Mário la Hatene $18 Juta Tama Bolsu Família PM
Dili, Tempo Semanál
Istória moruk Soeharto nian kona-ba pekadu korrupsaun mezmu anin huu moos ba daudaun ona husi povu Indonézia nia oin maibé anin huu mai soe hela iha illa ki’ik Timor-Leste nian ne’ebé esperitualmente hakribi tebetebes pekadu korrupsaun. Klaru katak maioria sidadaun timor oan hakribi moras aat ne’e, maibé la'ós ema tomak hakribi tanba sei iha ema balu ne’ebé hetan da'et moras ne’e no agora sira sikat an hale'u Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão. Normalmente, laiha ema ida brani hafo'er PM Xanana nia naran, maibé se PM pasivu demais hasoru korruptor sira maka PM rasik liu-liu governante to’o família PM nian balu mak sei tau iha kauza PM Xanana, ninia dignidade Sinál kona-ba kauza dignidade PM Xanana Gusmão ne’e hahú mosu tiha ona iha tinan hirak liubá bainhira Xanana aprova kontratu sosa foos ba Jermanu no mós kazu asinatura Xanana nian ne’ebé mosu iha surat kontratu sosa foos ba Zenilda Omilia Baptista Gusmão. Sinál tau iha kauza PM nia dignidade ne’e sai boot liután bainhira PM nia família Nilton T. Gusmão dos Santos manan projetu supply mina ba Eletrisidade de Timor-Leste (EDTL) ho valór orsamentu US$18,000,000.00.
“ha’u la fiar senhor Primeiru Ministru mak fó projetu US$18 juta ne’e ba dona Armandina nia oan tanba tuir ha'u rona, Primeiru Ministru husu ona ba ministru sira atu labele fó projetu ba família Primeiru Ministru nian”, dehan Vise Primeiru Ministru ba Asuntu Administrasaun no Voa governasaun, Eng. Mário Viegas Carrascalão ba jornál ne’e iha Palasiu Governu Sesta semana kotuk.
Maibé, Eng. Mário kondena makaas Ministériu Finansas tanba projetu US$18 juta ne’e hetan aprovasaun husi Ministériu Finansas Diresaun Aprovizionamentu. Carrascalão kondena tanba tuir nia hanoin, Ministériu Finansas laiha kompeténsia atu halo aprovasaun ba projetu ho kuantia orsamentu US$18 juta, tanba so Konsellu Ministru mak iha kompeténsia no poderes hodi halo aprovasaun ba projetu ho kuantia orsamentu US$3 millioens ba leten, hateten Carrascalão ho laran metin tanba nia haruka ona proposta ida ba Konsellu Ministru atu haree kona-ba limitasoens poderes ministériu ida-idak nian iha prosesu aprovasaun ba kontratu.
Eis governadór ne’e duun katak, Ministériu Finansas hanesan dapur korrupsaun tenke halo renovasaun ba ninia instituisaun hodi evita mosu indikasaun ruma ne’ebé bele provoka alarga moras korrupsaun. Loos ka lae instituisaun mais korruptu mak Ministériu Finansas hanesan Eng. Carrascalão hateten?,
Atu hetan resposta ba pergunta s ida ne’e, tuir mai inter vista kompletu jornál Tempo Semanál ho Vise Primeiru Ministru ba Asuntu Administrasaun no Voa governasaun, Eng. Mário Viegas Carrascalão
Oras ne’e públiku tau matan hela ba Vise tanba ema balu hahú dehan Vise envolve iha prosesu fó projetu US$18,000,000. 00 ba kompañia Esperansa Timor Oan (ETO). Oin sa senhor Vise nia reasaun?
Ema balu ne’ebé dehan ha’u envolve iha prosesu fó projetu ba dona Armandina nia oan ne’e, ema ne’e keta mehi karik tanba projetu ida ne’e diretamente ligadu Ministériu Finansas. Ha’u nein simu liafuan ruma husi Ministériu Finansas no ha’u rasik la hatene saida mak akontese. Tender halo ka la halo, ida ne’e halo ajustamentu de'it, negosiasaun de'it, indikasaun direita, single source, bazeandu ba kompeténsia saida, buat sira ne’e hotu ha’u la hatene. Mezmu ha’u haree duni iha ínternet iha bloku Timor Lorosa’e, ema akuza Primeiru Ministru dehan fó projetu US$18,000,000.00 ba nia família, maibé la hateten projetu saida.
To’o ohin loron informasaun ne’ebé ke ha’u rona husi li'ur katak Primeiru Ministru rasik hateten ba ministru sira atu labele fó projetu ba nia família Ida ne’e mak ha’u rona mas ida ne’ebé mak loos ha’u la hatene. Tanba ne'e ema ne’ebé dehan ha’u envolve diretamente iha prosesu ida ne’e, bele akuza ha’u diretamente no la’ós nia mak lori ha’u ba tribunál maibé ha’u mak sei lori nia ba tribunál hodi ba hetan lia loos.
Ha’u laiha envolvimentu mínimu no ha’u la hatene buat ida kona-ba ida ne’e. Loloos tuir ha’u nia knaar ne’ebé sai iha dekretu lei nó. 4 Marsu hodi nomeia ha’u ba Vise Primeiru Ministru, fó mai ha'u knaar ida mós maka halo supervizaun ba konstante renovasaun ministériu ninian nomeadamente aprovizionamentu ho kontratu s, mas to’o ohin loron kestaun aprovizionamentu nian halo iha ha’u nia kotuk de’it, kontratu sira ne’e nein ida lori mai ha’u hodi husu ha’u konkorda ka lae.
So kuandu Ministra Finansas dala ida nia ba férias maka ha’u sai hanesan Ministru Finansas Interinu, aprovizionamentu lori draf kontratu balu mai iha ha’u nia gabinete, balu ha’u haree loos balu la loos, ha’u husu esklaresimentu maibé to’o agora ha’u la simu esklaresimentu ida.
Ne’e mak situasaun iha governu nia laran. Pior liután atu ko'alia kona-ba sasaen sira hanesan ne’e, reuniaun mós sira la bolu ha’u atu partisipa. Ha’u bele hateten ba ita boot sira katak, ha’u rasik halo sujestaun ba Primeiru Ministru atu lori ba debate iha Konsellu Ministru hodi halo debate kona-ba atu halo revizaun ba aprovizionamentu.
Iha sujestaun ne’e ha’u propoin projetu s ne’ebé ke ho kuantia orsamentu to’o US$500,000,00 ministru sira iha kompeténsia atu fó aprovasaun. Entre US$500, 000.00 to’o US$3,000,000.00 Primeiru Ministru iha kompeténsia atu halo aprovasaun no husi US$3,000,000.00 ba leten ne’e kompeténsia Konsellu Ministru nian atu halo aprovasaun. Se ita halo hanesan ne’e ka pelu menus númeru sira ne’e besik saida mak ha’u propoin entaun konserteza ita evita projetu US$18,000,000.00 bele halo ho transparénsia no tuir lei.
Tuir informasaun ne’ebé ami hatene katak, kompañia Esperansa Timor Oan manan ona projetu lubuk ida, maibé agora ETO manan tan projetu US$18,000,000.00, tuir senhor Vise nia haree oinsa?
Ida ne’e monopóliu boot ida ne’ebé kontra ita nia konstituisaun. Hanesan ita hotu hatene katak, tanba konstituisaun bandu monopóliu maka to’o ohin loron governu sei diskute nafatin kontratu ho Timor Telkom, tanba labele iha eskluzividade de direitu iha rai ida ne’e. Ne’e duni se ETO manan ona projetu lubuk ida no agora manan tan projetu US$18,000,000.00, ne’e manipulasaun boot ida ba orsamentu povu nian.
Maibé ha’u la hatene manipulasaun sira mosu husi see. Projetu ne’e bele liuhosi tender mós ha’u la hatene koñesimentu, projetu ne’e publika iha jornál ka iha ínternet mós ne’e la'ós ha’u nia obrigasaun atu lee jornál hotu-hotu. Ha’u so bele fó koñesimentu ba sasaen hirak ne’e kuandu ha’u simu koñesimentu ofisiál, la'ós ha’u hatene fali informasaun hirak ne’e liuhosi jornál
Tanba ne’e ha’u hakarak hateten, projetu US$18,000,000.00 ba ETO ne’e sala boot ida no tuir loloos sala hanesan ne’e labele akontese. Ha’u bele hateten ba ita boot sira katak, oras ne’e Konsellu Ministru haree daudauk atu halo revizaun ba aprovizionamentu.
Tuir ha’u nia proposta, ha’u husu di’ak liu aprovizionamentu tenke hamriik mesak no labele iha kontaktu s ho Ministériu Finansas no Ministériu Finansas rasik labele iha kontaktu s funsionál ho emprezáriu sira, tanba Ministériu Finansas so hatene kontrola mak osan no hatene kontrola de’it mak impostu s Ida ne’e mak ha'u hakerek iha ha'u nia proposta, maibé proposta ne’e bele liu bele mós la liu.
Oras ne’e kompañia hamutuk 11 mak prepara hela atu hato’o protestu sobre kazu US$18,000,000.00?, saida Vise atu hato’o ba sira?
Hateten ba sira lori kedas ho provas ka testamunha ruma ne’ebé dehan ha’u mak aprova projetu ne’e. Maibé se sira hakarak hasoru ha’u, entaun sira hotu bele mai, mas ha’u bele dehan ba sira katak, ha’u laiha sangkut paut ho prosesu ida ne’e, so Ministériu Finansas mak kaer prosesu ne’e, maibé ha’u lee iha jornál katak anula tiha ona.
Ha’u hakarak hateten mós katak, kompañia ida naran ETO ne’e mós ha’u foin rona, tanba ne’e se projetu US$18,000,000.00 ne’e fó de'it ba ETO, entaun perigozu boot ida ba ita nia rain, perigozu mós ba governu tanba problema ida ne’e loke dalan ba ema atu akuza governu favorese monopóliu.
Dezde ita boot kaer pasta nu'udar Vise Primeiru Ministru ba Asuntu Administrasaun no Voa governasaun, kazu hira ona mak ita deteta?
Ha’u bele hatudu de’it surat atensaun ho surat despaxu hotu-hotu ne’ebé ha’u haruka ba Inspesaun Jerál ho ministériu sira, tanba talves ho surat ne’ebé ha’u hatudu ne’e ita boot sira karik sei hakfodak. Surat hirak ne’e ha’u haruka ba ministériu ida-idak mak iha responsabilidade atu foti desizaun, maibé se sira lakohi halo ha’u mós laiha meius atu toma desizoens ba sira.
Tanba ne’e, ita tenke komesa tinan foun ida ne’e ho esperansa, tanba foin daudauk iha Kuarta-feira semana kotuk, Primeiru Ministru halo deklarasaun ida dehan, komesa tinan 2010 ne’e Konsellu Ministru tenke funsiona ho dixiplina, maibé ita buka atu prioridade liu mak kualidade hodi hadi'a lalais sasaen sira ne’ebé mak ladi’ak.
Tan ne’e, ha’u iha esperansa katak, ministru ho sekretáriu estadu balu ne’ebé ke ladún partisipa di’ak iha Konsellu Ministru tanba dala ruma sira foin mosu iha meza Konsellu Ministru bainhira Konsellu Ministru atu remata ona soru mutu. Ha’u prontu koopera ho Primeiru Ministru atu hadi'a sasaen hirak ne’e so ke ita labele ko'alia de'it, ita tenke foti medida s ba ministru ka sekretáriu estadu balu ne’ebé la dixiplina.
Balu ita haree badinas duni maibé la'os hotu-hotu badinas tanba ita haree orsamentu 2010 ne’ebé aprova ona iha 31 Dezembru 2009, iha fulan Janeiru 2010 ne’e komesa aprova maibé to’o agora ministru hira mak sei férias. Agora mosu férias maibé ha’u rona katak nia ba halo operasaun ba nia saúde ne’ebé karik sira seluk mós hanesan ne’e.
Maibé loloos ne’e iha fulan Janeiru nia laran labele iha férias tanba governu atu halo renovasaun ba ita nia uma hodi implementa didi’ak projetu sira ne’e tanba tuir prinsípiu ne’ebé estabelese ona katak liu fulan Marsu projetu sira ne’e tenke preparadu hotu ona, maibé to’o agora ministru sira ne’e laiha, balu dehan ba li'ur tanba hetan autorizasaun maibé ministru hotu-hotu hetan autorizasaun ka lae.
Ha’u haree ministru balu ba li'ur beibeik, loloos ne’e nia haruka ninia Sekretáriu estadu ka ninia diretór jerál mak ba troka malu, la'os ministru mak tenke ba beibeik. se nune'e, iha tinan ida ne’e ita tenke hadi'a sasaen sira ne’e tanba hala'o vizita ba li'ur ne’e gasta orsamentu boot. I depois buat ida mak ita boot sira seidauk hatene maka kona-ba osan ba ferik ho katuas sira sa'e husi US$20.00 ba US$30.00. Ha’u halo avaliasaun ba osan ne’ebé fó ba ferik ho katuas sira iha tinan hirak liubá maizumenus ema 20 mill hanesan ne’e mak simu osan laiha direitu, tanba envez ita tau iha orsamentu osan ba ema hanesan 50 mill to’o ona tanba ita kompara osan tuir númeru 50 mill ne’e, maizumenus tinan ida osan juta ida mak lakon.
Bazeia ba dadus estatístika tinan 2004, tuir ha’u nia projesaun mai to’o agora, ha’u haree ferik ho katuas sira ho tinan mais 70 anus mak por volta 53 mill de'it entaun ita bele aumenta tan 7 mill para sa'e ba 70 mill. Husi ne’e ita bele haree katak, se karik ema 20 mill mak la simu ne’e signifika katak, fulan ida US$400 mill mak sai la tuir dalan. Se fulan ida US$400 mill sai la tuir dalan entaun tinan ida osan juta 4 atus 8 mak sai la tuir dalan.
Agora se tinan ne’e hasae tan ba US$30.00 kada ema, entaun tinan ida osan US$ 6 millioens mak sei sai la tuir dalan. Ne’e duni ha’u propoin ba Konsellu Ministru atu haree kestaun ida ne’e no Konsellu Ministru husu ona ba Ministériu Solidariedade Sosiál atu hatún tim ida ba halo inspesaun iha Timor laran tomak.
Maiske nune’e, Primeiru Ministru opta dalan ida ke di'ak liután maka hanesan, Ministru hotu-hotu sei tun ba aldeia iha Timor laran tomak hodi husu ferik ho katuas sira see mak simu ona, see mak seidauk simu, tanba ita lakohi osan fó ba ferik katuas sira ema seluk mak simu fali. Maibé ha’u iha esperansa katak, ba tinan ida ne’e situasaun sei muda uitoan, so ke foin mosu fali kestaun US$18,000,000.00 ne’e maka sala boot ida.
Saida maka Vise Primeiru Ministru hakerek iha proposta sobre Ministériu Finansas?
Iha ha’u nia proposta ba Ministériu Finansas ha’u dehan la’ós Ministériu Finansas mak halo fali aprovizionamentu tanba prosesu kona-ba tenderizasaun tuir ha’u nia proposta hateten kuandu tender Nasionál ministériu ida-idak bele halo, maibé tender internasionál tenke aprovizionamentu sentrál mak halo liuhosi komisaun independente ida. Maiske nune’e, ha’u hakarak afirma dala ida tan katak liuhosi 3 millioens de dollar ne’e kompeténsia Konsellu Ministru atu halo aprovasaun.
Saida maka Vise Primeiru Ministru ninia haree kona-ba kualidade projetu relasiona ho pakote referendum?
Ha’u haree projetu pakote referendu ba halo Estrada nian, kompañia la uza levantamentu tokografiku‘ate kompañia balu laiha BOQ, balu seluk uza fali dezeñu uma husi Lautem nian hodi ba halo uma iha Maliana i depois haluha troka naran Lautem ba Maliana, balu tan kuandu manan pakote Estrada nian envez halo uluk baleta maibé halo uluk Estrada. Buat sira hanesan ne’e mak halo kualidade infraestrutura iha Timor ne’e laiha.
Se ita ko'alia kona-ba infraestrutura, importante tebetebes maka planu urbanizasaun ho rede drainaizen nian principalmente ba sidade hanesan Dili, tanba ema Portugés sira planeia sidade Dili ne’e ba ema rihun 50 de'it mak hela tuir rede drainazen ne’ebé sira monta. Maibé iha tempu Indonezia númeru populasaun sa'e ba 120 mill maibé rede drainazen nafatin Portugés nian ate agora Timor ukun an mós ita nafatin uza rede drainazen Portugés nian.
Ne’e duni kuandu udan tun uitoan de'it sidade Dili ne’e hanesan tiha sidade mota laran. Uluk Kaikoli ne’e funsiona hanesan fatin depózitu bee husi fatin hotu-hotu, maibé to’o Indonézia nia tempu Kaikoli komesa nakonu ho uma no laiha rede drainazen foun to’o agora, entaun udan tun uitoan de'it Kaikoli ne’e hanesan tiha kolam boot ida.
Ha’u mós halo supervizaun ba projetu halo Estrada iha Kintál boot nian, ha’u haree baleta la tuir estandarte Tanba ne’e ha’u husu ba Konsellu Ministru atu haree lei orgániku Ministériu Infraestrutura nian tanba to’o agora sira servisu laiha lei orgániku ida hodi nune’e ema ida-idak servisu konforme sira nia hakarak.
Tuir ha’u nia hanoin Ministru Infraestrutura tenke badinas uitoan iha tinan ida ne’e. Iha tempu Indonézia, iha Estrada kuarta klase ita bele kompriende tanba sira okupa ita, maibé agora ita ukun ne’e ita labele halo tuir saida mak Indonézia halo, ita tenke tau iha oin kualidade projetu s. Hanesan Estrada iha Dili laran udan tun ona Estrada komesa kuak fali tanba kompañia lori de'it rai henek ba ateru Estrada kuak hafoin tau alkatraun. Servisu hanesan ne’e la’ós ema enjeñaria mak halo tanba ema enjeñaria labele halo servisu arbiru de'it
Tuir ami nia haree Prezidente da Repúblika preokupa tebetebes ho servisu Ministru Infraestrutura nian ne’ebé mak iha ezekusaun orsamentu tinan 2009 to’o fulan Outubru foin ezekuta 15% tuir Prezidente hateten. Oin saa Vise nia haree ba preokupasaun ne’e?
Ha’u bele hateten ba ita boot sira katak ha’u ladún konkorda ho kritériu avaliasaun husi Ministériu Finansas ne’ebé ke hasai de'it persentajen ezekusaun finanseira hodi haree liu see mak gasta hotu nia mak di’ak.
Tuir ha’u nia hanoin la'ós gasta hotu mak di’ak, tanba ezekusaun finanseira tenke hetan akompañamentu ho ezekusaun fízika katak, se ezekusaun finanseira hateten gasta sanulu entaun ezekusaun fízika mós tenke ekivalente ho sanulu. Se lae, ministru ida bele gasta hotu 100% maibé laiha ezekusaun fíziku entaun ministru ne’e tenke responsabiliza nafatin.
Tanba ne’e, Prezidente da Repúblika iha razaun kuandu nia preokupadu ho sistema infraestrutura. Ha’u hatene uitoan kona ba sistema infraestrutura tanba ha’u servisu nu'udar Governadór iha tempu Indonézia durante tinan sanulu. Iha tinan sanulu nia laran ha’u konstroi Estrada liu kilómetru rihun ida ho ponte hamutuk 55 ho orsamentu ne’ebé ki’ik.
Kompara ho orsamentu ita nia oras ne’e, ita bele halo Estrada ho ponte dala ida de'it iha tinan ida nia laran. Tanba ne’e ha’u husu ba Ministru Infraestrutura atu halo saneamentu hodi haree see mak servisu la di’ak muda ba fatin seluk ka hasai husi funsionáriu públiku hodi hatama fali ema foun ne’ebé iha kualidade servisu.
Tuir Vise nia haree, kazu korrupsaun boot liu mosu iha ministériu ne’ebé?
Ema hotu hatene katak iha Timor-Leste ne’e iha fatin tolu maka mosu korrupsaun boot liu. Fatin tolu ne’e maka Ministériu Finansas ho nia diresaun Prokurament no Alfándega, Ministériu Infraestrutura, Ministériu Justisa liuhosi Diresaun Terras no Propriedade. Ministériu hirak ne’e se ita forma iha ne'ebá sira mak iha primeira lena halo korrupsaun.
Oin saa vise bele hatene katak ministériu hirak ne’e halo korrupsaun?
Ha’u bele fó ezemplu alfándega nian hanesan ema importa karreta, tim inspesaun ba haree no hateten tuir regulamentu hotu karreta ne’e bele hasai maibé depois to’o iha diretór sira komesa hateten fali karreta labele hasai hodi husu fali tim inspesaun foun ida ba halo inspesaun. Depois tim inspesaun foun ne’e hato’o relatóriu dehan karreta bele hasai tanba buat hotu kompletu maibé diretór sira dehan karreta labele hasai, entaun labele hasai ne’e tanba saida.
Ita haree mós iha ponte kais ne’e kontentor nakonu demais, iha ne'ebá see mak iha ligasaun di'ak ho funsionáriu ka diretór sira entaun sira nia kontentor sai lalais. Seluk ne'ebé laiha ligasaun entaun tenke rai kleur iha portu no kuandu kontentor okupa fatin ona entaun na'in tenke selu. Se ema selu ona entaun ninia impaktu maka sasaen folin sa'e iha merkadu.
Tanba ne’e importadór sira kobra fali mai ita, atu ita mak selu hotu kedas. Agora kona-ba Diresaun Terras no Propriedade nian, ha’u husu lista ida kona-ba rai ne’ebé ke abandonadu ka estadu ho governu mak kontrola hodi fó aluga fali. Iha lista ne’e ha’u haree fatin balu mak la tama hanesan pertamina, otél timor, restaurante Vasco da gama no fatin balu tan mak la tama iha lista.
Entaun ha’u husu ba sira atu haree didi’ak lista ne’e no ha’u husu mós ba sira atu hato’o resibu kona-ba osan ne’ebé sira simu husi renda nian, maibé to’o ohin loron ha’u la simu resibu. Ha’u husu mós ba inspesaun jerál atu halo inspesaun globál ida ba diresaun terrras no propriedade para hatene oin saa sira nia prosesu atende povu.
I depois iha prokuramentu nian ita hotu hatene katak projetu s sira ne’e antes ema ida manan, ema ne’e hatene tiha ona katak nia mak sei manan no manan ho osan hira. Tan ne’e ha’u propoin ba Konsellu Ministru s atu halo investigasaun ida kontráriu hodi ita bele hatene ema sira ke sai riku ilegalidade.
Ha’u mós ko'alia ona ho Ministru Negósiu Estranjeiru Zacarias da Costa ne’ebé mak hetan ona konkordánsia ho governu Indonézia, Singapura ho Austrália atu halo akordu bilaterál ida hodi kontrola osan ne’ebé ema lori sai husi Timor-Leste. Ita tenke halo ida ne’e tanba osan iha timor sai hotu ba rai li'ur ate osan tau de'it iha mala hodi lori sai ba rai li'ur liuhosi VIP. Ita tenke kontrola ita nia osan tanba iha rai ida ne’e ema balu tenke ba oin, maibé ha’u hatene katak kuandu ha’u ko’alia hanesan ne’e ema balu la gosta.
Oin saa Vise nia haree ba Komisaun Anti Korrupsaun, karik komisaun ne’e bele kura moras korrupsaun iha rai ida ne’e?
Ha’u hakarak hateten de'it katak, komisaun ne’e sei labele funsiona iha fulan lima ka neen nia laran ate tinan ida mós komisaun ne’e seidauk bele funsiona. Se nune’e ita labele hein komisaun ne’e, ita tenke utiliza meius sira ne’ebé oras ne’e iha ona hodi kura moras korrupsaun. Ha’u rasik sei aprezenta ha’u nia planu luta kontra korrupsaun ba Konsellu Ministru iha fulan Fevereiru tinan ne’e.
Iha ha’u nia planu ne’e envolve ema hotu inkluindu jornalista, instituisaun nau goveramentais ho administradór sira. Primeiru Ministru rasik iha hanoin ida ke di’ak kona-ba fulan-fulan Inspesaun Jerál halo soru mutu ho inspesaun ministeriál hodi buka solusaun ba problema ne’ebé iha.
Aproveita tempu ne’e ha'u hakarak dehan ba ita boot sira katak, korrupsaun ne’e la’ós iha rai laran maibé ema sira halo korrupsaun ne’e ba tiha Indonézia ka ba Singapura ho Austrália mak sira simu osan iha ne'ebá. Balu seluk halo enkontru iha nasaun viziñu tolu ne’e.
Ha’u ko'alia hanesan ne’e tanba ha’u simu informasaun balu husi Surabaya, ema hateten
katak iha loron hanesan ne’e, fatin hanesan ne’e, ema hanesan ne’e halo enkontru ho ema balu hanesan ne’e ko'alia kona-ba asuntu ne’e. Ne’e duni ha’u hakarak hateten katak mundu ne’e kloot, imi bele ba halo reuniaun iha Bali mós ha’u iha Dili ha’u hatene.
Oin saa Viserei nia haree kona-ba problema rai iha Timor-Leste?
Problema rai ne’e hanesan problema sériu tebetebes, tan ne’e loloos problema rai nian tenke iha departamentu ketak ida ne’ebé dependente ba Primeiru Ministru atu hadi'a, tanba se atu rezolve problema rai ida ita tenke liuhosi kurva oioin, ne’e ladi’ak no pior liután laiha lei. Lei mós atu hasai tenke ba halo fali sosializasaun, sosializasaun ne’e ba lei, la’ós ba ba rona fali input husi povu tanba iha ona reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál, entaun sira maka portavós povu nian.
Tanba ne’e, loloos husu ba Parlamentu Nasionál ou haruka sira tun hotu, la’ós gasta osan barak hodi ba halo fali sosializasaun. (ts)
NEW MACH Lda Konsidera Tender
Mina EDTL Iha Manipulasaun
Dili, Tempo Semanál
Maski Governu liu husi Diresaun Nasionál de Aprovizionamentu fó sai ona rezultadu tenderizasaun projetu Suplay mina ba Eletrisidade de Timor Leste (EDTL) ne’ebé identifika kompañia Esperansa Timor Oan (ETO) sai hanesan vensedor, maibé desizaun ne’e hetan protesta no kritika makas husi emprezáriu sira seluk, tanba deskonfia iha indikasaun manipulasaun ba prosesu selesaun dokumentu s.
Kestaun ne’e sai duvida ba públiku, tanba ema balu hahú dehan lideransa balu envolve iha prosesu fó projetu US$18,000,000.00 ba kompañia ETO, ne’e duni iha loron Sesta feira liu ba, jornalista Tempo Semanál hakat ba iha Palasio da Governu hodi dada lia ho Vise Primeiru Ministru ba Asuntu Administrasaun no Voagovernasaun, Eng. Mário Viegas Carrascalão kona ba asuntu refere.
Liu husi dada lia ne’e, Vise Primeiru Ministru ba Asuntu Administrasaun no Voagovernasaun, Eng. Marito Viegas Carrascalão hateten, ema balu ne’ebé dehan ha’u envolve iha prosesu fó projetu ba dona Armandina nia oan ne’e, ema ne’e keta mehi karik tanba projetu ida ne’e diretamente ligadu Ministériu Finansas. “Ha’u nein simu liafuan ruma husi Ministériu Finansas no ha’u rasik la hatene saida mak akontese. Tender halo ka la halo, ida ne’e halo ajustamentu de’it, negosiasaun de’it, indikasaun direita, single source, bazeadu ba kompeténsia saida, buat sira ne’e hotu ha’u la hatene.”
Responde kona ba desizaun hirak ne’e, Diretór kompañia NEW MACH. Lda Domingos Sitorus hateten, Nu’udar sidadaun Timor ema hotu iha direitu para tuir konkursu públiku ne’ebé hala’o husi Governu, inklui Kompañia Esperansa Timor Oan (ETO) ne’ebé manan ona tender Suplay mina EDTL. Maibé, hare fila fali ba prosesu tenderizasaun, hatudu iha monopóliu no manipulasaun makas, tanba kompañia ETO hetan ona projetu husi Governu hamutuk 5 mak hanesan, transporte tula Mina EDTL nian iha Distritu 13, hetan kupaun enxe mina ba karreta Governu iha parte Leste durante tinan 3, fornese mina ba Ospitál Saúde iha Distritu, fornese mina ba Prizaun Distritu Dili no Ermera no mós fornese mina ba Distritu Oekusi, maibé agora daudaun kompañia refere hetan tan Suplay of HSDT FULL ba EDTL.
“Ho razaun hirak ne’e, ami kompañia Timor oan sira seluk konsidera, prosesu tenderizasaun fornese mina ba EDTL iha indikasaun manipulasaun no monopóliu makas, tanba hanesan timor oan ami sente la iha direitu atu partisipa iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian “konfesa Diretór Kompañia NEW MACH Domingos Sitorus ba Jornál Tempo Semanál iha Otél Ventura Sábadu foin lalais.
Ho liman hatudu hela ba dokumentu s teknikal proposal ne’ebé hatuur hela iha meza leten, diretór ne’e klarifika ho oin hamnasa katak, tuir loloos Governu tenke hare didi'ak prosesu tenderizasaun, atu nune’e la iha ema ida mak bele monopóliu no hala’o manipulasaun ba prosesu tenderizasaun, hodi nune’e bele fó mós oportunidade ba kompañia sira seluk ne’ebé seidauk hetan oportunidade husi Governu atu kaer projetu, la’ós fó ba kompañia ne’ebé hetan ona projetu barak husi Governu mak kaer nafatin.
Tuir esplikasaun husi diretór kompañia NEW MACH katak, dala barak mosu problema kona ba mina ne’ebé enxe ba tanke EDTL nian, tanba dehan mina hirak ne’e sempre kahur nafatin ho bee to’o 50 ton, nune’e mós informasaun seluk dehan katak, mina ne’ebé tula ba Distritu dala barak la to’o iha ne’ebá, tan ne’e kompañia NEW MACH mosu hodi hola parte iha konkursu ida ne’e para bele kolabora ho Governu hodi Suplay mina.
Kompañia NEW MACH sei kaer metin ninia prinsípiu no sei la sees an husi pertamina estranjeiru, tanba iha Timor pertamina mak Suplay mina ho kuantidade di’ak no ninia presu tuir estandar internasionál Ami sente duvida ho presu 0,75 ne’ebé kompañia ETO aprezenta, tanba presu pertamina nian bazeia ba presu internasionál ho teks 0,78, maibé oinsá kompañia ETO bele halo ‘penawaran’ 0,75 ho orsamentu U$ 18 juta dolar Amerikanu ne’ebé kontráriu ho presu internasionál.
Maski kompañia ETO halo ‘penawaran di bahwa harga estandar internasionál’, maibé Governu presiza hatene mina ninia kualidade no kuantidade ne’ebé kompañia ETO atu fornese ba Governu ho presu ne’ebé baratu, tanba selae sira bele halo ‘penawaran’ ho presu baratu, maibé ba sosa fali mina ne’ebé la iha kualidade di’ak no to’o ikus estraga fali jeradór sira.
Klaru katak, ema bisnismen hakarak buka manan la’ós atu lakon, ne’e duni karik buat hirak ne’e bele akontese mós, maibé ba kompañia NEW MACH lakohi buat hirak ne’e atu akontese, tan ne’e sira ninia presu bazeia nafatin ba presu internasionál ne’ebé iha.
“Presu ne’ebé kompañia NEW MACH aprezenta 0,78 ho orsamentu 18,672,000.00, ne’e duni ami labele halo manipulasaun hasoru Governu hodi halo ‘penawaran’ oin seluk depois ba buka fali mina iha Surabaya ka fatin seluk ne’ebé ninia presu iha 0,78 nia okos” esklarese diretór kompañia NEW MACH
Tanba konsidera desizaun husi aprovizionamentu iha indikasaun manipulasaun, ne’e duni diretór kompañia NEW MACH husu ba Governu atu avalia fila- fali desizaun ne’ebé fó sai iha jornál Timor Post iha Kuarta feira, 6/1/2010 kona ba tenderizasaun fornese mina ba EDTL ne’ebé manan husi kompañia ETO.Atu dehan katak, kompañia ETO prenxe kritériu ka lae, la’ós ami nia kompeténsia, maibé ekipa aprovizionamentu mak bele hatudu faktu s katak, kompañia ne’ebé la prenxe kritériu no ne’ebé mak prenxe kritériu, tanba Governu liu husi Diresaun Aprovizionamentu mak fó sai kritériu kona tender nian.“Maski iha prosesu tenderizasaun nia laran Governu fó sai kritériu barak-barak, maibé tanbasá iha prosesu selesaun dokumentu s sira la lee sai hotu kritériu kona ba fasilidade, kualidade no mós ‘harga penawaran’, maibé fó sai de’it mak Did Security, selu taxa no mós kompañia mate ona ka sei moris”
Diretór ne’e ho lian makas hodi protesta sistema serbisu aprovizionamentu nian, tanba tuir loloos buat ne’ebé hakerek iha profail kompañia tenke fó sai hotu ba públiku, atu nune’e públiku bele hatene katak, kompañia ho naran hanesan ne’e mak prenxa kritériu no kompañia ida ne’e mak la prenxe kritériu atu nune’e bele klaru, maibé realidade la iha no hateten de’it katak kompañia tolu mak prenxe kritériu mais to’o ikus derrepente rona katak Nilton Gusmão mak manan.
Kompañia ETO monopóliu totál prosesu ida ne’e, tanba prosesu ne’e iha indikasaun manipulasaun husi Aprovizionamentu hodi halo diskriminasaun hasoru kompañia sira seluk, tanba konsidera kompañia sira seluk la iha direitu.
“Ami la iha faktu s hodi akuza katak, kompañia fó ‘sogokan’, maibé parese iha ‘kordinasi’ ne’ebé ema sempre dehan ‘kopi, rokok disamping ada nasi’ hafoin ita bele ko’alia buat ruma, ne’e duni ita la hatene iha sogokan ka lae, maibé ida ne’e segredu Nilton ho Aprovizionamentu, maibé karik sai hanesan ne’e mós ami labele akuza tanba la iha faktu s”s”tenik diretór refere ho lian neineik
prosesu selesaun dokumentu s sai hanesan ezijénsia prinsipál ba kompañia NEW MACH, tanba tuir sira prosesu selesaun ba dokumentu s tenderizasaun la justu, ne’e duni tenke avalia fila-fali.
Uluk Diretór Jerál Aprovizionamentu Francisco C. Soares hateten, “se kuandu imi lori mina husi Singapura, ami sei ba to’o iha Singapura hodi husu tuir katak, mina ne’ebé ita boot sira hatama ne’e iha kualidade ka lae, nune’e mós nia rasik hateten, se imi fó mina di’ak ba Governu konserteza Governu sei fó osan ba imi, ne’e duni agora ha’u hakarak husu ba Francisco, mina iha ne’ebé mak fa’an ho 0,75 bazeia ba ‘penawaran’ kompañia ETO nian no mós iha kualidade di’ak ka lae” konta tuir Diretór kompañia NEW MACH
Ho fiar an Domingos garantia katak, mina ne’ebé kompañia NEW MACH atu fornese sei mai husi pertamina, inklui mós fasilidade no ‘penawaran harga’ husi pertamina tuir estandar internasionál, tanba Primeiru Ministru rasik mós hakarak mina tenke kualidade di’ak no iha fasilidade kompletu hafoin bele fornese ba governu atu nune’e labele estraga jeradór no problema sira seluk hanesan ahi mate.Dala barak mina balu la tuir estandar no la iha kualidade, maibé Governu taka matan hodi simu de’it depois jeradór aat mak foin dehan mina la di’ak, ne’e duni Governu liu husi Ministériu Turizmu Komersiál Indústria tenke kontrola presu no kualidade mina.
Ita labele hare ba presu ne’ebé baratu, maibé tenke hare ba kualidade mina antes atu uza ba karreta, jeradór no sasaen sira seluk, tanba kuandu ita uza mina ne’ebé la di’ak konserteza neineik – neineik mesin sira sei aat hotu, tanba ninia densitiu ho temperatura la hanesan. Por ezemplu mina iha Indonézia ninia densitiu ho temperatura la hanesan mina ne’ebé iha Austrália, inklui Timor Leste, tan ne’e governu tenke tau matan ba kualidade no kuantidade mina no se bele Governu kria laboratóriu ida hodi nune’e kompañia ne’ebé de’it mak manan tender no hatama mina tenke cek liu husi laboratóriu hodi nune’e bele deteta katak, mina ne’ebé tama iha kualidade ka lae no tenke foti ninia sample antes atu fornese.
“tuir loloos prosesu tenderizasaun hala’o iha loron 23 fulan Novembru 2009, maibé tanbasá sira muda fali ba loron 4 Dezembru 2009 entaun ami deskonfia karik akontese buat ruma iha prosesu tender nia laran”
Ho laran duvida tebes eis rezisténsia ne’ebé agora kaer hela pasta diretór iha kompañia NEW MACH esplika ba jornalista Tempo Semanál katak, loos duni hare ba prosesu tenderizasaun ne’ebé iha, parese diretór aprovizionamentu Francisco Soares iha intensaun atu hamonu Maun boot Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão nia dignidade.
Ita hotu hatene katak, diretór kompañia ETO Nilton Gusmão hanesan PM Xanana ninia subrinu, tan ne’e, karik Francisco hakarak halo planu hodi fó nafatin projetu ba kompañia ETO atu nune’e bele hamanas ema seluk nia laran hodi destrui estabilidade iha nasaun ida ne’e hodi dehan PM fó projetu ba ninia família .
Kuandu situasaun iha nasaun ne’e greve konserteza sei hamonu PM Xanana nia dignidade, tanba Governu AMP PM Xanana mak lider a. “Ho razaun hirak ne’e hotu, nu’udar ema rezisténsia ami kontra sistema serbisu aprovizionamentu, ne’e duni ezije ba Governu se bele karik projetu refere labele fó ba kompañia ETO maibé fó ba kompañia seluk”
Tuir eis rezisténsia ne’e, hahalok ne’ebé diretór Francisco halo hanesan, ‘suatu kesengajaan’, tanba nia rasik hatene, agora daudaun kompañia ETO kaer ona projetu lima, maibé ho razaun saida sira hakarak fó nafatin projetu ba kompañia ETO no pi’or liu presu ne’ebé kompañia ETO aprezenta kontráriu ho presu pertamina “Klaru katak,ida ne’e ‘suatu kesengajaan’ ne’ebé Francisco halo hodi bele sunu ema seluk nia laran para hato’o protesta no kritika ba prosesu tenderizasaun ne’ebé dehan iha indikasaun familiarizmu, maibé hanesan ema rezisténsia ne’ebé kaer kompañia ami sei kontra hahalok hirak ne’e”tenik diretór kompañia NEW MACH hodi fó hanoin ba Diretór Francisco
hanesan emprezáriu Timor ne’ebé hola parte iha konkursu, diretór kompañia NEW MACH hakarak husu ba PM Xanana katak, PM Xanana hatene ka lae kompañia ETO kaer projetu lima, ne’e duni sekarik desizaun tenderizasaun ba mina EDTL ne’e PM mak foti, konserteza PM Xanana hatene tanba dala barak nia mak dehan labele halo monopóliu, maibé kompañia ETO halo monopóliu ka lae tanba agora daudaun nia kaer ona projetu lima no aumenta ida ne’e hamutuk 6
Kompañia ETO mós hetan suporta mina husi pertamina hodi fornese ba karreta Governu, tanba bazeia ba akordu ne’ebé iha sira foti mina husi pertamina depois pertamina fó PO ba sira, maibé realidade to’o agora sira foti de’it mak bensin no sira nunka ba foti solar husi pertamina.
“Sekarik durante ne’e sira nunka ba foti solar iha pertamina, entaun solar ne’ebé sira enxe ba kureta governu nian foti husi ne’ebé o iha kualidade ka lae, tanba uluk sira manan tender hodi enxe mina ba karreta Governu nian dehan katak, sira ba foti mina husi pertamina, mais realidade sira foti de’it mak bensin, entaun signifika katak prosesu refere iha mós manipulasaun” hakotu diretór kompañia NEW MACH.
Saturnino : “Ha’u Hein Esplikasaun Husi PM”
Prosesu tenderizasaun ne’ebé tuir loloos hahú iha loron (23/11/09) la konsege no hahú fali iha loron (4/12/09) ne’ebé kompañia sanulu resin hitu mak tuir no kompañia lima la tuir kritériu maibé kompañia sanulu resin rua ne’ebé pasa iha administrasaun Hafoin rona informasaun ne’ebé publika iha jornál katak, kompañia Esperansa Timor Oan (ETO) mak avansa ho valór orsamentu U$ 18 Juta , “ ami husi kompañia Timina Fuel sente duvida, tanba ami avansa ho U$ 16 juta no kompañia balun avansa ho U$ 15 juta ho presu ne’ebé hanesan. maibé tanba saida U$ 18 juta mak manan “haktuir ho oin triste husi Diretór kompañia Timina Fuel Saturninu F. Gomes ba jornalista TS iha ninia knaar fatin Pante Kelapa Sesta feira (9/1/2010).
Nia hatutan, agora kompañia ETO sei fornese mina ba karreta governu durante tinan tolu ho kompañia AITULA, karik ami sira ne’e la iha kapasidade atu servisu, ne’e duni Governu fo nafatin projetu ba kompañia ne’ebé hetan ona projetu hodi kaer nafatin.
Se karik governu dehan ema ida de’it mak manan, entaun lalika haruka ema seluk atu mai tuir tender, ne’e duni ha’u sei buka meius atu husu loos ba maun boot, tanba dehan desizaun ikus mai husi maun boot, ne’e duni ami sei esforsu an atu hasuru malu ho maun boot.
Nia fó Ezemplu hanesan kompañia Pualaka ne’ebé iha problema, maibé manan ho susesu no mina nunka failha mais tansá ami sira ne’e labele hetan, tanba ha’u lakon dala rua tiha ona.
Hanesan tender ida uluk ami na’in haat mak tuir, maibé too ikus kompañia Pualaka mak manan ho U$ 20 juta, maibé husi parte governu dehan labele avansa ho osan ne’ebé boot liu tanba ita nia nasaun sei foun ne’e duni ita tenke redús uitoan maibé too ikus 20 juta mak manan. “dehan Saturninu ho duvida s
“ha’u mós la hatene ami nia frakeza iha ne’ebé, tanba to’o agora ami nunka komprende no seidauk iha esplikasaun ida ke klaru, ami la’ós halo protesta ba governu, maibé ami ezije ba governu no husu lideransa másimu iha nasaun ida ne’e atu klarifika katak desizaun ne’e husi maun boot ka lae, tanba ami hakarak hatene loloos, se karik desizaun ne’e hanesan ne’e duni entaun ami prontu atu kolabora hamutuk ho governu. “Saturnino fó hanoin.
Hataan ba pergunta s ne’ebé hateten, prosesu tenderizasaun Suplay mina ba EDTL Vise PM Mário Viegas Carrascalão mak toma responsabilidade no nia mak foti desizaun kona ba se mak manan, maibe diretór ne’e responde, “sin, ami nu’udar emprezáriu ne’ebé tama ona ba iha prosesu selesaun, tanba ne’e ami hakarak hetan esplikasaun klaru kona ba ami nia frakeza.
Klaru katak, kritériu husi governu ninian ami prenxe hotu no liu husi selesaun dokumentu s husi administrasaun, ne’e duni ami hakarak hetan esplikasaun ne’ebé klaru kona ba prosesu ida ne’e, tanba ba ami manan ka lakon normál, maibé se bele karik fó mós tempu ba timor oan sira seluk ne’ebé seidauk hetan oportunidade, “Ita hotu hatene katak, maun boot nia hakarak tenke fahe hanesan ba kompañia timor oan hotu atu nune’e labele fó tempu ba ema husi nasaun seluk se lae osan sai hotu ba li’ur”
Tuir informasaun ne’ebé ami rona, kompañia ne'ebé la liu husi administrasaun sira tau hanesan ‘cadagan’ ne’e duni agora ami sente duvida s kompañia ne’ebé de’it, maibé tanbasá mak kompañia ne’ebé manan tiha ona sei manan nafatin.
Karik ita boot sira deskonfia iha buat ruma ke la loos? Sin, ha’u deskonfia uitoan tanba uluk ha’u tuir mós nune’e, ha’u númeru 2 maibé kompañia Pualaka ne’ebé hetan númeru 4 mak manan, ha’u tuir nafatin prosesu to’o fulan Outubru, maibé derrepente ha’u rona iha loron 9 de Setembru kompañia Pualaka asina tiha ona kontratu, ne’e tanba saida..?
Nia esplika liu tan, kona ba kritériu dehan katak, tenke prepara mina hanesan buat ne’ebé sira hato’o iha kritériu laran, se la’ós ida ne’e entaun labele tuir. Tanba governu mak husu entaun tenke halo tuir, agora ba ninia presu ne’e hanesan no ami iha mós ‘esplus’ no agora depende ba ninia ‘keuntungan’ tanba ami mós hare no akompaña, ne’e duni kona ba presu ami tuir estandar ne’ebé iha ita nia nasaun, maibé tanba saida kompañia ne’ebé ho presu boot mak manan fali.
refinaria tolu ne’e, ha’u prenxe hotu, tanba ha’u iha ‘pendaratan kapal’ hanesan iha Tibar no mós iha karta de lisensa (surat ‘ijin) ne’ebé fó sai iha tinan 2004 ho durasaun fulan neen to’o tinan ida.
Maski ha’u tuir tender dala rua ona maibé ha’u nunka manan, ne’e duni to’o agora ha’u la hetan oportunidade atu fornese mina ho porsentu boot ba governu, tan ne’e tuir ha’u nia hare iha manipulasaun. Maibé ha’u lahatene sira nia ‘penilaian ne’e oinsá, tanba tuir loloos ha’u mós iha diretu atu hetan, ne’e duni nu’udar timor ha’u triste tebes-tebes tanba ema ne’ebé manan tiha ona sei manan hela de’it, mais ha’u nunka manan, karik tanba ami la iha aman sarani ne’e duni ami labele hetan oportunidade atu manan.
Relasiona ho ezijénsia hirak ne’e, iha loron Sesta Feira, 8/1/2010 tuku 10:15 otl Jornalista Tempo Semanál na’in rua hakat ba edifísiu kompañia Esperansa Timor Oan (ETO) iha Taibesi xina rate Dili, ho objetivu atu inter vista Diretór kompañia, maibé tuir funsionáriu kompañia ETO ne’ebé atende Jornalista Tempo Semanál iha momentu ne’ebá hateten, Diretór la iha fatin, ne’e duni Jornalista Tempo Semanál fila kedan. Maibé, iha tuku 15 :40 otl Jornalista Tempo Semanál hakat fali ba edifísiu kompañia ETO mais diretór la iha nafatin. Iha loron hanesan Jornalista Tempo Semanál hakat ba edifísiu Diresaun Nasionál de Aprovizionamentu hodi husu klarifikasaun husi Diretór Aprovizionamentu Francisco C Soares, maibé ninia sekretaris hateten diretór ba Indonézia.
Tanba la konsege inter vista ho diretór kompañia ETO iha Sesta Feira, ne’e duni iha loron Sábadu, 9/1/2010 tuku 10:30 otl Jornalista Tempo Semanál hakat dala ida tan ba edifísiu kompañia ETO, maibé Diretór refere la iha nafatin, ne’e duni to’o notísia ne’e ami hatún seidauk iha komentáriu husi diretór kompañia ETO no Diretór Aprovizionamentu.(ts)
Saturday, 30 January 2010
Wednesday, 20 January 2010
Diak liu ko'alia kuaker liafuan duke tan ba Lian Fuan Portuges suku ami ibun
Diak Liu hili Lian seluk atu ami bele ko'alia ema kompriende duke tauk la ko'alia lian oficial hodi taka ami ibun. Ami ho haraik an atu dehan deit katak timor Leste ukun an ona no rai ne'e iha ninia lian no kultura. Ami la'os mai husi Portugal no ami mos la'os cidadaun Portugal.
Ba belun ne'ebe preokupa ho uzu lian. Dahuluk liu ami iha Tempo Semanal Maioria so hatene deit maka lian Tetun, Manbae, Makasa'e, Waima'a, Galolen, Midiki, Naueti no Inglesh Uitoan. Husi ami nain 26 ne'e nein ida maka hatene ko'alia ka hakerek lian Portuges maiske Asembleia konstituante deside ona lian Portuges hanesan lian oficial. Ami hatene katak ami moris iha faze ida ne'ebe kolonializmu portuges halai ona husi Timor Leste tan ba TAUK invazor Indonesia. Ami triste tebe-tebes ho atetude ne'e maibe ami mos agradese tan ba sira halai hodi nune'e ami mos bele hetan oportunidade atu estuda se lae karik ohin ami mos sa atan hela nafatin ba dominasaun kolonializmu Portuges sira nian. Ami hatene no ami mos hetan esperiencia at tebes husi Indonesia ninia tropas. Ohin Timor Leste ukun rasik an ona ami nia asembleia constituente hili lian Portuges hodi sai lian oficial. Ami mos vota duni ba hili ami nia reprezentante ne'ebe tu'ur iha asemblia konstituante maibe sira deside lian oficial ne'e la reprezenta ami nia hakarak. Maibe la buat hakarak ka lakohi ami tenke aceita mais la'os signifika katak ami tenke mos ko'alia. Ami lahatene ne'e fali. Bele tan istoria maibe la signifika katak obriga ami hotu tenke ko'alia lian kolonializmu sira nian. Ai nai Timor oan nia avon sira sai atan ona la too ohin obriga ami ata atu sai atan ba lian Portuges??????
No way....no Way...No Way...kala asembleia konstituante sira maka dukur bele mehi sala hili tiha lian fuan Portuges sai hanesan lian Portuges atu halo ami nonok.
Deskulba ami hanoin katak diak liu ami halo noticia iha lian sa ida de'it maka presiza atu facilita ami nia sani nain balun duke tauk la hatene lian oficial be la konsege halo netik noticia ruma.
Obrigado
Ba belun ne'ebe preokupa ho uzu lian. Dahuluk liu ami iha Tempo Semanal Maioria so hatene deit maka lian Tetun, Manbae, Makasa'e, Waima'a, Galolen, Midiki, Naueti no Inglesh Uitoan. Husi ami nain 26 ne'e nein ida maka hatene ko'alia ka hakerek lian Portuges maiske Asembleia konstituante deside ona lian Portuges hanesan lian oficial. Ami hatene katak ami moris iha faze ida ne'ebe kolonializmu portuges halai ona husi Timor Leste tan ba TAUK invazor Indonesia. Ami triste tebe-tebes ho atetude ne'e maibe ami mos agradese tan ba sira halai hodi nune'e ami mos bele hetan oportunidade atu estuda se lae karik ohin ami mos sa atan hela nafatin ba dominasaun kolonializmu Portuges sira nian. Ami hatene no ami mos hetan esperiencia at tebes husi Indonesia ninia tropas. Ohin Timor Leste ukun rasik an ona ami nia asembleia constituente hili lian Portuges hodi sai lian oficial. Ami mos vota duni ba hili ami nia reprezentante ne'ebe tu'ur iha asemblia konstituante maibe sira deside lian oficial ne'e la reprezenta ami nia hakarak. Maibe la buat hakarak ka lakohi ami tenke aceita mais la'os signifika katak ami tenke mos ko'alia. Ami lahatene ne'e fali. Bele tan istoria maibe la signifika katak obriga ami hotu tenke ko'alia lian kolonializmu sira nian. Ai nai Timor oan nia avon sira sai atan ona la too ohin obriga ami ata atu sai atan ba lian Portuges??????
No way....no Way...No Way...kala asembleia konstituante sira maka dukur bele mehi sala hili tiha lian fuan Portuges sai hanesan lian Portuges atu halo ami nonok.
Deskulba ami hanoin katak diak liu ami halo noticia iha lian sa ida de'it maka presiza atu facilita ami nia sani nain balun duke tauk la hatene lian oficial be la konsege halo netik noticia ruma.
Obrigado
Sunday, 10 January 2010
Getting Tough on Corruption
Timor Leste President, Jose Ramos Horta, says corruption is rampant in the the government ministries responsible for Customs, Procurement, Public Works and Rice Distribution. He promises to get tough on corruption in 2010. Interview: Bruce Honeywill, narrated by Jose Belo.
Saturday, 9 January 2010
Flash Flooding in Dili
Wet Season storms have caused damage to housing in some areas of Dili. Fresh from Copenhagen, the Minister responsible for the Environment - Joao Mendes Goncalves - says flooding caused by erosion is becoming a major problem in Timor Leste.
Tuesday, 5 January 2010
PNTL Shooting
There was tension on the streets of Dili following the shooting of a young Timorese man at a party in Dili on 28 December. Security was increased throughout the city as the President and Prime Minister talked with the grieving family in an attempt to calm the tension. Civil society members are calling for a review of the activities of the Timor Leste police force (PNTL) and call for improved and increased training for PNTL members with a focus on compassionate community policing.
Big Hopes for Tourism
Timor Leste Minister for Tourism, Gil Alves, says tourism is planned to be one of the pillars of the nation's economy - second only to oil and gas.
Contractors Protest in Dili
At the end of the 2009 business year, contractors from all over Timor Leste gathered in Dili to protest late payments and missing percentages of payments adding up to many thousands of dollars. Jose Belo reports.
Monday, 14 December 2009
Xanana Hili Adérito Kombate KKN Opozisaun kontra hodi foo tempu Haburas KKN
TEMPO SEMANAL TV
Dala tolu ona maka Parlamentu nasionál la konsege ezerse sira nia funsaun tan ba Maioria Membru Parlamentu nasionál husi bankada Fretilín falta ka la marka prezensa iha plenária tuir lei ne'ebé sira rasik maka aprova kona ba eleisaun komisáriu ba KAK. Xefe bankada PUN, Deputada Fernanda Borges lamenta ho situasaun ne'e. Tuir planu Parlamentu sei diskute hikas opsaun ba eleisaun komisáriu KAK ninian. Hanesan membru parlamentu ida haktuir ba jornál ne'e katak PN sei hare nafatin dalan atu partidu opozisaun hola fatin maibé, “se maka sira la kohi tuir entaun ami tenke halo mudansa ba lei. Tan ami iha opsaun rua de'it ona ida Fretilín muda sira nia pozisaun ou ida seluk ami sei halo mudansa ba lei KAK husi maioria absoluta ba maioria simples hodi hili tiha komisáriu ida para tau matan netik ba KKN iha governu ninia laran. Se lae partidu opozisaun maka loron-loron kanta hela de'it korrupsaun maibé sira la iha boa vontade,” informa deputadu ida husi bloku AMP ne'ebé husu atu labele foo sai lai ninia naran ho partidu.
Tuir lei Parlamentu nasionál ninia deputadu sira presiza ezerse sira nia funsaun ho votu demokrátiku bele kontra ka a favór maibé daudaun parlamentu nasionál halo esforsu dala tolu ona no tuir deputada PUN katak, “Parlamentu nasionál hahú lakon atu servisu hamutuk hodi luta kontra korrupsaun no tane aas interese povu nian nu'udar interese nasionál ida,” dehan deputada Borges ba jornál Tempo Semanál iha Dili (10/12)
“Parlamentu nasionál la iha seriedade atu luta kontra korrupsaun maibé ita kria fali obstakolu ba eleisaun komisáriu ne'ebé forte hanesan Adérito de Jesus Soares.”
Deputada PNU ne'e deskonfia Fretilín ta'uk atu Timor Leste iha komisáriu ida ne'ebé forte hanesan Adérito de Jesus Soares tan ba tuir lei ninia rekizitu DR. Soares prienxe kritériu hotu.
“Ha'u hanoin sira ta'uk karik komisáriu ne'e forte duni atu halo investigasaun ba alegasaun korrupsaun sira ne'ebé mosu iha governu Fretilín ninian no governu agora ninian moos.”
Tuir lei KAK ninia Governu maka indika kandidatura ba komisáriu KAK no aprezenta ba parlamentu nasionál hodi halo votu nomeasaun maibé presiza prezensa trés kuatru deputadu sira. Maibé Fretilín uza lei ida ne'e hodi husi korrupsaun nani livre tan ba dezde lei KAK aprova iha Parlamentu nasionál ho votu s maioria automatikamente Provedoria dos direitu s umanu s moos para kedan atu simu keixa kona ba korrupsaun ninian. Nune'e duni fulan tolu ona Parlamentu nasionál taka odamatan Provedoria atu atende keixa KKN iha TL. Nune'e deputada Fernanda deskonfia katak bankada Fretilín indireitamente loke dalan ba haburas korrupsaun iha TL. “Fretilin hakarak husi vaka ida ne'e hanesan moos loke dalan ba haberan Korrupsaun iha TL, tan enkuantu parlamentu aprova lei KAK proderia moos la autoriza ona atu simu keixa korrupsaun ninian,” dehan deputada ne'e.
“Ha'u hanoin ita agora iha situasaun atrapalla nia laran tan desizaun la'ós ona bazeia ba lei s no regra s ninian maibé agora bazeia fali ba polítika pasadu entre Fretilín, Fretilín Mudansa ho CNRT. Nune'e nasaun ne'e ita atu lori loos ba ne'ebé?”
Deputada ne'e moos informa ba Tempo Semanál katak tuir buat ne'ebé nia hatene sei mosu dalan rua de'it atu hodi rezolve situasaun ne'e maka, “Fretilín muda sira nia pozisaun hodi kolabora atu marka sira nia prezensa ou deputadu AMP sira sei halo mudansa ba lei KAK ho prezensa trés kuatru (49) tun ba maioria simples ho 33 deputadu.”
Iha loron 4 fulan Dezembru dadeer tuku 10.00 koru plenária la to'o nune'e Fernando Lasama muda sesaun ba lokraik tuku 15.00 maibé la hetan nafatin koru maka muda ba iha loron kuarta (09/12) mas aat liu tan ba deputadu sira barak liu maka falta.
Iha Kuarta Dadeer Kadeira ne'ebé partidu polítiku sira hadau malu iha eleisaun 2007 hodi soran povu ate sunu malu uma ne'e barak maka sei mamuk la'ós tan ba povu seidauk hili sira nia reprezentante maibé hafoin hetan tiha fiar husi povu deputadu sira dala barak hare liu ba interese partidária no individuál duke tane aas povu no nasaun ninia interese. Fretilín ezije atu governu ho parlamentu viola lei KAK artigu 7 mak determina kona ba komisáriu KAK, alínea 1, ne'ebé dehan,”
komisáriu ne'e aponta husi Parlamentu nasionál bazeia ba rekomendasaun husi governu....” nune'e moos tuir artigu 34 define kona ba apontamentu ba komisáriu dahuluk dehan, “hafoin de loron 60 halo publikasaun ba lei ne'e, governu tenke rekomenda eleisaun ba komisáriu ne'e mai parlamentu nasionál.”
Hafoin de soru mutuk ho bankada parlamentár sira Lasama informa ba públiku liu husi jornalista sira katak, “Ami ko'alia kona ba lei, lei hateten klaru, katak governu maka aprezenta kandidatu mai i ami ko'alia moos kona ba konteúdu lei ida ne'e. Lei ne'ebé atu regula servisu komisáriu ba komisaun Anti Korrupsaun ninian ke forte tebetebes. Nune'e duni Lasama hein katak hafoin aprova tiha lei renumerazasaun ba majistradu no defensór públiku, deputadu sira husi opozisaun moos bele tuur hamutuk iha plenária laran hodi prienxe 49 deputadu s tuir lei hateten para nune'e sira bele ba iha votasaun. Presidente PN ne'e hateten katak deputadu sira maka bele hanorin demokrasia ba povu liu husi sira nia prezensa iha pn hodi dehan lae ou hakarak ba kandidatura DR. Adérito ninian.
Iha lei KAK la alínea ruma maka temi netik atu hili komisáriu ida presiza iha negosiasaun no diálogu tan ba la konkorda ho proposta ulun boot governu ne'ebé kandidata DR. Adérito de Jesus Soares ulun boot KAK ninian. Hare ba lei ne'ebé deputadu sira ne'e rasik maka diskute no aprova hatudu momoos katak PM Xanana la'o tuir duni lei KAK ninian hodi propoin ema maka tuir kritériu lei ne'e haruka. Deputadu sira maka halo lei karik haluha hodi sani hikas lei KAK ninian maibé lei ne'e la sita uitoan moos kona ba Governu Propoin no presiza atu halo konsulta ka negosiasaun ho partidu opozisaun. Tuir fonte s Tempo Semanál ninian bankada Fretilín hakarak obriga Governu hodi viola lei KAK.
Husu kona ba deklarasaun Xefe bankada Fretilín ne'ebé dehan Governu hakarak impoin de'it ninia hakarak ba Parlamentu Fernando Lasama (04/12)hateten katak, “ha'u hanoin ko'alia ba malu, buat ne'e la'o i la iha regulamentu ofisiál ida katak buat ida lobi ne'e liu husi karta formais ba malu. Maibé loro-loron governu hamutuk hela iha parlamentu ida ne'e. Liu-liu durante orsamentu mai iha ne'e no ita nia Dili ne'e ki'ik oan hela ita bele ko'alia ba malu. No iha prosesu uluk la ko'alia agora ita atu rezolve ita nia problema ko'alia fali ha'u hanoin ne'e injustu boot ida I ha'u bele hateten katak hanoin ida ne'ebé la iha responsabilidade.
Lasama esplika kona ba atitude Membru Parlamentu bankada Opozisaun ne'ebé sempre halo deklarasaun iha Plenária maibé atu deside Komisáriu KAK la marka prezensa iha Parlamentu nasionál ne'e hatudu katak buka politiza de'it KKN nia dehan, “ ha'u hanoin se hanesan ne'e bainhira maluk sira iha tempu ita atu deside kona ba instituisaun ida para servisu duni, foku s duni ba buat ida kona ba korrupsaun ninian deputadu sira la marka prezensa ha'u hanoin katak afinál buat ne'ebé durante ne'e ko'alia ko'alia ne'e hanesan afirmasoens polítika de'it. Maibé atu tau ba pratika atu kombate loloos ne'e deputadu sira lakohi fali. Mas ha'u tenta hein tan too orasida trez oras sira bele marka sira nia prezensa.
Iha plenária Fernando De Araújo refere ba artigu 7 ne'ebé define kona ba Komisáriu, alínea 1 ne'ebé dekreta katak komisáriu ida dezigna da husi Parlamentu nasionál, tuir proposta husi Governu, ne'ebé presiza deputadu maioria absoluta maka presente, pelu menus, trés kuatru husi deputadu sira ne'ebé maka iha efetividade halo hela sira nia funsaun,... “Lei hateten tenke iha 49 deputadu presente depois maka ita bele la'o ba eleisaun. Ne'ebé husu Sr. Deputadu s, Sr. Prezidente das bankada parlamentár atu ajuda kontaktu membru sira, deputadu sira atu marka prezensa iha ne'e. Asuntu ida importante, ita hakilar malu dala barak ona. I ba bankada seluk sei iha ka hakarak aprezenta kandidatu seluk ne'e moos la'ós kompeténsia parlamentu ninian. Lei hateten governu maka aprezenta i mai iha parlamentu atu vota ka atu halo eleisaun iha parlamentu nasionál.
Ne'ebé ami foo tan mea oras atu kontaktu deputadu sira, atu mai marka prezensa, mea oras tan.
Solusaun tenke iha ba situasaun ida ne'e. Se lae ita hakilar malu, hakilar malu saugati de'it mas ita rasik la iha korajen atu hasoru no kombate buat ida naran korrupsaun loloos.
Lei parlamentu ka Deputadu sira maka halo tiha ona. Lei ida ke akomodativu, lei ida ke nakloke atu bankada hotu-hotu tenke partisipa tuir devér morál, devér polítika maibé too oras ne'e daudaun seidauk iha 49 deputadu s iha uma fukun ne'e ninia laran.
Tan ba ida ne'e dala ida tan ho haraik aan husu ajuda ba prezidente das bankada atu sira nia membru ke balun moras karik iha ne'e iha klínika, bele lori mai. Ou ita bele haruka ita nia médiku parlamentu ninian ba tula bele lori mai para ita bele ultrapasa tiha ka rezolve tiha situasaun ida ne'e.
Se lae ita hanoin ataka, ataka malu tuir dalan polítika de'it maibé la iha pasu konkretu atu rezolve problema nasaun ninian. Bankada ASDT ninia falta na'in haat maibé ida baixa hela iha ospitál, prezidente bankada halo favór. Bankada Fretilín foin maka na'in tolu. Ne'e responsabilidade nasaun ninian nune'e hanoin tuir estadu no hanoin ba interese nasionál maka ha'u husu dala ida tan ba Prezidente bankada sira atu kontaktu nia membru sira. Tempu mea oras tan.
Iha plenária PN Xefe bankada Fretilín Aniceto Guterres dehan, “ se sesaun ne'e loke ona ami bele intervein. ami na'in tolu be iha ne'e ona ami bele intervein. Ami hakarak ko'alia Sr. Prezidente atu hato'o ami nia justifikasaun.
Bainhira Prezidente Lasama atu foo intervalu minutu tolu nulu hodi foo tempu ba xefe bankada sira hodi bolu ninia maluk deputadu sira seluk husi sira nia partidu hodi hola fatin iha plenária Sr. Deputadu Aniceto Guterres foti liman halo pontu de orden no buti lakan lampu mikrofone hodi hateten, “pontu de orden sr. Prezidente. Lasama moos espontaneidade hataan, “halo favór Sr. Deputadu.” Deputadu Guterres ezije atu foo justifikasaun hodi dehan, “ha'u hakarak dehan katak ami nia deputadu la mai, ne'ebé ami hakarak halo justifikasaun agora. Se ida ne'e lakohi foo prontu obrigadu, ne'e ita boot ninia kompeténsia,” dehan Guterres ho deputadu Rui Meneses ne'ebé tuur iha ohin liman ba hasan hodi fihir ba Xefe Bankada Fretilín ne'e ninia diresaun.
Bainhira Lampu Aniceto ninian seidauk mate maibé deputadu PD ne'ebé tane hasan fihir Aniceto ninia jeitu fila oin derrepente ba meza Prezidente hodi foti liman foo sinál pontu de orden tan maibé Lasama hili foo uluk fali ba deputada Cipriana foo ninia interpretasaun ba lei KAK dehan, “Sr. Prezidente, lei ne'e dehan atu ba votasaun ne'e maka ita iha koru 49, mas atu inisia ba ka komesa ita nia ajenda ne'e ita bele introdús buat ruma antes, ne'e la iha buat ida. So atu tama ba eleisaun ne'e maka konfere ho 49 deputadu Sr. Prezidente. Ne'ebé ha'u hanoin katak iha tempu para ita bele ko'alia buat ruma iha oportunidade ida ne'e.”
maibé Deputadu Adérito Hugo da Costa husi bankada CNRT defende atu meza parlamentu labele viola lei tuir Fretilín ninia lasu. “Ha'u hanoin ita lei ba komisáriu KAK ninia kritériu klaru tebe-tebes. Tenke 49 maka ita hahú loke. Tan ne'e maka ha'u sente asuntu atu halo esplikasaun saa ida de'it i kobertura ba eleisaun ida ne'e tenke hein koru ne'e.
Deputadu Rui Meneses moos re alsa ninia belun Adérito ninia interpretasaun kona ba Lei KAK ninian. “Hanesan bain-bain ita bele koru ona entaun ita bele halo intervensaun. So ke ida ne'e ohin ajenda espesiál no estraordinária, nune'e la iha períodu antes orden do dia. Segundu , hanesan maluk deputadu sira ohin dehan, se ita iha koru 49 deputadu ita bele hahú eleisaun ne'e por sekretu, la iha tan deklarasaun votu ka deklarasaun polítika. Terseiru, Deputadu sira ne'ebé la mai moos tuir rejimentu tenke hato'o justifikasaun falta. La'ós bankada ida maka ba fali justifika ba deputadu sira maka barak la halimar ne'e atu la mai, ne'e ita nia rejimentu la foo ida ne'e. Ne'e se ita koru ona ita bele hahú ba halo eleisaun ona. Ne'e la'ós hanesan bain-bain ita halo votasaun hasa'e liman ka hi'it liman. Ne'e la'ós.
Hafoin Rui Meneses ko'alia Lasama foo minutu 30 ba xefe bankada sira atu bolu sira ninia membru maibé rezultadu maka la mai nafatin tan ba tuir fonte s jornál ne'e ninia katak Fretilín boikota ona kandidatura Adérito de Jesus Soares ninian ba komisáriu KAK ho la marka prezensa iha Plenária.
Maibé antes de sesaun hahú Aniceto Guterres iha inter vista ho Tempo Semanál iha Uma Fukun Parlamentu nasionál hateten katak a nivel bankada Fretilín partisipa maibé deputadu sira seluk la partisipa ne'e kestaun seluk. Bainhira tenta atu konfirma kona ba karik partidu Fretilín foo ona orden ba ninia deputadu atu labele partisipa iha eleisaun komisáriu KAK ninian, Aniceto konfesa dehan, “klaru.., klaru..ne'e ami rejeita buat ida ne'ebé...,”Aniceto la konsege esplika klaru.
Maibé nia muda lia fuan ko'alia ho oin hirus doko an ba karuk no loos dehan katak, “Se hakarak konsensu s ita konsensu s. Mas konsensu liu husi prosesu ida. Tenke ita ko'alia ba malu. Tenke iha diálogu. Tenke iha negosiasaun. Se laiha diálogu, la iha negosiasaun komu ke ita bele hetan konsensu. Entaun signifika ke ida ne'e hanesan kandidatu ka proposta ne'e hanesan atu impoin de'it. Se hakarak impoin de'it entaun problema sira nian. AMP nian. Problema Governu nian.”
hataan kona ba deklarasaun parte balun ne'ebé dehan katak preokupasaun parte Fretilín ninian maka ta'uk kuandu KAK susesu sei foo basa boot ida ba sira nia partidu no aumenta pontu s ba PM Xanana hodi manan eleisaun 2012. Tuir Agostu, Estudante UNTL ne'ebé dehan ninia família s barak liu apoiu partidu Fretilín ne'e dehan, “DR. Adérito ne'e la ta'uk buat ida no nia bele de'it halo gebrakan kona ba KKN entaun sei reforsa liu tan Xanana iha eleisaun mai no Fretilín dala ruma sei hemu bee tan.
Maibé DR. Aniceto hataan katak, “Fretilín halo polítika ne'ebé onestu. Ko'alia korrupsaun ne'e para kombate korrupsaun. No mínimu tenke iha asaun ne'ebé sériu. Maibé ko'alia kombate korrupsaun ne'e la'ós de'it ho hari komisaun KAK ho tau komisáriu ida. Maibé sistema sira seluk la funsiona, la iha transparénsia, la iha a kontabilidade no la iha vontade polítika sei la la'o. Ne'e dezde uluk ami ko'alia tiha ona. Mas kuandu susesu ne'e susesu ita hotu nian. Timor Leste ninian. Ba interese povu ninian tan ba korrupsaun ne'e ema knauk osan no osan ne'e povu ninian. Ami hakarak ne'e susesu. Maibé ....ami kestiona mak ne'e, se ita hakarak konsensu maka konsensu. Konsensu ne'e ita tenke tuur hamutuk, diálogu no negosiasaun para bele hetan konsensu.”
Aniceto deklara katak, “A nivel bankada seidauk iha aseitasaun polítika too agora. Bainhira tenta konfirma hikas karik Fretilín la aceita ho Aderito de Jesus Soares tan ba brani dehan lider partidu Fretilín rasik Aniceto realsa, “seidauk iha aseitasaun polítika.”
Karik tan ba razaun moos maka bankada Fretilín la marka Prezensa Aniceto dehan, “Pois la marka prezensa ne'e kestaun seluk ona. Tan ba kestaun la iha aseitasaun polítika ida ne'e. A nivel Bankada ami partisipa nafatin. Tan ba ne'e maka ami deputadu balun iha ne'e. “
Bainhira husu karik la iha aseitasaun polítika ba kandidatura ba kandidatura Governu ninian ne'e tan DR. Adérito la iha kapasidade ka la prienxe kritériu maibé Aniceto la responde Pergunta s ne'e loloos. Nia dehan ho diplomasia katak, “Ohin ha'u dehan tiha ona katak lei ne'e dehan tau trés kuartu ho motivu ida atu obriga parte hotu-hotu tenke foo nia aseitasaun ba komisáriu. Mas se agora prosesu ne'e hanesan atu impoin ba malu de'it prontu ne'e kompeténsia imi nian, governu nian. Hakarak impoin saa impoin ba. Ami moos labele, Fretilín moos labele hetan presaun. Se presiza Fretilín nia prezensa prontu tenke ko'alia.
Bainhira husu seriedade Fretilín atu kombate korrupsaun maibé la partisipa iha eleisaun Komisáriu ne'e hanesan dada tempu hodi foo fatin ba korrupsaun buras nafatin eis Komisáriu Verdade no amizade ne'e dehan, “Ami durante ne'e ko'alia tiha ona. Ami ko'alia barak-barak ona katak iha kazu korrupsaun barak-barak. Ema iha kintu kantu ko'alia kona ba korrupsaun. Ita akompaña embaixadór Austrália hasai nia statement katak iha inesperiénsia, katak iha osan doasaun kuaze 100 millaun doasaun husi Austrália ninian, ne'ebé lakon ita la hatene ninia paradeiru, ne'e la'ós ha'u maka dehan embaixadór Austrália maka dehan. Ida ne'e foin Austrália ninian. Ita hatene katak agora daudaun ne'e ita hetan doasaun barak-barak husi nasaun barak-barak. Hatudu tan dala ida katak agora ema hotu-hotu rekoñese korrupsaun ne'e barak. Kestaun agora la iha vontade polítika. Sr. Xanana buka proteje ema ne'ebé hetan alegasoins. Se ita kontinua hanesan ne'e instituisaun KAK ka ou komisáriu ida ne'e potensiál kuandu mais Komisáriu ida Pro Xanana sei la kombate korrupsaun.”
Tuir Aniceto dehan Adérito Pro Xanana. “Klaru, se nia propoin nia. Ita hakarak hatene Adérito nia afiliasaun polítika saa ida,” Aniceto ko'alia ho oin hirus kahur ho piada s ba eis Xefe Bankada Fretilín iha Asembleia konstituinte ne'ebé úniku eis membru asembleia Konstituinte no Membru Parlamentu nasionál ne'ebé nunka preokupa ho ninia pensaun.
Husu Aniceto ninia komenta kona ba Deputadu AMP balun ne'ebé dehan sira espera DR. Adérito maka iha barani atu halo esforsu hotu-hotu hodi hahú kaer uluk maka ema boot sira ne'ebé hetan alegasaun iha governu uluk too mai governu agora nian tan ba razaun ida ne'e maka Fretilín rejeita ninia kandidatura. “Ne'e di'ak liu tan. Ami gosta maka ida ne'e,” Aniceto ko'alia ho oin hamnasa sadik. Nia kontinua hateten katak, “be sira dezde kampaña CNRT no AMP ninian ne'e, uluk sira halo alegasoins Governu Fretilín ninian. Tan ba ida ne'e maka hakarak hatún Governu, hakarak hadau podér. Ate atu hadau podér hamosu tan krize 2006. Sira hahú reforma. Sira promete katak atu ka'er hotu korruptor Fretilín nian sira ne'e. Be too ohin loron nein ke se ida ka'er ne'e tan ba saa ida? Sei hein saa ida? Prontu...ohin ha'u ko'alia hanesan Xefe Bankada, Fretilín prontu atu hetan investigasaun husi see see de'it. Husi KAK ka husi ne'ebé de'it, prontu. Agora ami hein katak komisaun anti Korrupsaun, Adérito ka komisáriu see see de'it, la'ós Adérito de'it, kualkér komisáriu ami prontu atu atende se nia hakarak halo investigasaun. Maibé labele taka moos ida AMP ninia agora.
Iha fatin hanesan Deputadu Arsénio Paxao Bano konsidera katak komisaun anti Korrupsaun importante tebes-tebes tan ne'e presiza ema ne'ebé forte. “Ami konsidera komisaun Anti Korrupsaun ne'e hanesan komité importante tebes ida maka ami presiza ema ida ne'ebé forte, iha kometimentu, efetividade nune'e bele halo servisu ne'e loloos. Bano deskonfia katak DR. Adérito ladún la iha barani atu ka'er komisaun ne'e. “Ami lakohi atu tau ema ida ne'ebé labele halo kritika hasoru Xanana, ka sei la halo investigasaun ba Xanana ka la konsege investiga ministru sira seluk. Ha'u la fiar katak iha ema ruma ona iha nasaun ne'e maka ezerse ona kbiit ne'e.
Vise Prezidente Partidu Fretilín ne'e la dehan ninia partidu la preokupa ho susesu komisaun anti korrupsaun ne'ebé sei foo liu tan pontu s ba Xanana hodi manan eleisaun iha 2012 no nia ne'e katak ninia partidu la pre okupa ho AMP ninia propaganda ne'e. “Ami so preokupa de'it maka presiza ema ida ne'e iha korajen atu investiga Xanana,” dehan Bano.
Bainhira husu karik sira iha kandidatu alternativa ruma ba Governu ninia kandidatura maibé Bano Komplika ninia an katak, “Ami iha kandidatu maibé ami la iha podér atu aprezenta kandidatura nune'e duni Governu Presiza negoseia ho ami.”
Maiske nune'e tuir fonte s jornál ne'e ninia iha partidu Fretilín ninia laran hateten katak, “Fretilin hakarak DR. Sebastião Dias Ximenes. Ami hanoin ema ne'e hatudu ona ninia kapasidade no nia bele ona.” Fretilín moos la aseita DR. Adérito tan ba sei hirus ninia deskonfia katak nia envolve iha Fretilín mudansa hodi lori partidu Fretilín ba tribunál rekursu iha 2006. Maibé tuir observadór balun ida ne'ebé husu atu jornál ne'e labele tau ninia naran dehan, “Fretilín ta'uk liu-liu maka Adérito susesu kaer korruptu sira iha governasaun Xanana ninia entaun Xanana duni maka hetan pontu s. Ne'e Fretilín sei hasoru dezafiu boot liu iha 2012. Ne'e mak preokupa sira barak liu.”
PM Xanana foo Projetu Ba DR. Mari Nia Alin, PN Kestiona Legalidade
TEMPO SEMANAL TV
Jacinto: Iha TL mosu Grupu ki'ik oligarkia Korruptu ida mak sei domina ekonomiaDaudaun ne'e kompañia Hidayat maka halo hela konstrusaun ba moru tahan tasi been besik oeste portu Dili no iha Igreja Motaél ninia oin hafoin hetan fiar husi governu hodi halo projetu moru tahan tasi been. Tuir dadus ne'ebé hato'o husi manajer Olegário Lopes ba deputadu 7 maka halo vizita ba fatin konstrusaun iha loron kraik tuku 15:46 Otél, loron Sesta bainhira ba fiskaliza iha fatin ne'ebá katak sira hahú servisu iha fulan Setembru la ho kontratu no projetu ne'e foufoun ninia valór US$700,000.00 tama iha pakote referendu no agora kompañia hidayat hatama fali proposta ida hodi husu hasa'e ba US$2,056,000.00.
Iha lokraik ida mais ou menus inisia fulan Setembru PM Xanana ho Ministru Obra s Publika la'o ho ain de'it besik tasi ibun Motaél ninian. La kleur de'it Kareta Sr. Ahmad Alkatiri ninia mai para besik moos iha fatin refere hodi hakat besik ba emboot na'in rua ne'e hodi ko'alia. Liu tiha loron ruma iha fatin ne'ebá hahú mosu atividade konstrusaun. Karik desizaun hola tiha ona hodi entrega Projetu halo moru tahan tasi been ho nia naruk 330 metrus, luan 4,5 metru no ninia aas metru 5 ne'e, ba Sr. Ahmad Alkatiri ninia kompañia Hidayat iha momentu ne'ebá i ikus projetu refere hatama mós iha pakote Referendu ho valór US$700,000.00. Kompañia Hidayat ninia na'in maka Sr. Ahmad Alkatiri alin husi eis PM Mari Alkatiri. DR. Mari Alkatiri fou-foun hirus loos PM Xanana hodi duun katak Pakote Referendu PM halo hodi foo benefísiu de'it ba ema balun. Karik ne'e loos duni tan ba foo duni benefísiu moos ba Eis PM ne'e ninia família balun.
Jacinto D. C. A. Goncalves estudante ida iha Dili dehan ba jornál Tempo Semanal iha Sesta feira lokraik katak, “emboot sira ne'e sempre di'ak hela de'it. Sira ajuda malu nafatin. Hetan boot foo balun malu nune'e sira hametin sira nia ukun iha nasaun ne'e.”
Jacinto mai husi família ida ne'ebé ninia ekonomia fraku iha besik baliza Bobonaru ho Ermera ninian. Tuir ninia hare katak emboot sira ne'e nunka husik malu. “Ha'u deskonfia grupu ki'ik ida maka sei ukun rai ida ne'e tan ba sira iha kondisaun atu bele haruka sira nia oan ba eskola iha li'ur ho apoiu malu hanesan daudaun ne'e. Projetu boboot sira mesak foo ba malu de'it,” dehan Jacinto ho oin triste. Iha arena polítika mosu kontradisaun entre Eis PM Alkatiri ho PM Xanana maibé iha kampu ekonomia PM Xanana ajuda haberan daudaun hela Timor Leste ninia grupu oligarkia korruptu ki'ik ida hodi nune'e hametin sira nia kbiit ukun Maubere ninia oan sira. Kala deskonfia mosu lala'ok la loos ruma iha projetu refere deputadu na'in haat husi bankada Fretilín hanesan Deputada Cipriana Pereira, Deputada Aisha Basarewan, Deputadu Francisco Branco, Deputadu Estanislao Aeixo da Silva no husi AMP reprezenta husi Deputadu Adérito Hugo da Costa, Deputadu KOTA ninian DR. Manuel Tilman ho Deputada Fernanda Borges husi PUN halo fiskaliza saun ba projetu refere iha sesta feira kotuk. Deputada na'in neen too iha fatin ne'ebá ho karreta mini bis ida no Deputadu Adérito sa'e duni ninia karreta ofisial ho kór mean. Sira la'o tama ba fatin projetu ninian hodi hare servisu, materiál konstrusaun, ekipamentu no ko'alia ho ema sira ne'ebé hala'o obra ne'ebá. Deputadu sira ne'e hasai moos foto hola nota husi parte oeste ba fali diresaun besik ponte kais ninian. Hafoin hare hotu tiha sira fila hikas ba barraka oan ne'ebé halo iha fatin konstrusaun ninia hodi tuur hale'u manajer projetu ninian hodi litik nia kona ba kontratu, totál orsamentu no liu-liu kona ba legalidade balu. Deputada Aisha husi bankada opozisaun ne'ebé tuur entre Deputada Borges ho deputadu Tilman ninia klaran husu ho lian maka'as ba mandór kompañia Hidayat ne'ebé tuur besik ninia meza servisu ho oin konfuzaun buka surat tahan balun. “Sein iha akordu ka kontratu ruma ne'e?, Imi nia proposta tama tiha iha akordu ruma maka imi asina ka iha surat ruma ka lae, oin saa ho Governu?”
Hafoin de ida ne'e deputadu Manuel Tilman telefone ba diretór kompañia ninia hodi husu moos Pergunta s hanesan no husu moos kona ba situasaun traballadór sira ninia. “Imi iha ema na'in hira maka servisu iha ne'e. 200 ka 20?” antes telefone Tilman ho ninia belun sira la'o liu ona iha fatin servisu ninian hodi hare katak volume servisu ninian ne'ebé hodi fulan tolu ona maibé sei nafatin iha 37% ne'e kala hatudu deskonfiansa kona ba uza totál traballadór sira ninian. Nune'e moos governu dezeña pakote referendu ne'e atu loke kampu servisu ba populasaun sira hodi nune'e dala barak kompañia sira buka hasa'e númeru servisu na'in iha surat tahan leten maibé hamenus iha lala'ok servisu ninian.
Iha momentu Tilman sei ko'alia hela ho diretór kompañia ninian Deputada Fernanda Borges litik hikas mandór oan ne'e tuur besik ninia meza hodi dehan, “tuir kontratu ne'e valór ba projetu ne'e hira?” Mandór oan hataan, “US$2,056,000.00 ne'e, ami hatama ona ba sira. Asina ka seidauk ha'u seidauk hatene. Mas ne'e ami nia proposta. “ Fernanda hataan hatudu ninia hakfodak, “haaaa.” mandór esplika liu tan, “tuir dezeñu ne'ebé iha.”
Fernanda husu liu tan, “Ók, resposta saa ida maka imi hetan husi imi nia proposta, karik simu tiha imi nia proposta, liu husi tender ka lae? Kuandu hatama proposta ne'e halo tender ida ba imi nia proposta ne'e a lae?”
Manajer ne'e la'ós foo resposta loloos tuir Pergunta s ne'ebé husu maibé dehan fali katak, “Proposta ne'e parese sira sei aseita iha loron ikus mai, karik.”
Fernanda teri netik ho lia duvida s liu tan, “dehan halo nusa?”
“parese iha loron ikus mai. Kontratu sei asina iha loron ikus mai,” manajer hataan.
Bainhira nia atu remata manajer ninia telemovel lian no nia simu hodi hataan, “manu, sin..sin..sin.”
Fernanda kestiona liu tan, “ita boot sira halo tiha proposta ida. Ne'e ketak ida. Agora governu kuandu dehan ba ita boot sira dehan ami iha pakote de referendu, imi bele hahú servisu ho 700 mill ne'e bazeia ba proposta saa ida husi imi. Bazeia ba dezeñu saa ida? Bazeia ba proposta ida uluk imi hatama ne'ene saa ida maka imi atu kompleta husi proposta ne'e. Purke husi 700 ba dois milloens iha diferensa boot. Agora ita boot bele responde ida ne'e para ha'u bele kompriende.”
“dezeñu ho BOQ ne'e husi Obra s publika, depois ami hare dezeñu hotu tiha, ami hatama ami nia proposta dois milloeins. Ne'e proposta ne'ebé ami hatama tuir dezeñu ne'ebé iha,” manajer ne'e hataan ho liman rua foti livru proposta millaun rua ninia kapa oin azúl ho kotuk verde.
Nia kontinua, “tuir ha'u rona 700 ne'e tama pakote referendu. Agora restu ne'e husi ne'ebé? Ne'e ha'u labele responde. Ne'e husu ba governu. Ne'e para ha'u labele hatene.”
Iha fulan kotuk jornál ne'e halo notísia kona ba projetu refere no iha inter vista ho kompañia ne'e dehan katak, “valór projetu ne'e US$700,000.00 no ami hein hela resposta husi governu. Iha momentu ne'ebá moos kompañia hidayat informa ba Tempo Semanál katak maiske projetu ne'e sira halo ona maibé seidauk simu pagamentu ruma inklui ladauk iha kontratu ruma maka asina.
Iha parte seluk vise Ministru Infraestrutura Eng. José Manuel Carrascalão dehan ba Tempo Semanál katak, “projetu ne'e tama iha pakote referendu ho valór US$700,000.00.
Bainhira tenta konfirma kona ba informasaun katak valór projetu ne'e aumenta liu US$ millaun 2 vise ministru ne'e konfirma. “Ne'e loos duni maibé tenke iha konkursu foun,” dehan Eng. José Carrascalão. Informasaun husi vise Ministru Infraestrutura soke malu ho manajer projetu kompañia hidayat ninian ne'ebé hateten katak sira hatama ona proposta ida hodi kontinua projetu refere ne'ebé tuir planu sei remata iha fulan ne'e nia laran.
“Mas 700, proposta be ita boot sira halo ne'e na mesma ida ne'e duni. Para atu konstrui ida ne'e duni, “ dehan Fernanda ho liman karuk hodi hatudu ba kotuk diresaun moru ninian.
Manajer hataan, “sin.” Fernanda ko'a lalais kedan hodi hateten, “pois, entaun ida ne'e maka ha'u nia preokupasaun..katak ita boot sira nia proposta iha montante ida boot liu. Agora pakote referendu iha 700 mill de'it. Ita nia hanoin ita boot bele kompleta projetu liu husi pakote referendu tuir dezeñu no tuir proposta ita hatama ne'e,” dehan Fernanda Borges ho ninia belun deputada Aisha Basarewan tuur iha ninia liman karuk ho liman fuan tane ninia hasan hodi fihir ba diresaun Fernanda ninian.
“Bazeia ba 700 mill tama iha pakote referendu, ami bele halo hotu purke agora atinzi ona mais de 700 mill ital. Se ida ne'e tama iha pakote referendu ami bele kompleta iha 31 de Dezembru,” manajer foo resposta ne'e konfuzu liu tan deputadu sira.
Deputada ne'e kestiona tan, “mas entaun husi 700 mill nian saa ida maka diferente ka oin seluk?
Manajer ne'e mantein ninia pozisaun defende ninia pozisaun ho governu ninian. “Ami nia proposta bazeia ba dezeñu husi Obra s publika. Ami hatama proposta. Kuandu ami hatama i ami servisu ona i ami labele para purke ami hala'o tiha ona. Atu rezolve ida hanesan ne'ene ha'u hanoin la'ós ami nia kompeténsia. Ami labele para tan ba ami hala'o tiha ona. Se ami para ha'u hanoin....,” nia ko'alia ho doko ulun ba karuk ho loos.
Maibé Borges insiste nafatin kona ba legalidade osan husi sira nia proposta. “Ha'u la husu ita boot atu rezolve. Ha'u husu ita boot atu esplika mai ami tan ba ita nia esplikasaun dehan katak imi hatama proposta ida ho dois milloeins de Dolar. I sei dehan tan depois maka akontese iha tempu oin mai. I derrepente mosu pakote referendu ba 700 mill. Agora ha'u hakarak hatene husi ita boot sira nia proposta ne'e saa ida maka ita boot sira atu halo husi ita boot sira nia proposta ne'e maka kusta de'it 700 mill ne'e? I saa ida maka sei falta atu halo?”
” Hmmmm...ha'u hanoin ida ne'e ami la tuir tender ka konkursu. Ha'u hanoin ita hotu hatene ne'e single source husi ita nia Primeiru Ministru rasik bolu Sr. Ahmad mai ehhh.....Manajer ne'e foo sinál liu husi liman ne'e esplika katak entrega de'it. Nia klaru liu tan katak, “ ne'e single source de'it tan ba ne'e maka bazeia ba dezeñu PU, ami halo ami nia proposta. Depois ami rona dehan katak 700 mill tama Pakote referendu. Restu ne'e ha'u labele hatene. Anu fiskál foun ka oin saa ne'e ha'u labele hatene.”
Iha momentu hanesan Deputada Aisha ne'ebé sani hela surat orden de servisu husi ministeriál Obra s públiku foti ulun hodi lee sai konteúdu balun husi surat refere. “portantu hare husi surat ne'e, hateten dehan, husu ba empreza atu bele ezekuta projetu referidu hanesan preparasaun materiál ho job mixed formula ba tipu de servisu concrete 12,5mpa no 24 mpa ne'e, signifika saa ida?”
Manajer oan ne'e hakat ba kuadru ne'e tara hela iha didin bebak ninia lolon ho espidol ida hodi esplika. Maibé deputadu sira ne'e hamanas nafatin ninia ulun iha lokraik tuku 16.00 ne'ebá hodi kestiona legalidade kontratu ba projetu ne'e la iha kontratu ruma maka asina ona entre governu ho kompañia Hidayat. “Ami preokupa moos ho imi nia situasaun,” dehan deputadu Francisco Branco ne'e dezde inisia tuur no hamriik nonook de'it.
Maibé manajer ne'e ho lian maka'as no fiar aan metin hodi diskute malu ho deputadu matenek na'in haksesuk malu door iha uma fukun Parlamentu nasionál nian ne'e bainhira deputadu sira ne'e sunu nia beibeik kona legalidade. “Mas Ha'u fiar katak kontratu sei asina. 100% sei asina..sei asina...iha tempu badak mai nia laran,” manajer ne'e ko'alia ho fiar an ho indika katak hanesan nia hatene ona saa maka halo daudaun iha ministeriál Obra s Publika ninia laran.
Estanislao Da Silva husi bankada Fretilín soe iska ida tenta atu kail manajer ne'e hodi dehan, “supoeniamos kontratu ne'e seidauk asina mosu eleisaun foun. Oin saa?Halo nusa?. Deputadu úniku husi bloku AMP Adérito Hugo da Costa ko'alia dehan ba manajer ne'e katak, “ida ne'e Pergunta s tentativa s ida ne'e labele responde.”
Adérito hanesan foo liu tan iis foun ba manajer oan ne'e, hodi defende ninia pozisaun atu hetan millaun rua resin husi governu AMP. Maiske kompañia Hidayat besik liu ba partidu opozisaun liu-liu na'in husi kompañia refere alin ida moos husi eis PM DR. Mari Alkatiri mak dala barak la rekoñese dala barak dehan “IV governu inkonstitusionál” no sarani kadeira Xanana Gusmão ninian ho “PM de Faktu” maibé de faktu moos habokur kompañia balun ne'ebé iha relasaun ho família DR. Alkatiri ninian.
“Ha'u fiar 100% katak iha loron besik mai, ami sei asina kontratu. Ne'ebé Kerdizér legál eeehhh....la'ós ilegál ona,” dehan Manajer ne'ebé antes debate ho membru deputadu sira ne'e, nia tau matan ba servisu hatama fatuk ba halo aliserse besik parte ponte kais ninian. Bainhira diskusaun la'o ho manas daudaun mosu moos iha fatin ne'ebá na'in ida husi kompañia Hidayat ne'ebé ninia apelidu Alkatiri maibé nia tuur nonook de'it la ko'alia buat ruma. Deputada Cipriana Pereira husi bankada Fretilín teri netik ho oin hamnasa dehan ba manajer ne'e katak,” tuir loloos ita boot hateten dehan 100% ha'u fiar. Ida ne'e de'it sala ona. Tuir loloos kontratu asina uluk.”
Fernanda Borges ajuda Cipriana hodi esplika ba manajer ne'e katak,”Estadu Timor Leste la'ós bazeia ba konfiansa de'it maibé estadu ida ne'e estadu de direitu. Estadu Timor nia lei hakerek katak antes de projetu ida la'o dezeñu ho kontratu tenke hotu asina. Asina kontratu ne'e katak garantia de kualidade tan ba ida ne'e ba povu. Povu hakarak garantia katak selu tiha hotu buat ne'e la'ós aban ba para tiha iha tasi laran lae. Maibé povu hakarak buat ne'e hela iha ne'e tinan ba tinan. Ne'e maka ami nu'udar deputadu tenke mai tau matan para hare katak tinan 10 ka 20 sea wall ne'e sei mantein hela nafatin ba povu. Husi valór osan ne'ebé gasta ne'e hetan duni nia kualidade a lae ne'e termina iha kontratu ida nia laran.”
Manajer oan ne'e tenta atu konvense deputadu sira ne'e. “Kona ba kualidade ami servisu tuir estandarte ne'ebé iha ona iha Obra s publika. Jadi buat hotu-hotu ami sei liu husi laboratóriu nein ke fatuk, nein ke simente hotu-hotu. Ami la halo sein husi laboratóriu.”
Deputada Aisha Basarewan foo hanoin hikas tan ba manajer oan ne'e katak tuir orsamentu 2010 ninia ne'ebé foin lalais aprova iha Parlamentu nasionál projetu sea wall ne'e la tama. “Maibé iha livru orsamentu ne'ebé aprova ne'e projetu nia naran ne'e la iha. Saa ida maka iha agora mosu projetu referendu 700 mill. Ne'e Kerdizér ke imi sei asina 700 mill. Ida ne'e maka agora iha tiha ona. Iha fatin seluk la iha osan ba projetu ida ne'e,” Aisha ko'alia ho doko ulun foo sinál orsamentu ba projetu ne'ebé la aprova iha PN.
Lopes dehan hikas fali katak, “ha'u bele ko'alia 700 mill mas restu de orsamentu ha'u labele klarifika. Ne'e husu ba governu ba. Purke ha'u fiar katak ami sei asina dois miloeins ital.”
Dala ida tan Francisco Branco tama arena diskusaun, “Ami iha preokupasaun tan aban bain rua iha polémika ruma ita boot sira la iha baze legál no sei sai fali vítima.
Deputadu sira ne'e hateten katak governu so foo de'it orden atu komesa servisu la iha aprovasaun ba planu no montante osan ba projetu refere. Sira moos preokupa katak tuir buat ne'ebé sira hetan hatudu katak la iha dezeñu ne'ebé korresponde ba 700 mill maibé iha de'it dezeñu ba US$2,056,000.00.
Iha fatin refere ema lubun ida maka servisu no tratór boot kinur boot ida marka ho letra “Hidayat” iha vidru oin. Maiske eleisaun 2007 liu ona tinan rua no eleisaun 2012 sei falta moos tinan rua maibé sofer ne'e hatais hela kamizola mutin ho letra mean hakerek “Fretilín” iha oin no kotuk hakerek ho letra metan dehan “Vota ba Fretilín,” suru fatuk hatún ba rai kuak hodi nune'e tratór ki'ik ne'e hatama tutan ba rai kuak ne'ebé ho bee maka nakonu hela iha nia laran.
Bainhira PM Xanana inisia atu entrega projetu referendu ba kompañia sira DR. Mari hateten ona katak PM Xanana fahe “nasi bungkus” ba kompañia sira ne'ebé iha relasaun besik ba governu AMP maibé afinál pakote referendu ne'e foo benefísiu boot liu kompañia maka iha ligasaun ho partidu Fretilín no pakote ne'e rasik xefia husi membru CCF partidu refere.
Mosu alegasaun barak kona ba pakote Referendu maibé Provedoria agora labele ezerse sira nia funsaun tan ba hafoin de lei KAK aprova iha fulan Agostu taka ona odamatan simu keixa no investigasaun ba kazu KKN ninian. Nune'e seidauk too agora deputadu sira difikulta tan prosesu eleisaun ba komisáriu tan hare liu ba individuál DR. Adérito de Jesus Soares ninian duke ba kritériu ne'ebé tau ona iha lei KAK ninia laran. “Karik Deputadu sira husi partidu Opozisaun ta'uk atu DR. Adérito sei halo investigasaun ba governu uluk nian no moos governu daudaun ninian,” dehan deputada Borges. Maioria Deputadu husi bankada opozisaun la marka prezensa iha plenária hodi prienxe koru 49 deputadu s tuir kritériu KAK ninian.
Jacinto: Iha TL mosu Grupu ki'ik oligarkia Korruptu ida mak sei domina ekonomiaDaudaun ne'e kompañia Hidayat maka halo hela konstrusaun ba moru tahan tasi been besik oeste portu Dili no iha Igreja Motaél ninia oin hafoin hetan fiar husi governu hodi halo projetu moru tahan tasi been. Tuir dadus ne'ebé hato'o husi manajer Olegário Lopes ba deputadu 7 maka halo vizita ba fatin konstrusaun iha loron kraik tuku 15:46 Otél, loron Sesta bainhira ba fiskaliza iha fatin ne'ebá katak sira hahú servisu iha fulan Setembru la ho kontratu no projetu ne'e foufoun ninia valór US$700,000.00 tama iha pakote referendu no agora kompañia hidayat hatama fali proposta ida hodi husu hasa'e ba US$2,056,000.00.
Iha lokraik ida mais ou menus inisia fulan Setembru PM Xanana ho Ministru Obra s Publika la'o ho ain de'it besik tasi ibun Motaél ninian. La kleur de'it Kareta Sr. Ahmad Alkatiri ninia mai para besik moos iha fatin refere hodi hakat besik ba emboot na'in rua ne'e hodi ko'alia. Liu tiha loron ruma iha fatin ne'ebá hahú mosu atividade konstrusaun. Karik desizaun hola tiha ona hodi entrega Projetu halo moru tahan tasi been ho nia naruk 330 metrus, luan 4,5 metru no ninia aas metru 5 ne'e, ba Sr. Ahmad Alkatiri ninia kompañia Hidayat iha momentu ne'ebá i ikus projetu refere hatama mós iha pakote Referendu ho valór US$700,000.00. Kompañia Hidayat ninia na'in maka Sr. Ahmad Alkatiri alin husi eis PM Mari Alkatiri. DR. Mari Alkatiri fou-foun hirus loos PM Xanana hodi duun katak Pakote Referendu PM halo hodi foo benefísiu de'it ba ema balun. Karik ne'e loos duni tan ba foo duni benefísiu moos ba Eis PM ne'e ninia família balun.
Jacinto D. C. A. Goncalves estudante ida iha Dili dehan ba jornál Tempo Semanal iha Sesta feira lokraik katak, “emboot sira ne'e sempre di'ak hela de'it. Sira ajuda malu nafatin. Hetan boot foo balun malu nune'e sira hametin sira nia ukun iha nasaun ne'e.”
Jacinto mai husi família ida ne'ebé ninia ekonomia fraku iha besik baliza Bobonaru ho Ermera ninian. Tuir ninia hare katak emboot sira ne'e nunka husik malu. “Ha'u deskonfia grupu ki'ik ida maka sei ukun rai ida ne'e tan ba sira iha kondisaun atu bele haruka sira nia oan ba eskola iha li'ur ho apoiu malu hanesan daudaun ne'e. Projetu boboot sira mesak foo ba malu de'it,” dehan Jacinto ho oin triste. Iha arena polítika mosu kontradisaun entre Eis PM Alkatiri ho PM Xanana maibé iha kampu ekonomia PM Xanana ajuda haberan daudaun hela Timor Leste ninia grupu oligarkia korruptu ki'ik ida hodi nune'e hametin sira nia kbiit ukun Maubere ninia oan sira. Kala deskonfia mosu lala'ok la loos ruma iha projetu refere deputadu na'in haat husi bankada Fretilín hanesan Deputada Cipriana Pereira, Deputada Aisha Basarewan, Deputadu Francisco Branco, Deputadu Estanislao Aeixo da Silva no husi AMP reprezenta husi Deputadu Adérito Hugo da Costa, Deputadu KOTA ninian DR. Manuel Tilman ho Deputada Fernanda Borges husi PUN halo fiskaliza saun ba projetu refere iha sesta feira kotuk. Deputada na'in neen too iha fatin ne'ebá ho karreta mini bis ida no Deputadu Adérito sa'e duni ninia karreta ofisial ho kór mean. Sira la'o tama ba fatin projetu ninian hodi hare servisu, materiál konstrusaun, ekipamentu no ko'alia ho ema sira ne'ebé hala'o obra ne'ebá. Deputadu sira ne'e hasai moos foto hola nota husi parte oeste ba fali diresaun besik ponte kais ninian. Hafoin hare hotu tiha sira fila hikas ba barraka oan ne'ebé halo iha fatin konstrusaun ninia hodi tuur hale'u manajer projetu ninian hodi litik nia kona ba kontratu, totál orsamentu no liu-liu kona ba legalidade balu. Deputada Aisha husi bankada opozisaun ne'ebé tuur entre Deputada Borges ho deputadu Tilman ninia klaran husu ho lian maka'as ba mandór kompañia Hidayat ne'ebé tuur besik ninia meza servisu ho oin konfuzaun buka surat tahan balun. “Sein iha akordu ka kontratu ruma ne'e?, Imi nia proposta tama tiha iha akordu ruma maka imi asina ka iha surat ruma ka lae, oin saa ho Governu?”
Hafoin de ida ne'e deputadu Manuel Tilman telefone ba diretór kompañia ninia hodi husu moos Pergunta s hanesan no husu moos kona ba situasaun traballadór sira ninia. “Imi iha ema na'in hira maka servisu iha ne'e. 200 ka 20?” antes telefone Tilman ho ninia belun sira la'o liu ona iha fatin servisu ninian hodi hare katak volume servisu ninian ne'ebé hodi fulan tolu ona maibé sei nafatin iha 37% ne'e kala hatudu deskonfiansa kona ba uza totál traballadór sira ninian. Nune'e moos governu dezeña pakote referendu ne'e atu loke kampu servisu ba populasaun sira hodi nune'e dala barak kompañia sira buka hasa'e númeru servisu na'in iha surat tahan leten maibé hamenus iha lala'ok servisu ninian.
Iha momentu Tilman sei ko'alia hela ho diretór kompañia ninian Deputada Fernanda Borges litik hikas mandór oan ne'e tuur besik ninia meza hodi dehan, “tuir kontratu ne'e valór ba projetu ne'e hira?” Mandór oan hataan, “US$2,056,000.00 ne'e, ami hatama ona ba sira. Asina ka seidauk ha'u seidauk hatene. Mas ne'e ami nia proposta. “ Fernanda hataan hatudu ninia hakfodak, “haaaa.” mandór esplika liu tan, “tuir dezeñu ne'ebé iha.”
Fernanda husu liu tan, “Ók, resposta saa ida maka imi hetan husi imi nia proposta, karik simu tiha imi nia proposta, liu husi tender ka lae? Kuandu hatama proposta ne'e halo tender ida ba imi nia proposta ne'e a lae?”
Manajer ne'e la'ós foo resposta loloos tuir Pergunta s ne'ebé husu maibé dehan fali katak, “Proposta ne'e parese sira sei aseita iha loron ikus mai, karik.”
Fernanda teri netik ho lia duvida s liu tan, “dehan halo nusa?”
“parese iha loron ikus mai. Kontratu sei asina iha loron ikus mai,” manajer hataan.
Bainhira nia atu remata manajer ninia telemovel lian no nia simu hodi hataan, “manu, sin..sin..sin.”
Fernanda kestiona liu tan, “ita boot sira halo tiha proposta ida. Ne'e ketak ida. Agora governu kuandu dehan ba ita boot sira dehan ami iha pakote de referendu, imi bele hahú servisu ho 700 mill ne'e bazeia ba proposta saa ida husi imi. Bazeia ba dezeñu saa ida? Bazeia ba proposta ida uluk imi hatama ne'ene saa ida maka imi atu kompleta husi proposta ne'e. Purke husi 700 ba dois milloens iha diferensa boot. Agora ita boot bele responde ida ne'e para ha'u bele kompriende.”
“dezeñu ho BOQ ne'e husi Obra s publika, depois ami hare dezeñu hotu tiha, ami hatama ami nia proposta dois milloeins. Ne'e proposta ne'ebé ami hatama tuir dezeñu ne'ebé iha,” manajer ne'e hataan ho liman rua foti livru proposta millaun rua ninia kapa oin azúl ho kotuk verde.
Nia kontinua, “tuir ha'u rona 700 ne'e tama pakote referendu. Agora restu ne'e husi ne'ebé? Ne'e ha'u labele responde. Ne'e husu ba governu. Ne'e para ha'u labele hatene.”
Iha fulan kotuk jornál ne'e halo notísia kona ba projetu refere no iha inter vista ho kompañia ne'e dehan katak, “valór projetu ne'e US$700,000.00 no ami hein hela resposta husi governu. Iha momentu ne'ebá moos kompañia hidayat informa ba Tempo Semanál katak maiske projetu ne'e sira halo ona maibé seidauk simu pagamentu ruma inklui ladauk iha kontratu ruma maka asina.
Iha parte seluk vise Ministru Infraestrutura Eng. José Manuel Carrascalão dehan ba Tempo Semanál katak, “projetu ne'e tama iha pakote referendu ho valór US$700,000.00.
Bainhira tenta konfirma kona ba informasaun katak valór projetu ne'e aumenta liu US$ millaun 2 vise ministru ne'e konfirma. “Ne'e loos duni maibé tenke iha konkursu foun,” dehan Eng. José Carrascalão. Informasaun husi vise Ministru Infraestrutura soke malu ho manajer projetu kompañia hidayat ninian ne'ebé hateten katak sira hatama ona proposta ida hodi kontinua projetu refere ne'ebé tuir planu sei remata iha fulan ne'e nia laran.
“Mas 700, proposta be ita boot sira halo ne'e na mesma ida ne'e duni. Para atu konstrui ida ne'e duni, “ dehan Fernanda ho liman karuk hodi hatudu ba kotuk diresaun moru ninian.
Manajer hataan, “sin.” Fernanda ko'a lalais kedan hodi hateten, “pois, entaun ida ne'e maka ha'u nia preokupasaun..katak ita boot sira nia proposta iha montante ida boot liu. Agora pakote referendu iha 700 mill de'it. Ita nia hanoin ita boot bele kompleta projetu liu husi pakote referendu tuir dezeñu no tuir proposta ita hatama ne'e,” dehan Fernanda Borges ho ninia belun deputada Aisha Basarewan tuur iha ninia liman karuk ho liman fuan tane ninia hasan hodi fihir ba diresaun Fernanda ninian.
“Bazeia ba 700 mill tama iha pakote referendu, ami bele halo hotu purke agora atinzi ona mais de 700 mill ital. Se ida ne'e tama iha pakote referendu ami bele kompleta iha 31 de Dezembru,” manajer foo resposta ne'e konfuzu liu tan deputadu sira.
Deputada ne'e kestiona tan, “mas entaun husi 700 mill nian saa ida maka diferente ka oin seluk?
Manajer ne'e mantein ninia pozisaun defende ninia pozisaun ho governu ninian. “Ami nia proposta bazeia ba dezeñu husi Obra s publika. Ami hatama proposta. Kuandu ami hatama i ami servisu ona i ami labele para purke ami hala'o tiha ona. Atu rezolve ida hanesan ne'ene ha'u hanoin la'ós ami nia kompeténsia. Ami labele para tan ba ami hala'o tiha ona. Se ami para ha'u hanoin....,” nia ko'alia ho doko ulun ba karuk ho loos.
Maibé Borges insiste nafatin kona ba legalidade osan husi sira nia proposta. “Ha'u la husu ita boot atu rezolve. Ha'u husu ita boot atu esplika mai ami tan ba ita nia esplikasaun dehan katak imi hatama proposta ida ho dois milloeins de Dolar. I sei dehan tan depois maka akontese iha tempu oin mai. I derrepente mosu pakote referendu ba 700 mill. Agora ha'u hakarak hatene husi ita boot sira nia proposta ne'e saa ida maka ita boot sira atu halo husi ita boot sira nia proposta ne'e maka kusta de'it 700 mill ne'e? I saa ida maka sei falta atu halo?”
” Hmmmm...ha'u hanoin ida ne'e ami la tuir tender ka konkursu. Ha'u hanoin ita hotu hatene ne'e single source husi ita nia Primeiru Ministru rasik bolu Sr. Ahmad mai ehhh.....Manajer ne'e foo sinál liu husi liman ne'e esplika katak entrega de'it. Nia klaru liu tan katak, “ ne'e single source de'it tan ba ne'e maka bazeia ba dezeñu PU, ami halo ami nia proposta. Depois ami rona dehan katak 700 mill tama Pakote referendu. Restu ne'e ha'u labele hatene. Anu fiskál foun ka oin saa ne'e ha'u labele hatene.”
Iha momentu hanesan Deputada Aisha ne'ebé sani hela surat orden de servisu husi ministeriál Obra s públiku foti ulun hodi lee sai konteúdu balun husi surat refere. “portantu hare husi surat ne'e, hateten dehan, husu ba empreza atu bele ezekuta projetu referidu hanesan preparasaun materiál ho job mixed formula ba tipu de servisu concrete 12,5mpa no 24 mpa ne'e, signifika saa ida?”
Manajer oan ne'e hakat ba kuadru ne'e tara hela iha didin bebak ninia lolon ho espidol ida hodi esplika. Maibé deputadu sira ne'e hamanas nafatin ninia ulun iha lokraik tuku 16.00 ne'ebá hodi kestiona legalidade kontratu ba projetu ne'e la iha kontratu ruma maka asina ona entre governu ho kompañia Hidayat. “Ami preokupa moos ho imi nia situasaun,” dehan deputadu Francisco Branco ne'e dezde inisia tuur no hamriik nonook de'it.
Maibé manajer ne'e ho lian maka'as no fiar aan metin hodi diskute malu ho deputadu matenek na'in haksesuk malu door iha uma fukun Parlamentu nasionál nian ne'e bainhira deputadu sira ne'e sunu nia beibeik kona legalidade. “Mas Ha'u fiar katak kontratu sei asina. 100% sei asina..sei asina...iha tempu badak mai nia laran,” manajer ne'e ko'alia ho fiar an ho indika katak hanesan nia hatene ona saa maka halo daudaun iha ministeriál Obra s Publika ninia laran.
Estanislao Da Silva husi bankada Fretilín soe iska ida tenta atu kail manajer ne'e hodi dehan, “supoeniamos kontratu ne'e seidauk asina mosu eleisaun foun. Oin saa?Halo nusa?. Deputadu úniku husi bloku AMP Adérito Hugo da Costa ko'alia dehan ba manajer ne'e katak, “ida ne'e Pergunta s tentativa s ida ne'e labele responde.”
Adérito hanesan foo liu tan iis foun ba manajer oan ne'e, hodi defende ninia pozisaun atu hetan millaun rua resin husi governu AMP. Maiske kompañia Hidayat besik liu ba partidu opozisaun liu-liu na'in husi kompañia refere alin ida moos husi eis PM DR. Mari Alkatiri mak dala barak la rekoñese dala barak dehan “IV governu inkonstitusionál” no sarani kadeira Xanana Gusmão ninian ho “PM de Faktu” maibé de faktu moos habokur kompañia balun ne'ebé iha relasaun ho família DR. Alkatiri ninian.
“Ha'u fiar 100% katak iha loron besik mai, ami sei asina kontratu. Ne'ebé Kerdizér legál eeehhh....la'ós ilegál ona,” dehan Manajer ne'ebé antes debate ho membru deputadu sira ne'e, nia tau matan ba servisu hatama fatuk ba halo aliserse besik parte ponte kais ninian. Bainhira diskusaun la'o ho manas daudaun mosu moos iha fatin ne'ebá na'in ida husi kompañia Hidayat ne'ebé ninia apelidu Alkatiri maibé nia tuur nonook de'it la ko'alia buat ruma. Deputada Cipriana Pereira husi bankada Fretilín teri netik ho oin hamnasa dehan ba manajer ne'e katak,” tuir loloos ita boot hateten dehan 100% ha'u fiar. Ida ne'e de'it sala ona. Tuir loloos kontratu asina uluk.”
Fernanda Borges ajuda Cipriana hodi esplika ba manajer ne'e katak,”Estadu Timor Leste la'ós bazeia ba konfiansa de'it maibé estadu ida ne'e estadu de direitu. Estadu Timor nia lei hakerek katak antes de projetu ida la'o dezeñu ho kontratu tenke hotu asina. Asina kontratu ne'e katak garantia de kualidade tan ba ida ne'e ba povu. Povu hakarak garantia katak selu tiha hotu buat ne'e la'ós aban ba para tiha iha tasi laran lae. Maibé povu hakarak buat ne'e hela iha ne'e tinan ba tinan. Ne'e maka ami nu'udar deputadu tenke mai tau matan para hare katak tinan 10 ka 20 sea wall ne'e sei mantein hela nafatin ba povu. Husi valór osan ne'ebé gasta ne'e hetan duni nia kualidade a lae ne'e termina iha kontratu ida nia laran.”
Manajer oan ne'e tenta atu konvense deputadu sira ne'e. “Kona ba kualidade ami servisu tuir estandarte ne'ebé iha ona iha Obra s publika. Jadi buat hotu-hotu ami sei liu husi laboratóriu nein ke fatuk, nein ke simente hotu-hotu. Ami la halo sein husi laboratóriu.”
Deputada Aisha Basarewan foo hanoin hikas tan ba manajer oan ne'e katak tuir orsamentu 2010 ninia ne'ebé foin lalais aprova iha Parlamentu nasionál projetu sea wall ne'e la tama. “Maibé iha livru orsamentu ne'ebé aprova ne'e projetu nia naran ne'e la iha. Saa ida maka iha agora mosu projetu referendu 700 mill. Ne'e Kerdizér ke imi sei asina 700 mill. Ida ne'e maka agora iha tiha ona. Iha fatin seluk la iha osan ba projetu ida ne'e,” Aisha ko'alia ho doko ulun foo sinál orsamentu ba projetu ne'ebé la aprova iha PN.
Lopes dehan hikas fali katak, “ha'u bele ko'alia 700 mill mas restu de orsamentu ha'u labele klarifika. Ne'e husu ba governu ba. Purke ha'u fiar katak ami sei asina dois miloeins ital.”
Dala ida tan Francisco Branco tama arena diskusaun, “Ami iha preokupasaun tan aban bain rua iha polémika ruma ita boot sira la iha baze legál no sei sai fali vítima.
Deputadu sira ne'e hateten katak governu so foo de'it orden atu komesa servisu la iha aprovasaun ba planu no montante osan ba projetu refere. Sira moos preokupa katak tuir buat ne'ebé sira hetan hatudu katak la iha dezeñu ne'ebé korresponde ba 700 mill maibé iha de'it dezeñu ba US$2,056,000.00.
Iha fatin refere ema lubun ida maka servisu no tratór boot kinur boot ida marka ho letra “Hidayat” iha vidru oin. Maiske eleisaun 2007 liu ona tinan rua no eleisaun 2012 sei falta moos tinan rua maibé sofer ne'e hatais hela kamizola mutin ho letra mean hakerek “Fretilín” iha oin no kotuk hakerek ho letra metan dehan “Vota ba Fretilín,” suru fatuk hatún ba rai kuak hodi nune'e tratór ki'ik ne'e hatama tutan ba rai kuak ne'ebé ho bee maka nakonu hela iha nia laran.
Bainhira PM Xanana inisia atu entrega projetu referendu ba kompañia sira DR. Mari hateten ona katak PM Xanana fahe “nasi bungkus” ba kompañia sira ne'ebé iha relasaun besik ba governu AMP maibé afinál pakote referendu ne'e foo benefísiu boot liu kompañia maka iha ligasaun ho partidu Fretilín no pakote ne'e rasik xefia husi membru CCF partidu refere.
Mosu alegasaun barak kona ba pakote Referendu maibé Provedoria agora labele ezerse sira nia funsaun tan ba hafoin de lei KAK aprova iha fulan Agostu taka ona odamatan simu keixa no investigasaun ba kazu KKN ninian. Nune'e seidauk too agora deputadu sira difikulta tan prosesu eleisaun ba komisáriu tan hare liu ba individuál DR. Adérito de Jesus Soares ninian duke ba kritériu ne'ebé tau ona iha lei KAK ninia laran. “Karik Deputadu sira husi partidu Opozisaun ta'uk atu DR. Adérito sei halo investigasaun ba governu uluk nian no moos governu daudaun ninian,” dehan deputada Borges. Maioria Deputadu husi bankada opozisaun la marka prezensa iha plenária hodi prienxe koru 49 deputadu s tuir kritériu KAK ninian.
Labels:
ahmad alkatiri,
alkatiri,
hidayat,
oligarkia,
xanana
Subscribe to:
Posts (Atom)