus ne’ebé hetan, KPI haree katak molok Parlamentu Nasional aprova            Orsamentu Jeral Estadu Rektifikativu 2008, governu halo tiha ona kontratu ho kompania Tres Amigos ho total osan US$14,400.000, maske Orsamentu Jeral Estadu Rektifikativu ne’ebé Parlamentu Nasional aprova, governu iha deit verba US$4,080.000 hodi sosa fos, liu husi Fundu Seguransa Alimentar, Ministeriu Turizmu, Komersiu no Industria. 

            Iha KPI nia relatoriu ne’ebé sita iha pajina sanulu resin ida pontu b nian esplika katak, KPI hetan kopia emenda kontratu entre Governu ho kompania Tres Amigos iha ho data 25/052008, ne’ebé mak iha kontratu inisial nia valor US$4,080.000 atu sosa fos 8,000 toneladas ho folin US$510 kada tonelada, maibé hafoin emenda tiha kontratu, nia valor sa’e ba US$14,400.000 atu sosa fos hamutuk 16,000 toneladas ho folin US$900 kada tonelada.     

            KPI mos hakerek iha ninia relatoriu katak, kontratus ne’ebé mak governu halo iha loron 22/ 10/2008 la aplika normas no prosedimentus jerais ne’ebé regula iha Dekretu Lei, Regime Juridiku do Aprovizionamentu 10/2005, Dekretu Lei 11/2005, konaba Infraksoens Administrativas do Regime Juridiku do Aprovizionamentu e do Regime Juridikus das Kontratus Publikus no prosedimentu seluk ne’ebé vigora iha Estadu Timor-Leste, inkluindu Lei Parlamentu Nasional no 7/2007 de 25 Julho, konaba Estatutu dos Orgaun de Soberania.

            Entertantu ba kontratu ne’ebé governu halo ho Kompania United Food Lda, KPI konklui katak, kontratu ne’ebé asina ho Sr. Joao Goncalves, Ministru Dezenvolvimentu nia kaben ne’ebé kaer knar nudar Diretora no Sosio ba Kompania Uniter Food, Lda, iha capital 50%  iha kompania nia laran, viola artigu 30  Lei Parlamentu Nasional numeru 7/2007.

            KPI mos konklui katak kompania United Food, Lda viola Dekretu Lei de Regime Juridiku dus Kontratsoens Publikus no 11/2005 kapitulu IV, artigu 32, das Garantias Kontratuais no viola termu General Conditions of Contract for Supply of Goods & Related Services pontu 21 konaba Taxes no Charges ne’ebé iha 21.1 hateten katak, The Supplier Shall be Entirely responsible for all taxes and charges lived by the State and duly constuted authorities. Kompania United Food too loron ida ne’e seidauk selu taxa ba Estadu Timor-Leste hodi kumpri prosedimentus ne’ebé temi iha leten.

            Alende ne’e, kontratu fornesementu fos ne’ebé governu halo ho kompania Belun Feto, Atramor Success Supply, Star King Unip, Lda no Maubara Fitun Unip Lda, ne’ebé kada kompania hetan kontratu ho valor osan US$3,842.50 atu sosa fos 7,250 toneladas, ho presu fos US$530 kada tonelada, viola Dekretu Lei de Regime Juridiku dos Kontratus Publikus 11/2005 kapitulu IV, artigu 32 das Garantias Kontratuais no viola termu General  Conditions of Contract for Supply of Goods & Related Services pontu 21 konaba Taxes no Charges ne’ebé iha 21.1 hateten katak, The Supplier Shall be Entirely responsible for all taxes and charges lived by the State and duly constuted authorities, tanba too ohin loron kompania Belun Feto, Atramor Success Supply, Star King Unip, Lda no Maubara Fitun Unip Lda seidauk selu taxa ba Estadu Timor-Leste.

            Konaba kontratu ne’ebé governu halo ho kompania Serba Jaya Makmur, asina husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ho Sudarmadi Direktor PT Serba Jaya Makmur iha loron 22/10/2008, ho total osan US$1,615.000 atu sosa fos 1,900 toneladas ho folin US$850 kada tonelada.

            Iha kontratu ida ne’e, KPI konklui katak governu halo kontratu la aplika Dekretu Governu konaba Regime Juridiku ba Aprovizionamentu numeru 10/2005, hodi halo kontratu ba PT Serba Jaya Makmur, ne’ebé mak iha loron hanesan governu mos halo kontratu ho kompania 6 seluk ho folin fos US$530 kada tonelada, maibé kompania Serba Jaya Makmur hetan kontratu ho folin fos US$850 kada tonelada.

            Iha kestaun ida ne’e, KPI  konklui katak, kontratu ikus ne’ebé halo ho PT Sumber Jaya Makmur ho total osan US$1,615.000 atu sosa fos 1,900 toneladas ho folin fos US$850 kada tonelada, halo Estadu Timor-Leste lakon osan hamutuk US$608,000.

            KPI rekoinese importansia husi aktus governu nian atu asegura fos ba Estadu Timor-Leste iha tempu ne’ebé povu Timor-Leste presiza duni fos. Nune’e, KPI hatoo ninia rekomendasoens katak,


• Halo investigasaun no auditoria ba kontratus ne’ebé governu halo iha Orsamentu Jeral Estadu ba Periodu Tranzitoriu 2007, ho kompanias, Start King Lda, People Food, Oriental Food no Nabilan Food.
• KPI halo investigasaun no auditoria hodi hatene responsabilidade ba aumentu pagamentu ba kontratu ne’ebé mak governu halo ho Orsamentu Jeral Estadu nian, liu husi Orsamentu Ministeriu Solidariedade Sosial ba kompania Maubara Fitun Lda ho total osan US$899,360 atu sosa fos 1,168 toneladas ho folin fos US$770 kada tonelada.
• KPI rekomenda atu halo auditoria ba Pagamentu kontratu ne’ebé governu halo liu husi Orsamentu Ministeriu Solidariedade Sosial, ba kompania Timor Food atu sosa fos hamutuk 2,500 toneladas ho folin fos US$350 kada tonelada ho total osan US$874,398, ne’ebé mak Commercial Invoice husi Timor Food asina iha 28/04/2008, husu governu halo pagamentu ba fos 2,082 toneladas deit ho folin fos US$419,98 kada tonelada ne’ebé ho total osan US$874,398.36.
• KPI rekomenda ba auditoria atu hatene razaun principal ba diferensa folin fos ne’ebé governu halo ho folin US$350 kada tonelada ba kompania Oriental Food ne’ebé hetan kontratu ho valor osan US$899,360, folin ne’ebé governu halo ho US$770 kada tonelada ba kompania Timor Food.
• Ba kontratu ne’ebé governu halo ho kompania Tres Amigos molok Parlamentu Nasional aprova Orsamentu Jeral Estadu Rektifikativu 2008, KPI rekomenda ba Orsaun Estadu kompotente ba Justisa atu halo investigasaun hodi determina legalidade no responsabilidade ba emenda kontratu ne’ebé governu halo ho Tres Amigos, iha fulan Maiu 2008 ho montante inisial US$4,080.000 no montante hafoin halo emenda sa’e ba total osan US$14,400.000 ne’ebé la eziste  iha Orsamentu Jeral Estadu 2008.
• Iha numeru hitu rekomendasaun KPI nian hateten mos ba Orgaun Estadu ba Justisa atu halo investigasaun ba kontratu ne’ebé governu halo ho kompania Timor Food hodi determina legalidade no responsabilidade ba akordu ne’ebé asina husi James Jong Fu Kong, Direktor Timor Food, Epifanio da Sila da Costa Faculto, Diretor Diresaun Nasional du Komersiu Turizmu, Komersiu no Industria iha loron 14/05/2008 hodi komete tusan ho osan povu nian ho valor US$5,100.000 hodi sosa fos ho folin US$1,000 kada tonelada.
• KPI husu mos ba Orgaun Kompotente ba Justisa atu halo investigasaun hodi determina legalidade no responsabilidade ba pedidu izensaun taxa ba kompania exportadora Kien Giang ne’ebé governu halo iha loron 18/08/2008 molok kontratu asina ho kompania Serba Jaya Makmur iha loron 29/08/2008.
• Ba kontratu ne’ebé governu asina ho kompania  United Food, KPI haree kontratu ne’e indika konflitu de interese tanba involve Sra Fon Ha Thcong, Diretora United Food ne’ebé hanesan Sr Joao Goncalves, Ministru Dezenvolvimentu nia kaben. KPI rekomenda ba orgaun kompotente ba justisa atu investiga hodi determina responsabilidade ba kumprimentu Lei Parlamentu Nasional numeru 7/2008 konaba Estatutu dus Titulares dus Orgauns de Soberania artigu 3.1,2.
• KPI rekomenda ba orgaun kompotente ba justisa atu halo investigasaun ba kompania Juxibel Lda, Veterans General Store, Ran Aitana II, Lunarsol Unip Lda, Taco Tolu Holding no Monte Viado hodi determina montante obrigasaun selu taxa ba Estadu Timor-Leste.
• KPI rekomenda mos ba Orgaun kompotente ba Justisa atu halo investigasaun ba kompania Prima Food hodi klarifika violasaun ba Lei Parlementu numeru 7/2007 konaba Estatutu dus Orgauns de Soberania ho involvimentu Sra Herguilina F Alves, oan husi Sra Maria Domingas Fernandes Alves, Ministra Solidariedade Sosial ne’ebé ho sosiu 11,18%.
• Rekomendasaun ikus, KPI rekomenda ba orgaun kompotente ba justisa atu halo investigasaun ba kompania Hercio International Lda  hodi hatene loloos venda ne’ebé kompania ne’e halo iha loron 20/06/2009 ba kompania Olifante ho total fos 777 toneladas no valor osan US$2,999,145, laos fos ne’ebé kompania Hercio International fornese ona ba Estadu Timor-Leste.
• Iha numeru sanulu resin ne’en relatoriu KPI nian hateten mos katak, KPI rekomenda atu halo investigasaun klean no auditoria hodi hatene loloos fos hira governu fa’an no lakon hodi hetan osan tuir estimative US$21,500.000 iha tinan 2009. (ts)

Tuesday, 21 July 2009

Husi Tempo Semanal Edisaun 148, Kontraktu Fo'os No Alegesaun Korrupsaun/ Prime Foods, Olifante, PM

Rejistu Kompania Prima Food PM Nia Oan 11.10% No PM Asina Kontratu Ho Kompania Olifante

Xanana: Se Liu 10% Ha'u Sala, Ha'u sala

Dili,Tempo Semanal


Bankada Fretilin alega katak PM Xa­nana komete ona KKN iha kazu fo kontratu foos ba ninia oan feto ho kompania ninia feto foun ninian. Hodi husu PM Xanana atu resigna an husi ninia kargu maibe Ba­nkada CNRT hatan katak Zenilda Gusmao sai ona husi kompania Prima Food antes kontratu Foos ne'e asina maske sira la aprezenta ho dokumentus dada an husi kompania ninian.


Fretilin kaer hela dokumentus rejistu empresa Prima Food ninian iha Ministeiru Turizmu ho Industria ninian hodi kanta dolin iha uma fukun Timor ninian.


Hatan ba kestaun ne'e PM Xanana iha Aeroportu internasional Nicolao Lo­bato hafoin fila hikas husi Singapora iha loron 14/07 dehan, "Hau kontente, hau kon­tente tan ba ita ate no fin iha parlamentu ke matan moos. Ha'u kontente teb-tebes. Ida ne'e ajuda tebe-tebes ita atu hadi'a ita nia administrasaun. Ha'u kontente mos tan pa­r­ese ke sira pasa tiha ona lei anti korrupsaun."

"Uluk sira la aceita maibe agora sira pasa tiha ona ne'e kapas tebe-tebes. Atu ita dehan karik ita bele dehan susilo manan ne'ene tan povu, rakyat kecil, povu ki'ik ne'e fiar katak iha anti korrupsaun iha medidas ke kapas tebe-tebes. Ita mos kopia uitoan komisaun anti ko­r­r­upsaun Indonezia."


"Kona ba ha'u nia oan feto ha'u bele dehan de'it katak bainhira iha problema foos folin sa'e ne'ebe halo ami kreia funduz estabilizasaun ekonomika hodi reduz povu nia susar. Op­o­z­i­saun ida ne'e tau ba tribunal rekursu lori buat ida katak lei valor reforsado ne'ebe ita la iha ho juiz Ivo lori buat balun husi Portugal ne'eba, tau iha ne'eba ne'ebe ita la iha hodi halakon tiha."Depois iha tiha fundu ha'u bolu em­p­rezariu sira. Depois iha ona fundu Primeiru Mini­stru bolu fali emprezariu sira hodi informa ba sira katak iha ona fundu. Ha'u dehan ba sira imi hotu participa. Ha'u lakohi kompania Unipessoal se imi ha­ka­rak, kompania ida pelumenus cinko pe­soas. Imi halibur an depois maka ita dehan agora iha ona fun­du estabilizasaun ekonomika se maka hatama uluk, hatama nune'e, to'o fulan hira? Se maka hatama nu­ne'e to'o fulan hira? Se maka hat­ama nune'e to'o fulan hira?


"Iha 17 kompania, la'os ha'u nia oan feto de'it. 17 kompania, ka­da kompania ho barak."

"Sira ta'u dehan ha'u nia oan tau US$10,000.00 iha Banku. Iha nia­ kompania ne'e sira dehan kada ida tenke tau US$10.000.00. Kada ida tenke tau US$10,000.00."


"Ha'u hakarak husu de'it atu sira loke matan uitoan katak, se ha'u nia oan lori nia estatutu social entre aspas ne'e mak mai loby ba ha'u kompania seluk maka hatama i depois nia hetan persen ha'u kulpa," PM Xanana hatudu lia fuan ba ninia hirus matan.

"Ne'e oin seluk ne'e ha'u foti ha'u nia liman," PM ko'alia ho oin hamnasa sinis hodi foti liman los ba leten sinais rende.


"Mas nia tama iha kompania ida sira dehan sira dehan ta'u US$10,000.00, nia ta'u US$­10,000.00," PM Gusmao ko'alia ho liman karuk tuku ba meja.


Primeiru Ministru la preokupa ho alegasoens hirak ne'e, nune'e duni nia lakohi atu hasoru malu ho ABC ne'ebe mai to'o iha Dili mai­be wainhira nia hatan ba kes­taun refere hafoin to'o hikas husi Singapora. "Ha'u la preokupa, ne'­ebe ha'u la preokupa. Komi­s­aun anti korrupsaun iha tiha ago­ra ha'u bele dehan ita bele ke'e ba kotuk ita haree to'ok.


Tuir lei numeru 07/2007 artigu 3 hateten katak membru org­aun soberanu ida ho ninia membru familias relasaun ran to'o segundu graun bandu atu hetan kontratu projetu estadu ninian kuandu sira nia saham liu 10%.


"Ne'ebe ha'u lakohi ko'alia barak komisaun anti korrupsaun be­le ke'e, ke'e hotu ba kotuk ita har­ee took. Iha lei dehan katak konje feen ka la'en, oan ho tan sa ida 10% labele liu 10% .


Prova se liu ona 10% se ha'u sala....ha'u sala."Tuir dokumentus rejistu kompania Prima Food ne'ebe jornal ABC fo sai hatudu katak Primeiru Ministru ninia oan feto iha saham 11.10%. situasaun ida ne'e seidauk klaru maibe antes ne'e emprezariu nasional sira hat­e­ten PM ninia oan feto sai ona h­usi kompania Prima Food.


PM mos konta hikas fali prob­l­e­ma krizi foos ne'ebe mosu no pro­sesu fo kontratu ba kom­p­a­nia sira. "Ministru Negosiu Estr­a­n­jeiru Vietnam Hekerek mai ha'u tan ba ha'u haruka ministru ba to­­'o iha ne'eba. Ministru Gil ba to'o Tha­ilandia, ba to'o Indonezia tan ba ho problema ida foos folin sa­'­e.""Hotu-hotu hakarak atu taka fa'an tan ba preokupa uluk ho sira nia populasaun.


Haruka duni Ministru Gil ba buka i ministru Ne­g­o­s­iu Estranjeiru Vietnam hakerek mai ha'u dehan nune'e, "tan ba ema ba­rak hakarak dalan, emprezarius ba­rak hakarak dalan atu sosa foos husi vietnam. Balun ami hatene oin foun osan la iha. Para atu garante ami kompriende imi nia problema. Atu ga­rante katak buat ne'e la'o di'ak tenke ser ho governu ho governu."


"Nia husu ba ha'u atu hatudu kompania ida ne'ebe governu fiar nune'e hodi kompania ida ne'e maka bele hatam ho konfiansa foos mai Timor. "


"Momentu ida akuza ha'u de­h­a­n ha'u fo miloens de dollar ba Ger­mano ida ne'e iha tempu ida ne'­e­be foun-foun kada toneladas iha US$ 480.00, Depois komesa sa'e, sa'e to'o ona US$600.00, hotu-hotu ako­m­panya no ami akompanya buat ne'e sei sa'e ida ke bahasa dehan meroket. Nune'e duni kuantidade foos ne'ebe atu sosa ho folin US$ 7,000,000.00 sa'e ba US$­15,000,000.00."

Primeiru Ministru bolu impor­t­a­dor foos ne'ebe kuinesidu ona dala rua ba hasoru malu iha ministeiru Financas hodi husu se maka barani haruka foos mai maka Governu selu maibe la iha ida maka barani so uniku Germanu maka foti liman. "Hotu-hotu hakilar ha'u mak ne'e nafatin pelumenus foos mai iha ita nia rain la falya. Uluk failya beibeik, ita la failya. Momentu ida ne'e ami faan US$16.00 subsidia to'o de'it US$16.00. "

Hamutuk kompania lubun ruma maka asina kontratu iha loron 11/11/08 ne'ebe inklui mos kompania ne'ebe iha relasaun ho familia PM Xanana hanesan PM ninia oan feto nia kompania Prima Food no Feto Foun na kompania Olifante inklui mos ministru Dezenvolvimentu Ekonomia Sr. Joao Gonsalves ninia kaben nia kompania.(ts)

Monday, 6 July 2009

Tempo Semanal Edisaun 146

Alegasuan PM foo kontratu Foos ba Ninia Familia

Televizaun ABC kili Xanana Emprezáriu TL Buka Oin ba PM

Dili, Tempo Semanal

Relasiona ba notísia husi televizaun ABC Austrália ninia deskobre alega katak PM kay Rala Xanana Gusmão asina kontratu sosa foos MTCI ninian ho kompañia ida ne'ebé ninia oan feto Zenilda E. B. Gusmão sai hanesan na'in ida mós Nune'e mós kanál televizaun internasionál abc denunsia katak PM asina mós kontratu ho kompañia ida seluk ninia feto foun iha laran i ida seluk fali Ministru Dezenvolvimentu ekonomia ninian kaben nian.

Ministru Ekonomia ho Dezenvolimentu, Joao Goncalves (Kathleen Goncalves nia kaben), no Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres.

Hataan ba kestaun ne'e emprezáriu Timor oan sira fahe malu. Balun tenta hatudu katak sira defende kredibilidade lider boot rezisténsia nian ne'ebé dala barak sai hanesan darling ba média iha Austrália Iha tersa feira semana kotuk lider organizasaun emprezariál Timor Leste hanesan Sr. Óscar Lima, Sr. Júlio Álvaro, Sr. Ricardo Nheu ho Sr. Herciu Campos halo konferénsia de imprensa ida iha Dili hodi kondena reportajen ABC ninian ne'ebé tuir sira nia haree diskreta lider istóriku Kay Rala Xanana Gusmão ninia naran di'ak no alega katak televizaun ABC tenta hamonu Governu AMP ne'ebé lideradu husi PM Xanana.

Partisipa mós iha momentu ne'ebá emprezáriu feto lubun ida inklui Cathelin Gonçalves kaben husi ministru Dezenvolvimentu ekonomia ninian. Óscar lima hahi lider istóriku sira hodi dehan nia la defende buat ne'ebé sala maibé nia respeita tebes ba lider sira hanesan DR. Mari Alkatiri, Prezidente Agora no Primeiru Ministru IV Governu konstitusionál ninian. "Ha'u hakarak hateten tan ba hanesan lider ita nian, sira na'in tolu (Dr. Mari Alkatiri, DR. José Ramos Horta ho Lider Ezekutivu daudaun Kara Rala Xanana Gusmão)hanesan ha'u nia lider, sira na'in tolu ha'u nia kolega,la'ós de'it ida maibé ha'u nia kolega tan ba uluk ita hotu-hotu luta ba independénsia, ne'ebé ha'u hakarak hateten klaru iha ne'e dehan ha'u lakohi depende ba sira na'in tolu ne'e ida," Óscar Lima dehan.

Nia hatutan katak, "ko'alia kona ba lider maka ita hotu-hotu nia preokupasaun maka halo nusa maka ita bele defende ita nia lider sira. purke berita sira hanesan ne'ene kuandu mosu mai ne'e normál ba polítiku sira maibé hanesan Timor oan oan ha'u sente katak ha'u tenke hateten lia fuan ruma katak ita hotu-hotu tenke iha solidariedade ho ita nia lider sira. I Se de'it maka atu hatún ita nia lider sira, halo nusa maka ita atu hodi ko'alia netik lia fuan ruma."

Tuir Sr. Ricardo Nheu ne'ebé ninia kompañia mós hetan kontratu ba fornese foos Governu ninian rejeita alegasaun sira ne'ebé hatún iha notísia no pakote televizaun ho Radio ABC ninian. "Ami rejeita alegasaun ka akuzasaun maka hatuur ona hodi diz kredita parte rua husi setór privadu ho Governu."

"Ami kondena ema sira ne'ebé maka desa mina ona no sei kontinua halo desa mina natafin informasaun sala ba média" "Ami rejeita média internasionál sira nia reportajen sala no foo informasaun ne'e laloos."

Ricardo hahi lider istóriku Timor Leste Xanana Gusmão ninia kapasidade iha pasadu no profisionalizmu ba lideradu IV Governu konstitusionál ninian tan ne'e ne'e duni, "ami sei tau neon ba nia."

Nia foo lembra katak, "hanesan lian dolin husi Indonézia ne'ebé dehan na'ok teen ida hakilar fali na'ok teen seluk maibé agora na'ok teen ida hakilar fali ema ida ne'ebé di'ak hanesan ami nia lider Xanana Gusmão"

"Ho buat ne'ebé Xanana hetan iha pasadu no ate ohin nia sei susesu nafatin," Nheu hahi Xanana.

Nheu dale, "Ami fiar katak Xanana bele lideradu Timor Leste ninia istória rasik nune'e nia sei prova katak saa ida maka sei mosu ba Timor Leste nia emar sira."

Tuir mai Herciu Campos nu'udar uluk boot ida ba CCI (Camara Comersiu Industria) mós na'in ba kompañia Herciu Internasionál lda. mak asina mós kontratu foos MTCI. Ho lian maka'as nia hahi PM Xanana no ho nervozu hakilar média Australiana ne'e too tilun kiuk. Maibé nia dehan, Herciu Campos kondena servisu jornalizmu ninian hodi dale, "Primeiru liu ha'u husu ba jornalista estranjeira sira para sira respeita povu ida ne'e i aprende ko'alia tetun bainhira sira atu halo sira nia inter vista para bele buka notísia akurat no loos, hodi sira bele fa'an hodi bele moris. La'ós sub-subar hasoru malu fali iha otél Timor depois kombina malu fali ho membru Parlamentu ida husi Bankada Fretilín i sepihak de'it depois hakerek tun sa'e tuir sira nia gostu tan ba bukti. "Se sira kontinua hanesan ne'e povu ne'e sei la respeita sira i bele mós foo perigu ba sira rasik tan ba ema hotu la hanesan," Sr. Campos Ameasa.

Sr. Herciu akuza televizaun ABC maka husu PM Xanana Gusmão atu rezigna an husi PM no nia sei la foo toleránsia.

Herciu mós bolu ema Australiana sira badiu hodi alega iha ninia deklarasaun katak, "tan ba saa ida maka Australiana badiu, bosok teen, na'ok teen mai barak-barak iha ita nia rai doben Timor loro sa'e no sira iha ne'ebá la iha korrupsaun?"

Herciu hatutan, "Ami la presiza ema seluk husi li'ur para mai hatudu liman tun sa'e i ami maka sei rezolve rasik ami nia uma laran i povu timor loro sa'e tomak sei fiar metin nafatin katak ami nia lider boot kay rala Xanana Gusmão, Ramos Horta, Carrascalão i seluk tan sei bele hapara korrupsaun ou nepotizmu iha tempu badak iha rai doben ida ne'e.

Herciu hahi Xanana ninia lideransa ba libertasaun nasionál no halo ameasa ba Deputadu Fretilín ninian labele hakilar lider boot ne'e maibé sekarik, "halo ba mais keta halai."

Herciu ne'ebé ho nakloke kestiona kapasidade deputadu ida husi bankada Fretilín no jornalista ABC ninian. "Bainó Arsénio Bano hanesan Reprezentante povu nia koh bisa seperti ini? Ida ne'e demonstra katak la iha maturidade polítika i la'ós gentlemen, ta'uk ko'alia fali ho jornalista Timor oan, duke estranjeiru na'ok teen sira."

Tuir dokumentu s ne'ebé jornál ne'e konsege hetan prova duni katak iha tinan 2008 nia klaran MTCI hasai licenca ba kompañia PRIMA FOOD LDA ho no: 00855/MTCI/VI/2008 hodi halo esportasaun no importasaun ba produtu alimentasoens. Kompañia Prima Food LDA ninia Rua Av. Bispu de Medeiros Acait, Dili ne'e na'in husi ema na'in sira inklui PM ninia oan feto Zenilda E. B. Gusmão ho asaun 11.10%.

Se karik oan husi PM ne'e sei nafatin iha kompañia Prima Food maka lala'ok ne'e bele soke malu ho lei Estatutu Órgaun Soberanu artigu tolu pontu

"1.Companies whose capital belongs in a percentage over 10% to a person who holds the office at a sovereignty body will be barred from entering tenders for the supplying of goods or services, as well as for the exercise of trade or industry activities, in contracts with the State and further public legal persons.

2. The same regime applies to:

a) Companies whose capital, in the same percentage, belongs to the spouse of the holder, when there is no separation of persons and assets, to their ascendants and descendants in any degree and to collaterals up to the 2nd degree, as well as the person who lives with the holder in a situation akin to marriage; b) Companies in which capital the holder of the office detains, directly or indirectly, alone or together with the relatives mentioned in the previous sub-paragraph, a participation not below 10%."

"Tuir Lei iha leten ne'e maka aplika duni entaun dezastre boot ba na'i ulun sira iha Governu ninia laran dezde primeiru Governu ate agora. Saa tan agora ne'e Tsunami ba membru Governu sira, " komenta husi lei na'in ida ne'ebé maka husu atu jornál ne'e labele publika ninia naran.

Nia hatutan katak, "ukun na'in sira halo lei maibé se sira maka la kompriende entaun problema boot."

Sr. Júlio Álvaro deklara katak PM ninia oan feto dada an ona husi Prima Food no ninia asaun fa'an tiha ona maiske sira seidauk foo sai provas relevante ba sira nia deklarasaun ne'e. "Hanesan informasaun ne'ebé ha'u hatene Sr. Primeiru Ministru nia oan feto fou-foun iha nia mós tuir mais depois nia simu informasaun husi laran katak tuir prosedimentu Primeiru Ministru nia oan feto labele hetan projetu nia hatama kedan surat ba iha nia kolega sira para atu sai hanesan asionista. Ha'u buka ona hatene iha licenca primeiru nia naran iha laran. Iha fali licenca ida ikus para atu hatama ona foos ne'e nia naran la iha. Ne'e para atu evita konflitu de interese no atu evita kritika ne'ebé ikus mai bele mosu," esplika Sr. Álvaro.

Bainhira jornalista tenta atu kestiona kona ba karik sira bele prova licenca ida ikus ne'ebé sira dehan ne'e ho oin saa ho envolvimentu PM ninia feto foun iha kompañia olifante no mós kaben husi Ministru dezenvolvimentu Ekonomia ninia iha projetu hatama foos ne'e infelizmente lia na'in sira taka konferénsia de imprensa lalais de'it.

Iha parte seluk Alexo cobra ho Rui Castro condena lala'ok ninia kolega sira seluk ne'ebé ko'alia hodi defende dignidade PM Xanana Gusmão sira bolu atensaun ba Governu atu kuidadu ho emprezáriu sira ne'e. "Ha'u hanoin naran hira ne'ebé maka sempre lori figura lideransa ninia naran tun sa'e mak Sr Óscar ho Júliu, sira sempre lori ema ne'ebé mak sa'e ona ba primeiru ministru ou presidente atu halo 'pendekatan' ema sira ne'e bele hamonu ema seluk nia figura, entaun agora daudaun 'isu-isu' ne'ebé too iha internasionál katak, Zenilda mós tama iha prosesu maman foos ne'e, tanba de'it Sr Óscar , Júlio Álvaro, Ricardo ho Herciu nia hahalok," Aleixo Kobra dale.

Tanba 'pendekatan' husi sira ba Emilia, maibé la bariik ne'e la hatene 'bisnis', mas tanba de'it loron kalan hamutuk ho sira no lori ba fatin fatin sira ne'e, Entaun prontu administrasaun dehan Zenilda envolve iha projetu manan foos ne'e. Maibé husi, ha'u nia hare nia lae, tanba sira na'in Tolu mak kose-kose no sempre troka sira nia apelidu too hamonu uluk Mari, Tanba projetu ne'ebé mak manan uluk Mari sira nia família ladún manan projetu boot, maibé kuaze projetu sira mesak manan, tanba sira sempre tabele tun sa'e. "dehan Aleixo.

Tuir nia Sr Óscar ho Júlio, hetan ultimatu projetu monu iha sira nia liman, karik 'prediksi', ha'u nian ne'e, se mak atu halo monu sira, ema ne'e Sr. Óscar ho Júlio Álvaro, tanba sira dezde uluk too agora sempre troka naran apelidu ba mai ba mai.

Entaun, Automátiku sira mak sei halo monu duni ita nia lideransa ne'ebé mak sei kaer ukun, maibé nia fiar katak, maun Xanana la fó projetu ba nia família, mas sira ne'e mak aproveita ema nia família ne'ebé hanesan lideransa tau ba oin atu sira hetan projetu.

Aleixo informa liu tan katak, se Primeiru Ministru la hare ba kestaun ida ne'e no organizasaun rua ne'ebé automátiku halo monu PM. Xanana Gusmão se bainhira la atensaun, tanba sira sempre husik kotuk utiliza sira nia família atu bele hetan benefísiu ba sira nia privadu.

No mós organizasaun nia naran atu bele hetan benefísiu ba sira nia privadu ne'e ita hare momoos ona, públiku mós hare foos ne'e se mak manan, uluk Fretilín nia tempu mós projetu ne'e se mak hetan, la'o s sira.

Aleixo reforsa katak, tanba iha tempu ne'ebá sira mak sempre manan projetu no halo monu fretilín, I sira mak sempre manan iha projetu hotu, Ita hare Projetu 27 'paket' fretilín fó ne'e se mak fahe ? La'o s Primeiru Ministru Alkatiri, Se mak iha tempu ne'ebá xefe ekonomia finansas sr Óscar, ha'u la hatene katak se mak fahe, maibé iha tempu ne'ebá, ha'u mós servisu iha ekonomia finansas too ikus saida mak nia halo, Agora tuir mai sira na'in tolu tabele fila fali governu ida ne'e hodi bele hetan projetu.

Emprezáriu sira la'o s hamonu Xanana nia figura de'it, maibé hamonu tia ona Mari Alkatiri, agora mai hamutuk fali ho maun Xanana, liu husi nia oan atu sira bele hetan projetu. Tanba ne'e, " ha'u atu bolu Sr. Óscar Gusmão,Julião Álvaro Gusmão, tanba foos ne'e rasik Sr. Óscar nia feen, oan mós hetan, entaun prontu forun ne'e, ha'u la konsidera ona, tanba 'perkumpulan' forum emprezáriu, maibé kompañia privadu husi Júlio Álvaro,Óscar ho Herciu sira nian.

"ha'u nu'udar Emprezáriu iha timor reprezentante emprezáriu joven, ha'u hatete katak, figura sira na'in tolu ne'e la di'ak, no se bele governu toma medida ruma atu 'bubar' tia organizasaun ida ne'e, emprezáriu forum ne'e atu bele iha figura foun mosu no hakuak emprezáriu hotu, emprezáriu agora daudaun ne'e enfrenta problema barak, primeiru Banku ita hare fó empresta de'it ba ema mestisu no ema ne'ebé mak mai husi rai li'ur, tan ne'e mak, "ha'u kritika BNU, tanba saida ho osan ne'e be mak ita atu hetan, hodi bele garante projetu ba banku nia tenke 10%, sira hatama tia lai osan ba ne'ebé.

Nia hare kona ba projetu foos ne'e ilegál tanba la liu husi tender formál, "ha'u mós emprezáriu ida prepara ona osan atu tuir tender foos ne'e, maibé, Sr. Castro mos tuir, ema hotu-hotu tuir tender, maibe derrepente de'it emprezáriu balun manan tiha ona, hau atu hatete katak, ida ne'e imi labele interpreta la'o s kulpa ne'e primeiru Ministru nian , nia hanoin katak, iha Ministru Komérsiu Industri nian 'kesalahan' boot ida. Tanba ne'e tenke halo investigasaun ida kle'an liu tan, nia foo apoiu ba Sr Mari Carrascalão atu investiga Sr Gil hodi bele hatene saida mak akontese iha ne'e, PM Xanana la hatene, tanba la'o s Primeiru Ministru mak de sidi.

Se momentu ne'ebé liu husi aprovizionamentu dokumentu s sai husi prokuramen ne'e ema hotu hatene, maibé dokumentu s la'o s UU$ 100 (seratus dolar) no UU$ 50 (lima pulu dolar) ami bele sosa, maibé ami la hatene derrepente de'it kupon sai tiha ona, sira husi grupu momentu ne'ebá hasoru ho Óscar mak delega sr. julio Álvaro,Ricardo sira mak delega duni ba iha ne'ebá sira momentu ne'e lori emprezáriu fó KADIN nia naran saida mak atu akontese taun kuandu hetan tia projetu foos saida mak akontese, sira lori kompañia privadu ne'e ba tebe hotu tiha Sr. Rui Castro tuur hotu iha ne'e, taun ami nia maluk Jorge mós tuur iha ne'ebá entaun sira tebe dook entaun sira lori sira nia kompañia avansa sira nia feen oan nia avansa nia kompañia avansa, troka tia forum kadi ho sira nia kompañia privadu, tanba ne'e, ha'u hatete tender ne'e la legál, la tender, tanba tender, ha'u mós tuir tanba ha'u mós iha osan tuir loloos ha'u bele tuir tender ne'e, maibé nusa mak ha'u la bele tuir foos ne'e, ha'u mós iha 'gudang' i ha'u bele manan, maibé Júlio,Óscar ho Ricardo sira mesak máfia,no sira emprezáriu oportunista inklui Herciu, defende sira nia an sira buka oportunidade bain hira sira atu hetan maun Xanana no mós apoiu Xanana atu sira bel hetan projetu, ba ha'u ne'ebé partisipa ativu too sira hetan projetu, ha'u kontente hanesan malisan boot ida ba sira liuliu malisan ba Óscar ho malisan ba Julio.

Rui Castro ne'ebé mós hanesan emprezáriu ida hateten katak, "kuandu sira hasoru ho primeiru ministru,hatete katak projetu foos ne'e ba feto sira mane nia konstrusaun ba matéria ba konstrusaun sivíl nian osan ne'e mai husi ne'ebá mai husi fundu destruisaun ekonomia nian tanba mane mak iha responsavel atu hetan projetu ida be materiál konstrusaun sivíl ne'e hari kontruksi ida."

"Fofoun ami husu sira hatete dehan la iha mós ikus mai ida ne'e mak ema sempre dehan kebenaran selalu muncul. Sira mosu duni hanesan defensór ida atu defende primeiru ministru mós lae, buka oportunidade tan ba primeiru ministru iha problema oin saa ko'alia ,,,,projetu ruma karik ida ne'e mak ha'u hare buat la di'ak ha'u mós se embora katak ema sira ne'ebé enkontru ho primeiru ministru ataka makas liu Sico borlaku diretór jerál ho ministru Gil Alves, Herciu Campos, Ricardo inklui Óscar uitoan ka liu uitoan ema sira ne'e mak sai mak Gil bolu ba taka hotu ibun hodi manan foos, tanba sira ataka iha reuniaun inklui iha enkontru ne'ebá mós ha'u mós iha preokupasaun bain hira governu hateten dehan emprezáriu iha timor ne'e hasae sasa nia folin. Señora diretora loja Jacinto Sra. Clarisse hateten kedas ba primeiru ministru katak sasa nia folin, simente nia folin sa'e ne'e tan ba primeiru ministru katak, "governu ita nian mak haruka surat ba PT. Tonasa hodi hatudu ema na'in rua empreza xina nian iha timor ne'e nu'udar únika Kompañia atu hatama simente mai timor mais ikus mai primeiru ministru la hatene, ministru Gil maka rekoñese katak nia mak hakerek surat ba,iha semen tonasa hodi hatudu katak simente iha timor ne'e so ema na'in rua de'it mak halo entaun iha tempu ne'ebá la sala hatudu duni Sr vice primeiru ministru Jose Luis mak halo investigasaun halo nia investiga ne'e too iha ne'ebe ne la klaru too ohin loron. Ne'ebé husi hanesan sira horisehik mosu problema ne'e ha'u hare atu katak la'o problema ne'e sala husi primeiru ministru nia oan, hanoin kala ne'e muis bien kala la iha vale buatida, sira koko atu jebak primeiru ministru nia oan atu tama iha prosesu ne'e mós la konsege tama se mak atu jebak Óscar mós hatene,julio mós hatene sira família Xanana nian hodi hetan projetu ne'e maibé la konsege tama entaun se mak atu estraga ministru nia naran grupu sira ne'ebe oportunista ne'ebe pernah mos uza Mari ho nia família nia naran too Mari monu grupu sira ne'e mak agora koko atu uza tan fila fali Xanana nia naran ho nia família sira para atu uza. Sira uluk uza Mari ne'e mak konsege hetan timor telekom ne'ebé loloos hetan,,,tama iha laran ha'u fiar 100% sira uza Mari nia naran. Prosesu kuandu la'o mai ha'u hateten katak sira mosu agora seolah olah hanesan defensór buat ne'ebe presiza atu investiga tenke investiga husi kompañia sanulu resin hitu kuandu hetan tender karik tan ba sa mak nilai penawaran itu sama dari tiga juta lima ratus enam belas dólar US itu sama ho tender ida ne kala akontese so milagre de'it mak bele hetan foos.

Kathleen Goncalves " Fo Ha Tchong" uluk hanesan presidente asosiasaun ba empreza ba feto nian nebe lori feto sira nia naran ne'e ba manan projetu foos nian nia mak tenki halo klarifikasaun ba publico relasaun ho alegasaun mai husi abc ba envolvimentu ba primeiru ministru nia oan ne'e loos ka lae, so ida ne mak responde uniku. No nia rasik tenke deklara katak tebes ka lae, nia manan ka lae, la'os mosu fali Ministru Joe Gonçalves katak lae ha'u la foo beberapa persentajen lae. Tan ba ami hotu iha oin cathelin Gonçalves ba hamutuk ho asosiasaun feto tan ba primeiru ministru hatete katak feto manan foos mane sira manan konstrusaun civil maibé too ikus mane balu ba gabun hamutuk ho feto sira tan ba sira feto hotu tan ba ida ne'e sira manan foos ne'ebe tan ba alegasaun ne'e mosu husi primeiru ministru nia oan feto ne'ebe labele estraga primeiru ministru nia osan ne'e maka Cathelin goncalves ho feto sira ne'ebe manan foos para halo klarifikasaun Publiku loos ka lae. La'ós agora manan tia osan manan tia foos depois nonook depois todan foo hotu ba primeiru ministru.

Osan sira mak manan sala primeiru ministru ho nia família, uluk mari nia tempu mós hanesan ne'e, sira mak manan tia foos manan tia osan manan tiha projetu halo servisu la hun la dikin sala mak Mari, Mari nia tempu foo projetu barak tan ba ida ne'e se bele halo daftar pemenan proyek husi governasaun fretilín i ho governasaun AMP. sira ne'ebé upaya atu halo estraga ne'e oportunista sira ne'ebé nunka iha kriatividade atu hamosu bisnis maibé ba aumenta de'it osan ba goza sira nia an depois uza ema seluk nia naran investiga mak sira ne'e dala ida tan ha'u husu ba presidente asosiasaun señora cathelin Gonçalves ne'ebé uluk hatete katak reprezenta feto atu manan projetu foos halo klarifikasaun ba publika relasaun ho envolvimentu primeiru ministru nia oan nia Zenilda ho sira seluk atu nune'e sira bele klarifika buat ne'e laos todan osan sira mak tau todan Xanana mak lori. Xanana nia naran boot la'ós grupu ida oan ne'e mesak halo povu laran tomak envolve ne'e duni sira i tuan mak hodi oportunista hodi primeiru ministru nia naran ho nia família hodi manan osan ne'e foo ona klarifikasaun ba publika loos ka lae tan ba sira mak foo klarifikasaun ba publika tan ba sira ne'e envolve barak liu iha negosiasaun hosi atu hetan foos hodi hetan akuzasaun feto sira nia naran.

Posibilidade s barak iha grupu ki'ik oan ida ne'ebé uluk iha mari nia tempu sira mak estraga mari nia naran agora sira halo mengupayakan atu estraga mós Xanana nia naran mós ba emprezáriu hotu hotu la bele rede analiza emprezáriu timor oan tan ba iha emprezáriu grupu oan ida mak iha mari nia tempu sira mak halo projetu oan ida la hun la dikin hotu ona manan tia osan kaer hotu 'bangkrut' halai dai husi fretilín mai bomba fali mari tia oan agora sira mai fali Xanana ne'e para osan lakon hotu nita sira haboon fali Xanana para Xanana nia naran mak aat fali ona.

Krize ai-han iha mundu tomak governu Timor Leste halo programa hodi asegura ai-han hanesan foos ba ita nia povu bainhira mosu krize ai-han. prosesu tenderizasaun ba Emprezáriu sira hodi fornese foos too agora sei kria konfuzaun ba ita nia emprezáriu sira tanba sempre deskonfia malu entre emprezáriu bainhira prosesu tender la iha transparénsia.

Diretór Jerál Aprovizionamentu Nasionál Francisco Soares husi hateten katak la iha envolvimentu uitoan mós husi ulun boot Governu ninian maibé nia rekoñese katak ema barak maka aproveita PM ninia naran. "ha'u nia parte hakarak hateten katak Primeiru Ministru Xanana Gusmão la iha interferénsia atu fó projetu ba ninia família, nia oan ho ninia ema, maibé iha ema barak mak aproveita duni PM ninia naran hodi hetan projetu, ne'e duni projetu hotu – hotu ami buka la'o tuir duni ninia regra hodi loke tender."

Hataan kona ba ezijénsia husi emprezáriu balu ne'ebé dehan katak projetu foos ne'e la liu husi tender, Francisco hateten, tanba hotu – hotu hakarak atu mai hetan projetu ne'e maibé to'o ikus ida de'it mak tanba projetu fahe la to'o ne'e duni liafuan ne'ebé sira hato'o ne'e normál tanba sira la hetan.

Ami loke tender no la'o tuir prosesu ne'ebé iha maibé tanba sira la hetan entaun sira ko'alia hanesan ne'e no kadavés balu mai baku tan ami maibé kestaun ne'e normál tanba ha'u espera katak neineik neineik sira hetan hotu ona entaun buat hotu la'o di'ak tanba ema barak gosta halo polítika liu husi buat sira ne'e. (ts)

Re-Tender Projetu Tratór

Emprezáriu Lokál Alega Governu Joga Ho Kompañia Indonézia nian

Dili, Tempo Semanal

Hafoin mosu polimika sosa trator husi Ministeiru Agrikutra ba Agrikutor sira foin dadaun ne'e Governu loke hikas fali tender ba forneimentu trator hodi fahe ba agrikutor sira iha nasaun ne'e. Tuir informasaun ne'ebé iha loloos ne'e tratór sira ne'e to'o ona iha Timor Leste tan ba iha ona kompañia ida maka halo fornesimentu Tratór hirak ne'e. Maibé mosu indikasaun KKN iha projetu ne'e maka Vice Primeiru Ministru Mário Carrascalão levanta kazu refere iha konsellu de Ministru tempu ruma kotuk no husu suspende para halo tender hikas fali. "Ha'u hanoin buat balun laloos ho projetu tratór ne'e tan ne'e ha'u husu atu tender fali i sei halo iha tempu badak mai," dehan Vice PM Carrascalão iha fulan kotuk. Maiske Vice PM ne'e ladún klarifika ninia deskonfiansa maibé nia dehan de'it katak desizaun ne'e mosu tan ba ninia gabinete simu keixa husi emprezáriu lubun ida. Nune'e duni Governu loke hikas fali tender foun iha semana ikus fulan junyo no pre bid halo ona iha semana kotuk iha ne'ebé emprezáriu nasionál uza oportunidade ne'e maksimun hodi fase hakilar sai sira nia deskontentamentu ho prosesu tender Governu ninian.


Ministru Agrikultura, Mariano "Assanami" Sabino

Rui Castro Emprezáriu TL ida ne'ebé iha interese atu sai fornecedor ba tratór hirak ne'e hateten, prosesu retender ba projetu tratór ne'ebé hala'o iha Ministériu Finansia ne'e, projetu Ministériu Agrikultura Peska s no Floresta nian ne'e duni iha prosesu tender nia laran sira hateten katak projetu refere tenke iha editoriál autorizasaun manu faktu husi kompañia ida ne'ebé ho ninia "espek" tenke seer iha osan U$ satu juta lima ratus dolar husi budget ne'ebé iha.

Castro ne'ebé protesta ho lian maka'as durante de prosesu Pre bid nian ne'ebá esplika katak, kritériu tender ba projetu tratór nian hetan protesta makas husi emprezáriu timor oan sira tanba sira katak bainhira presiza letter autorizasaun manu faktu nian entaun buat tenke tahu iha ne'ebá maibé realidade sira fó tiha letter autorizasaun manu faktu ba kompañia Indonézia nian ida ne'ebé hala'o hela operasaun iha timor.

Nia konta tuir akontesimentu durante Pre-bid nian mak hetan protesta maka'as husi emprezáriu timor oan entaun sira(Governu) dehan "imi(Emprezáriu TL nia oan) bele ba husu fali "support letter" husi dealler ne'ebé refere, maibé nu'udar emprezáriu Timor oan ami hateten, bainhira ami hetan support letter entaun signifika kompañia ne'ebé hetan autorizasaun manu faktu la bele tuir tender maibé kuandu nia mós tuir nafatin tender depois mak ami ba husu fali 'support letter' husi nia entaun signifika katak ita halo 'pembodohan' tanba ema ne'e hanesan na'in maibé oinsá ami bele halo fali kompetisaun ho nia ne'e duni kestaun ne'e hatudu katak laiha aspetu lójika no mós laiha étika bisnis ne'ebé di'ak "haktuir Castro ho lian makas.

Ho razaun hirak ne'e hotu emprezáriu timor oan sira ezije, see bele karik tenke hare fila fali kritériu iha prosesu ida ne'e tanba kuandu ita avansa nafatin ho kondisaun refere, entaun eskema loloos ne'e hatudu katak ema ne'ebé atu manan projetu iha tiha ona, "tan ne'e emprezáriu sira husu ba Ministru Agrikultór ne'ebé hanesan projetu na'in no mós diretór jerál Aprovizionamentu Francisco Burlaco katak, ho kondisaun hanesan ne'e maibé ita boot prevene hodi hakarak tuir nafatin kritériu ne'ebé iha entaun di'ak liu labele loke tender no halo de'it 'penunjukan internasionál' tanba kuandu iha tempu atu halo avaliasaun ba iha téknika proposal nian konserteza kompañia hirak ne'ebé la iha letter autoriza manu faktu felizmente sei la manan.

Tanba sira hakarak tratór ne'ebé ho merek Kubota entaun hanesan projetu na'in Ministériu Agrikultura bele hatudu de'it hodi hateten katak iha timor ami nia dealler mak ida ne'e no la presiza loke fali tender maibé tanba saida mak tenke halo fali 'pembodohan' iha públiku nia oin hodi hateten, "seolah-olah" tender ini semacam tender internasionál tetapi dalam pelaksanaan nian sudah tertulis dalam dokumen bahwa ada beberapa kriteria iha membatasi orang lain tidak boleh berpartisipasi berarti hal ini menunjukan bahwa kita telah malakukan penipuan publik."

"Tanba Governu AMP iha ona esperiénsia barak-barak hodi halo penunjukan ba projetu oin – oin hanesan prosesu tenderizasaun ba projetu foos nian mais tanba saida mak sira labele halo hanesan ne'e" akuza Castro.

Castro hatutan, maski kompañia timor oan 15 ne'ebé hamutuk ho kompañia Kosta Motór la iha osan maibé prontu atu kompete tanba Governu iha ona polítika ida ne'ebé bele fasilita hanesan sira seluk ne'ebé uluk Governu fasilita foos ne'e duni tanba saida projetu ida ne'e sira labele atu fasilita. "Uluk Governu fasilita foos kuaze Seis senta ital Miloeins maibé ida ne'e kinze millaun de'it tanba saida mak labele fasilita ba kompañia 15.

"Nu'udar emprezáriu ezije nafatin se bele karik projetu ne'e fahe ba timor oan sira tanba emprezáriu timor oan mós prontu atu hala'o sira nia serbisu rasik tanba hare ba realidade ne'ebé iha to'o ohin loron seidauk iha investidór no emprezáriu husi rai li'ur inklui Indonézia mai investe sira nia osan no loke kampu serbisu ba timor oan sira, maibé dala barak sira lori fali ninia ema sira husi ne'ebá hodi mai buka osan de'it atu fila fali ba hadi'a sira ninia rai".

"Polítika Governu nian ne'ebé dehan katak atu promove no próteze emprezáriu nasionál ne'e retórika tanba ne'e mak emprezáriu sira protesta, "maibé kuandu ita boot sira brani ona entaun fó de'it ba ema indonézia para manan no lalika halo fali manipulasaun ba públiku hodi loke fali tender tanba kritériu 'membatasi' ema seluk atu labele tuir" Castro sadik ho lian makas.

Hataan kona ba pergunta ne'ebé dehan katak oinsá ho prosesu tender ba projetu tratór uluk nian, maibé Castro esplika katak tender tratór hanesan ita halimar ho rai rahun tanba iha TL ema barak hakarak atu na'ok maibé seidauk profesional ne'e duni foin book an ema hatene tiha ona.

"Nu'udar emprezáriu Nasionál ami sente la satisfás ho hahalok Ministru Agrikultura ne'ebé husu deskulpa ba emprezáriu Indonézia nian iha públiku tanba de'it timor oan sira nia ezijénsia ba tender tratór no mós tanba de'it emprezáriu nasionál nia preokupasaun kona ba kritériu tender ne'ebé iha."

"Emprezáriu Nasionál mós iha direitu atu ko'alia no hato'o sira nia ezijénsia kona ba kritériu no la halo diskriminasaun, maibé tanba saida Ministru Agrikultór 'tersingun' hodi husu fali deskulpa ba emprezáriu indonézia nian, ne'e duni kestaun ne'e ita presiza investiga tanba Timor nia harga diri la hanesan ho ema indonézia nian tanba prosesu ukun an ne'e liu husi ema barak nia ruin ho raan tan ne'e husu ba Ministru Agrikultór katak hahalok ne'e hanesan hahalok primeira vés no ultima vés no labele husu tan deskulpa ba pedagan kaki lima sira ne'ebé mai buka serbisu iha ne'e, maibé ministru tenke 'komitmen' no labele iha mentalidade hodi hanoin katak timor ne'e hanesan provinsiál. Maiski sira loke prosesu ne'e hanesan tender internasionál, maibé iha kritériu nia laran hatudu momoos katak projetu ne'e sei halai liu ba iha kompañia Indonézia nian, ne'e duni kuandu ita ko'alia kona ba tender internasionál entaun lalika fó espek khusus ba merek ne'ebé atu hatama, tanba oinsá ita bele dehan atu loke tender internasionál maibé see bainhira ninia prodak rasik hakarak husi indonézia entaun di'ak liu lalika loke tender internasionál maibé bele hateten de'it katak tender ne'e ba prodak indonézia.

Bazeia ba kontaktu ne'ebé emprezáriu balu halo ho fabrika na'in ne'ebé halo tratór hateten katak ba timor sira labele atu fó tan letter autorizasaun manu faktu tanba iha timor ema iha tiha ona.

"Hanesan emprezáriu timor oan ami hatene ona kompañia ne'ebé atu kaer, maibé ami labele ko'alia sai lai tanba ami sei hakarak akompaña prosesu ida ne'e 'apakah' nia mak manan duni ka lae. See kuandu nia mak manan duni entaun ami sei bonkar" deklara Castro.

"Kuandu to'o ikus ema indonézia mak manan konserteza ami sei 'bronkas' no sei husu ba primeiru ministru bazeia ba ninia despaxu ne'ebé iha tanba ho ninia komitmen ne'ebé dehan katak atu valoriza no próteze emprezáriu timor oan ne'e karik ho liafuan de'it ka ho pratika mós".

Tanba kritériu nia laran dehan katak iha desizaun polítika ne'e duni Ministériu Agrikultór sei lori ba konsellu Ministru hodi debate no hare fali kona ba kestaun polítika ne'e duni ita hare to'ok sira nia polítika ne'e to'o iha ne'ebé. Castro hakilar ho lian makas katak prosesu tender tratór ne'e kuandu fó ba ema indonézia mak manan konserteza buat hotu sei la para to'o iha ne'e maibé sei kontinua nafatin "sampai pada titik darah penhabisan".

"Ha'u kaer nafatin diretór jerál aprovizionamentu nia liafuan 3 mak hanesan ida ne'ebé di'ak ita tenke valoriza, ida ne'ebé ladún di'ak ita tenke hanorin no mós ida ne'ebé ke aat liu ita tenke hasai duni,maibé ha'u hakarak hateten de'it katak hodi bainhira mak sira hanorin ema no mós hodi bainhira mak sira valoriza ba ema tan ne'e see kuandu timor oan sira hatudu katak sira bele entaun projetu ne'e tenke fó ba sira".

"Kestaun ba ami la'os dehan tenke ami mak manan, maibé ba ami naran katak timor oan ida mak tenke manan atu nune'e osan sira bele rai hela iha timor tanba iha esperiénsia tinan 9 nia laran hatudu momoos ona katak projetu boot – boot ne'ebé manan husi ema estranjeiru ne'e ninia osan nunka atu hela iha ne'e maibé osan hirak ne'e lori hotu ba rai li'ur," Remata Castro.

Liu husi debate hamutuk ne'ebé partisipa husi kompañia internasionál no Nasionál sira iha Ministériu da Finansas kona ba prosesu tenderizasaun projetu rekonstrusaun no bisnis, Ministru Agrikultór Peska s no Floresta Mariano Sabino hateten, buat ne'ebé mak agora daudaun emprezáriu nasionál sira sente ida ne'e mak sai hanesan kestaun atu debate hamutuk ho emprezáriu hotu-hotu, maibé labele atu koko responde desizaun politika. "imi kaer mak estandarte ne'e duni ha'u hakarak imi responde, maibé tenke responde tuir imi nia kapasidade ne'ebé iha no ha'u lakohi atu 'menghambat'emprezáriu internasionál sira."

IV governu konstitusionál iha kompromisu boot atu haberan kbiit emprezariál nasionál liu husi diskusaun PM Kay Rala Xanana Gusmão ninian iha loron 08/08/07 iha Palaciu Nobre Lahane maibé, "realidade investidór estranjeiru ho emprezáriu husi rai li'ur mai hadau malu fali projetu husi Governu ninian ne'ebé dala barak emprezáriu lokál sira labele kompete ho sira," lamenta emprezáriu boot timor oan ida ba média foun lalais liu ba. Tuir Ministru Agrikultura katak husi ninia parte sei hato'o problema ne'ebé emprezáriu Nasionál sira enfrenta ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, nune'e mós Ministru Agrikultura sei husu ba Emprezáriu hotu-hotu atu hadi'a idak – idak nia kapasitasaun liu-liu husi parte tékniku nian.

Iha parte seluk diretór jerál Aprovizionamentu Francisco Soares haktuir ba jornál TS katak, kuandu projetu ba tratór la presiza manu faktu autorizasaun no dehan katak kualkér tratór bele tama entaun ita labele ko'alia kona ba manu faktu autorizasaun, tanba bainhira ita ko'alia kona ba manu faktu autorizasaun konserteza ita hakarak garantia kualidade. Nia hatutan, tanba Governu, parlamentu no povu hakarak kualidade entaun manu faktu autorizasaun importante ne'e duni ita tenke kaer metin maibé ida ne'e la'os desizaun husi tékniku sira tanba bainhira ita la'o hela de'it ho ezijénsia ne'ebé iha no to'o ikus sasa sira mai mak la iha kualidade depois aat lalais entaun see mak sala, konserteza governu mak sala no aprovizionamentu mak sala tan ne'e ita tenke la'o tuir regra ne'ebé iha. "Ita presiza kualidade ne'ebé di'ak tanba osan ne'e povu nian ne'e duni tenke la'o tuir duni regra,"ha'u nia hanoin kuandu ita hotu-hotu obriga ita nia an no tama regra ona konserteza la iha ema balu atu hakilar "tenik Francisco".

Nia informa liu tan katak, kompañia hotu hotu la'o tuir no kumpre kritériu ne'ebé mak governu estabelese tiha ona, maibé naran katak kompañia sira mak tenke halo negósiu tama iha ne'e tanba projetu ne'e loke ba internasionál tender no nasionál tender ne'e duni kritériu tenke la'o tuir atu nune'e bele hetan kualidade.

Responde kona ba ezijénsia husi emprezáriu timor oan ne'ebé dehan katak projetu ne'e atu fó ba ema estranjeiru, Francisco hateten ita tenke haluha tiha liafuan ne'ebé dehan katak fó de'it tanba buat hotu tuir prosesu depois mak sei deside iha ne'ebá. "Bainhira desizaun dehan katak la presiza halo manu faktu autorizasaun no dehan katak kontraktor timor oan mak tenke hetan ida ne'e kestaun polítiku ne'e duni konsellu ministru no Parlamentu mak bele muda polítiku ida ne'e, maibé kuandu sira iha ne'ebá ne'e ezije kualidade konserteza buat hotu tenke la'o tuir regra no kritériu ne'ebé iha."esklarese Francisco

Rezultadu avaliasaun rasik seidauk fó sai maibé oinsá mak sira bele hatene katak ema Indonézia mak atu manan tan ne'e hein de'it desizaun sai foin ita bele hatene katak see mak manan. Responde kona ba pergunta ne'ebé dehan katak sekarik rezultadu ne'e fó duni ba emprezáriu indonézia mak manan entaun emprezáriu timor oan sira sei halo boikota, maibé Francisco esplika katak kestaun ne'e buat seluk fali tanba ida ne'e sira nia direitu mais se karik timor oan mak manan no sira reklama entaun ita atu halo oinsá ne'e duni ita tenke respeita ema ne'ebé mak manan no ba sira ne'ebé la manan buka atu hadi'a aan.

Tuir informasaun ne'ebé jornál ne'e hetan katak kompañia ne'ebé hola parte iha projetu refere kuaze iha kompañia 10 resin mak kompete,(ico/tov)

Tuesday, 30 June 2009

Tempo Semanal Edisaun 145

TL Spokesperson: ABC Report is Inaccurate

Tempo Semanal, Dili

In a press release on June 26, 2009 received by Tempo Semanal (27/07), a spokesperson of the IV Constitutional Government and the Secretary of State for the Council of Ministers, Agio Pereira, reacted to a story published by the Australian Broadcasting Corporation (ABC) titled Gusmão faces corruption claims. The ABC revealed several companies related to Government members' relatives had been awarded rice contracts last year. The story was circulated in print, television and radio, aired in Australia and throughout 46 countries throughout the Asia Pacific network. "While we welcome the interest of the ABC in reporting on Timor-Leste, we would ask for better due diligence in ensuring the facts are correct before misinformation is widely disseminated," said Agio Pereira.

Agio Pereira - Secretary of State for the Council of Ministers

He continues, "There are several inaccuracies in the reporting, especially when referencing the laws of the Constitution which seem to be the basis for the corruption allegations."

A lack of understanding among Timorese political leaders over the country's laws give other challenges to combat corruption collusion and nepotism. Mr. Bano claims East Timor PM Xanana Gusmao violated an article in East Timorese procurement law, while the Government defends that the law is not applicable to the head of Government and should use the "Holders of Sovereignty Bodies Law (07/2007)," which was enacted by Fretilin shortly before leaving office. "The law addresses guidelines for business interests amongst a range of other inclusions," the government spokesperson argued.

The Constitution of the Republic of Timor-Leste states that the Sovereign Bodies are the President of the Republic, the National Parliament, the Government and the judiciary. These entities, and the members thereof, are not considered "agents of the administration" or "public bodies" under the Timorese Constitution.

Agio Pereira commented that "Since the Fretilin Government was responsible for writing and enacting all the aforementioned laws, they would be well aware that no corruption has taken place, and should have been transparent with the Australian Broadcasting Corporation."

"During a time of the global food crisis, the IV Constitutional Government went to extensive lengths to ensure food security. Sixteen Timorese companies were fairly awarded contracts to import rice. The guidelines under the procurement laws were followed and contracts executed only after a lengthy interdepartmental evaluation committee assessed bids and negotiated terms. This was a joint effort across many ministries."

The Government spokesperson continued to say, "The corruption allegations are part of a continued campaign by the Fretilin Opposition to discredit the Xanana Gusmão Government, with the latest and boldest accusations appearing just one working day before Gusmão's Anti Corruption Commission is due to be approved by the plenary of the National Parliament."

Last week East Timor's Parliament started debate and voted to approve the Anti-Corruption law. "It will be the first Anti-Corruption initiative to be proposed or established by any Government," Mr. Pereira praised.

"The timing of this story as propagated by Fretilin was deliberate, we have been working on the Anti-Corruption Commission for almost two years now and this story will not derail our accomplishment or announcement on Monday. Mr. Pereira appealed to the Opposition parties to not only criticise the government, but to focus on the development of this young nation. "It would be more useful for Opposition to focus on the development of Timor-Leste rather than focusing on propagating misleading stories through the Australian media," he said.

"The Prime Minister, who has personally led the campaign to establish the Anti-Corruption Commission, reiterated the commitment and support of his Government to be open to any investigation pertaining to maladministration, collusion or corruption," he finished.