Tuesday, 30 October 2012

TL HUSU ONU NIA KONSELEIRU ESPECIAL HO REPRESENTANTE RESIDENTI DEPOIS UNMIT REMATA


Tempo Semanal - Dili, 30/10/2012

Komisariu UNPOL halo hela deskursu
iha Palaciu do Governu nia oin
wainhira hala'o tranferencia poder
 ba PNTL iha tinan kotuk
Loron ida antes hala’oa ceremonia tranferencia poder total husi UNMIT ba autoridade Timor Leste (31/10) iha palacio do governu, ohin dader (30/10) iha palacio Presidenti Aitarak laran iha reuniaun Alto Nivel ne’ebe hola parte husi komponentes hotu – hotu inklui ONU ninia representante hodi haree remata misaun ONU ho ninia impaktu nune’e mos prepara alternativas ba prezenca ONU iha nasaun Timor Leste. Hafoin de enkontru Altu Nivel ne’e Ministru Xefe dos Konselho dos Ministru hermenegildo Pereira ne’ebe kuinesidu ho naran Agio Pereira maka hato’o deklarasaun ba publiku. Iha ninia deklrasaun Agio hateten, “Enkontro alto nivel dala ida tan hare pontos agenda ne’ebe Presidente RDTL mak hato’o koalia kona ba Joint Development Plan ne’ebe PNTL ho UNPOL halo, hala’o servisu hodi atende prioridades ne’ebe iha plano desenvolvimento konjunto e hare mos UNMIT e hare mos impakto ekonomico tan ba UNMIT atu sai ne’e.”
Nia hatuir, “Segundu Presidente mos Satisfeito ho Dezenvolvimento, Joint Development Plan ninian,
UNMIT hare katak tan ba iha ona buat ne’ebe sira bolu drawn down katak hatun ona sira nia numero
fungsionariu sira ninian ne’ebe kapasidade atuasaun UNMIT nian mos la hanesan uluk, ne’e duni iha
aspektu barak Prioridades nian ita la espera atu too 100% resultadu maibe diak tebtebes iha maioria
das Prerioridades e 80%, 70%, 60% resultado diak.




           
“Kona ba Pos UNMIT konsarteza iha Governo nia desizaun hato’o ba Presidente da Republika katak bainhira analiza tiha nesecidade ne’e hotu. Ita iha Ministerius, ba Ministeriu, Governo rekomenda katak ita sei husu ba ONU atu husu ou kria especial Adviser ida ba Timor Leste, la’os especial Envoy maibe Espesial Advicer ou Konselheiro especial.”

“Tan ba ita bo’ot sira hatene iha ONU ne’e iha Modalidade oin oin. Bele special reprezentante sekretariu Jeral nian, bele personal Repesentative Secretaris General, bele Special Envoy no bele Special adviser, ne’ebe ita husu Sepesial Adviser. “

“Tan ba ne’e konsistente ho Pozisaun estado Timor Leste nian katak Primeiru, lakohi ona Timor Leste atu iha nafatin agenda Konselho Seguransa sira nian.”

“Segundo, Lakohi Misaun ne’e atu iha Karakter Politiku, ne’ebe konselheiru especial ida Sekretariu geral nian mak ita rekomenda I atu operasional ninian ita rekomenda mos tan ba iha agenzia dezenvolvimento espesializadas barak mak iha ita nia rai. Ita rekomenda mos Resident Representative katak Representante Rezidente ida katak hela iha ita nia rain ne’ebe bele tau matan ba prosesu Dezevolvimentu nebe mai husi agenzia dezenvolvimentu espesializadas ONU nian hotu ne’ebe babain ona servisu barak ho Ministerios relevantes," Agio Remata ninia deklarasaun.


Ataka Malu Jovens Iha Halilaran Sei Kontinua


Tempo Semanal - Dili, 29/10/2012

Ne'e mak estasaun mina
ETO iha hali laran (photo Tempo semanal)
Iha kalan mais ou menus besik tuku 11 mosu hikas fali konfrontasaun provoka no tuda malu entre jovens grupu rua iha besik merkadu halilaran.

Tempo Semanal to’o iha fatin akontesimentu policia duni lakon hotu ona grupu rua ne’e. Maibe jovens balun sei hafuhu husi portaun entrada ba merkadu Hali laran besik fatin bainbain fa’an naan ninian.

Kareta pajero mutin ida nakonu ho membru PNTL iha oin no kotuk ekipa ho sira nia ai tongat sa’e husi diresaun eis merkadu lama ninian halai neneik liu ponte hali laran no membru PNTL sira hakilar, “hoiiiiiii……buka problema hela ga?” Jovens lubun ne’ebe ulun de’it maka hafuhu sai mai liuron halai sa’e malu iha nakukun laran.

Tuir observasaun iha besik portaun entrada ba estasaun mina kompania ETO (Esperanca Timor Oan) kareta PNTL ninian hat maka para hela no membru PNTL balun besik hela ba baskolante koor azul ida ne’ebe para hela ba Estrada sorin.

“Kazu iha Hali Laran ne’e akontese kalan haat ona no ita sente katak bu’at ruma ladun loos ona,” dehan membru autoridade seguranca id aba jornal Tempo Semanal.

Autoridade ne’e husu atu tempo Semanal labele hatun ninia identidade ne’e hatutan, “ema balun kala hakarak halo problema ho estasaun mina irmaun Nilton ninian.”

Kompania ETO ninia nain maka Nilton dos santos Gusmao subrinu husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao. Tuir Informasaun ne’ebe jornal ne’e hetan hateten katak tuir kriteria ne’ebe iha semana kotuk ETO manan hikas fila fali tender fornecimentu mina ba EDTL.

Monday, 29 October 2012

PARTE II : SISTEMA POLITIKU IDEOLOGIKU; KAPITALISMO vs SOCIALISMO


By: Tama Laka AQUITA


Sistema politiku ideologiku kapitalista nian harii sociadade ida nebe ita bolu sociadade kapitalista, sociadade nebe nakonu ho hahalok individualismo. Sociadade kapital ne’e sociadade ida nebe ema riku ho iha kapital no osan, hodi susu ema servisu nain ka trabalhador(tenaga kerja buruh) nian forca no ran. Sosiadade nebe ema riku rai osan barak hodi halo merkadoria(Barang Dagangan) ou bolu sosiadade merkadoria nebe usa ema servisu nain nia forsa no kole hodi hetan lukro bo’ot. Ho ida ne’e mak sosiadade kapitalismo ne’e nia objective principal mak buka manan buat hotu-hotu hodi hetan lukro bo’ot liu sai hanesan riku soin nebe rohan laek.

Kapital, Osan ho Merkadoria sei hetan movimento maka’as mai hosi ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) sira nia kolen. Buat tolu ne’e (Kapital, Osan no Merkadoria) sai hanesan parte importante no fundamental tebes iha vida moris sociadade kapitalismo liu hosi movimentasaun Kapital, osan no Merkadoria. Tan sosiadade kapitalista sei la moris, se sira la usa no susu ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nian forca no kolen, sei la moris se laiha Kapital no sei la moris se laiha Osan no mos sei la moris se laiha Merkadoria ka “Barang Dagangan”.

Explorasau kapitalismo hasoru ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) liu hosi dalan ka meus oin-oin no dalan sira susar atu ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) hatene, ho dalan nebe falun ho segredo oin-oin nebe hanesan ita hatene ho lian Indonesia katak; sistem kerja upahan, sistem lembur sistem premi etc tan ne’e mak explosaun kapitalismo hasoru ema servisu nain trabalhadores ne’e sira falun metin no segredo. Atu nune ema servisu nain

Relasaun produtividade iha sistema kapitalismo nian laran ne’e mai hosi nain individual ou grupo indivual nebe hamutuk domina sasan produsaun ekonomia hotu-hotu. Kapitalista fo’o servisu ba ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) tamba ema servisu nain laiha sasan produsaun nian, tan ne’e hakarak ka lakoi tenki fa’an sira nia forca ba kapitalista sira hodi bele hetan osan iha montante kiik no boot tuir kapitalista sira nia hakarak no tenki halo tuir saida deit maka kapitalista nia hakarak. Relasiona ho produsaun hanesan ne’e relasaun produtividade lao lalais no fo’o vantage ba desenvolvimento no kapitalista sira mak hetan lukro nebe boot liu hosi politiku nebe implementa.

Produsaun ba maquina produsaun modern sira desenvolve no usa teknologia modern. Specialiadede iha fatin servisu aumenta no tenki tuir  level-level, nune mos especialidade oinsa atu hadia moris nia. Liu hosi mudansa no evolusaun iha area produtividade sira hotu maka fo’o impacto bot ba mudansa ekonomia iha sosiadade nia laran.

Hanesan hakerek nain cita iha leten, ema servisu nain trabalhador(tenaga Kerja buruh) ho kapitalista ne’e klase rua nebe esencial tebes iha sosiadade ida nia laran, iha nebe sira nian interese la hanesan(sangat berlawanan dan bertantangan). Diferencas nebe iha kleur-kleur sai kroat liu tan to’o ikus liu mak mosu ona luta da clases.

Iha sosiadade kapitalista nia laran, kompetisaun ne’e hanesan tiha hahalok nebe babain tiha ona ba ema kapitalista sira nebe maka hadaun  Natar no Toos bo’ot maibe kapital no osan laiha. Halo nusa make ma riku ka osan nain(kapitalista sira) bele tamba to’o iha area produsaun sira ne’e, sistema politiku nebe iha fo’o vantage ba ema osan bo’ot kapitalista sira hodi tama, ita la hatur sistema politiku ideologiku ida nebe hodi halo ita rasik mak produz estado mak sai parceria ho ema riku  kapitalista sira. Tamba sistema politiku ne’e lao hanesan kompetisaun laos akontese deit iha klase medio maibe kompetisaun akontese mos entre ema servisu nain trabalhador(tenaga kerja buruh) sira hadau malu fatin servisu ka buka oin hodi hetan fatin diak iha fatin nebe sira servisu ba.

Kompetisaun sira ne’e mosu mak dudu processo akumulasaun modal, iha nebe konsentrasaun kompanhia bo’ot-bo’ot no sofremento ba ema trabalhadores(tenaga kerja buruh) mos aumenta tamba kapitalista sira duni produsaun tenki barak, saida mak sei akontese? Krisi ekonomia,social dan politik. Iha kondisaun ida ne’e mak fanu ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) hodi hamrik no contra tamba produsaun makas sistema politiku nebe iha halo ema moris ho kondisaun ekonomia nebe minimum liu. Exemplo maka iha vida moris ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) iha ita nia rain moris ho  $115 dolares amerikanu. Ida la sufiesenti ba ema sa mais familia ida!

Tan ne’e hateten momos iha sistema ekonomia kapitalismo ne’e katak aktividade ekonomia hotu-hotu iha nebe sasan produsaun nian ne’e sai pretense privadu ba ema osan nain(tuan kapitalis). Resultado hosi ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) sai fali hanesan nain mak ema kapitalista nian, hodi usa ba halo no bele hetan lukro maka’as liu tan iha merkado. Tamba sasan produsaun nian ne’e nain mak ema kapitalista sira. Tan ne’e mak akontese mosu  klase-klase social, entre ema nebe iha sasan produsaun(Kaum Kapitalista) no ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nebe laiha sasan ba produsaun(Kaum Buruh). Desenvolvimento sasan servisu nian determina forsa produtivo ho relasaun produtivo, liu hosi ne’e bele muda sistema ekonomia sai fali sistema ekonomia sosialismo.

SOCIADADE  EKONOMIA  SOSIALISMO

Iha seculo vinte un ne’e, revolusaun laos signifika tenki fakar ran, revolusaun signifika mobilisasaun konsiencia ema hotu nian hodi hare ba vida moris real nebe mak ita rasik hasoru hodi hare ba oin hari’i sociadade ida nebe bolu, sociadade ida justo no maun alin, nakonu ho espirito solidaridade no tranquilidade sociadade ida ne’e mak bolu sociadade socialismo. Tan ne’e mak radikalismo laos hatudu liu hosi anarkismo, maibe radikalismo iha pensamento ida, pensamento politiku ideologiku ida nebe sai hanesan fiar iha partido politiku ida nian laran hodi la’o iha revolusaun ida nebe bolu revolusaun demokratiku liu hosi dalan eleisaun laos insureksaun militar.

Tamba konsiencia ema ida nian moris hosi realidade moris nebe nia rasik hasoru loron-loron. Sistema politiku ideologiku kapitalisme nian halo nia sai marginalisado no alienasi hosi situasaun nebe nia moris ba. Tan ne’e iha dalan rua deit hamrik luta ba moris diak ou tur nonok hodi simu deit situasaun moris ida ne’e. Tamba sociadade socialista ne’e moris hosi luta revolucionario iha klase ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) no ema kiak agrikultor sira atu nune hodi bele harahun sistema kapitalisme. Liu hosi nebe? Liu hosi dalan eleisaun. Prova hatudu ona katak Revolusaun Demokratiku nebe acontese iha Venezuela no Franca ho nasaun seluk iha Eropa katak sistema politiku ideologiku “Socialismo” mak hanesan dalan alternative ba sistema politiku ideologiku “kapitalismo”.

Tamba sociadade socialista hamrik katak; Estado mak sai nain ba sasan produsaun, governu nebe iha tenki lao tuir sistema politiku ideologiku nebe hatur ona, katak politik hotu-hotu tenki servi intereses ema hotu-hotu nian moris iha sociadade ida ho sistema ekonomia justo. Ida ne’e signifika katak laos deit Demokrasia Politiku maibe Demokrasia Ekonomia maka ita koalia Ekonomia Socialista, atu realize no hari’i ekonomia socialista no sociadade socialista tenki liu hosi revolusaun ida nebe mobiliza konsiencia ema hotu nian iha loron votasaun. Revolusaun ida ne’e mak bolu  REVOLUSAUN DEMOKRATIKU.  

Ekonomia Sociadade Socialista ne’e sistema ekonomia ida ho nia karakter ida harii hosi forsa produtividade ho relasaun produtivo nia lalaok tuir karakter kolektivismo. Iha sistema ekonomia sociadade Socialista relasaun entre forsa produtivo ho relasaun produsaun iha sociadade socialista nia laran laiha kontradisaun nebe antagonis. Maske mosu kontradisaun entre forsa produtivo ho relasaun produsaun maibe sempre resolve liu hosi solusaun ida nebe laos antagonis, sempre tuir evolusaun nebe iha tamba entre buat rua ne’e iha karakter ida deit mak kolektivo. Tamba iha sistema politiku ideologiku nebe hatur koalia kona ba “Accao ba Trabalhadores ou lian Indonesia dihan “SAHAM UNTUK BURUH” ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) senti nain iha fatin nebe nia servisu ba. Saham/Accao ne’e mai hodi nebe? Mai hosi Estado. Estado hatur politiku ida liu hosi  lei investimento, iha lei oan ne’e hateten katak “Se deit mak mai ka investi iha fatin ka rai estado nian tenki loke saham ba ema servisu nain trablhadores(tenaga kerja buruh)”. Nessecidade ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) ne’e tuir kedas ho ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nebe iha, hanesan entre ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) tuir nessecidade ema servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) nian ne’e iha fondasi planeamento ida.  Karl Marx fo’o nia explikasaun; the right of the producers is proportional to the labour they supplay; the equality consists in the fact that measurement is made with an equal standard, labour. CGP(1875)

Iha sociadade socialista nia laran,industria bo’ot sira ne’e estado mak gere. Resultado hosi produsaun estado mak sei hatur lolos tuir nessecidade povo hotu-hotu nian interese. Salario servisu nian tuir resultado hosi servisu nian bazea salario minimum tuir nessecidade moris materil no nessecidade moris spiritual. Prinsipio ekonomia socialista mak independen tuir nessecidade merkado rai laran nian tuir nesecidade povo tomak nia nesecidade.

Iha sociadade socialista mos sei klase-klase sira mak hanesan tuir mai, klase trabalhador no prolateriado, iha borjuis kiikoan sira no klase feudal itoan. Tan ne’e mak klase ida ema servisu nain trablhadores(tenaga kerja buruh) tenki servisu maka’as no luta nafatin iha sociadade socialista nia laran atu nune bele halakon tiha restu hosi klase sira ne’e(Borjuis ho feudal itoan sira ne’e). Tamba klase borjuis ho feodal itoan sira nebe sei existe ho hahalok individual sei hanoin no tenta atu domina  sai nain ba sasan produsaun nebe iha que lolos laos pretencia ba sira nian. Tan ne’e mak luta de klase iha sociadade socialista seidauk bele hateten katak hotu ona. Hosi lalaok koletivo nebe nakonu ho forsa produtividade no relasaun produsaun ne’e, ekoomia sociadade socialista sei desenvolvi a’an liu tan ba to’o ekonomia sociadade komunismo.

PENUMPANG MENGANGAP MERPATI OPERASI PESAWAT TUA BALI DILI MANAJER MERPATI BILANG PESAWAT BARU


Kebanyakan angota Pemerintahan Timor Leste
 mengunakan jasa penerbangan merpati
 namun selalu bermasalah (Photo especial)

Tempo Semanal - 29/10/2012

Kebanyakan penumbang yang mengunakan Jasa Merpati mengeluh dan mengungkapkan kekecewaannya terhadap pihak merpati karena mengunakan sebuah pesawat tua dalam penerbangan Bali Dili yang membuat beberapa orang jadi trauma dengan kejadian pada hari kamis dan jumat mingu kemarin.


Kejadian yang menakutkan para penumpang pesawat merpati itu bukan pertama kali namun sudah terjadi beberapa kali yaitu pada hari Sabtu (20/10) October pernah terjadi karena alas an kerusakan teknis.

“Setelah sekitar lima belas hinga dua puluh minit penerbangan tiba-tiba awak pesawat mengumunkan bahwa pesawat sedang mengalami masalah teknis dan pesawat harus kembali ke Denpasar,” kata seorang penumbang Merpati yang ada di dalam pesawat MZ 8490.

“Saya amat kecewa dengan pihak merpati yang mengunakan pesawat rusak dalam penerbangan Bali Dili,” Penumpang penerbangan Merpati yang baru pulang pada hari berikutnya setelah pihak Merpati menukar Pesawat tujuan Denpasar Dili.

Salah satu penumpang yang di pangil oleh teman-teman dekatnya dengan nama Ameu juga pada saat kejadian itu merasa amat takut tapi dia bilang, “saya takut namun ada seorang ibu yang berada di dalam pesawat yang sama berteriak sambil berdoa dan memangil nama bunda maria dan tuhan.”

Menurut Sumber Tempo Semanal yang dekat dengan pihak Merpati mengatakan bahwa sementara ini pesawat MZ 8490 masih dalam tahap perbaikan.

Di tempat berpisah seorang penumpang Merpati Denpasar Dili pada hari Jumat juga mengalami pengalaman yang hamper mirip dengan Ameu. “Pesawat merpati yang pada hari jumat itu membuat saya terhentak dari tidur setelah kurang lebih dua puluh minit pesawat tersebut lepas landas dari Bali,” ungkap Helder.

Lanjut dia, “Pada saat itu saya sedang tidur dan tiba-tiba ada pengumumang dari pramugari yang bilang bahwa penerbangan kami harus kembali ke Bali karena alasan teknis. Dan saya coba minta informasi dari seorang pramugari bilang pesawat kekurangan angin.”

“Ketika itu penerbangan balik ke Denpasar kita bisa merasan pesawat seperti kehilangan tenaga dan turun perlahan-lahan sehinga membuat saya merasa amat takut,” Kata Helder.

Semenetara itu seorang penumpang yang tiba kembali di Dili pada hari jumat mingu kemarin mengatakan bahwa maskapai penerbangangan Merpati mengunakan pesawat tua.

“Kelihatannya maskapai penerbangan Merpati mengunakan pesawat yang kondisinya sudah tua sehinga selalu bermasala,” bilang sala satu penumpang yang menolak memberikan namanya.

Penumpang tersebut terlihat sangat marah dengan kejadian tersebut.

Semenetara itu manajer merpati branch Dili, Jeffry Winkler membenarkan kejadian tanggal 20/10/2012. “yang bermasalah itu adalah AC di sil depangnya bocor, sehinga membuat panas di dalam pesawat dan tidak dingin”

Sementara itu manajer tersebut menangkis informasi yang bilang pesawat Merpati tujuan Denpasar Dili itu sudah tua.

Jeffry bilang, “Pesawat yang kita pake baru dua bulan pemuatan penumpang 134 orang , pesawat ini kita berikan yang terbaik buat terbang kemari.”

Sunday, 28 October 2012

PDHJ Rejeita PNTL Entrega Suspeitu Droga Ba BNN No Kondena Kazu Atabae


Tempo Semanal - Dili, 28/10/2012
            



Iha dada lia eskluxivu ho Tempo Semanal iha loron Domingo 28/10/2012 Provedor Direitus
Humanus no Justica DR. Sebastiao dias Ximenes ho lian forte kondena abuzu ba direitu moris iha Atabae nune’e ezije atu PNTL kaptura ema hirak ne’e no foo punisaun makas ba sira. Nune’e mos iha parte seluk Provedor hatudu deskordancia atu cidadaun Indonesia nain hat ho cidadaun afrika do sul ida ne’ebe involve iha trafiku droga atu tranfere ba BNN (Badan Narkotika Nasioanl) huri republika Indonesia maibe tui nia hanoin loloos tenke julga iha Timor Leste tuir nasaun ne’e ninia kodiku penal tan ba TL ne’e nasaun ona.          

“Kona ba ema hatama drogas, lolos ita lalika entrega ba BNN, tanba ita ne’e nasaun ida iha ita nia lei rasik, uza ita nia lei hodi rezolve asunto drogas, mesmo que ema autor ne’e cidadaun indonesia, laos tenki entrega ba indonesia," dehan Sebastiao Dias Ximenes ba Tempo Semanal.




            



Provedor Direitus Humanus no Justica, DR. Sebastiao Dias Ximenes deskorda ho decizaun ne’ebe foti husi Policia Timor Leste hodi entrega fali suspeitu trafiku drogas cidadaun Indonesia nain hat inklui mos cidadaun afrika do sul id aba julga iha Indonesia tan TL la’os ona hanesan Provincia Indonesia ninian.
                                    



“Hau la konkorda PNTL entrega ema sira
ne’e ba BNN, TL iha nia soberania rasik, la
depende ba Indonesia, i ema sira ne’e ita
kaer iha TL, nune’e labele entrega ba
Indonesia. Ita bele halo kooperacao ho BNN, maibe problema tenki rezolve iha TL, tanba TL
sai fatin ne’ebe ema sira ne hala’o sira nia aktus hatama droga no TL sai vitima ba aktus
ema sira ne’e. Ita labele aranja razaun katak ita seidauk organizadu atu tangani kasus
narkotika,” Sebastiao hateten.




            



Iha razaun balun husi politiku nain sira katak diak liu entrega suspeitu sira ne’e ba Indonesia
mak julga hodi bele foo kastigu todan hanesan pena de morte ka pena moris tomak tan ba
iha TL lei uza hela lei subsidiariu Indonesian ninian kona ba droga maka kastigu todan liu
tinan sanolu resin lima.
           
Maibe Sebastiao dehan, “ita foti pena tuir ita nia lei, tuir kodigo penal TL nian, se TL la iha 
pena de morte labele sai razaun atu deporta ba Indonesia, ita la’os depende ba indonesia
nia lei, ita tenki buka rasik dalan atu rezolve ema sira ne’ebe hatama narkotika mai TL, ema
Tl mak sei sai vitima ba hahalok ema sira ne’e nian, ne’e duni tenki rezolve iha TL tuir ita nia
lei rasik, selae aban bain rua, ita bele mos haruka ema seluk ba Australia tuir australia nia
lei. Ne salah, ita nia soberania iha ne’ebe?




           
Haree ba frajelidade ne’e nasaun ne’e iha maka Provedor ne’e preokupa tebes ho impaktu
husi drogas ba moris jovens sira no futuru nasaun TL nune’e nune’e duni husu atu
instituisaun estadu esforsu atu haforca liu tan kontrolu iha fatin ne’ebe kee sai target ba
trafiku drogas ninian.
                        



Ita nia nasaun ne’e sei nurak, ema seluk aproveita ita nia fraqueza hodi hatama droga, tanba sira hatene ita nia kontrolu sei fraku. Sira mos hatene katak TL sei enfrenta problema empregu/servisu ba jovens sira, nune’e sira aproveita tama lori droga hodi influensia ita nia jovens sira atu tama iha jaringan trafiko droga ne’e. Se Tl maka nakloke ba droga, sei estraga hotu ita nia juventude sira nia futuru no nasaun nia futuru tan ba ne’e maka ita tenki matan moris no neon moris, liu-liu jovens sira labele monu ba droga. Kontrolu tenki makas, nune’e PNTL tenki kapasita aan hodi prevene trafiku droga. Ita labele husik TL sai transitu ba trafiku droga muito menus sai terminal ba trafiku droga,” esplika Sebastiao.

                        




Atu evita atividades drogas ne’ebe hahu ona la’o iha nasaun ne’e hodi infiltra ba moris joventude sira ninian Sebastiao husu atu, “tenki iha sosializasaun kona ba impaktu droga nian ba sira nia moris no sira nia vida nune’e sira bele hadok aan husi droga. Nune’e mos tenki loke kampo de trabalho ba jovens sira atu jovens sira la iha tempo atu hanoin droga, nune’e mos tenki fo pena ne’ebe todan ba ema sira ne’ebe uza no sirkula droga iha sociedade nia let, dalan ida husi sosializasaun bele liu husi igreja iha misa domingo – domingo ninian.”


           
Iha momentu hanesan Provedor Direitu Umanus no Justica ne’e mos preokupa ho kazu omicidiu iha atabae ne'ebe hamosu ema mate nain lima no kanek nain lima seluk nune’e ulun bo’ot instituisaun Estadu ida ne’e ninian kondena maka’as hahalok hamate ema idade nurak no husu atu foo kastigu todan ba suspeitu sira.

Omisidiu ne’e krime, ho krime ne’e hamate ema, viola ema nia direito atu moris, viola labarik
sira ne’ebe sai vitima nia direito atu moris. Pdhj labele 
investiga no halo komenttariu klean liu tan ba ne’e krime. Ne’e knaar Polisia nian atu investiga no buka deskobre autores sira. Hau lamenta no triste tanba deit problema rai, maun alin oho malu, liu liu labarik sira ne’ebe inocentes no 
la iha kulpa,” Sebastiao hateten.
                        



Ho lian maka’as Sebatiao hatutan katak, “labarik sira la iha 
kulpa sai mos vitimas, autores sira ne’e tenki fo sentensa
ne’ebe todan.
                                    

”Pdhj kondena makaas hahalok hanesan ne’e, tan ba ne’e
Pdhj husu ba Pntl atu identifika no deskobre lalais autores
sira ne’e no lori lalais ba processo, ita labele tolera ema
timor oan maun alin oho malu tan deit problema hadau malu
rai,” dehan Sebastiao Ximenes.




                        



“Hau hanoin autoridades sira inklui polisia bele deskobre
ona autores sira, problema rai iha timor sai hanesan bom
waktu, setiap saat bele meledak, wainhira ita nia autoridades sira la rezolve ho justo,”
Sebastiao aviza.

Nia argumenta katak, “Tan ba problema ne’e bot ba bebeik, ita la konsegue rezolve, ita nia lei kona ba direito ba rai sei diskute hela, maibe ema balun hahu hadau malu rai, balun rai la iha, hahu okupa ema seluk nia rai ou okupa estadu nia rai sem autorizasaun, maun alin rasik mos hadau malun rai. Problema ida, tan ba rai ema preciza atu halo uma ou hela fatin, maibe rai la iha ona, balun kaer hela certificado ne’ebe foo sai iha tempo portugues no tempo indonesia nian, okupa rai luan te’ebes ne’ebe ema seluk la iha ona oportunidade atu hetan rai pedasuk ida. Se Governo la tau matan ho diak, ema sei oho malu tan, tanba rai, liu liu iha kapital dili.”

Provedor ne’e hatudu ninia preokupasaun ba situasaun nain ba rai nproblema rai ne'e sei afeta mos ba violasaun direitu ba cidadaun nasaun ne’e ninian.
           
“Ema hotu iha direitu ba rai, agora governo maka tenki kreia politika diak ida oinsa ema hotu/cidadaun ida bele hetan rai, hodi halo nia uma ida ho dignidade, para nia bele moris ho nia familia. Problema rai ita la rezolve deit ho lei kona ba direito ba rai. Lei ne’e atu hametin no reforsa deit ema sira ne’ebe iha ona seritificado no ema sira ne’ebe okupa ona rai durante ne’e. Lolos ne’e Governo tenki tau politica ida konaba reforma agraria, ema sira ne’ebe iha sertificado ba rai ne’ebe luan no la uza, estado tenki reduz, no determina katak ema ida so bele hetan rai hectar ida, labele liu, nune’e rai bele fahe fali ba sira ne’ebe la iha rai pedasauk ida. Timor ne’e timor oan nian hotu, la’os grupo kikoan ida nian deit. Realidade hatudu katak ema balun iha rai hectar bot/barak maibe balun la iha rai pedasuk ida. Ita viola ema nia direito atu hetan rai,” Sebastiao hateten.
                        



Provedor ne’e mos husu governo hatudu ninia barani, atu kansela hotu tiha sertifikado sira ne’e, tanba rai sira ne’e iha tempo portugues sira halo aforamento maibe seidauk selu hotu "foro", nune’e lolos ne’e seidauk bele jd hak milik, maibe iha tempo Indonesia rai sira ne’e transforma hotu kedas ba hak milik, balun iha tempo indonesia faan ona maibe agora sira hola fila fali ho razaun katak okupasaun indonesia ne’e ilegal nune’e transaksi jual beli iha tempo ne’eba konsidera ilegal, nune’e fila fali ba nain. “Uluk kuando halo aforamento ba rai, bazeia ba konsesi ida "conceicao de terrenos" ne’e iha nia limites no nia objektivu halo aforamento, no tenki selu "foro", wainhira ita la selu "foro" rai fila fali ba Estado, laos otomatis jadi hak milik, “Proverdor ne’ebe iha esperiencia ba resolve problema rai tan uluk tama mos iha Team Khusus Agraria. 

PARTE I : SISTEMA POLITIKU IDEOLOGIKU; KAPITALISMO vs SOCIALISMO


By Tama Laka AQUITA

Dala barak ita rona lideranca politiku sira koalia iha kampanye promessas politiku iha kampanye maibe ita la rona oinsa hatur sistema politiku ida nebe bele coresponde ho votantes ka eleitores sira nia hakarak. Ida ne’e tamba ita fa’an programa partido maibe ita la fa’an sistema politiku ideologico ida nebe los, atu nune eleitores sira bele hatene katak Nasaun atu lao ba oin ne’e lao ho sistema politiku ideologiku ida ne’e ou ida seluk.

Hakerek nain tenta hatun artigo ida hodi loke ita nia hanoin ba oin oinsa ita buka compreende ka hatene didiak diferenca bo’ot entre sistema politiku ideologico Kapitalismo-neo-liberalismo no Sistema politiku ideologico Socialismo ho nia progresso iha nasaun sira nebe mak adopta pensamento politika esquerda nebe to’o ohin loron la afecta iha crise financial mundial iha seculo 21 ne’e.

Sistema politiku ideologiku iha mundo ne’e iha rua deit; KAPITALISMO vs SOCIALISMO. Atu bele hatene liu tan oinsa lalaok hosi sistema rua ne’e mai ita buka hateten didiak saida mak Sosiadade Ekonomia Kapitalista no saida mak Sosiadade  Ekonomia  Socialista.

SOSIADADE  EKONOMIA  KAPITALISTA

Iha sistema kapitalista, sociadade ida nebe mosu mak sociadade individualista nebe nakonu ho kapitalista sira. Iha sociadade kapitalista nia laran, osan sira convers tiha ba capital para bele usa hodi sosa servisu nain nia forca iha merkado servisu nian hodi bele produz merkadoria. Karl Marx fo’o explikasaun ba questaun ida ne’e;
……Atu converse tiha osan ba kapital, properietario hosi osan hetan iha merkado ba comodite trabalhador ida nian nebe livre, livre iha dupla sentido, hanesan ema ida nebe livre, livre ho nia poder hanesan iha merkadoria no sai nain ba comodite ida, atu nune labele fali iha sorin seluk nia laiha commodity ida ba fa’an no falta sasan sira nebe necesario ba realizasaun hanesan servisu nain ka trabalhadores(tenaga Kerja buruh) nebe iha poder (Le Das Capital (1867) VA I, pagina 176-8)

Mudanca desenvolvimento forca productive hosi servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) iha sociadade feodalismo, lao tuir funsionamento ida katak osan hanesan instrument ida hodi bele halo troka capital ou bens de equipamento, hosi ida ne’e dudu sociadade tomak moris iha sistema foun ida nebe bolu sistema kapitalismo, iha nebe ema servisu nain trabalhadores(tenaga Kerja Buruh) sai hanesan sasan iha Mercado.

Ekonomia merkado nian desenvolvi sai hanesan ekonomia kapaitalista ho formasaun ba kapital ho industria. Relasiona ho produsaun nebe iha sai formatu ida hodi hamoris sociadade kapitalista. Lei basika hosi ekonomia kapitalista maka ekonomia merkadoria(Barang Dagangan), tan ne’e mak natureza hosi merkadoria hodi bele produz hodi bele to’o iha dalan ikus liu maka merkado, ka produz bens ruma bele fa’an ho formatu ida hodi hetan lukro. Tan ne’e maka sociadade kapitalista ne’e sociadade merkadoria, inclui mos ema servisu nain trabalhador(tenaga kerja buruh) sira sai hanesan merkadoria(Barang Dagangan) nian hodi bele fa’an I sosa iha merkado.

Iha ita nia rain nebe foin hakotu a’an hosi sistema kolonialismo portugues no sistema kolonialismo foun okupasaun militer Indonesia, mentalidade sistema tuan nebe kolonialismo rua hakiat durante 475 anos. Mentalidade hosi sistema tuan sei buras hela no se lao continua nafatin iha tempo ukun rasik a’an.

Iha tempo neba Kontradisaun politik rua entre ema nebe hakarak ukun rasik a’an(anti kolonialismo-anti imperialismo) no ema nebe lakoi ukun rasik a’an (hakarak ho Portugues ou nasaun seluk). Kontradisaun politik ida kontradisaun nao antagonik ne’e mosu tamba iha sistema ida nebe implementa la liu hosi processo ida nebe los tuir ema Timor tomak nia hakarak. Tan ne’e ita hateten sistema kolonialisme foun hafoin Portugal mai fali okupasaun Militar Indonesia Kolonialismo foun. maibe sempre kolonialismo tamba kolonialismo mak divisionisme.

Ukun rasik a’an tiha mosu kontradisaun foun;  iha ema kiak no riku. Kontradisaun ida ne’e bolu kontradisaun antagonik. Tamba tau ema kiak hasoru ema riku. Ema trabalhador hasoru Kapital osan nain. Kontradisaun ida mosu tamba sistema politik ideologico mak lalos. Hafoin tinan 12 ona ita la konsegue hatur sistema politico ideologico ida los.  Ita la barani halo transformasaun radikal iha processo tomak. Politiku nebe ita nia lideranca politik nebe dihan Fundador Frente Revolucionario  hatur politiku ida kontradiksi maka’as ho kondisaun riil nebe povo ne’e rasik hasoru. Mosu iha ita hotu nian oin, planu estrategico desenvolvimento nebe ita bele dihan katak sai hanesan ideologia ida hosi Lideranca Historic nebe kaer rasik nia partido no povo vota ba sira. Tuir sira koalia ka hakilar iha kampanye, maibe ita povo rasik mak tenki senti impactu hosi planu ida ne’e.  Benefisia ema riku sira ou ema kiak sira?

Iha politika nebe ohin loron ita hotu kona ba  kodico elaboral ba servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh)sira nian. Hanesan ita hotu hatene no asiste rasik iha ita nia vida moris. Politika kona ba salario minimum governu decide $115 dolares amerikanu ba servisu nain ka trabalhadores sira. Iha parte ida la sufiesinte ba servisu nain ka trabalhadores(tenaga kerja buruh)  ida ho nia kaben ho oan nain rua, iha sorin seluk $115 salario minimum mos bele hamate companhia Unipessoal kiikoan sira nebe moris ho dependensi ba projecto hosi governu no mos usaha kecil sira nebe hanesan restorante kiikoan Timor oan rasik mak kaer sei la compete ho restorante sira nebe estrangeiro nian.

Iha processo ida ne’e hakereka nain foti exemplo ida oinsa kapitalista usa ema servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) sai hanesan merkadoria(barang Dagangan). Hafoin resultado referendum 30 de agusto 1999, Administrasaun ba harii estado foun iha UNTAET nian companhia Internasional barak mak tama iha Timor-Leste. Imperialismo tama ho ho modelo produsaun ekonomia foun usa forca servisu nain trabalhadores(tenaga kerja buruh) hodi lukro nebe bo’ot iha processo transisaun nebe lao iha UNTAET. Exemplo Siguranca Civil Chubb Security, companhia Australia nian ne’e halo contrato ho servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) sira $85 dolares amerikanu kada fulan. Maibe contrato iha fatin nebe companhia Chubb Security sai hanesan suplayer ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) ba edifio administrasaun UNTAET no uma alugado hosi staff VIP UN nian ka embaixada sira. Contrato nebe Chubb Security por exemplo ho montante orcamento $2500 dolares amerikanu ema servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) nain atus ida(100) kada ema servisu nain ka trabalhadores (tenaga kerja buruh) ida $85 dolares amerikanu. Hosi montante orcamento kontrato $2500 iha leten kompanhia Chubb Security manan nia lukro nebe bot hosi modelo produsan ekonomia fa’an forca servisu nain ka trabalhadores nian. Ida ne’e mak ita bolu explorasaun hosi ema ba ema iha sistema kapitalista nian. Modelo produsaun ekonomia kapitalista ida to’o ohin loron ema servisu nain trabalhadores (tenaga kerja buruh) sei senti nafatin, tamba sistema politiku ideologiku nebe lao dadaun ne’e iha ita nian rain fo’o vantage maka’as modelo produsaun ekonomi hanesan ne’e. A’at liu wainhira iha kondisaun nebe ita hasoru no hare iha ita nia sosiadade proprio ita nia governu rasik tuir sistema kapitalista ida nebe lao hela halo ema sai merkadoria(barang dagangan) hotu. Haruka trabalhador ba rai liur ida ne’e parte ida hosi planu governu tuir noticias nebe ita katak redus desemprego.  Tamba sa? Tamba sistema nebe lao hela iha ita nia rain sistema nebe kapitalistiku tebes.

Processu produsaun merkadoria ida ne’e tuir sistema kapitalista nian, ne’e procesu produsaun ida nebe susu duni ema servisu nain trabalhador (tenaga kerja buruh) sira nian forca ka ran. Modelo produsaun merkadoria(barang dagangan) ida ne’e hanesan ba dala uluk iha area ida nebe oinsa kapitalista sira susu ema servisu nain ka tabalhadores(tenaga kerja buruh) ne’e hanesan processu evolusaun historiku iha sociadade, resultado hosi processu ne’e sai hanesan instrumento ba servisu nain ka trablhadores(tenaga kerja buruh,) processu desenvolvimento ida ne’e transforma a’an sai hanesan planu baze ekonomia sociadade nian no evolusaun ne’e lao too ohin loron. Karl Marx fo’o explikasaun ba ida ne’e;
……Processu produsaun ba merkadoria hotu-hotu nebe mak lao dadaun, iha tempo hanesan mos processu explorasaun lao hela iha servisu nain ka trabalhadores(tenaga kerja buruh) sira nian vida moris loron-loron. Produsaun comoditi kapitalista sempre lao tuir desenvolvimento historiku hosi organisasaun servisu nian tuir progresso tekniku ho transformasaun iha strutura sistema ekonomia kapitalista nian nebe implementa iha sociadade tomak nia laran hodi hakat liu periode ida uluk(Das Capital II VII, pg 34-5)

ALEMANHA APOIU SEPFOPE KAPASITA JOVEN IHA ÁREA MARINERU


Tempo Semanal - Dili, 28/10/2012
Ita Boot Sira Tenke Uza Oportunidade Ida Ne’e Ho Di’ak No Tenke Toma Responsabilidade.
SENTRU Formasaun Tibar liu husi apoiu Sekretáriu Estadu Polítika Formasaun Professional Empregu (SEFOPE) hahú fó kapasitasaun ba juventude Timor-Leste iha área Mariñeiru.
SEPFOPE, Ilidioda costa  Ximenes
Daudauk ne’e, juventude hamutuk na’in sanulu resin lima (15), inklui feto na'in ida tuir hela kapasitasaun iha sentru formasaun Tibar kona ba Mariñeiru nian.

Serimoniál abertura ba formasaun ne’e, partisipa husi Vice Primeiru Ministru, Fernando Lasama de Araújo, Sekretáriu Estadu Apoiu Setór Privadu, Veneranda Lemos, Sekretáriu Estadu Peska, Euzébio da Costa, Sekretáriu Estadu Polítika Formasaun Professional Empregu, Elidio da Costa Ximenes, Reprezentante Governu Alemaña, Presidente Konfederasaun Sindikatu Timor Leste, José da Conceição no Komandante Polisia Maritima, Lino Saldanha. 
   
Iha oportunidade SEPFOPE, Elidio da Costa Ximenes hateten, futuru hahú ohin.  Ne’e duni, husu ba partisipante sira tenke tuir formasaun ho dixiplina.
“aproveita oportunidade ne’e ho di’ak no tenke tau responsabilidade. Atu nune’e bele loke dalan ba maluk sira ne’ebé hakarak tuir ita boot sira nia dalan. Tanba, formasaun ba área ne’e sei hetan ajuda husi Governu Alemaña.” esklarese Elidio.  

Elidio mós hateten, daudauk ne’e traballadór Timor oan sira ne’ebé hala’o servisu iha Koreia hamutuk 1074. Tuir informasaun na’in sanulu (10) kaer roo boot hanesan mós Nakroma. “se kuandu sira fila mai bele reforsa sentru Tibar. Tanba, sira  iha abilidade, skill ou matenek ne’ebé hetan iha Koreia hodi bele koopera di’ak ho sentru ida ne’e.”  

Iha fatin hanesan Vice Primeiru Ministru Fernando Lasama de Araújo hateten, Timor-Leste nia riku soin barak liu mak iha tasi laran. Tanba ne’e, agora daudauk hakarak hala’o dezenvolvimentu iha Distritu Kovalima, Manufahi no Vikeke Timor oan sira mos bele uza tranposta sasan liu husi tasi.

Durante ne’e ema lori sasan tula iha karreta mak ba Suai. Maibé, se bainhira ita iha ona roo, entaun bele mós liu husi tasi. “ha’u hanoin ita presiza mós feri atu lori produtu lokál husi Distritu mai kapitál Dili.” esklarese eis Presidente Parlamentu ne’e.

Lasama mós husu ba partisipante sira atu treinu ho didi'ak. Tanba, tinan 4-5 mai bele sai formadores hodi hanorin fali ema seluk. Serbisu maritima presiza responsabilidade. Tanba, atu hala’o protesaun hodi fó seguransa ba riku soin tasi ninian.

Molok taka ninia liafuan, Lasama agradese ba Governu Alemaña. Tanba, sira iha planu atu fó tan roo ida ba Governu Timor-Leste hodi dezenvolve ekonomia iha rai laran.

PARTE X : 20 AGUSTO LORON FALINTIL SE MAKA FUNDADOR FALINTIL?


Komentarius kona ba Politika maka forma militar ga?
Militar maka forma politika
Caetano Guterres Maulory Autor

1.     Hakerek nain rona ema, maluk balun koalia katak politika maka forma militar, tan ba ne’e maka hakerek nain mos hakarak aproveita hato’o komentarius ruma. Tuir hakerek nain nia hanoin bele los, bele mos kontrariu, tan ba iha mundo ne’e iha mos governo barak maka hari ho ditadura militar. Iha ditadura militar ne’e se maka manda militar la’os politiko sira, i wainhira ho sistema ida ne’e, bele mos sira haruka oho politik nain sira hotu, ne’e akontese ona iha rai barak, maluk sira investigadores sira maka hatene liu. Depois hala’o tiha kontra golpe, força iha militar nia liman, se karik maka momento ne’eba militar sira lakohi entrega poder ba FRETILIN nia liman ne’e kala lider CCF sira labele halu buat ida etc.

2.     Nain ulun CCF sira bele mos dehan kompanhia Aileu iha ami nia liman, ne’e los, maibe hare to’ok soldados kompanhia ida deit labele hasoru kompanhia 6 ne’ebe iha “armas pesadas” kilat boot ho soldados quase rihun ba rihun wainhira forma tan milisia popular sira. Ho referensia sira ne’e hakerek nain husu ba nain ulun sira husi partido hot hotu liu liu partido istoriku FRETILIN para pelemenus fo netik konsiderasaun ruma ba liman kroat sira ne’ebe uluk salva no halo FRETILIN nia naran sai boot i ohin loron sei existe no boot nafatin!. Los ga lae, imi hotu hanoin lisuk to’ok ba.

3.     Iha 11 de Agosto de 1975, wainhira ami komesa halo planu para atu halo kontra golpe, ami la’os koalia deit oin sa dezarma UDT, maibe ami koalia mos kona ba sistema do governo ukun ho sistema saida no se maka sei ukun, hanesan hakerek nain apresenta ona iha leten ne’eba, liu liu iha DSM komandante João Rasik hakarak militar maka ukun deit. I bele sai nune’e duni karik ami aceita i bele fo influensia ba komandante Geral Rogerio Lobato i bele mos komandante Rogerio aceita tan ba DSM ne’e kompanhia ida ne’ebe determinante teb tebes, tan ba nia maka kaer armagem kilat boot no kiik, no kilat musan Paiol sira. Maibe ami la tuir komandante João Branco nia hanoin tamba 99,99% tropas DSM mesak militante FRETILIN deit, tan ba ne’e ami mos hakarak duni atu governo ne’e Fretilin maka kaer iha momento ida ne’eba. Ne’e duni hakerek nain husu ba nain ulun sira para labele lori lia hirak ne’e hodi hanehan malu, ita la manan buat ida maibe ita hirus malu maka ba bei beik, etc. etc.(Hakerek badak deit, resumido).

I.               Konklusaun dauluk “primeira konclusaun

Ita hotu hamutuk halo to’ok konklusaun ida, baseia ba pontos sira tuir mai ne’e, no kait fali ba pontos sira iha leten ba:

1.     Se Karik eis tropas sira la auto-organiza malu desde 1974 atu forma forças armadas ida atu defende intereses povo Maubere nia ne’ebe koalia sai ona husi pontos No. 1 to’o pontos No. 13 iha leten, saida maka sei akontece iha momento ida ne’eba? Akontece katak UDT no mala’e mutin sira  maka sei ukun  duni, i naran Falintil mos la iha hanesan ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.

2.     Se Karik Sr. Rogerio Lobato, la fo orientaçõeins hato halo koordenaçõeins ho kompanhia hot hotu, komesa buka dalam atu prepara kilat sira iha DSM hanesan ko’alia ona iha pontos No. 16 iha leten, saida maka sei akontece iha momento ida ne’eba?. Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni i naran Falintil mos la iha too ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.

3.     Se Karik, Hakerek nain la hasoru ho Kay Rala Xanana Gusmao, no la hetan orientasaun hanesan ko’alia iha ponto No. 17 iha leten ba, para atu forma forsas armadas da libertasaun ida, atu halo kontra golpe ida urgente, maibe tenke fo instrusaun didiak para forsas sira labele viola direitus umanus, labele tiru no oho arbiru deit etc. saida maka sei akontese iha momento ida ne’eba? Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni i naran Falintil mos la iha  ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.

4.     Se Karik Sergento Januário Ximenes ne’ebe tenta atu tama iha Companhia DSM ho soldados ho kilat kareta Moniz de Maia 10 resin, ami husik deit, i sira konsege domina kompanha DSM, ne’ebe koalia iha pontus No. 18, saida maka sei akontece iha momento ida ne’eba?.  Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni, i naran Falintil mos la iha ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona  karik?.

5.     Se Karik malae mutin sira konsegue konvence eis tropas iha Dili laran  iha momento reuniaun entre governo Português, UDT no Forças Armadas Português, ne’ebe koalia ona iha ponto No. 19, saida maka sei akontece iha momento ida ne’eba?. Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni, i naran Falintil mos la iha  ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik ?.

6.     Se karik eis tropas sira tur nonok deit tan ba tauk, hodi aceita deit pontos sira ne’ebe governador Lemos Pires apresenta, ne’ebe koalia ona iha ponto No. 19, ne’ebe malae sira hakarak 1. Extinçãun da FRETILIN, 2. Apartidarismo das Forças Armadas, 3. Aderência das Forças Armadas ao Espírito do Movimentos Anti komunista husi UDT, ne’e saida maka sei akontece iha momento ida neba?. Akontece katak UDT no malae mutin sira  maka sei ukun  duni, i naran Falintil mos la iha ohin loron, i FRETILIN mos kala la existe tan ona karik?.


II.              Konklusaun ikus liu se maka fundador FALINTIL

1.     Tuir atan hakerek nain nia hanoin katak, FALINTIL, Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor-Leste,  mai husi transformasaun naran ne’ebe Primeiro komandante Rogerio Lobato ho pioneiros Falintil sira fo nanis kedas, nebe ami bolu “Forças Armadas da Desfesa do Povo Maubere”. Naran ne’e iha tiha ona molok ita tama iha 1975, ne’e duni Sr. Rogerio Lobato hau hanoin nia merece, iha direito atu bolu fundador das FALINTIL.

2.     Tuir mai Kay Rala Xanana Gusmão mos fo orientasaun barak oin sa atu forma Forças Armadas da Libertação nacional ida urgente atu dezarma UDT wainhira hakerek nain hasoru Xanana iha sede Comite Central Fretilin nia, iha avo Xavier nia uma hanesan koalia ona iha ponto No.17, Xanana fo mos konselhos no orientasaun barak sobre sistema democratico, oin sa ita bele hetan relaçõeins diak ho ita nia nasaun vizinho sira i contribui ba paz i estabilidade regional no internacional tan ba konselhos no orientasaun ne’e maka fo dalan naroman tan ba  hakerek nain hodi la aceita ideia komandante João Branco nian atu hari governo militarista depois do kontra golpe. Iha momento ne’eba hakerek nain konsidera Xanana hanesan konselheiro do kontra golpe, tan ba ho razaun sira iha ponto No. 17, maka Kay Rala Xanana Gusmao mos merece i iha direito atu fo naran Fundador das FALINTIL.

3.     Membros do Comite Central da Fretilin mos iha ona ideias atu forma Forças Armadas da Libertação Nacional ida, iha sorumutu ne’ebe halao iha Sr. Alarico Fernandes nia uma, ho prezensa Dr. Mari Alkatiri, Alarico Fernandes, saudoso Carapina alias Lelo ho saudoso Nicolao Lobato, depois ikus mai, iha 20 de Agosto, saudoso Nicolau Lobato ho Dr. Mari Alkatiri muda fali naran ida Forças Armadas da Desfesa do Povo Maubere” ne’e ba naran FALINTIL, ne’e duni tuir hakerek nain nia hanoin, Dr. Mari Alkatiri ho Alarico Fernandes, saudoso Nicolao no saudoso Carapina, mos mrece i iha direito atu bolu Fundador das FALINTIL.


4.     Ba hakerek nain nia maluk asswain koordenadores ne’ebe leitores timor oan sira tomak hatene ona kona ba sira nia servisu, sira nia espirito de determinasaun ba libertasaun povo rai Timor Loro Sae nia, ami hotu mesak ema kiik nanis, ne’e duni, fo naran saida deit mos sira sei simu, la fo naran ruma mos, ba sira laiha buat ida, importante liu liu maka ita nia rain liberta tiha ona, husik naran ida ne’e hela ba nain ulun sira tamba nai ulun sira maka representa povo ida, iha nasaun ne’ebe deit. Iha mundo rai klaran iha funu ida nia laran to’o hetan ona vitória sempre ida ne’ebe boot liu maka hetan onra louvor no Gloria, simu medalhas oi oin, iha nebe deit nunka bele fo ba ema hotu. Ne’e duni ami ne’ebe pioneiros das FALINTIL la husu buat ida ba ami nia an rasik, maibe ami husu deit ba nai ulun sira ne’ebe halo desisaun, atu naran fo netik medalha de rekoinesimento ida ba Fundadores FALINTIL nia nain 3 nebe refere iha leten, ne’ebe medalha ne’e labele hanesan ho medalha selu seluk, tan ba servisu ne’e la hanesan, nia todan no nia valor mos la hanesan, iha nasaun seluk mos pasti iha, laos osan maka ami husu, tan ba osan ita bele manan ho ita nia servisu no kosar wen, medalha ne’e onra ida, orgulho ida ba ema  ida ne’ebe hari duni fundasaun nasaun ida nian, to’o oras nasaun manan no sai hamriik duni!.

5.     Ba maluk pioneiros FALINTIL selu seluk ne’ebe maka kiikoan nanais kedas ami hotu hatene katak loron ida, pasti Nai Maromak sei Selu iha Lalehan, maibe tan ba nu’udar ita ema ita nia fiar ou ita nia esperansa sei kuran, katak nai Maromak sei selu buat diak hotu ne’ebe ita halo iha mundo, maka dala barak wainhira ami hare ba tratamentu ne’ebe kompanheiro seluk hetan, entaun obriga atu ami kompara fali ami nia servisu sira ne’ebe ami halo atu hamosu FALINTIL, ami halo iha base de apoio, ami halo iha organizasaun klandestina atu sai hanesan ponte boot ida ba sucesso no naran boot frente armada no frente diplomatico nian. Entaun buat  hirak ne’e obriga ami atu kait ba kait mai no halo komparasaun, tetu ba tetu mai afinal servisu sira ita halo iha libertasaun nasaun nia todan, tebes la hanesan duni. Balun todan liu balun todan menos iha ita nia servisu hot hotu. Ita nia susar no terus hot hotu iha tinan 24 nia laran, ita atu lakohi sura maibe dala barak  tratamento disigual ne’ebe ita hetan, ne’e obriga fali ita atu sura ita nia kolen no dala barak ita tanis deit iha ita nia laran katak iha mundo ne’e kala tenke nune’e duni, maibe loron ida pasti maromak sei la haluha I sei selu iha lalehan.