Showing posts with label IV Governu. Show all posts
Showing posts with label IV Governu. Show all posts

Friday, 11 February 2011

Membru Governu Seluk Bainhira?

Tempo semanal-Dili, 11.02.2011

Maske too oras ne’e seidauk kaer ho liman katak membru governu sira ‘naok’, maibe ikus-ikus nee mosu akuzasaun barak hasoru membru governu sira kona-ba korrupsaun. Ne’e duni, desizaun ne’ebé mak Vise Ministru Negosiu Estranjeiru foti hodi deklara nia riku soin, bele sai hanesan barometru ba membru governu hotu-hotu atu lao tuir.

Vise MNE bele sai hanesan ezemplu diak ba membru governu sira seluk. Tanba, husi Primeiru Ministru too Sekretariu Estadu, forma ona governu nee besik tinan haat (4), maibe seidauk iha ema idak mak brani ho konsiensia hakarak deklara riku soin ba publiku. Diferente ho Vise MNE, ne’ebé foin inklina án iha governu AMP fulan hirak deit, maibe la tauk atu loke án ba publiku atu bele hetan asesu ba nia riku soin.

Alberto Pereira Carlos mos dezafia ba membru governu hotu-hotu atu halo mos deklarasaun asset ba publiku atu ema hotu bele hatene no asesu ba riku soin ne’ebé sira iha. “Hau hakarak apela ba membru governu sira seluk atu halo,” tenik nia.

Revoga Lei

Atu prevene mosu pembengkakan iha bens ulun nain sira, regulamentu atu deklara riku soin presiza haluan liu tan. Funsaun husi lei nee atu prevene mosu korrupsaun iha insitisaun estadu nia laran. 

Tanba ne’e, la taka dalan mos ba Diretur no Xefi Departementu sira atu ‘naok’. Realidade hatudu katak Xefi Departmentu no Diretur instituisaun estadu nian barak mak oras ne’e dadaun riku derepenti, iha kareta barak no uma luxu. Maske iha fulan ida sira simu deit salariu inklui abonu reprezentasaun menus husi US $ 700 kada fulan.

Fontes Tempo nian husi Parlamentu Nasional bankada opozisaun konkorda atu revoga lei deklarsaun riku soin membru governu sira nian. Tuir nia, alein membru governu, iha lei ne’e presiza involve mos Deputadu Parlamentu Nasional no mos diretur sira.

Tuir polling opiniaun ne’ebé mak Tempo Semanal halo iha loron 21/11/2010 liu husi internet respondente 96% konkorda no apoiu atu membru governu sira, hahu husi Ministru, Sekretariu Estadu no ofisiais publiku sira iha nivel diretur atu deklara sai sira nia asset  husi respondente hirak nee 4% deit mak rejeita. (TS

Wednesday, 9 February 2011

Roh Hahu Deskarega Foos Kompania Veteranus, Kapital TL Mukit Foos

Tempo Semanal-Dili, 09.02.2011

Tuir observasaun Timor Leste hahu menus foos nune’e duni foos ninia folin semo sa’e to’o lalehan klaran.

“Mana foos karun loos no iha de’it fatin ida maka fa’an maibe ninia folin dua puluh tujuh dólar,” dehan Alex ba ninia bin.
 
Folin foos sa'e maka'as no la hanesan. Vendedor sira raut osan no komunidade halerik karun husi foos nune'e. Komunidade ejize ba parte kompetente atu buka solusaun ba krize kabun nian ne’e.

La’os de’it komunidade kapital maka dada iis buka foos la hetan maibe manu liin sira mos tenke hakbesik aan ba portu dili hodi hili foos ne’ebe monu husi kuak karon marka Governu RDTL ninian.

Iha tinan kotuk Governu RDTL liu husi Ministeiru Turizmu no komersiu fahe projeitu importasaun foos ba kompania lubun ida nune'e ema lubun ida maka uluk luta ba ukun rasik aan sai Veteranus foos.

Komunidade balun hein hela katak foos husi kompania maka dirije husi veteranus da libertasaun nacional sei bele ajuda liberta komunidade ninia kabun husi hamlaha maibe tuir membro ida husi komisaun maka lida ho importasaun foos husi vietnam ne’e dehan katak foos toneladas 30,000, la faan ba publiku maibe hatama ba Ministeiru Social no solidariedade, Ministeiru Edukasaun no Saude.


Tempo Semana tenta buka hatene problema kurang Foos iha capital Dili no preokupasaun ba prosesu fornesimentu foos husi kompania veteranus sira nian. Atu hatene klean liu tan favor ida hein lee iha Tempo Semanal semana oin.

Jornal ne'e fornese video oan ba sani nain no haree nain sira mak hanoin ba. (TS).

Sunday, 2 January 2011

OJE 2011 Sei Hahu Debate Iha plenariu iha Loron Sanolu Fulan Janeiru maske Ezekusaun hahu iha Loron Uluk Fulan Janieru

Tempo semanal-Dili, 02.01.2011

Proposta lei ne’ebé aprova iha konsellu de Ministrus kona ba Orsamentu Jerál Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba tinan 2011 iha fulan Novembru tinan kotuk sei hahu debate iha plenaria parlamentu nasional iha loron 10/01/2011.
Tuir komunikadu imprensa iha tinan kotuk haklaken katak Proposta lei ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian ba tinan 2011 engloba reseita no despeza hotu Estadu Timor–Leste nian kobre periódu entre loron 1 fulan Janeiru tinan 2011 no loron 31 fulan Dezembru tinan 2010.

“Totál ne’ebé estimadu husi fonte hotu-hotu (mina rai no la’ós mina rai verba husi parseiru dezenvolvimentu sira no reseita la’ós fiskál sira), husi OJE ba periódu nee mak millaun $2,398 dolar norte-amerikanu,” dehan iha komunikadu refere.

Iha komunikadu refere orsamentu ne’e hafahe ba dotasaun hanesan, “Millaun $115.909 dolar norte-amerikanu ba Saláriu no Vensimentu; Millaun $270.459 dolar norte- amerikanu ba Beins no Servisu, husi hirak ne’ebé milliaun $25 dolar norte-amerikanu hanesan afeta ba Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian; Milliaun $164.456 dolar norte-amerikanu ba Transferénsia Públika; Milliaun $28.252 dolar norte-amerikanu ba Kapitál Menór; Milliaun $405.924 dolar norte-amerikanu ba Kapitál Dezenvolvimentu, hosi hirak milliaun $317.306 dolar norte-amerikanu mak afekta ba Fundu Infra-Estrutura nian.”

Tuir Amalia X. pereira estudante universidade ida iha Dili hein atu iha ezekusaun fundus dezenvolvimentu capital Umanu ne’e sei foo liu benefisiu ba povu kiik nia oan. “Husu governu atu hatuur persyaratan mak klaru nune’e povu ninia oan bele asesu ba funduz ne’e. Se la’e orsida foo de’it ba boot sira nia oan nune’e povu nia oan sai penonton nafatin de’it,” dehan feto ran tinan 26 ne’e ba Tempo Semanal iha kampus ida iha Dili.

Governu informa ona katak, “Totál dotasaun orsamentu mak hanesan milliuaun $985 dolar norte-amerikanu, husi hirak milliaun $317.306 dolar norte-amerikanu mak afeta ba Fundu Infra-strutura no milliaun $25 dolar norte amerikanu ba Dezenvolimentu Kapitál Umanu nian.”

“OJE ba 2011 ida ne’e koerente ba polítika no reforma katak IV Governu Konstituisaun implementa tiha ona to’o dadaun ne’e, halao forma pozitivu ida hosi indikadór ekonómiku no sosiál iha tinan 2010, no estabelese baze fundament’al ida ba kontinuidade no atrasaun investementu - esensiál ba dezenvolvimentu no kresimentu Timor-Leste ho forma ne’ebé mak aselera no susutentável.”

“Governu iha faze finál elaborasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (2011-2030), ne’ebé mak transforma Timor-Leste ( Nasaun ida ho rendimentu kiik) nasaun ida ho rendimentu mediu-aas ho espasu tinan 20, ho ida ne’e diversifika ekonomia, ne’ebé transforma ekonomia bazeada ida iha mina rai, ekonomia naun petrolifera ida, ne’ebé mak implika finansiamentu elevadu ida, iha area infra-estrutura nian no kapitál umanu – pilar fundamentu rua iha kriasaun ba kondisaun bázika ne’ebé permiti atrai investimentu privadu no alkansa kresimentu no sustentabilidade ekonomia.”

Iha tinan 2010 ezekusaunkapital dezenvolvimentu tarde tan ba liu husi lei governu muda husi Aprovizionamentu Ministeiru Financas ba Servisu Tekniku Aprovizionamentu ne’ebe monta iha vice Vice PM rezignadu Mario carrascalao ninia mahon. Maibe iha orsamentu 2011 Governu hamosu tan fali ADN.

“Atu to’o ba objetivu hirak ne’e ho dalan efikáz no efisiente, Governu iha planu atu kria fundu rua: Fundu
Infra-estrutura nian no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu. Sei bele mós kria Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), kompostu husi tékniku kualifikadu, atu kontrola kualidade hosi projetu sira no asegura katak espesifikasaun no kustu sira apropriadu duni.”

Maibe husi komunidade balun pesimista ho ezekusaun no benefisiu husi orsamentu do estadu ne’e. “Ita hein orsamentu ne’e sei foo duni benefisiu ba povu no harii duni estrutura ne’ebe ho kualidade iha nasaun ne’e,”dehan Justinho da Cruz, sofer transporte publiku ida iha Bobonaro.

Nia hatutan katak, “ha’u tauk maka orsamentu ne’e governu foo ba kompania sira mai halo Estrada la hun la dikin hanesan ita haree daudaun ne’e entaun povu maka lakon.”

Dala barak falla iha ekipa sira iha Ministeiru Infraestrutura halo orsamentu do estadu salin saugate deit ba kompania sira. “Se karik governu hakarak fahe de’it ba kompania sira entaun foo nonok de’it ba malu. Labele mai finze halo estrada no eskola maibe la iha kualidade entaun ami la kontente,” sublina Justinho ne’ebe dehan nia moris iha sud-distritu ida husi distritu Manatutu ne'e. (TS)