Showing posts with label pntl. Show all posts
Showing posts with label pntl. Show all posts

Sunday, 23 December 2012

Autoridade Seguranca La Konsege Asegura Paixon Tarutu Lemo Nafatin

Tempo Semanal - Dili, 22/12/2012

Iha semana kotuk PNTL hetan order husi governu atu hapara komunidade sira sunu Paixon ne'ebe trutu lemo-lemo iha Dili laran.

Liu husi kanal Televisaun Timor Leste Polisia Nasional Timor Leste mos hatudu sira nia jeitu hodi ba halo atuasaun iha bairo balun iha Dili laran. "Baino ne'e eksen de'it ba TVTL depois de ida ne'e sira mos fila ona ba uma," dehan Agus jovens ida hela iha bairo bemori dili.

"Membru PNTL sira ne'e promosi de'it aan iha TVTL no sira la sente sentimentu responsabilidade ba sira nia kna'ar hanesan ajensia de estadu ninian hodi garantia estabilidade," Agus ne'ebe rejeita atu foo ninia naran kompletu ba jornal nee publika hatutan.

Wainhira husu komentar ba ofisiais senior ida iha PNTL dehan sira iha hakarak atu halo servisu hodi hapara aktu sira ne'e maibe dala barak sira atu moviliza ajentes sira ba halo patroliamentu la iha meus.

"Ami hakarak atua problemas paixon maibe hasoru mos problema internu uitoan tan ba labarik sira balun ladun satisfas ho kondisaun servisu," dehan oficial ne'ebe lakohi atu publika ninia naran.

Tuir observasaun membru PNTL balun hala'o duni sira nia funsaun ho diak maibe la hetan atensaun husi parte governu ninian hodi melhora kondisaun ba servisu. Izemplu konkreta maka edifisiu estasaun PNTL komoro ne'ebe nakles ba mai no kuran transporte, meius komunikasaun no meja ho kadeira.

"Ita haree iha mos penyebab seluk maka governu ladun tau atensaun ba membru PNTl sira. Por izemplu hau haree ho matan no rona ho tilun membru PNTL sira husi parte intelijen ninian wainhira sira mai iha Brother Bar halo sira nia servisu relasiona ho Guarda prisionais balun nebe iha sabadu liu ba lori dadur balun mai iha neba hodi hodi husik sai ba pasiar ho kareta seluk ida no gurada prisionais sira nee hemu no halimar iha bar neba too kalan maka lori fila dadur ne'e ba Komarka,, nune'e mos ho situasaun Paixon ninian PNT: barak maka baruk atu hola iniciativa tan ba razaun sira kala hanesan" nia hatutan.

Daudaun ne'e Paixon tarutu lemo nafatin iha bairo sira iha kapital nasaun ninian iha oras loron no kalan maibe tuir observasaun PNTL lakon ho noticia TVTL ninian.

"Ami koko atu halo atuasaun maibe iha parte ida ema barak maka la kompriende nafatin nune'e duni ami halo esforsu atu kontrola," dehan ofisial PNTL ida ne'ebe husu atu labele publika ninia naran.

Wainhira konfirma ho nia kona ba deklarasaun Agus ninian ofisial ne'e rejeita atu foo komentar maibe hamnasa deit.

Saturday, 15 December 2012

Numeru Violensia Kontra Feto Sei Makas


TEMPO SEMANAL -DILI,15/12/2012

Kampania loron 16 kontra violensia hasoru Feto hanesan kampania Internasional hodi elimina violensia kontra feto iha mundu tomak. FOKUPERS, hanesan organizasaun independen ne’ebé servisu ba area direitus feto no labarik feto sai vitima husi violensia bazeia ba jeneru no violensia domestika iha knar hodi fó sai ba públiku relevante ho atendementu ba violensia bazeia ba jeneru no violensia domestika iha tinan 2012.Tuir Pres Riles Fokupers

Iha tinan ne’e Fokupers fó atendementu ba feto sobrivivente hanesan tuir mai, kazu ne’ebé Fokupers simu keixa hamutuk 130 violensia Domestika 84. Kazu ne’ebé refere ba uma mahon hamutukl 110 sobrevivente hamutuk ema nain hitu nolu (70) no oan familia ne’ebé tuir hamutuk ema nain haat nolu (40).

Kazu ne’ebé prosesa ba iha Tribunál hamutuk ualu nolu (88) no kazu rua nolu resin ida (21) mak hetan ona desizaun final iha Tribunál Dili, Suai no Baukau. Desizaun prizaun aas liu mak tinan sanolu resin ualu (18) kazu insestu no minimu tinan ida (1) fulan neen (6) kazu Violensia Domestika.

Antes 2012 hetan desizaun final hamutuk kazu sanolu resin neen (16) vilensia domestika sanolu (10) insestu kazu tolu (3) no violensia seksual kazu ida (1), tortura kazu rua (2) ho pena prizaun aas liu mak tinan sanolu resin ualu (18).

Ida ne’e hatudu katak, kazu violensia domestika barak mak sei pendente iha Tribunál no fó impaktu ba vitima seidauk hetan Justisa ne’ebé justu iha sira nia moris. Maske Timor-Leste iha ona Lei kontra violensia domestika no kodigu penal rasik. Ho razaun ne’e organizasaun Fokuprs hakarak rekomenda ba orgaun kompetente mak hanesan Sekretariu Estadu Promosaun Igualidade (SEPI), Sekretariu Estadu Seguransa (SES), Ministeriu Justisa (MJ), Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) inklui mós Parlamentu Nasional (PN).

Bazeia ba monitorizasaun Fokupers ne’ebé halo akompaniamentu ba vitima, hare katak atendementu autor judisiariu sira la dun masimu tuir mandate Lei Konvensaun Violensia Domestika (LKVD) artigu 10 ne’ebé mensional katak, SEPI nia knar atu fahe informasaun no fó formasaun ba entidade hotu kona ba oinsá prevene no identifika Violensia Domestika.

Sekretariu estado segurangsa mak sai hanesan responsavel maxima hodi proteje vitima no perpetrador sira husi violensia Domistika liu PNTL iha seksaun polisia unidade vulneravel ( VPU ), maibee durante ne’e hatene katak  prestasaun servisu husi VPU rasik sei hasuru obstakulu oin – oin tamba faltade rekursus humanu no ekipamento.

Iha  tinan fiscal 2011 PN abrova verva hodi sosa trasporte ba VPU, maibee kolokasaun trasporte ne’e, la makximu tamba unidade seluk mak utilija fali. Ami rekomenda ba SES, atu haree fila fali kolokasaun transporte ba polisia VPU hodi fasilita sira nia atendemento ba iha vitima iha prosesu investigasaun ba kazu violensia ba jeneru no violensia Domestika. Rekomenda mos atu tau fatin ka kuartu emerjente no logistika hodi bele responde ba atendemento vitia sira( liu – liu no labarik sira sai vulnavel).

VD nudar krime publiku nebe prezija urgemente halo atendemento, na maibee realidade kazu barak mak pendent hela no kazu balu hetan resizaun final la justu,ho violasaun nebe vitima hasuru, exemplu minimu desizaun tinan 1 fulan ne’e barak liu mak livre kondisional.
 
Husu ba Sr, menisteriu justisa iha obrigasaun aloka orsamentu ba trenamento adfogadus no autor judicial kona ba lei kontra violensia domestika (LKVD) , ho nune sira bele fo apoi no asegura asistensia justisa nebe adenkuada no justu. Ami hakarak rekomenda ba MJ atu halo koordenasau no instuitisional hanesan SEPI,PDHJ, no SES partikularmente PNTL kona ba sensibilisazaun LKVD ba sidadaun hotu, inklui asuntu feto asesu ba justisa.

Knaar PDHJ nia hak nian tuir LKVD mak responsabiliza ba hasa’e koinesementu no trenamento legal ba ajente polisia, adfogadus juizis autoridades relevantes. Nune’e bele ajuda direitu feto nian asesu ba justisa. Sira sujere ba PDHJ tau iha konsiderasaun hodi integra atividade refere iha planu atendementu atividade atual ba autor judisiarius, F-FDTL lideres komunitariu no seguransa prizaun. Sujere mós ba PDHJ halo koordenasaun ho instituisaun relevantes seluk hanesan SES, SEPI, no MJ hodi enkarega servisu refere.

Fokupers ho respeitu tomak hakarak manifesta gratidaun no elojiu ba ilustres Deputadu sira iha parlamentu Nasional. Tanba, distintus deputadus sira konsidera asuntu igualidade jeneru sai hanesan elementuprioritariu hodi aprova ona orsamentu jeral Estadu (OJE) 2011 no 2012 ba implementasaun LKVD.

Nai deputadu sira nudar reprezentante primordial iha parlamentu Nasional, ohin sira koko atu fó hanoin no hato’o ami nia preokupasaun ba implementasaun LKVD husi Ministeriu xaves.

Ne’e duni, rekomenda atu nai deputadu sira analiza didi’ak planu orsamentu Governu nian antes finaliza diskusaun ou debate iha parlamentu nasional kona ba planu orsamentu jeral estadu 2013. Ho nune’e atu asegura ba implementasai Lei Kontra Violensia Domestika hodi proteje feto no mane bazeia ba ida-idak nia nesesidade nudar seres umanus ne’ebé bele moris iha familia ida nakonu kondisaun dame no armonia.(**)   

Friday, 24 August 2012

Longuinos Monteiro (PNTL Commander) Involved in Cover Up Over Missing Weapons

PNTL Commander Longuinos Monteiro training for community policing.
The Timorese National Police are still losing weapons and the President of the Republic has raised his concerns with the Secretary of State for Security Fransisco Guterres. President Taur Matan Ruak has asked Francisco Guterres to instruct PNTL to recover the recently missing FNC semi automatic assault rifle without delay.

General Lere Anan Timor Chief of the Defence Force F-FDTL
General Lere Anan Timor Chief of the Defence Force has publicly called for the immediate dismissal of the police commander responsible for losing weapons. Lere has stated that "the PNTL member must punished for his mistake, if this happen in FDTL the soldier must be sacked immediately".

Tempo Semanal has learned that the PNTL Commander Longuinos Monteiro has not been truthful over the matter of his police service losing weapons and associated disciplinary matters.  He has stated in media and press conferences that the officer responsible has been suspended two weeks ago but it has only happened 3 days ago, and the officer in question retains access to government assets.  Citizens may contact Monteiro on facebook here: https://www.facebook.com/longuinhos.monteiro

Tempo Semanal has reported previously on this issue on 9 August 2012 here, and on 11 August 2012 here.

The FNC rifle in question was held by the PNTL Intelligence Unit Commander, Octavio Araujo, in PNTL HQ in Dili.


Tempo Semanal broke the story in 9 August 2012 and it has been picked up be all Timorese media since.

Since then the PNTL commissioner Longuinos Monteiro has told the public that Mr. Octavio Araujo has been under investigation and suspended from his post. But Tempo Semanal has learned that this is not truthful or factual. 

Monteiro told media and public that the missing weapons was not of concern, and that he was conducting investigations.

Mr. Araujo only received a suspension letter on 22 August signed by the PNTL Commissioner.  But Tempo Semanal PNTL sources state that “Mr. Octavio Araujo was suspended from his post on Tuesday this week after getting the suspension letter from the General Commander. But he still has his Government mobile phone and his official car,” said a senior PNTL commander who asked Tempo Semanal not to name him.

Tempo Semanal found that on the evening that Mr. Octavio Araujo "lost" is FNC rifle he was driving his Operational Commander vehicle with number plate 16.002.


According to eyewitnesses in the Indonesian Food Bar, they told Tempo Semanal that Mr. Araujo came to the bar with a Timorese woman  "The car was park here inside this place but we didn’t see he had an FNC rifle. He was drunk. Maybe the gun was in the car I don’t know,” said a person familiar with the bar.

The PNTL considers the woman a suspect in the lost or stolen weapon and PNTL has conducted an investigation but have today discovered that the suspect has fled country to Indonesia soon after the investigation became apparent.

“Some PNTL officers has came to the house today with notification papers but the Ms A. has left for Indonesia,” said neighbor of the suspect to Tempo Semanal.

In the mean time the investigation inside PNTL has not started yet said a source close to the Investigation Commander unit in PNTL headquarter Dili. According to Tempo Semanal sources Mr. Jorge Monteiro, Commander of Internal Investigations, has yet to decide to investigate the suspended PNTL member.  Mr. Monteiro is himself a suspect in many previous cases of police misconduct.

When Tempo Semanal asked a PNTL officer from the Investigation Unit if a police suspect had fled to Indonesia he responded by saying that they could not find her.


The weapon is presumed to be with Timorese civilians but PNTL officers are blaming one another for the the weapon's loss due to competing interests among PNTL officers for the position of General Commander.

Tempo Semanal sources indicate that current Police Commissioner Longuinous Monteiro is viewed as being ineffective and incompetent by political leadership.

Thursday, 16 August 2012

TEMPO SEMANAL RELEASES PNTL WEAPONS PURCHASE / IMPORT DOCUMENTS

Tempo Semanal Exclusif

Tempo Semanal can report that on 24 July 2012 PT PINDAD Deputy Director Weapons Systems Triyono Andri Susilo issued instructions for export of weapons to Timor-Leste's national police service, via Packing List No. 16/PL/DS/P/BD/VII/2012 PM2v1 Submachine guns.

This newspaper reported on this issue here "PNTL Loses Weapons: Commander Longuinos Monteiro In Charge" on 9 August 2012 in addition to "PNTL LOSES WEAPONS AND BUYS FAULTY ONES" on 11 August 2012.

Tempo Semanal can now report it has total import documents for public review on its new facebook fanpage that can be viewed here.  Including 

  1. PT PINDAD packing list for PM2v1 submachine guns, 
  2. PT PINDAD packing list for  SAR-2 anti riot guns, 
  3. Merpati weapons cargo export invoice, 
  4. PNTL customs invoice, and 
  5. letter from PNTL General Commander Longuinos Monteiro demanding customs expedite process for PNTL weapons imports.
The complete import documents are available for public review on its new facebook fanpage that can be viewed here.

PNTL WEAPONS
 Tempo Semanal Facebook Fanpage http://www.facebook.com/TempoSemanal

Saturday, 11 August 2012

PNTL LOSES WEAPONS AND BUYS FAULTY ONES

PNTL buys PINDAD weapons and PNTL Intelligence Commander loses his semiautomatic assault rifle.

Gun Procurement/Importation

PM2v1 Submachine gun PT PINDAD
In a startling development almost entirely unknown to the public Tempo Semanal can report that PNTL have procured a number of high powered PM2 submachine guns from PT PINDAD Indonesia. 

A senior PNTL officer informed Tempo Semanal that the PM2 submachine guns purchased from PT PINDAD were found to be faulty during a training session last  Saturday. In the mean time Secretary of State Francisco Guterres said he has requested the presence of the relevant company responsible for the procurement of the weapons to answer for the poor quality of the quality of the PT PINDAD products.  Guterres confessed he does not know which company was responsible for the importation of weapons for PNTL into Timor-Leste.  He stated that Commander Longuinos Monteiro was responsible for this matter.


“I did approve some amount of money to buy 75 PM2 weapons. I entrusted to the PNTL commander who has knowledge in this regard. But there was some questions regarding the quality and sutibaility of these weapons. So we just brought in five unit for testing and these weapons appear of poor quality,” said Francisco Guterres, Secretary of State for Security.

According to the packing list number 16/PL/DS/BD/VII/2012, dated July 24th 2012 
PT.PINDAD (PERSERO) sent five units of sub machine gun cal. 9mm PM2-V1 to the PNTL (East Timor National Police). The Deputy Director of PT PINDAD signed the letter. Based on the reference order number 12000513 dated February 21th 2012.

On the same day the Directorate Weapon’s System signed of a packing list no. 15/PL/DS/P/BD/VII/2012 for 30 anti riot gun SAR-2. 

In a request letter to head of East Timor Custom on 30/07/2012 PNTL General Commander Longuinhos Monteiro demanded that the weapons be handed over to PNTL.

There were four boxes arrived in Dili, Airport by Merparti Aero plane (MZ 8480) and is confirmed with manisfest which signed by Mr. Basilio de Araujo from PNTL and Mr. Aurelio A. Tilman from DAU on 31/07/2012.

Speaking anonymously a senior customs officer told Tempo Semanal, “the items was not allowed to be check by the Customs Authorities and was released immediately so we do not know how many weapons were in fact imported into the country.”

The customs officer further told Tempo Semanal, “the total numbers of weapons appear to be same as those declared on the paper but this PNTL officer act very suspiciously.”

When asked by Tempo Semanal a number of civil society actors seeking anonymity questioned why the PNTL needs such high powered weapons, in a country when the most common threats to public safety are domestic violence, occasional martial arts clashes involving sharp weapons such as machete. Certainly far below the needs for submachine guns.

This is hardly the community policing style that certain members of the Government have been calling for for some years.

Missing Gun

In the mean time Timorese in Dili are preoccupied with the PNTL mismanagement of their weapons which causes some to be lost, stolen or even perhaps sold. Last night PNTL conducted road blocks and stop and search process in the heart Dili searching for a missing FNC semiautomatic assault rifles along with 60 rounds of 5.56mm ammunition.  As reported yesterday, this weapon was lost or otherwise misplaced while in the possession of the Commander of PNTL (East Timor National Police) Intelligence Unit. 

PNTL General Commander Longuinos Monteiro
However, in answer to probing questions from the public Longuinos Monteiro PNTL commander has dismissed the case as not being a serious matter. However, Deputy Prime Minister Fernando Lasama has stated it is a most serious matter and demanded that the weapon be recovered immediately.
"I don't think it will give any negative impact to the state with one missing weapon," said Mr. Longuinhos after the meeting with President today.

Yesterday the Secretary of State for Security urged that the case be investigated and that the PNTL Intelligence Commander be suspended. However at the time of writing the officer remains at work in his office at PNTL HQ in central Dili, despite COmmander Longuinos assuring media and public inquiries with statements that the officer has been suspended.

Monday, 6 June 2011

Atuasaun PNTL Relembra Hikas Failansu UNPOL iha 2004

Tempo Semanal-Dili, 06/06/2011


PNTL hetan treinamentu tiru husi
UNPOL ho forsa ISF (Foto arkivo
)
Iha Sabadu (04/06) loro kraik  mosu desturbiu entre jovens sira iha au hun ho bidau ninian ne’ebe presiza atuasaun PNTL ninian. Maibe hanesan bain-bain membru PNTL ladun hatudu sira ninia profesionalizmu iha sira nia atuasaun hodi hamosu alegasaun kontra pesoal lei ho orden iha estadu Timor Leste ne’e.

Haree ba atetude husi membru instituisaun seguranca ne’e ninian komunidade au hun iha segunda feira (06/06) halo invazaun ba uma fukun hodi hasa’e lia hasa’e keixa ba lian na’in sira iha uma fukun. “Lala’ok PNTL ninian ne’e foo hanoin hikas preparasaun ne’ebe la tasak husi UNPOL,” dehan membru PNTL ne’ebe husi atu jornal ne’e labele publika ninia naran.
Atuasaun PNTL atauro baku
jovens ida durante eventu hakail taru
 (Photo arkivo)

“Ami kondene membru polisia ne’ebe maka uza farda ho pistol hodi asaltu jovens au hun ninian,” dehan lider joven husi au hun ba jornalista sira iha parlamentu nasional.

Jovens ne’e define katak PNTL seidauk prontu atu hala’o sira nia kna’ar no tau iha kestaun inparsialidade membru instituisaun seguranca nasaun ne’e ninian tan ba dala barak hamriik fali iha grupu balun ninia sorin hodi kontra fali seluk. “Atuasaun ne’ebe sira halo ne’e la ho professional no la imparsial,” joven ne’e hatutan.

Tuir jovens ne’e katak loloos atuasaun PNTL iha kualker desturbiu presiza tau aan iha klaran hodi separa ema ne’ebe halo problema la’os ba hamriik hamutuk ho grupu ida hodi ataka lisuk fali seluk. “La’os sira tiru ami hala’I depois haruka fali juventude bidau asaltu ne’ebe rezulta uma barak rahun I joventude barak hetan kanek depois kaer joven sira (au hun) baku to’o mi an no ten an no mos nia nehan rahun hotu,” kritika nia.

Iha fatin hanesan komunidade feto au hun ida ne’ebe to’o ohin seidauk bele fila ba ninia uma alega katak membru PNTL ida maka ba baku rahun ninia uma no ameasa ninia familias. “Polisia ida naran A ne’e maka halai sa’e ba baku rahun hau nia uma no ninia maluk polisia sira husi ninia kotuk. Depois nia tama uma laran sai kuartu tama kuartu hodi dehan hakarak, hau hetan o hau baku mate o. Nia membru polisia ida maka dehan fali hanesan ne’e ha’u lakohi. Agora mos ha’u la hela iha hau nia uma. Ha’u dada ha’u nia oan kiik oan sira ne’e ba hela fali iha hau nia kuinada sira nia uma. Kalan-kalan mai buka nafatin. Ameasa nafatin ami depois tuku odamatan bolu ami atu sai. Depois ema ida mai bolu ami dehan mana, maun favor ida aijuda lai, ami mai husi foho buka dalan, hatudu dalan lai tan ba la hatene dalan,” komunidade feto ne’e hasaran.

Komunidade sira mos lamenta ho lia fuan foer ka tolok ne’ebe hasai husi membru PNTL sira hasoru komunidade sira.

Komunidade Au hun dehan iha instituisaun PNTL ninia laran sei iha provokador balun hodi estraga elisaun 2012. Nune’e sira apelu ba Primeiru Ministru ne’ebe mos hanesan Ministru seguranca atu hasai tiha membru PNTL ne’ebe bele hamosu fali instabilidade iha nasaun ne’e.
Iha Uma fukun Timor ninian ne’e mos eis komisariu PNTL, Paulo de Fatima Martins ne’ebe agora hanesan deputadu husi CNRT rekuinese katak ninia parte simu tiha ona keixa hirak ne’e husi komunidade au hun iha tuku sia dader OTL.

“Komunidade husi aldeia Au hun bekora, mai hatoo sira nia lamentasaun ida kona ba akontesimentu ida ne’ebe akontese iha dia kuatru de Junho, katak komunidade husi Metiaut ho Bidau Masaur ba ataka sira, I sira lamenta ne’e tan ba iha pntl nain rua ne’ebe ohin temi ona naran, A ho SVN ne’ebe hamutuk ho sira nia komunidade sira ba ataka sira iha bekora au hun,” relata Paulo.

Nia hatuir katak, “ husi konflitu ida ne’e rezulta mos povu sira iha ne’eba la hakmatek, halo estragus barak I halo vitima kanek nain walu I too agora komunidade balun ne’ebe halai sai husi sira nia hela fatin seidauk fila ba sira nia uma.”

Eis komisariu ne’e mos dehan katak jovens ida mak sofre maka’as husi autuasaun PNTL sira ninian tan ba kuandu ba kaptura baku ona la to’o wainhira iha ona komando sei huan tan.

Iha parte seluk komandante PNTL distritu dili, Pedro Belo hateten katak ninia parte agora investiga hela kazu refere. 

Monday, 30 May 2011

Virus Vídeo Manas Artista Indonézia Deskonfia Da'et ba PNTL

Timor-Leste nasaun ne'ebé maioria relijiaun katólika iha mundu, oras ne'e daudaun hasoru hela tentasaun boot ba sira nia fee. Krize morál hahú invade nasaun ne'e. Vídeo pornografia ne'ebé envolve ema timor-oan komesa espalla barak iha telemovel no ínternet, inklui mós deskonfia pesoál membru Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL) balun.


Notísia vídeo pornografia ne'ebé envolve artista famozu Indonézia na'in tolu iha tinan kotuk sei hamanas hela futar tilun komunidade nian, maibé foin daudauk ne'e, mosu tan vídeo pornografia ne'ebé deskonfia envolve pesoál membru PNTL na'in rua.


Vídeo manas ne'ebé deskonfia envolve husi pesoál membru PNTL na'in rua ne'e ho durasaun tempu minutu 5 segundu 46. Seidauk hatene klaru vídeo manas ema na'in rua ne'e halo ba privadu ka públiku, maibé oras ne'e daudaun teatru imorál ne'e sai ona konsumu públiku liu teknolojia telemovel no ínternet dezde tinan 2010.

Hataan ba kestaun ne'e, Sekretáriu Estadu Seguransa (SES), Francisco Guterres hateten, sira buka hela regulamentu dixiplinár oinsá atu investiga membru na'in rua ne'e. Maibé, iha difikuldade uitoan tanba, iha lei kódigu penál mós la ko'alia klaru kona ba envolvimentu pesoál membru sira nian iha relasaun seksuál se karik sira hakarak malu.

Instituisaun PNTL sei haree fila fali regulamentu instituisaun viola dixiplina ka lae. Ne'e duni, agora daudaun sei halo analiza ba regulamentu dixiplinár atu oinsá bele bolu halo investigasaun.
Avansu teknolojia modernizasaun iha Timor Leste hakat liu étika no morál ema nian. Tanba ne'e, ema Timor komesa ona koko atu eziste iha ínternet liu husi vídeo-vídeo manas.

“Ami nia parte dehan, ida ne'e (atitude) labele, membru PNTL ne'ebé loloos sai ezemplu halo fali buat aat ne'e,” dehan SES Francisco.
Aktor video manas (Foto husi Video Manas)

Maski nune'e, instituisaun sei buka hela mekanizmu balun hodi trata asuntu ne'e ho di'ak para nune'e mós labele viola ema nia direitu. Tanba, lei no kódigu penál la prevee loloos.

To'o oras ne'e, membru pesoál na'in rua ne'ebé deskonfia kuaze atu hanesan ho membru polisia sira ne'e seidauk hetan suspensaun ruma husi komandu PNTL.

“Seidauk suspende tanba ami tenke analiza didi'ak regulamentu ne'e , tanba nia mós iha direitu atu halo autodefeza no rekursu ba tribunál,” tenik nia.

Nune'e, instituisaun PNTL mós oras ne'e daudaun sei buka hela ema ne'ebé mak espalla vídeo ne'e ba públiku. Tenke kuidadu atu labele kria problema ba instituisaun rasik kuandu atu aplika pena ne'e.

“Se nia sala. Nia viola regulamentu ne'ebé mak iha, entaun hakarak ka lakohi ita polisia hothotu tenke submete ba regulamentu ne'ebé mak iha,” dehan Guterres.


Tuir fonte konfirmandu husi instituisaun F-FDTL, iha mos membru F-FDTL ida ne'ebe involve kazu hanesan, maibé oras ne'e dadaun kazu levanta ona hodi prosesu ba oin. (*) 

Wednesday, 23 February 2011

Deskonfia PNTL Proteze Ninia Membru, Ligia Hulan Keixa ba Parlamentu

Tempo Semanal-Dili,22.02.2011


Ligia ho tinan tolu nolu resin rua, lori kazu Violensia Domestika kontra ninia kaben LDCP ba keixa iha Parlamentu Nasional hodi husu responsabilidade ba instituisaun ne'ebe ninia kaben haknaar aan ba. Tuir inan husi oan ida ne'e hateten katak ninia kaben hanesan membru PNTL husi Unidade polisia Imigrasaun RDTL ne'e dala ruma baku nia.

"Hau mai iha ne'e atu hato'o keixa tan ba ha'u nia la'en abandona ha'u ho ha'u nia oan i nia baku ha'u. Iha dia 15 de Novembru ne'e nia baku ha'u i depois nia so'e sai ha'u nia roupa. Ha'u nia la'en ne'ene servisu nu'udar polisia imigrasaun," deklara Ligia ba jornalista sira hafoin sulan keixa kontra ninia kaben ba meja membru Parlamentu Nasional.

Antes ne'e tuir mekanizmu Ligia lori kazu refere ba hato'o ona iha gabinete sekretariu do Estadu Seguransa ninian hodi hetaan solusaun nune'e sekretariu Estadu haruka ona surat ba instituisaun lei ho ordem TL hodi buka dalan ba kazu ne'e.

"Ha'u hato'o ona keixa ne'eba Sekretariu do Esatdu. I sekretariu do Estadu segurnasa rasik foo ona despacho tun mai iha sira ne'ebe iha investigasaun nia ne'e i agora la iha rezultadu ida kona ba investigasaun ne'e," nia esplika.

Antes ohin (22/02) Ligia leva keixa ne'e ba Uma Fukun Parlamentu Nasional nia rasik ba ona iha kuartel PNTL ninian iha loron Segunda Feira (21/02) maibe ladauk satisfas ho lalaok iha instituisaun lei ho Ordem ne'e maka hodi nia ba Parlamentu Nasional.

"Hodiseik mos ha'u ba iha ne'eba atu hasoru komandante jeral no hasoru sira iha NID ha'u husu kona ba despacho tun mai ne'e. Sira la hatudu ba ha'u. Sira so hatudu de'it surat iha kertas rua kee sira hanoin karik hau ne'e ema buta huruf. Ne'ebe sira dehan de'it katak despacho ne'e maka hanesan ne'e. Maibe sira la hatudu ha'u nia kronolojia. Ne'ebe ha'u hatene dala ruma sira bele bosok ha'u. Tan ba hau hatene despacho ne'e hamutuk ho ha'u nia kronolojia," nia relata.

Tuir Ligia katak, "Se la iha solusaun ha'u sei ba hato'o ba Sr. Primeiru Ministru tan ba agora daudaun ne'e nia rasik hanesan Ministru Defeza no Seguransa."

Iha mensajen ba nasaun nune'e mos iha diskursu celebrasaun aniversariu loron Direitu umanus internasional (10/12/2010), Prezidenti da republika DR. Jose Ramos Horta kondena maka'as violensia domestika ne'ebe ninia numeru aas liu iha nasaun Timor Leste. (TS)

Wednesday, 2 February 2011

F-FDTL ho PNTL pronto Ona Simu Kna'ar Kuandu ONU Sai No FDTL Prontu Ba Misaun da Paz iha Lebanon

Tempo Semanal-Dili. 01.02.2011


Kona ba loron transformasaun Falintil ba F-FDTL ne'e sei halo iha Metinaru Komandante Supremu hahi dezenvolvimentu F-FDTL no dehan lakleur tan forsa ne’ebe nakfilak aan husi Gedrilleirus sira ne’e sei hola parte iha misaun manutensaun pas nian iha nasaun konflitu balun.

“Iha tinan sanolu nia laran ita haree sira halo tranformasaun diak teb-tebes. Tuir Prezidenti katak F-FDTL tenta hela atu moderniza ninia aan, “hodi halo exercise konjunta ho Amerika, ho Australia, halo mos execisu konjuntu ho rai sira hanesan Portugal,” Hahi Horta.


F-FDTL Treinu Konjunta
Hela ho Marina Amerika. F-FDTL
uza hela kilat boot Amerikanu sira nian

Xefe do Estadu informa katak, “Portugal rasik konvida ona FDTL para treina konjuntu iha Portugal para depois lori grupu ida enjenaria FDTL nian misaun iha Libanon. Portantu tinan sanolu nia laran diak teb-tebes.”

“Ita haree infra estrutura F-FDTL nian mos diak maibe mai husi kooperasaun Australia nian. Australia foo apoiu maka’as ba centru instrusaun iha Metinar, ba centru lingua ingles iha Metinaro ne’ebe modern liu iha Timor Leste tomak. I komandante Xefe boot Australia nian mai mos partisipa, i Hau aban halo agradese ba nia tan ba apoiu maka’as ne’ebe Australia ho Portugal foo apoiu maka’as ba F-FDTL,” Komandante Supremu Forsa De Defesa ne’e konfesa.

DR. Jose ramos Horta dehan Forsa Defesa ho Seguransa hahu prepara aan ona atu simu responsabilidade waihnira komunidade internasional deside dada duni UNMIT husi Dili iha Dezembru 2012

“Ha’u fiar ke instituisaun rua ne’e pronto ona,” deklara Xefe do Estadu.

Maske nune’e tuir observsaun bele nota katak PNTL iha distritu balun ne’ebe UNMIT dehan pronto ona no entrega ona poder sei menus husi rekursu hodi empata sira nia atividades. Situasaun hanesn mos akontese ba Polisia patroliamentu Fronteirsa ninian.

“Sei iha buat ruma tan presiza atu hadia, liu-liu infra estruturas, lojistika ba PNTL ne’e tenke halo duni,” dehan Horta.

DR. Jose Ramos Horta sei husu klarifikasaun ba Primieru Ministru ne’ebe mos kaer pasta hanesan Ministru Defeza no Seguransa Jose Alexandre Gusmao iha Semana ne’e ruma balun cirkula dehan Governu hamenus Orsamentu ba PNTL.

“Orsamentu boot ne’e, hau fiar ke la hatun orsamentu PNTL nian. Pelu kontrariu hasa’e. Maibe Ha’u rona rumores ke orsamentu ne’e tun fali. Se orsamentu ne’e sai boot teb-tebs tan ba sa maka ba PNTL ne’e tun fali? Ke hau konfuzu uitoan. Maibe Sexta Feira hanesan ne’e sr. Primeiru Ministru lori Orsamentu mai, hau haree bele klarifika buat ne’ebe prioridade iha Orsamentu 2011. Orsamentu boot liu ba ne’ebe?,” kestiona Horta.

Governu timor Leste iha tinan ne’e tau orsamentu boot liu ba area infra estrutura ho edukasaun maibe Horta dale, “ba ha’u nunka bele haluha edukasaun, nunka bele haluha saude, agrikultura no infra estrututura. Portantu ita nia haat ne’e importante teb-tebes maibe se la’o ba oin se ita la iha seguransa maka’as.”

“Portantu se ita haluha tiha foo apoiu didiak ba PNTL ho FDTL entaun bele afeta fali prioridade haat ne’ebe ke ha’u hateten ke ita hotu-hotu konkorda ne’ebe importante liu,” Horta dehan. (TS).

Sunday, 30 January 2011

Jornalista Tempo Semanal Ermera hetaan Asaltu Iha Nia Uma

Tempo Semanal, 30.01.2011

Ged maria de carvalho, 35, ne'ebe servisu hanesan Jornalista ba jornal Tempo Semanal iha Distritu Ermera hetaan atakes husi ema balun iha loron (25/01) dader mais ou menus tuku 08.45, iha ninia hela fatin suku Legimea, aleia Titihat.

Dadersan ne'eba ema grupu ida maka mai to'o iha uma, ha'u hanoin karik sira hakarak atu hatoo informasaun ruma maibe to'o mai husu dehan, "Se maka Zeeto?"
"Ha'u mos hanoin la iha bu'at ida ne'ebe ha'u dehan, ha'u maka Zeeto. Entaun sira la ko'alia tan buat ida tuku kedan dala rua iha ha'u nia ibun no ida seluk hodi ai mai baku iha kapas," dehan jornalista ne'ebe sempre bolu Zeeto ne'e.

Tuir informasaun ema sira ne'e mai husi fatin ida ho distansia lubun ruma iha suku Mertutu, Aldeia Hohotino.

Depois de akontesimentu Zeeto, ba halo keixa ofisial ba autoridade lei ho Ordem, PNTL sub estasaun Ermera mais ou menus tuku sia minutu rua nolu resin tolu oras Timor Leste. To'o agora sei hela parte PNTL ninia investigasaun.

Zeeto dala barak ona hakerek artigu balun kona ba lala'ok husi distritu ne'ebe kuinesidu ho produsaun kafee ne'e hodi publika iha jornal Tempo Semanal.

Iha parte seluk Aderito do Rosario vice Diretur jornal tempo Semanal triste no hahalok ema ne'ebe baku ninia jornalista no ezije atu polisia halo investigasaun profunda ba kazu ne'e hodi hatene ninia hun.

"Hha'u lamenta tebes no kondena maka'as violensia husi ema balun kontra ami nia jornalista iha Ermera. Ami husu atu PNTL investiga buka hatene razaun Zeeto hetaan agresaun fizika  ne'e," dehan Aderito do Rosario, Vice diretur jornal Tempo Semanal.

Nia espera, "Keixa ona ba PNTL ita presiza submete. Ita hein katak ho esforsu PNTL ninian bele aijuda rezolve problemas ne'e no evita atu ema asaltu jornalista ho razaun ne'ebe la klaru."

 "Ami deside ona katak Tempo Semanal la sai belun ka inimigu ba ema ruma maibe ami so publika notisia de'it," Aderito esplika.

Dalan Aat Fatu Ahi Foo Fatin Ema Ataka Bis Hakanek Ema Tolu

Tempo Semanal-Dili, 30.01.2011


Dalan aat hanesan ne'e iha Fatu Ahi
maka foo mos oportunidade ba atakantes sira
asaltu beibeik iha fatin ne'e. (Foto/TS Dok).
 Situasaun seguransa jeralmente iha Timor Leste konduzivu tebes maibe grupu balun sei hamosu nafatin atividade kriminal hanesan hodi kalan (29/01) mais ou menus tuku 20.30 mosu grupu ida hodi asaltu karreta bis diresaun Baukau-Dili iha Fatu ahi.

Lala’ok ne’e mosu iha parte kruzamentu ida iha Fatu Ahi, dalan aat besik hali boot ninian diresaun wainhira bis Alin Ikun tula pasajeiru sira husi Dili ba Pazar iha Baukau.

Iha insidente ne’e rezulta ema pasajeiru bis Alin Ikun na’in tolu maka kanek no ida kanek todan. Vitimas sira ne’ebe kanek mane rua ho feto ida hanesan Sabino Ximenes, Pedro da Costa ho Esmeralda.

Bis Alin Ikun ho numeru matrikula 34.081, ne’ebe konduz husi Domingos Guterres ne’e, sofre maka’as tan ba pidru oin, kotuk no janela barak maka rahun rezulta husi fatuk.

“Ema barak maka asaltu karreta ne’e. Sira uza fatuk taka dalan depois tuda uluk sofer maibe tuda kois tiha mas bis nia vidru oin rahun tan sira koko tuda kona sofer entaun nia para. Se konsege karik ema bele oho ami barak. Tan ba karreta nia lampu leno ha’u haree hetan ema balun uza katana no rama ambon ,” dehan pasajeiru ida ho naran atino.

Iha akontesimentu ne’e autoridade seguransa la konsege kaptura suspeitu ruma tan ba sira too ba insidenti fatin hetan maka fatuk atakantes sira uza hodi taka dalan no fatun uza hodi tuda ninian.

Bis alin Ikun la konsege kontinua ninia viajen ba Baukau maibe fila hikas mai Dili para hela iha estasaun PNTL Bekora. Atu prevene akontesimentu hanesan maka parte seguransa hodi kalan hapara provizoriamente transporte publiku diresaun ba Manatutu, Baukau, Lospalos ho Vikeke.

Atividade asaltu iha Fatu Ahi ne’e hanesan ba dala ruma ona iha fulan ida loron lima nia laran. Iha kalan (24/12/2010) mosu mos atividades hanesan. Iha momentu ne’ebe suspeitu sira konsege hadau komunidade sira ne’ebe ba misa ninia motor rua.

PNTL halo intervensaun no konsege rekopera fali motor rua ne’e no konsege borgol suspeitu na’in haat.

Thursday, 20 January 2011

UNPOL TAKA ODAMATAN HUSIK AGUSTINHO EMA BAKU MATE, KUARTEL PPU MALAYSIA HETAN ATAKES

Tempo Semanal Breaking News
Dili, 18/01/2011

Mais ou Menus tuku sanolu resin walu liu minutu lima nolu resin lima familia vitima ne'ebe hetaan atakes no baku mate iha dalan bo'ot komoro besik PPU Malaysia, ninia familias lori mate isin ho konvoi atu ba maliana. Iha ambulansia ne'ebe tula mate isin Agustinho Viegas Barreto akompania mos bis haat nakonu ho joventude sira. To'o iha fatin ne'ebe Agusto hetaan atakes ba ne'e kareta ne'ebe lori mate isin halai liu maibe bis jovens husi bis haat ne'e haksoit tun hodi halo atakes ba kualtel UNPOL/PPU Malaysia ninia iha sorin karuk husi ponte Komoro.

Jovens sira halo atakes tama too kuartel laran halo Membru UNPOL sira ne'e halai rungu ranga no balun halai la ho roupa iha isin lolon. "UN pulnag sudah karena tidak bisa membantu rakyat Timor Leste," hakilar jovens sira maka hirus hela ne'e.

Atakes no invazaun ba kuartel PPU Malaysia ne'e para hafoin hetan atuasaun husi PNTL Task Forse. Tuir Observasaun jornal ne'e jovens sira halai sai husi PPU ninia knuk hafoin hetan atuasaun husi PNTL Task Forse ho GNR.

"Ami hirus sira tan ba matebian ne'e depois hetan atakes no baku husi ema nain haat iha tiga roda ne'ebe faan besik dalan boot ne'e ho ulun kanek, halai mai husu aijuda ba UNPOL sira iha ne'e maibe sira lakohi aijuda nia i hetook aat liu tan seguransa UNPOL sira ne'e taka fali portaun ba nia hodi husik ema na'in haat ne'e mai rasta nia ba baku mate iha estrada bo'ot ne'eba," dehan joven ida mane ida ne'ebe espresa hela ninia hirus ba UNPOL ne'e.

PPU Malaysia hetan konvite husi Governu Timor Leste iha 2006 mai aijuda hapara violensia no tulun Governu hametin hikas lei ho ordem ne'e ninia membru barak maka trauma ohin kalan nune'e sira nia kuartel ninia portaun haleu fali ho arame parapadu no depois masa sai tiha kilat tarutu dala ida iha kuartel ne'e ninia laran.

Eis Petisionariu Agustinho Viegas Barreto hetan sona mate husi grupu jovens ida besik kuartel UNPOL/PPU Malaysia ho Akademia ninia oin mais ou menus tuku ida madruguada 18/01 ne'e fumenta protesta no asaltu kontra UNPOL husi Malaysia iha komoro besik Ministeiru Agrikultura ohin kalan.

Tuir fontes Jornal dehan parte PNTL investiga hela kazu ne'e no deskonfia maka'as suspeitu nain haat ne'ebe involve iha oho eis segundu sarjentu F-FDTL maka iha 2006 hola parte iha petisionariu ne'e oho husi ema na'in haat.
"Tuir informasaun preliminariu hatudu katak kazu ne'e mosu tan ba odiu malu kleur. Ami deskovre katak vitima foin fila husi Kruz jovens iha tasi tolu. Depois to'o iha Akademia nia ohin iha dalan sorin fali iha tiga roda ida faan iha ne'eba no ema na'in haat hemu hela. Vitima hakat ba atu sosa bee maka nia baku malu ho ema nain haat ne'e depois nia koko halai ba diresaun odamatan boot PPU malaysia ninian maka malae sira la aijuda i nune'e ema nain haat ne'e ba rasta mai hodi besi kanu ba tan iha ninia ulun no sona iha ninia kapas hodi hamate nia," esplika membru PNTL ne'ebe husu jornal ne'e atu labele publika ninia identidade.

Fonte ne'e haktuir. "katak iha indikasaun balun maibe ami sei investiga hela nafatin tan ba ne'e hau labele foo liu tan detalhu." (TS).

Thursday, 6 January 2011

The Secretary State of Security Committed to Cooperate with FM To Build East Timor PNTL

Tempo Semanal-Dili, 06.01.2010

According to the Press released from DR. Francisco Gutteres office today stated that, “the Secretary State of Security is committed to continuing its cooperation with partners in view of maintaining security to establish stability for the development of the Country and its People.”

Mr. guterres express his, thanks to Fundasaun Mahein for its continuing efforts to follow the development and challenges facing the security and defense sectors.  “Given that the issue of security is of pivotal importance to the development of the country, it is therefore important to strengthen the cooperation between the Government and all its stakeholders, including the Fundasaun Mahein,” Said Mr. Guterres. 

The state and the Government continue to create, improve and strengthen national security’s system which can guarantees the well-functioning of law and order to ensure that every citizen is living in a peaceful and pacific ambience. 

The security sector, which is responsible for the issue of internal security, is in the process of developing itself as an institution in terms of human resources and infrastructure in order to provide security to the population of Timor-Leste as it is mandated in the RDTL Constitution. 

Therefore, the Secretary of State for Security appreciates the Fundasaun’s recent article and publication (Voice of Mahein No. 15) with the title Recruitment for PNTL: A Long Way to Professionalism.

As a new nation, Timor-Leste has to continue strengthening its security in order to establish stability for the development of the country and its people. Taking all these into account, the State and the Government through the Secretariat of State for Security, which is responsible for the PNTL promotion, carried out the promotion processes based on the Decree Law No. 16/2009 (which came into force on 18 March) with the title Regime of the Promotion of the National Police of Timor-Leste.

Based on the decree law, particularly Chapter 5 Article 36 on Transitory Regime, the Secretariat and the Commission developed their tasks to implement the promotion processes in the transition period of nine months with the view of developing the capacity of the members within the PNTL institution based on the PNTL Organic Law, Disciplinary Regulation and Career Regime.  Mr. guterres office rule out several legal frameworks that guide the promotion of the PNTL: Decree Law No. 9/2009, 18 February – Organic Law of PNTL; Decree Law No. 10/2009, 18 February – Salary Regime of PNTL; Decree Law No. 16/2009, 18 March – Regime on PNTL’s Promotion; Government Resolution No. 1/2009, 18 February – Commission for the Promotion of the PNTL; Dispatch No. 001/GMDS/VII/09, 24 July – Regulation on the Promotion during Transition Period.

PNTL Beat up a civilian in Atauro
 while UNPOL is watching.
The Secretary state explain that, “as we all know and follow, the promotion was the first one within the institution since its establishment in 2000. As a young institution, it was the view of the Secretariat that for the PNTL’s promotion there should be a commission established in order to support implementing the promotion of new ranks within the PNTL.”


As a result, the Commission on the Promotion of PNTL was established with a Government Resolution No. 19/2010 on 24 March whose main tasks were to support implementation of the rank promotion, to analyse all areas concerned with the PNTL and to make necessary recommendations to the Government.

Mr. Guterres recognized the role play by a NGO such as FM. “The Secretariat of State for Security and the Commission for the Promotion of PNTL are willing to open their doors to the Fundasaun Mahein to take part in meetings and debates related to the issues of security with the objective of exchanging views in a more positive and developed way so that all reports on the security sector which contain misunderstanding and misinformation can be minimized and appropriated,” Promised Mr. Guterres

The Secretariat of State for Security is now in the process of developing its Strategic Plan heavy focuses on aspects such as institutional capacity building as well as the development of its human resource, infrastructure and legislations. All these aspects are going to be conducted through four important phases where each aspect is intended to cover five year plan.  Following are the phases: First phase (2011-2015): Strengthening and base consolidation; Second phase (2016-2020): Expand and develop internal security; Third phase (2021-2025): Base strengthening for peace and stability; Fourth phase (2026-2030): To serve better the community

This Strategic Plan will function as guideline for Security Sector (Secretariat of State for Security) to establish a national security system aiming at the fulfillment of its vision, aspiration and values of the country. 

“The Secretariat of State for Security considers recommendations made by the Fundasaun Mahein as a positive contribution for the Secretariat to continue developing security sector so that in the future, the citizens of Timor-Leste live in peace, stability and progressive ambience in developing the country in accordance with its National Development Plan,” said M. Guterres.

Sunday, 19 December 2010

Horta Rekuinese Direitu Moris Hamutuk Gay ho Lesbian, preokupa ho Krime organizadu, UNPOL Nia Abuzu Sexual, Violensia Domestika, Artemarsiais, KKN No Exekusaun Orsamentu Ministeiru Infraestrutura

Tempo Semanal 19.12.2010
Iha fulan ikus tinan 2010 sai hanesan fulan ba halo evaluasaun no verifikasaun rekorda tomak iha tinan ne’e. Iha fulan preparasaun ba Simu Jesus nia moris ne’e mos marka ho importante balun hanesan loron ba invazaun Indonesia, Loron Nossa Senhora da Conceição loron anti Korrupsaun, Loron ba Direitus Humanus. Iha fulan ne’e mosu ona marca haleu ka manifestasaun husi komunidade iha Dili laran. Iha loron Anti Korrupsaun sociedade civil halo pawai hodi kaixaun sinal ba kontra virus KKN no iha loron Direitu Ema nian Komunidade ho Sociedade Civil hakilar defende direitu ba uma ho rai no kontra desizaun Governu RDTL ne’ebe deside ona atu hasai komunidade balun maka okupa uma eransa okupasaun Indonesia ninian ne’ebe husik hela, dezde 1999 ate agora.

Prezidenti da Republika DR. Jose Ramos Horta hanesan lider Timor oan ida ne’ebe simu premiu nobel da Pas hamutuk ho Amo Bispo Dom Carlos Filipe X. Belo iha tinan 14 kotuk iha ninia deskursu iha Plenaria Parlamentu nasional hatudu ninia preokupasaun boot kona ba Krime organizadu husi ema estranjeiru balun iha Nasaun ne’e, liu husi esplorasaun Feto sira nia di’ak. Xefe do Estadu ezije atu hola medidas forte hasoru ema sira ne’e tan ba viola lei nasaun foun Timor Leste.

Iha Nasaun Timor leste ne’ebe ninia populasaun kuaze pursentu sia nolu resin hitu iha Fiar Katoliku ne’e la ses husi sexu Gay (pamleiru) no Lesbian (Bermanek). Iha ne’e mosu kestaun boot ida katak maske grupu sexu rua ne’e ninia kbiit barak maka uza husi instituisaun do Estadu no sociedade barak maibe sira ninia prezensa la hetan rekuinesimentu iha leis no konstituisaun da Republika. Iha Leis balun define no defende direitu ba feto, labarik no grupu sira seluk maibe la temi nein uitoan kona ba sexu rua ne’e. Tuir Membru Parlamentu Nasional ida ne’ebe uluk hola parte mos iha debate no aprova lei inan Timor leste ninian iha tinan 2001, dehan, “ami uluk hakarak tau mos direitu ba grupu rua ne’e maibe tan ba Igreija katolika maka, obrigatoriamente ami tenke hasai.”

Iha nasaun dezenvolvidu sira seluk hanesan Amerika no europa iha ona lei hodi autoriza grupu sexu rua ne’e legalize sira nia moris hamutuk maibe iha Timor Leste Gay ho Lesbian sei hala’o moris hamutun tuir dalan kladestina ninian. Iha Portugal, Asemblei da Republika loron 31 fulan maiu 2001 aprova Lei n.º 9/2010, “Permite o casamento civil entre pessoas do mesmo sexo,” no alterasaun ba lei ne’e iha loron 30 fulan Agusto tinan ne’e.

Tuir reprezentante igreija katolika ninian ida, iha Dioseze Dili, Padre Domingos Soares alias Maubere antes husik hela TL ba estranjieru, iha momentu ruma kotuk, deklara ba jornal ne’e katak, “moris hamutuk entre mane ho mane no feto ho feto ne’e krime.”

Maibe Prezidenti Horta rekuinese mezmu Gay ho Lesbian hanesan kreiasaun Maromak ninian iha Direitu hanesan mos ema normal sira seluk nune’e duni presiza esforsu hodi debate iha plenaria PN atu legaliza asuntus ne’e.

Tuir dada lia ho Jornal ne’e, gay paer rua prepara aan daudaun atu legaliza sira nia relasaun iha tinan oin. “se karik la iha problema amib sei kaben iha Tinan oin iha Dili,” dehan gay paer Timor oan ida ne’ebe husu atu labele publika sira nia naran ho data ezata.

Iha paer ida seluk dehan, “ami hili ona loron ho fulan atu halo kazamentu antes buat ruma akontese. Tan ba hau hakarak hau nia paer mos iha direitu ba buat ne’e ami rua ninia direitu. Nune’e duni tinan oin ami sei kaben iha ne’e,” dehan paer ida seluk ne’ebe moris hamutuk durante tinan hitu ona.

Prezidenti mos dehan virus KKN ne’ebe halo moras bo’ot ba orsamentu do Estadu hada’et ba institusoen do Estadu tomak no tuir ninia hanoin iha meius rua hodi tenta kombate. Ramos Horta mos dehan tinan 2011 hanesan tinan ikus ba Governu atu prova ninia kbiit iha exekusaun ba orsamentu do Estadu nune’e, nia apelu ba Ministru sira atu labele pasiar demais ba estranjeiru ho Razaun tuir konferensia.

Nia mos soe viadas atu Ministeiru Infraestrutura ba halo kontratu ho ema Estranjeiru mai aijuda area infra estrutura tan ba Xefe do Estadu duvidas maka’as ho Ministru ne’ebe kaer pasta ne’e ninia kbiit iha ezekusaun orsamentu ne’ebe aloka ona ba Ministeiru ne’e tinan-tinan. Tuir mai ita ba akompania hamutuk dada lia eskluxivu Tempo Semanal (TS) ho Prezidenti DR. Jose Ramos Horta (RH) tuir mai ne’e no ami presiza informa ba sani nain sira katak Intervista ne’e sei hatun daruak tan ba naruk demais. Nune’e duni keta haluha sani iha edisaun tuir mai.


TS: Sr. Prezidenti ita boot ohin hato’o deskursus furak ida iha parlamentu Nasional ba loron Direitus Umanus Universal. Bele halo rezumu uitoan kona ba deskursu ne’ebe sua excelencia hato’o?


RH: Obrigado…Hau koalia foka liu ba problemas sira ne’ebe kona ba violensia demestika, violensia seksual liu-liu kontra labarik sira. Feto oan sira. Hau koalia kona ba prostituisaun ne’ebe mai husi rai liur ke ita bele konsidera hanesan krime organizadu.

Tanba ema feto husi rai hanesan Thailandia ka, Xina no Filipinas ema ne’ebe kiak iha ne’eba. Depois sira simu manipulasaun husi ema at no grupu sira hakarak espolora sira, bosok sira no lori mai timor, hateten atu servisu iha otel no servisu iha banku, maibe sira too iha ne’e, hasai tiha sira (feto) nia pasaporte i tau sira servisu fa’an an para hetan osan.

Maibe osan ne’e ba sira (Operador Prostituisaun), tan ne’e hanesan eskravatura (sex slave). Iiii… ita iha timor labele permiti fali sai ke ita Timor sai fali sentru ida ke ema bele mai arbiru para halo esplorasaun ba feto kiak sira, ker estranjerus nune’e mos timor oan nian.

TS: Sr. Prezidenti, relasiona ba kestaun ida ne’e, iha dili laran fatin lubuk ida ke la’os subar, maibe malorek loos iha pratika prostituisaun no hala’o tranzaksaun ba drogas,. Ne’e Loos ga La’e?


RH: Ne’e,,, loos duni. Iha buat balun ne’ebe sira bolu massage ka masajen Thailandez ka, masajen ida ne’e ou ida ne’eba. Masajen ida ne’e klaru. Masajen la’os hanesan krimi. Masajen, ita hotu –hotu presiza masajen. Dala ruma ba hospital iha fisiterapiotik iha ne’eba, balun ai kole, musklu la diak hanesan atleta sira ou ema ne’ebe estres servisu barak, presiza halo masajen ne’e ka komu isin, ne’e normal. Ba hau ne’e diak.

Maibe kuandu ita ba masajen sira be, balun iha dili laran ne’e, ne’e la’os masajen. Ne’e la’os bar. Ne’e fatin prostituisaun. Hau la’os hanesan halo kritika feto sira ne’ebe ke monu iha prostituisaun. Tanba feto barak, estranjerus ka ita nian, ne’ebe monu iha prostituisaun, la’os tanba sira hakarak. Ne’e la’os buat ida ke halimar. Ne’e tanba sira susar, osan la iha, dala ruma oan iha. Ou dala ruma feto joven sira, ke hakarak hetan osan para ajuda familia, ou sosa netik hena ruma, relozu no motor nune’e sira komesa tentasaun husi ema internasional sira iha ne’e, lohi tun, lohi sae, ibun ben, entaun feto sira monu i monu tama ba prostituisaun.

Sira ne’e (feto) ha’u la’os hanesan kritika. Hau kritika ema sira ne’ebe esplora sira. Ema ne’ebe mai husi Xina ka, mai husi Thailandia, mai husi filipinas, mai husi.... Dada feto, sira nia emar rasik, mai iha timor leste. Depois hasai tiha feto sira ne’e ninia pasaporte, obriga sira fa’an an, i depois sira (fa’an Feto) mak rai tiha osan ne’e.

I depois sira (estranjeirus) mos manipula joven feto timor oan para fa’an an. Portantu krime, la’os feto sira ne’ebe monu iha problemas ne’e. Krime, sira ne’ebe manipula, sira ne’ebe bosok no esplora feto didiak no feto sira nia susar, para hetan osan ba sira rasik.

TS: Tuir Xefe Estadu nia hanoin saida mak estadu Timor Leste, presiza halo hodi prevene problemas prostituisaun no drogas ne’ebe da’et daudaun ona ba krime organizadus iha nasaun ne’e?


RH: Hau hatene ke, UNPOL no PNTL dala ruma halo ona raid (puska). Maibe la suficiente nune’e sei nafatin hela. Imigrasaun tenke hare didiak, labele fo viza ba feto sira ne’ebe mai, no labele foo viza ba mane sira ne’ebe, sira maka hanesan proprietariu, sira ne’ebe maka organiza buat sira ne’e, iha ne’e.

Sira la’os bisnismen. Ita la presiza bisnismen ke nune’e. Timor la’os rai ida ke porkaria boot ou rai ida ke araska liu ke presiza bolu fali ema ne’ebe bisnismen ida ke nune’ene. Ne’e ita lapresiza. Duni sai kedas. Lalika hein ba tribunal.

Tanba sa mak hau dehan lalika hein ba tribunal? Tanba sira tama ho visa..., visa turista. Maibe sira mai halo fali negosiu ne’ebe ilegal hanean prostituisaun. Enatun sira viola lei imigrasaun nian ona. Entaun lalika hein ba tribunal. Polisia ho imigrasaun lori kedas sira ba aeroportu, hatama iha aviaun mak ne’e ona. Eeee... haruka sira fila.

TS: Iha fulan Novembru, PNTL halo puska ba Bar ida naran kartika Sari, iha bairo dos Grilius, konsege kaer ema estranjeiru nain 13 inklui evidensia balun hanesan droga. No ironia uitoan maka PNTL mos kaptura fali ID card elementus PNTL ida ne’ebe servisu ba Polisia Imigrasaun, iha karteirra feto ida ke deskonfia hanesan nain ba fatin refere. Maibe interesante liu tan maka kuandu kazu ne’e lori ba julgamentu, tribunal dehan PNTL halo puska ida ne’eba, la bazeia ba ordem husi tribunal entaun liberta hotu kedan ema sira ne’e. Depois tuir observasaun fatin ne’e hahu reativa fali ona. Karik Sr Prezidente la haree, hahalok ida ne’e sai fali dilema boot ida iha nasaun TL, ba kombate pratika prostituisaun ho droga?


RH: Ne’e, hau la konkorda ho tribunal nia intervensaun. Hau hateten ba polisia, ne’e lalika liu husi tribunal, tanba viola lei imigrasaun. Ita fo visa para nia mai pasiar. Maibe nia mai fali halo negosiu ida ne’e, bisnis sira ke ilegal, ke krime ida hodi esplora ema, lori kedas ba erportu. Hau la komprende tanba sa mak tribunal halo fali intervensaun ida ne’e.

Iha rai barak-barak, ema ida ba australia purzemplu, tama la kumpri visa ne’ebe nia ba. Porizemplu nia ba ho visa turista nian. I depois nia buka fali servisu, mesmu nia servisu normal imigrasaun duni kedas nia sai. La’os liu fali husi tribunal. Portantu hau lahatene tanba sa tribunal iha intervensaun fali ba kazu ida ne’e. Ne’ene tribunal la iha kompetensia ba kazu ida ne’e.

TS: Karik sebele sr. Presidente da Republika halo to’ok rezumu badak ida kona avaliasaun ba dezenvolvimentu en termus ba respeitu direitus umanus iha Timor Leste hafoin kazu Kuka, Atauro no kazu sira seluk. Entre avansu pozitivu no negativu ida ne’ebe maka barak liu?


RH: Hau kontente. Hau kontente maske, ita iha problema oioin, problemas ne’e iha deit area social no ekonomiku. Ita bele hateten injustisa sosial, kiak sei barak, ema barak se la iha uma, hahan mos susar atu hetan.

Ita sei iha problemas oioin hanesan violesia demostika, violasaun seksual, labarik barak ke hetan violasaun iha uma laran duni. Ne’e krime no violasaun direitus humanus.

Maibe, ida ne’e iha ita nia liman duni atu rezolve ida ne’e. Tanba ne’e mak iha parlamentu, ohin loron 10 dezembru hau koalia liu ba ida ne’e. Ba problema violensia seksual kontra labarik, ne’ebe akontese iha uma laran duni ou iha liur. Ne’e krimi boot.

Maibe iha direitu civis i politikus ne’e, timor diak teb-tebes. Diak liu rai barak-barak iha mundu ne’e. Ke iha liberdade de imprensa sein pursentu, ke iha liberdade politika signifika iha partidu politika oi-oin, bele kritika governu, instituisaun estadu, iha sosiadade sivil ka NGO, halo intervensaun maka’as. La iha prezu politika, ita nian ke iha bekora ka glenu no iha ne’ebe ne’ebe. La iha trotura. La iha hanesan estadu ka governu iha polisia sekreta, ne’ebe halo monituramentu ba ema ou ameasa ema. Tanba nia atetude ka opinaun publika. Ne’e timor leste diak i ke hau hatene diak teb-tebes. Tanba hau konese rai barak-barak iha mundu i ita kompara ho sira, timor leste iha oin los.

Problema boot iha violensia demostika i abuzu seksual, problema komesa mosu, iha krime organizadu hanesan prostituisaun, droga i buat sira ne’e.

TS: Sr. Presidente ita koalia kona ba direitus umanus iha ita nasaun laran, iha mos grupu sexu ida ou rua mak ita hanesan nega sira nia direitu mezmu tuir kultural ka konstituisaun la devini sira nia direitu iha ne’eba, purzemplu direitu ba ema gay no lesbian sira. Oin sa Sr. Prezidenti ninia hanoin?


RH: Bon,,,, primeiru kuandu ita koalia kona ba direitus humanus la iha esexaun. Signifika, ema oan ida, feto ka mane, ne’ebe nia hadomi, nia fallin love, nia hakarak hela no nia hakarak halo nia vida, hamutuk ho elimentus ida ke nia sexu rasik, hanesan mane ho mane ou feto ho feto. Sira hakarak hela hamutuk, tanba sira hadomi malu, ne’e la’os krime, maibe ne’e natural.

La’os siqnifika ke ita bele bolu ne’ene.....mas ita bele halo diferensa ruma karik, ne’e la’os kazamentu. Maibe ita bele bolu uniaun ou ita bele bolu ho buat seluk.

Tanba kazamentu iha igreja nian, ita tuir lei igreja nian ke hateten kazamentu mane ho feto ou feto ho mane. I kazamentu ne’e normalmente rejultadu mak iha familia, iha oan. Ne’e mai husi istoria tradisaun no hanorin igreja nian.

Kuandu, ita koalia kona ba gays no lesbians ne’ebe hakarak hola malu, ne’e ita nia konstituisaun lahateten ke ne’e krime. Ker ita nia konstituisaun ka leis la lahateten ne’e krime. Ne’eduni labandu sira atu labele hela hamutuk.

Tan ba Estadu labele tama ema nia uma laran para hare see mak toba ho see. Sira (Gay ho Lesbian) hakarak moris hamutuk hanesan kajal ida, ne’e ita bele halo debate iha Parlamentu Nasional. Mezmu bele debate hotu-hotu, mas hau hateten tuir konstituisaun ita nian, tuir konvensaun internasional no tuir ita nia fiar ba direitus humananus, hau labele hateten ba kajal mane nain rua ke guy no feto nain rua ke lesbian, ke sira hakarak hela hamutuk. Ne’e sira nia vida no ne’e too mate hanesan kajal ida, ne’e sira nian.

Ita lahatene saida mak sira halo iha uma laran. Se ita hateten ne’e proivi, ne’e krime, signifika entaun ita atu tama ema nia uma laran para hare sira nain rua toba hamutuk ka lae. Portantu ne’e, hau nia pozisaun, hau nia hanoin mak ida ne’e. Tanba sira mos maromak nia oan. Ema ne’ebe ke gay no feto sira ne’ebe lesbian ne’e mos maromak nia oan, hanesan ita hotu-hotu. Sira iha sentimentus ba malu, ita respeita ne’e.

Ita bele hateten la bolu ne’e hanesan kazamentu. Tanba kazamentu, konseitu lia fuan ne’e, ka ita haree abut lia fuan ida ne’e, iha tradusaun hateten kazamentu ne’e feto ho mane hola malu. Prontu entaun, ita bele bolu oin seluk, uniaun entre ema nain rua.

Tantu ita la bolu kazamentu, ita bolu uniaun. Maibe sira harakak heka hamutuk. Partilia sira nia vida, ne’e sira nia direitu i estadu labele interven fali ba ida ne’e.

TS: Sr. Prezidenti, kuandu ami dada lia ho paer ida sira hakarak legaliza sira nia relasaun tanba tuir sira nia argumentu katak sira iha sasan balu ke ida mate karik, lakohi famila mak mai hadau fali sira nia soin. Nune’e duni karik estadu timor leste iha hanoin atu konsagra mos iha konstitusaun hanesan mos nasaun sira seluk inklui portugal foo autoriza sira halo rezistu civil?


RH: Bom.. primeru hau hakarak hateten de’it ke materia ida ne’e, asuntu ida ne’e, kompetensia parlamentu nasional, sosiadade sivil no igreja bele fo kontribuisaun. Para oinsa esklarese ka ligaliza kazu sira ne’e. Maibe hau hateten mesmu ke kazamentu ou uniaun ne’e la’os ofisial, signifka ke la baziadu iha lei ida; ema ida ke iha bens ruma. Nia proprioridade ruma, ke ninian, nia iha diretu atu foo buat ne’e ba ema ne’ebe nia hakarak.

La’os familia mak interven fali. Tanba nia mak propritariu, se nia halo kedos eranxa ida ka surat ida, ba advogadu ke se, nia mate karik nia uma, nia entrega ba ema ida ne’e, tau nia naran. Portantu ne’e ninia direitu tanba nia mak propriotariu. La’os nia maun ou tiun ka aman nian. Se ninia duni, nia iha direitu atu husik ba ema ne’ebe nia hakarak. se kuandu la iha buat ne’ebe ita bolu eranxa, se la iha karik buat ne’ebe ita heteten ne’e, kuandu ema mate nia la halo surat ida.

Entaun ne’e, kuandu batribunal, normalmente tribunal deside foo kedas ba nia oan ou foo kedas ba nia fen, konforme. Ne’e kuandu la halo eranxa legal, mai husi ou atraves de notariu ka atraves tribunal.

Portantu Se nia mate derpente, nia la husik surat ida, entaun normalmente iha rai barak, ba direitamente ba nia oan. Nia oan sira maka erdeiru lejitimu.

Maibe se nia iha surat ida ona, ne’e kuandu tribunal loke surat ne’e, kuandu nia mate mak surat ne’e nia advogadu loke, nia hateten ne’e hau nia erdeiru mak ida ne’e. Hau fo sasan ba nia. Tanba nia bele hateten, hau lakohi foo ba familia ida.

Hau ninia sasan sira ne’e, ha’u entrega ba igreja. Ne’e nia direitu. Nia bele hateten hau nia sasan sira ne’e, hau entrega ba meiu ambiente, ba ONG ida ne’ebe ke tau matan ba ai laran no tasi i foho. Iha rai bara-barak ke halo nune’e. Balun ate husi sira nia osan sira ne’e ba sira nia busa, sira nia asu ou sira nia animal ruma. Portantu sira lakohi husik ba sira nia familia. Ne’e sira nia direitu.

TS: Iha parlamentu Sr.presidente sita makas kona ba abuzu seksual no violasaun seksual iha timor mas tuir estatistik ne’ebe ami hetan hatudu katak membru ONU nian iha tinan ida ne’e kazu abuzu seksual hat no iha dia 27 kaza minha ne’ebe komete husi membru GNR ida ?


RH: Hau hatene ke iha Timor Leste, iha tinan sanulu nia laran ne’e, hahu iha 1999, 2000, kuandu forma forca internasional mai ho Peace Keeping, ho polisia nasoeins unidas i iha rai bara-barak ne’ebe iha forsa de pas no polisia, akontese dala barak problemas ne’ebe oioin ke ho violensia seksual ou esplorasaun seksual buat, sira ne’e.

Nasoeins unidas, iha kode konduta ke rigiroju ba sira nia elementus. See mak halo hahalok nune’e, komportamentu nune’e, nasoeins unidas, sira iha sira sistema interna. Sira tenke investiga. Sira labele hateten, derepenti kastiga kedas ema ne’e. Sira labele halo.

Tanba ita mos, iha ita nia lei kuandu iha akuzasaun ida, ita halo investigasaun. Investigasaun remata ita hare, haruka ba instituisaun ne’ebe kompetente hanesan tribunal. Portantu ita mos halo nune’e.

Nasoeins unidas halo nune’e. I hau hatene ke, sekretaris jeral ONU, hau hatene ke reprejentante espesial, sira ezije displina maka’as ba elimentus husi nasoeins unidas hotu-hotu civil, militar no polisia.

Kazu ne’ebe ita hateten, hau foin mak rona. Maibe, hau konfiansa ke nasoens unidas sei halo investigasaun. Investigasaun sei lori tempu, labele halo arbiru. Sira tenke rona ema hotu-hotu. I se prova duni ke elimentus GNR ou elementus UNPOL halo komportamentu nune’e, nasoeins unidas sei halo puniisaun. I ninia instituisaun rasik mak sei halo punisaun.

Tanba nasoeins unidas, ninia punisaun oinsa. Sira nia punisaun mak ida ne’e deit, duni ema ne’e sai husi nasoeins unidas, sai husi Timor Leste. Sira labele halo tan buat seluk tanba instituisaun nasoeins unidas, la’os estadu soberanu, ke iha tribunal ke iha kadeia.
Sira bele espulsa deit ema ne;e husi sira nia misaun. Depois sira haruka prosesu ne’e, ba ema ne’e ninia rain i halo perasaun ba governu iha rai ne’ebe ema ne’e mai, para julga ema ne’e.

TS: Sr. Prezidenti, ita mos iha loron sia fulan ne’e selebra loron anti korupsaun. Mezmu KAK iha ona maibe alegasaun KKN maka’as liu tan. Oin sa Sr. Prezidenti ninia hanoin kona ba KKN iha nasaun ne’e?


RH: Ita hatene ke korupsaun tama infiltra iha ita nia sociedade, iha ita nia institusoins estadu maka’as, dezde kiik liu too boot sira.

Dezde funsionariu oan ida ke atu simu surat ida, nia hateten tenke foo Dollar ida ou Dollar sanulu. Too alfandega, too polisia, too prokuramen, too obras publikas. Iha fatin barak ita rona.

I hau hatene ke provedor direitus humanus halo investigasaun maka’as. KAK foin mak hahu rekruta ema no buka fatin atu servisu. Ne’eduni seidauk iha biban ou menus sira para halo sira nia knaar didiak. Prokuradoria jeral da republika mos halo investigasaun maka’as.

Ho luta sira ne’e hotu, ho mekanizmu sira ne’e hotu, ita bele hatun korupsaun. Maibe atu hatun korupsaun meus importante liu eee ita halo edukasaun. Foti urgulho nasaun nian no idak-idak nia dignidade. Ho kultura ida ne’e mak iha longu prazu, iha tinan ruma nia laran, timor bele moos kompletu. Ho via justisa deit, sei susar. Ita haree rai boot sira hanesan brazil. Korrupsaun iha Brasil, iha Amerika, Mexiko, Chile, Indonesia, Thailandia. Rai sira ne’e antigu I boot liu duke Timor. Sira independent tinan lima nolu balun mais atus ida ka atus rua. Sira dezenvolvidu liu ita maibe Korrupsaun mos iha.

Ne’e duni hau hateten luta kontra korrupsaun liu-liu mai husi edukasaun, mai husi kultura no dignidade. I iha ne’e sei lori dalan naruk no tempu. Entretantu, ita labele hein fali ida ne’e husi rezultadu edukasaun ho kultura ninian. Justica tenke intervene daudaun. Nune’e para povu bele haree, ema ne’e ke nauk osan estadu nian simu todan mai husi Tribunal. I para halo ida ne’e, provedoria dos direitus Humanus hanesan mos ho Prokuradoria jeral da Republika tenke iha meus ho rekursus Humanus par abele halo investigasaun didiak.

Portantu konkluzaun maka ida ne’e. Korrupsaun iha no barak iha Timor Leste. Maibe iha komitmentus mos maka’as husi Prezidenti da Republika, hau rasik, Primeiru Ministru no Parlamentu para it abele kontrola buat ida ne’e.

TS: Maibe iha Komentariu haliz husi parte balun hasoru komitmentu politiku nain sira atu luta hasoru KKN. Tan ba tuir komentator sira nia haree KKN ne’e halo husi duni ema sira ne’ebe pronuncia komitmentu sira ne’e. Oin sa Sr. Prezidenti nia reasaun?


RH: Ha'u la konkorda. Tanba hanesan ezije fali Primeiru Ministru (PM) no Presidente Repúblika atu halo julgamentu, ha'u hateten de'it, ha'u nia kompeténsia mak kolia kona ba problema ida ne’e.

PM nia kompeténsia mak hare no fiskaliza, monitór Ministériu sira. Tenke tau matan loron-loron ba Ministru sira. Maibé sira (PM ho PR) la'ós Prokuradór Jerál da Repúblika (PJR) sira la'ós Juis no Inspetór Jerál do Estadu.

PM bele fó orden makas liu ba Inspetór Jerál do Estadu atu halo investigasaun mas investigasaun ne’e tenke kle'an duni, depois lori ba PJR halo investigasaun labele hanesan fali ita baibain kolia tun sae iha Restaurante hateten ida ne’e na'ok, ida ne'ebá no na'ok ida ne'e.

Maibé, se ita hakarak halo keixa ruma tanba ita hatene Ministru ou Diretór Jerál Nasionál ida halo korrupsaun ita tenke hare hanesan iha dokumentu ruma ou lae. Ita tenke kolia ho kolega sira seluk prontu atu testamuna ou lae. Se ita hateten ida ne’e na'ok, maibé ita nia provas ne’e hanesan konversa halimar malu iha Restaurante, hemu serveja ida komesa kolia aat ba malu, ne’e hanesan tipu ida iha Timor-Leste.

Kuandu ita hakarak investigasaun tenke tuir prosesu no mekanizmu ne'ebé iha ona, atu halo ne’e ita tenke fó informasaun dokumentus ba Instituisaun sira ne’e.

TS: Governu Prepara ona proposta Orsamentu 2011 no hahu inisiu Janeiru sei halo debate iha Plenaria Parlamentu. Iha orsamentu 2011 ne’e mosu rubrika rua kee interesante. Ida funduz ba dezenvolvimentu rekursu Umanus no ida seluk Funduz ba capital dewzenvolvimentu. Ema balun hanoin katak capital dezenvolvimentu Infra Estutura ne’e hodi hataan ba problema liuron ne’ebe aat ba beibeik ne’e. Oin sa Prezidenti ninia hanoin?

PR: Ita hatene ke tinan ida ne’e nia laran 2010, udan boot. Ita hatene rai ita nia ne’e, rai ida ke hanesan klosan no nurak kuandu udan mai nia nabeen kedas.

Ne’e duni, ha'u lakohi hateten IV Governu Konstitusionál ou Sr. Ministru Infraestrutura Pedro Lay sira mak sala de'it. Maibé tinan tolu (3) resin liu ona, dezde ke IV Konstitusionál hetan pose iha tinan 2007, no iha orsamentu boot tanba sá tinan tolu liu tiha estrada sei aat nafatin no aat liu tan.

Dala ruma sira esplika demora iha Obra s Publika s atu halo projetu no halo estudus. Depois loke konkursu, tender no ezekusaun, monitoriumentu, Inspesaun ba kualidade. Bon se la iha, ita hatene kedas ona ke Rekursus Umanu la iha, entaun nusa uluk kedas la halo ‘out source’ atu hare tékniku husi Indonézia no Filipinas mai tulun ita atu halo estudus profundu. Difisil tebes Governu esplika ba povu ke tinan tolu liu tiha ona ita se kolia nafatin rekursus nafatin la iha.

Segundu pontu, Governu tenke aselera hadi'a, di'ak liu tan ezekusaun orsamentu. Tanba iha Infraestrutura orsamentu iha maibé ezekusaun badak loos.

Portantu se kapasidade la iha atu halo ezekusaun tanba sá mak husu orsamentu ne’e? Tinan-tinan ita husu orsamentu boot maibé la ezekuta. Tanba sá husu atu la halo? Se hanesan ne’e di'ak liu tau orsamentu ne’e ba fatin seluk. Se karik halo out source ida husu ba Kompañia privadu husi Indonézia ne'ebé iha esperiénsia iha Timor para sira halo estudu no timor oan balun p;artisipa, ne’e para sira manan esperensia.

Tanba ha'u la komprende no ha’u mos frustradu ke tinan tolu liu tiha ona ita nia estrada kadavés aat liu tan ho orsamentu ne'ebe ke governu aprezenta, governu mak tenke esplika ba parlamentu konfesa iha parlamentu ke tinan tolu nia laran esperiénsia la iha, la konsege halo ezekusaun infraestrutura di'ak maibé iha 2011 sira tenke konsege tan ba falta de'it tinan ida ona.

Iha tinan 2012 la bele iha orsamentu boot tanba anu de eleisaun, ne'e duni governu nia ultimu orsamentu para dezenvolve nasaun ultimatu para halo infraestrutura mak tinan 2011. Tinan 2011 tau de’it orsamentu naton ba selun salariu nian.


TS: Ita to’o ona daudaun ba tinan 2010 nia rohan, karik Sr. Presidente iha mensajen ruma atu hato’o?

RH: Ita atu tama daudaun ona ba festa natál, festa ke boot liu, iha ita nia nasaun. Tanba kuaze 97% populasaun katóliku. Ne'e duni ita selebra na'i Kristu nia moris, ne’e mós sai hanesan festa família ke la iha tan festa seluk ida ba familia sira iha timor leste no rai barak-barak ne'ebe ke kristaun katolik ke halo festa boot liu fali natal.

Maibé natál la'ós de'it atu halo feiras la ba servisu ou sosa tua no sasan ba misa maibe buka halo reflesaun. Família iha uma bele hotu-hotu tuur hamutuk dia 24 kalan, aman no inan no avó sira halo kometimentu para sira hadomi malu, para labele iha tan violénsia doméstika, para aman inan labele baku oan sira, para aman labele baku nia feen, soe tiha violénsia iha uma laran. Se ita halo deit ida ne’e, se ita halo iha tinan 2011 la iha kazu violénsia demostika, ne’e di'ak loos ona.

Maibé ita husu mós ba joven sira, artimarsiais sira ne'ebé sei oho malu nafatin. Imi oho malu tanbasá? imi halo kanek malu, taa malu manan saida ? Enves hare estuda, buka servisu ruma. Ha'u hatene, susar atu hetan servisu maibé ba estuda la'ós tanba ita servisu. Servisu tanba osan la iha. Maibé hetan osan para sosa tua, droga i depois oho malu. Hau husu ba imi iha tinan ne'ebé atu mai, imi halo reflesaun, atu soe tiha buat aat ne’e.

Ba tinan 2012 ha'u nia apela mós ba governu hanesan ba ministru sira para halo favor haluha tiha viajen internasionál la lika gasta osan estadu nian ba li'ur, konferénsia tun sa'e, konferénsia barak ke la vale buat ida. Ha'u mós iha esperiénsia ba konferénsia ne’e dala ruma ha'u la ba konferénsia boot iha Dinamarka tinan kotuk liu ba. ha'u la ba. Tanba ha'u hateten, la hetan akordu iha ne'ebá, no karun tebes, ita gasta osan saugati de'it. (ts)