Showing posts with label FALINTIL Xanana. Show all posts
Showing posts with label FALINTIL Xanana. Show all posts

Monday, 10 September 2012

Tau Fatuk Inan Harii Ponte Komoro: Xanana Fahe Proejitu Gastao Ezije Kualidade


Tempo Semanal-Dili, 10/09/2012


Iha momentu ruma liu ba kotuk, politikus balun argumenta katak Primeiru Ministru Xanana halo asaltu ba lei aprovizionamentu tan ba valor ba projeitu Ponte Komoro rua ne’e ninia valor liu milaun walu ne’ebe loloos labele tama kategoria single source.

"Ita hotu rona eletrisidade fahe ba veteranu sira, mos hakilar makas, kuitadu, pakote referendum mos mosu ho fahe, tuir prinsipiu univesiais, ita sala boot, mais presiza duni," Xanana hateten.

Primeiru Ministru ne’e hateten katak lei barak iha nasaun ne’e kopia husi nasaun dezenvolvidu sira nune’e dala ruma la han ho realidade nasaun ne’ebe foin sai husi okupasaun estranjeiru iha 1999 maibe tama kedan ba oan hakiak ONU ninian.

“Buat barak, Kintu Governu konstitusional sei hadia, hadia mos leis, tanba lei balun kopia husi rai balun ne’ebe dezenvolvidu tiha ona i atu aplika iha ita nia realidade, susar tebes," Primeiru Ministru responde ho sinista uitoan ba lian sadik sira ne’ebe kari lemo husi politiku nain sira.

Maske nune’e Primeiru Ministru Kay Rala xanana Gusmao promote katak ninia governasaun sei hakat tuir nafatin normais ne’ebe iha ona hodi kura kanek imajen aat governu tuan ninian.

"Ita labele lakon mak iha prinsipiu kona ba transparansia, prinsipiu kona ba kualidade projeitu, ne'e mak importante ita labele lakon. Restu buat barak ita tenki halo tuir ita nia prosesu," dehan PM Xanana iha loron Domingo (09/09) durante ceremonia tau fatuk inan ba harii ponte segundu komoro Dili.

Ezekusaun projeitu ponte Komoro rua ne’e hala’o husi CNT (Consorsium Nasional Timor) ho ninia parseiru KWIKA husi Indonesia ho valor US$ 8,758,000. Iha ninia deskursu PM Xanana lakohi repete fali naksalak ne’ebe hanesan ho IV Governu mak nia rasik lidera hodi bolu ezije ba diretores kompania sira atu tau matan ba projeitu refere nune’e labele hamosu perguntas kona ba kualidade projeitu ne’e.

"Iha Kintu Governu konstitusional husi membru Governu to'o servedor estado hau lakohi hare tan buat ida dehan katak, diak hela de'it," Xanana bole atensaun.

Nia hatutan, “ha’u ezije CNT atu servisu no servidor atu servisu.”
Projeitu refere tuir planu sei remata iha Maiu 2014 ho durasaun fulan sia.

Projeitu estadu TL ninian folin karun maibe kualidade mukit tan ba kuran planeamentu no fraku iha supervizaun. Izemplu kiik ida maka ponte kais hera. Nune’e duni iha momentu hanesan Ministru Infraestrutura Ir. Gastao Sousa iha ninia lia menon ho seriedade ezijeatu CNT ho Wika bele produz ponte ne’e diak.

“Husu atu CNT ho Wika atu foo atensaun kualidade projeitu nian tuir padraun nasional mak iha ona,” Gastao ezije.

Ministru infraestrutura Gastao Sousa esplika katak lancamentu ponte komoro rua ne’e hatudu vontade diak husi governu hodi responde ba necesidade povu ninian.

Dala barak mosu trafiku iha ponte komoro wainhira mosu problema tranzitu ruma besik ponte daudaun ne’e. http://temposemanaltimor.blogspot.com/2011/02/trafiku-kusa-ponte-komoro-pntl-habai.html

Iha fatin hanesan presidenti CNT Jorge Serano dehan CNT ho sira nia parseiru sei garante kualidade husi Projeitu ponte iha liuron protocol iha capital nasaun ne’e.

Projeitu balun iha Dili laran ninia kualidade menus tebes tan ba falta estudu ne’ebe didiak, folin karun, foo husi meja kotuk no mukit ba supervizaun hodi nune’e kompania bokur projeitu kuran kualidade.

Tuesday, 30 August 2011

Xina Remata Uma 100 Ba F-FDTL, Xanana Hahi Xina Nia Apoiu


Tempo Semanal-Dili 27/08/2011

Xanana tuir hela esplikasaun husi enjineiru Xines husi
 komapnia Xina nian ida maka manan tender husi Governu
 hodi konstrui central eletricidade iha Hera ne'ebe
 tuir planu sei hahu fornese enerjia eletricidade
 ba TL iha Tinan ne'e ninia laran (Photo/LH)
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao iha ninia deskursu ba entrega uma atus ba F-FDTL iha loron 26/08/2011 iha Metinaro fo agradesimentu wain ba Goevrnu ho Povu Xines hodi hari bairo military ida ba F-FDTL.

“Ba Povo irmão Xinês ho ba empresa construtora, no ba Senhor Embaixador Fu Yuanchong rasik, hau ható, lori hau nia naran rasik no mos lori povo timor tomak naran, sinceros agradecimentos ho votos de-gratidão ba gesto altruísta de-amizade ho simpatia ida né tan, ba Timor-Leste, hamutuk ho gestos sira seluk nebé hatudu ona mai ita hotu, iha tinan hirak né laran,” dehan Primeiru Ministru no Ministru de Defeza Kay Rala Xanana Gusmao.

Liu tan Xanana hahi, “República Popular China hamriik nafatin iha linha oin, hamutuk ho países sira seluk nebé kontribui mos ba construção ita nia Nação né nian, la exige contrapartidas ba ita, sá-tan cobra buat ruma.”

Enkontru Lideransa F-FDTL hamutuk SED TL
 ho Militar no Governu USA iha Dili tinan kotuk (photo/TS)
Apoiu Governu Xina ninian kona loloos kedan todan ne’ebe nasaun Timor leste hasoru. No tuir observasaun balun dehan Xina ninia apoiu la ho kondisaun ruma no sira nia apoiu orsamentu uitoan maibe efektivu liu duke kompara ho nasaun belun hanesan Australia ho Amerika ne’e gasta liu osan ba sira nia ema maka sai hanesan asesor ba boa governasaun maibe korrupsaun aumenta liu tan.

“Ita hotu fiar metin katak ajuda ida né, desinteressada, no nia hun ho abut mak genuína solidariedade chineses sira nian ba povos sira seluk nebé precisa tulun, tanba né mak ita sei la haluha oferta hanesan né, maski ita só bele selu ho ita nia amizade no laran moos ba sira.”

Xina ninia apoiu maka harii edifisiu foun iha nasaun Timor Leste maske ninia kualidade ema barak mos kestiona hanesan gabinete Ministeiru negosiu estranjeiru ne’ebe ninia besi lutu nian ferozu hotu ona, palaciu Prezidenti da Republika, gabinete Ministeiru Defeza ho kuartel F-FDTL nune’e duni Xanana dehan, “Ami hakarak tebetebes atu kontinua coopera ho Governo Xinês iha áreas indispensáveis ba desenvolvimento ekonómiko ho social País né nian, la ho laran ta’uk no sei la hakfodak ho kríticas.

“Muito obrigado, Senhor Embaixador, ba buat hotu nebé Xina halo ona ba Timor-Leste.”

Antes de Krize 2006 mosu iha tinan 2005 mosu relatoriu ida husi komandante F-FDTL balun ho asesor balun dehan katak membru F-FDTL barak ladun diciplina tan ba sira hela dook husi sira nia familias no problemas hetook aat liu tan wainhira salariu ne’ebe ki’ik ne’e tenke gasta barak liu hodi selu transporte. Nune’e duni eis Prezidenti da Republika ne’ebe mos iha momentu ne’eba hanesan komandante Supremu ne’e dehan, “Ita labele haluha katak ida né mak razaun ida hotu nebé hamosu crise peticionários sira nian, nebé sai aat liu ho acontecimentos trágicos iha 2006.”

Nia esplika katak, “Militares barak tebes mak la sente laran kontente no hakmatek tanba sira tenke moris dook husi sira nia famílias, no la iha kbiit no biban atu bele bá vizita sira nia maluk, buat nebé la hanesan ho sira nia camaradas sira seluk, nebé pertence dunik ba zonas nebé sira serviço bá, besik sira nia uman no iha liu possibilidade atu hela hamutuk ho sira nia famílias rasik.”

“Ho objetivu atu hakmán situsaun difísil hanesan né, nebé hanesan injustisa boot ida ba efetivus barak F-FDTL nian, no atu husik sira hela hamutuk ho sira nia fén ho oan sira, no liu-liu, bele exerce ho motivação sira nia karreira militar nebé sira rasik mak hili, mak Governo hola iniciativa atu avança ho kontrução komplexo ida né nian,” Xanana esplika.

Xefe do Governu ne’e dehan, “Timor-Leste País ida ke geografikamente ki’ik, maibé tanba la iha estradas nebé bele facilita ligação lais no segura entre fatin hotu-hotu no ladún hadia estradas, mak halo distâncias ne’e sai boot liután no dificulta tebetebes laços familiares entre ema sira nebé, tanba razão serviço, tenke sai ba fatin dook, husik hela sira nia fatin moris no hela bá. F-FDTL, tanba sei limita sira nia hela fatin iha parcelas território balu laran, mak sira sente todan tebetebes tanba problema ida né, no tenke hasoru realidade katak, militares barak liu mak moris dook liu husi sira nia famílias, no la iha kondições financeiras nebé permite ultrapassa kontrariedade ka sasatan hirak né hotu.”

“Uma lubun ida né, nebé destina ba militares sira nebé ativus, no bele hamahon famílias to’o atus ida (100), konsegue dunik harii, tanba Repúblika Popular da-Xina nia laran luak, hodi responsabiliza rasik ba ninia konstrução liu husi kompanhia china nian ida, naran Chongqing International Construction Corporation, no agora mak foin halo entrega formal ba F-FDTL, i Estado timorense la gasta buat ida.”

Xanana mos apela ba Militares F-FDTL atu tau iha hanoin sentimentu de diciplina no responsabilidade ba bairo ne’e ninia diak tan ba tuir nia katak, “Uma hirak nebé hahú ohin imi atu hela bá, pertence ba Instituição, la’ós imi nian mesak. Imi nia kamaradas sira seluk ho sira nia famílias, aban-bain rua sei bele hela mos iha uma hirak né.”

“Tanba n’e mak, imi nia obrigasaun boot ida, la’ós deit moral maibé mos disciplinar, mak atu cuida no bali didi’ak komplexo né tomak, hodi mantem nia dignidade hanesan espaço ida ho natureza militar.”

“Bairro ida né tenke hanesan nafatin motivo orgulho boot ida ba maluk sira hotu nebé hela iha né no, liu-liu, ba Instituição Militar tomak, tanba ne’e mak entrega ba ita boot sira nia liman, atu assegura katak sei akontece dunik nuné.”

“Timor oan tomak tau hela matan iha sira nia Forças Armadas, tanba né mak imi tenke buka sai nafatin hanesan fonte ezemplu no inspirasaun ba povu sira hotu.”

“Hau fiar katak zona abitasaun foun ida né sei sai kmanek tebetebes, tanba hadi’a ho kuidado, tanba moos no tanba hanesan fatin nebé dame no hakmatek ba ema sira nebé hela iha né, i bele mos hada’et ba fatin sira seluk atu sira banati tuir.”

Iha okaziaun ne’e eis komandante en xefe das Falintil ne’e dehan Pátria Timor Leste nebé nurak hela né, sei la sai hanesan Estado soberano no independente ida, nebé timor oan tomak mak kaer rasik sira nia destinos, se karik, la iha esforço ho sacrifício husi maluk sira hotu nebé saran tomak sira nia an, hodi luta hasoru okupante, iha funu ida ke halo durante um quarto de sékulo ka tinan ruanulu-resin laran.

Xanana relembra fali transformasaun Falintil ba F-FDTL, nebé uluk hanesan braço armado resistência nian hasoru inimigo, ohin loron sai hanesan Forças Armadas modernas ida, nebé karacteriza ho espírito disciplina ida ke forte, sentido de-dever no orgulho patriótiko nebé ás tebetebes, no, maski ho limitação meios humanos ho logístikos nebé, infelizmente, sei afeta maka’as sira hotu, sira consegue hatudu nafatin capacidade operacional nebé halo ema hotu admira, hanesan sira prova ona liu husi missões nebé sira envolve bá.

Forças Armadas hanesan lutu-hún boot ida, hodi garante integridade territorial no tane- metin independência nacional, tanba né mak responsabilidade exklusiva e obrigatória Estado nian mak oinsá bele garante kondições hotu-hotu nebé tulun sira hametin nafatin koesão interna ho espírito de-korpo, buat nebé só bele hetan, liu husi moral no bem-estar ba sira nia tropas hotu-hotu.

Ikus liu Xanana mos Felisita famílias sira hotu nebé atu mai hela iha

Tuesday, 23 August 2011

Kilat Minimi Xanana Ninian TNI Kaptura 1992 Entrega Hikas Iha 2011

Dili Tempo Semanal, 19.08.2011
Falta tinan ida atu tinan rua nolu TNI sira kaptura Xanana iha Lahane dili no falta loron ida atu halo tinan FALINTIL ba tolu nolu resin neen no desmobilizasaun membru Falintil hamutuk 236 iha loron 20/08/2011, Governu Indonesia hatudu ninian neon ida hodi mudah opiniaun husi inimigu ba amigo.
Iha loron 19/08/2011, Ministru Defeza Indonesia, Komanadante Jeral TNI ho Komandante Kopassus, Paulus F Lodwijk hamutuk ho delegasaun boot ida inklui eis Jeneral Tri Sutrisno fila hikas mai Dili hodiPartisipa iha ceremonia dezmobilizasaun Eis membru Falintil ne'ebe reziste iha ai laran ho durasaun entre 15 to'o 24 anous. Ofisiais Indonesia uza oportunidade ne'e hodi maraka hikas istoria foun iha hametin relasaun entre ema sira ne'ebe uluk tiru hasoru malu ho TNI sira nia sasan ne’ebe TNI sira kaptura hamutuk ho Xanana iha Lahane Dili.
Eis Lider Maximu da Rezistencia ninia propriedade hodi halo funu ba libertasaun nasaun Timor leste durante ne’e rai hela iha museum Kopassus ninian iha Jakarta.
Relasaun entre Timor Leste ho Indonesia bele dehan foo hakat tan pasu boot ida ba oin. Timor Leste ho Indonesia sai inimigu durante tinan rua nolu resin haat ninia laran wainhira TNI hetaan apoiu maka’as husi nasaun boboot sira seluk ho halo invazaun ba Rai rohan Timor iha Dezembru 1975.
Indonesia hakotu ninia okupasaun iha Timor Leste wainhira hetaan rezistencia maka’as husi Frente Armada, Frente Klandestina ho Frente Diplomatika hodi obriga ONU toma pozisaun halo konsulta popular ida iha Timor Leste iha tinan 1999. Liu husi referendum ne’e Populasaun maioria vota kontra opsaun Autonomia hodi obriga TNI husik hela nasaun ne’e.
Maibe durante 1975-1999 TNI halo persegisaun, kapturasaun no masakre populasaun Timor Leste barak no TNI ninia membru barak mos mate iha nasaun ne’e rezultadu husi desizaun Jakarta hafoin hetaan apoiu husi Washington hodi invade Timor Leste.
Lider Rezistencia barak maka mate iha kombate, kaptura no dezeparisu inklui lider karismatika da rezistencia Kay Rala Xanana Gusmao kaptura husi Kopassus iha Novembru 1992 iha Lahane Dili.
“Ne’e aktu ida maka di’ak husi TNI no ha’u hanoin Governu ho povu Timor Leste presiza
hatudu respeitu mos ba Indonesia ninia hanoin diak ne’e. Bu’at ida tan maka hanesan jerasaun foun atu husu ba Governu SBY ho TNI maka, se diak liu tan sira aijuda foo informasaun kona ba ema ne’ebe dezeparicidu sira inklui lider balun ne’ebe kaer wainhira komanadante Kopassus agora servisu iha TL,” dehan Agusto F. V. da Costa, estudante Universidade ida iha Dili.

Nia Hatutan katak, “boa vontade husi Indonesia ninian ne’e diak duni no ita hotu presiza elojia ho se bele ita presiza haluha TNI ninia naksalak iha nasaun ne’e se karik ita konsege hetan maluk sira ne’ebe lakon no dokumentus importante sira seluk.”
Major Jeneral Paulus Lodwijk hanesan eis komanadante Kopassus iha SGI Dili iha 1997 wainhira TNI kaptura komandante David Alex dai Tula ho ninia membru balun inklui Cesario Malcom- Loke matan ne’ebe mos simu kondekorasaun iha loron 20/08/2011. Ho oin midar Major Jeneral boneia mean ne’e hamrik iha liman loss hamutuk ho komanadante TNI no ministru defeza Indonesia foo hikas kilat Minimi Xanana ninian ba Xanana ho Taur Matan Ruak ne’ebe hamriik iha liman karuk. Hamutuk ho kilat minimi ne’e material Xanana ninian lubun ruma tau iha mala iha ne’ebe hatuur hela iha meja leten.

Saturday, 20 August 2011

Desmobilizasaun Eis Falintil iha Loron Falintil 2011


Tempo Semanal-Dili, 19.08.2011


Tuir Lista ne’ebe komisaun organizadora ba Demobilizasaun Falintil iha loron 20/08/2011 dekreta katak veteranus das Falintil ne’ebe sei moris hamutuk nain 236 sei tuir prososu desmobilizasaun. Iha lista naruk ne'eba numeru dahuluk okupa husi Komandante En Xefe das Falintil, Kay Rala Xanana Gusmao.

Okupa iha kategoria superior hamutuk nain lima hanesan Kay rala xanana Gusmao, Mahunu, Taur Matan ruak, Lu-Olo ho Lere Anan Timur. Mosu pro ho kontra kona ba pozisaun Xanana ninian hanesan ho membru da rezistencia ninian nain hat seluk tan ba tuir obervadores ninia haree Xanana presiza hetaan pozisaun aas liu membru sira seluk tan ba nia maka hanesan komandante en xefe.

Desizaun ne’ebe hola husi Governasaun Xanana ninian ne’e la justu hodi foo fitun haat hanesan de’it ho ninia elementus nain haat seluk. Husi elementus nain hat ne’e mos balun haat ona sira nia preokupasaun maibe too ohin publiku mos seidauk hatene.

“Ha’u hanoin devia desizaun ne’e hola iha Konsellu de Ministru no se karik PM Xanana maka halo desizaun atu nia mos hetaan fitun haat entaun ne’e iha komplitu de interese ida. Ou se karik Konsellu de Ministru maka hola desizaun ne’ebe dehan Xanana mos hetaan fitun haat hotu entaun Konsellu de Ministrus la hatene istoria,” dehan membru F-FDTL ne’ebe husu atu labele publika ninian naran.

Eis membru Falintil ne’e lamenta ho desizaun husi Governu ninian hodi koloka PM xanana hanesan ho ninia membru. Iha parte seluk eis veteranus Falintil ida ne’ebe mos desmobiliza hotu iha loron Falintil ba dala tolu nolu resin nen ne’e dehan, “ha’u deskonfia katuas rasik maka hakarak hetaan klasifikasaun hanesan ho ninia membru sira seluk. Ha’u mos deskonfia katak Konsellu dos Ministrus la iha ida maka barani dehan la’ek ba katuas. Maibe ne’e sala. Tan ba ida ne’e istoria no istoria tenke hatuur loloos tuir ida-idak ninia kna’ar no pozisaun,” dehan membru Falintil ne’ebe husi Vikeke.

Husi Lista ne’e kompostu husi membru Falintil ne’ebe okupa iha kategoria orgaun superior, Mediu ate inferior ne’e define Birali hanesan feto mesak ida de’it maka servisu hanesan militar. 

Iha parte balun la konkorda ho programa Estadu ninian hodi desmobiliza Falintil tan ba tuir sira nia hanoin Falintil hanesan uniku instituisaun mak sei garante Estabilidade ba nasaun ne'e. "Ami la aceita atu desmobilza Falintil," dehan Antonio Ai Tahan Matak iha semana ne'e ne'e iha Dili.

Grupu CPD-RDTL mos hatoo sira ninia preokupasaun no hasoru malu ona ho ulun boot sira ne'ebe tuur iha orgaun kompetente iha estadu TL. 

Preokupasaun hanesan mos hato'o husi faluk no oan kiak sira husi Falintil ninian. Tuir sira ninia hanoin katak ba sira ne'ebe moris Estadu bele koloka ona veteranus sira ne'e ninia pozisaun maibe ba komandante sira ne'ebe mate no lakon ne'e tau hela iha ne'ebe seidauk iha esplikasaun ruma husi parte Governu ninian. 

Iha ceremonia aban ne’e sei marka prezenca husi ulun boot organizasaun Veteranus Internasional, Tri Sutrisno eis komandante TNI Indonesia ne’ebe kaptura lider maximu da Rezistencia iha tinan 1992. Tuir Planu mos sei participa husi eis Komnandte SGI Mahidin Simbolon maibe informasaun ikus katak Jeneral simbolon la mai. Iha mos dignitaries mai husi Inglatera, Australia, Singapora no nasaun CPLP.

Governu trata veteranus das Falintil ho diak uitoan tan ba sira hotu hela iha hotel lubun ruma iha capital nasaun ne’e ninian. Ohin Lorokraik tuku haat misa ba herois das Falintil sira maka lakon vid aba Ukun Rasik Aan nasaun ne’e iha Igreija Motael Dili. No iha Palaciu do Governu ninia oin dekora kmanek tebe-tebes .