Showing posts with label Fundasaun Mahein. Show all posts
Showing posts with label Fundasaun Mahein. Show all posts

Friday, 18 February 2011

UNTAS Rende/foti Liman



Ema nebe’e hanoin aat ba nia rain rasik sei la’o lemo-lemo, muda hosi knua ida ba knua seluk iha ema nia rain, ikus mai sira deklara an katak, knua rasik mak diak liu” (Jose Freitas 15 Feb.2011). 

Dala ruma liafuan senor Jose nia iha leten ne’e bele prega ba otonomista sira. Muda hosi organizasaun barbarak los hanesan Pemuda Pancasila, PPI, BRTT no ikus mai Uni Timor Asuwain (UNTAS) maibe lacente hakmatek ikus mai sira rekoinece independensia ba Timor-Leste. UNTAS  organizasaun sumbrina nebe’e iha matebian Abilio Osorio Soares nia okos,  ikus nian ne’ebe hari’i hosi Timor oan sira nebe’e pro-Indonezia iha 2000. Iha tinan 2000 halo nia kongresu dahuluk nebe’e hanaran Biti Boot Timoris hamahon an iha United Front for East Timor Autonomy-Front Persatuan Pendukung Otonomi (UNIF). Rezultadu kongresu I, UNTAS hasai nia paltaforma politik katak sei kontinua luta atu lori Timor-Leste hikas ba fali Republika Indonezia.

Photo kortezia Timor Express 


Tuir Politika estadu Indonezia nia ba Timor-Leste iha mudansa depois Timor-Leste deklara nia restorasaun independensia iha 20 Maiu 2002, ikus mai afeita boot ba UNTAS nia politika. Kongresu UNTAS daruak iha Dezembru 2010 iha Kupang Indonezia, no hili Eurico Guterres eis segundu komandante milisi pro-Indonezia nudar presidente. Rezultadu kongresu ne’e fo sai ba publiku katak UNTAS fo rekoinese pilitikamente ba Timor-Leste nia independensia. Ironiku liu maka iha Timor-Leste laiha media ida mak fosai konaba eventu nebe’e UNTAS deklara sai katak UNTAS rende ba sira nia objective politiku nebe’e fo sai iha kongresu dahuluk nian.

Armindo Mariano Photo File
Tamba sa maka UNTAS tengki rende? Dala ruma resposta barak liu. Hahu 2004 familia hosi UNTAS fila ba mai Timor livre. Depois krize 2009 UNTAS nia liders sira  komesa mai visita Timor. Florentino Sarmento ho Norberta Belo hanesan mos ulun boot UNTAS nia  mai hela no servisu tiha ona iha Timor, celebrasaun independencia, loron 28 Novembru 2010 lideransa  UNTAS hanesan Armindo Soares Mariano mos mai asiste celebrasaun loron boot ne’e iha palaciu Governu, no iha mos familia hosi ulun boot UNTAS mos fila no mai servisu dadaun ona iha Timor. 
Razaun saida maka UNTAS muda nia politika no lider politikus UNTAS sira mos fila no balun komesa hela dadaun ona iha Timor? Razaun 1) fasil sira atu halo bisnis no bele kompete ba pozisaun politika iha governu ka partidu.  2) fasil atu hetan osan tamba ekonomikamente Timor-Leste dadaun ne’e diak liu tamba orsanmentu jeral Estadu tinan tinan aumenta makas no biban ba sira bele buka orsan. Rekonciliasaun mos kontinua akontece hosi aspeitu sira nebe’e informal sira ne’e duke ho dalan formal. Ne’e sorin ida.

Sorin seluk,  Eurico Guterres ho milisia nia boot sira seluk nebe’e involve iha krime graves bele fila ka lae? Dala ruma sira sei fila. Razaun ida katak sira mos Timor oan no konstitusaun RDTL fo biban ba sira atu mai hela nudar sidadaun Timor. 

Razaun seluk, Timor oan sira iha Timor mos haruka mensagem ba sira liu hosi PR Horta nia indultu ba arguidu sira ne’ebe komete krime iha krize 2006. Bazeia ba mensagem PR Horta katak, ita sunu uma no oho deit ema kiik iha 99 ne’e problema laseiru e kompara ho sira nebe’e involve iha krize 2006 ne’ebe oho ulun boot estadu ho governu RDTL hetan liberdade no mos governu RDTL for tan kompensasaun $8000 USD ba sira.  Kleur ka lalais, UNTAS nia ema sira sei no kontinua implementa mensagem Indulto hosi PR Horta atu fila hikas mai Timor.

Timor-Leste nudar nasaun hasoru problema barak tebes. Vitimas iha tinan 75, 99,  ho vitima krize 2006  no vitima 2009 (operasaun Komandu Konjunta F-FDTL-PNTL) kontinua halerik ba justica, no nafatin sai isu nebe’e nonok maibe  tensaun. Seluk fali kazu kompensasaun ba veteranu, violencia social, korupsaun ne’ebe kontinua habokur nomeiru kiak. Buat sira ne’e hotu  afaita makas ba seitor siguransa iha Timor-Leste kontinua sai frajeil.

Nasaun foun maibe kontinua deut malu ho problema tuan, karik eis milisia ho lideres Pro-Indonezia fila hotu mai Timor-Leste sai rezulta problema hadau malu rai ho propredades, e mos aumenta tan dezempregu, ne’e parte ida, parte seluk, ho problema hirak ne’e tratamentu hosi governu sei la justu, maka sei hamosu klase riku ho kiak iha Timor-Leste makas tebtebes.

Hosi lidun ida, problem sira ne’e mos bele kria tan problma foun. Problema odiu malu ho vitima ho pro-otonimista sira nebe’e filla, ne’e sei involve familias sira iha distritus, sub-distritus, sukus ka aldeas bele rezulta komfrontasaun fizukas, depois estadu Timor-Leste laiha biban atu resolve diak, maka sei estraga kridibilidade estadu ho governu Timor-Leste.

Hosi UNTAS nia rekoinecementu ba Independencia Timor-Leste iha kongresu daruak ne’e hatudu katak sira prontu atu fila. Prosesu rekonciliasaun sei lao hosi familia ba familia.  Sinal diak ba Timor oan sira Hamutuk ida deit. Tensaun permanente ba pro-kontra Independensia bele minimize no biban atu lao ba dalan solusaun permanente. Depois hadia dadaun ona traumatiku hosi invasaun Indonezia bele rekopera, ne’e hatudu katak sinal ba Timor ida deit. Maibe karik ne’e labiban atu halo maka komfliku Timor entre Timor oan sira nunka hotu.

Fila ba Timor oan sira iha rai laran. Oinsa bele prontu simu Timor oan sira nebe’e mak atu fila ne’e ka lae? Se karik fila duni Estadu ho Governu Timor-Leste nia sei foti decisaun, e decisaun ne’e sei persizu vitima ka veteranu sira nia participasaun ka lae? Perguntas sira ne’ebe Fundasaun Mahein tenta soe ba leitor sira, oinsa bele provoka hanoin lesuk hodi buka solusaun ka responstas ba perguntas problematiku sira ne’e. (Hanoin Lesuk hosi FM 17 Feb 2011)

Thursday, 10 February 2011

Fundasaun Mahein Preokupa Ho Relatóriu hosi Sekretáriu Jerál kona-bá Misaun Integrada Nasoens Unidas



Tempo semanal-Dili 10.02.2011

Ohin Fundasaun mahein sei hasai relatoriu
ne'ebe kestiona maka'as relatoriu
Sekretariu Jeral ONU ninian,
 kana ba Timor Leste iha fulan kotuk.
Tuir nota ne'ebe Tempo Semanal asesu,
antes de FM halo apresiasaun no hato'o
ninia preokupasaun ba Relatoriu
 refere nune'e mos hato'o sira nia sujestaun.
Tempo semanal relata pontus lubun,
ne'ebe FM hato'o iha okos ne'e.


Fundasaun Mahein simu Sekretáriu Jerál-nia Relatóriu kona-bá Misaun Integrada Nasoens Unidas iha Timór-Leste ho data 25 Janeiru 2011.  Ami apresia ninian kandór espesialmente kona-bá asuntu-sira relasionadu ho justisa, direitus umanus, no estadu direitu. Ami enkorrajadu atu haree katak UNMIT hetook responsive bá nesesidade no preokupasaun oioin hosi ema Timorénse-sira no katak sentimentu nuudár na’in (ownership) iha prosesu reforma seguransa ne’e hetook aas.

Maiské nune’e ami fiar katak iha buat barak no nesesidade oioin tan mak presiza atu halo hodi nune’e bele eleva partisipasaun no sentimentu nuudár na’in kona-bá asuntu-sira relasionadu setór seguransa, asuntu-hirak ne’ebé krusiál bá Timór-Leste-nia futuru.

1.         Língua

Iha ami-nia komentáriu iha-kraik ne’e, ami publika parágrafu relevante hosi Sekretáriu Jerál-nia relatóriu atu tulun fó naroman bá ami-nia maluk Timorense-sira. 

Maiské membru lubuk ida hosi Konsellu Ministru mak bele lee iha lian Inglez, barak mak la-bele.  Nune’e-mós pesoál barak hosi Ministériu/Sekretariadu Defeza no Seguransa la-bele lee iha lian Inglez. Membru Parlamentu barak mak la-bele lee iha lian Inglez. Buat hanesan mós aplika bá komandante fardadu-sira iha PNTL, F-FDTL no servisu oioin kona-bá seguransa.  

Adisionálmente, maiória sosiedade sivíl Timorénse inkluzive grupu feto, monitor anti-korrupsaun, Provedoria no mídia Timorénse la-bele lee relatóriu ida-ne’e. Tan-ne’e, relatóriu hanesan ne’e mai hosi elite estreanjeira bá elite-sira estranjeira ho absorsaun ho nível mínimu iha elite-sira Timorénse.

ONU iha karta ida atu defende no promove ONU-nia Deklarasaun Universál Direitus Umanus no buat-barak hosi relatóriu ne’e relasiona ho asuntu ne’e no tópiku seluk oioin ne’ebé diretu no indiretu. 

Relatóriu ida-ne’e aproximadamente uza liafuan to’o 9.800 ne’ebé tuir taxa merkadu iha Timór-Leste sei presiza aproximadamente $1.000 atu traduz.  Ho orsamentu anuál liu millaun 200 dólar amerikanu tintinan UNMIT iha pozisaun finanseiru di’ak atu traduz dokumentu hanesan ne’e ho fásil.  Karik nune’e nia sei :
1.  Indika katak nia sériu liu atu involve komunidade Timorénse ein jerál;
2.  Sei fornese asesu bá informasaun ne’ebé boot-liu; no
3.  Sei habiban debate dinámika ho nível ne’ebé boot-liu kona-bá situasaun iha Timór-Leste hosi ema Timorénse no bá ema Timorénse.

Iha ami-nia komentáriu iha-kraik ne’e, ami publika parágrafu relevante hosi Sekretáriu Jerál-nia relatóriu atu ilumina ami-nia maluk-sira Timorénse.

2.         Sertifikasaun (Pará 62)

Fundasaun Mahein simu no iha preokupasaun hosi Sekretáriu Jerál relasiona ho sertifikasaun bá ofisiál polísia hamutuk na’in 52 ne’ebé hetan akuzasaun dixiplinária séria no kriminál. Ami fiar katak dezisaun ida-ne’e sériamente diminui esforsu atu harii servisu polisiál ida ne’ebé profisionál, dixiplinadu no apartidária iha Timór-Leste, estraga estadu direitu no sei hamihis konfiansa públiku iha polísia.

Parte Relevante hosi Relatóriu

62. Governu-nia desizaun atu finálmente sertifika ofisiál polísia na’in 52 ne’ebé hetan alegasaun dixiplinária sériu no kriminál ne’e sai hanesan preokupasaun ida no kontra espíritu akordu suplementár iha 2006 kona-bá polísiamentu. Maibé governu haktuir ona katak iha naran sirkumstánsia ida ofisiál-sira ne’e sei hetan ezensaun hosi prosedimentu kriminál no dixiplinár tuir-mai. Hanesan ha’u-nia reprezentante halo ona, ha’u husu autoridade Governu no judisiáriu atu hola medida hothotu ne’ebé nesesária atu garanti integridade hosi polísia nasionál. (Hosi SJ-nia Relatóriu)

3.         Revizaun bá Setór Seguransa (Pará 30, 31)

Fundasaun Mahein simu redusaun iha énfaze hosi NU kona-bá Revizaun bá Setór Seguransa. Hamutuk ho komentadór-sira seluk, ami fiar katak projetu ida-ne’e polítikamente la viável ona no katak NU agora presiza fó-biban bá governu Timorénse atu lidera inisiativa oioin kona-bá setór seguransa.

Parte Relevante hosi Relatóriu

30. Hanesan nota ona iha ha’u-nia relatóriu uluk, Governu halo ona progresu notável iha dezenvolvimentu setór lejislativu ne’ebé integradu no enkuadramentu polítika bá setór seguransa (S/2010/522, pará. 29) no, durante prosesu ida-ne’e, responde ona bá buat barak hosi element-hirak ne’ebé identifika ona ante-projetu revizaun abranjénte bá setór seguransa. Maiské promulga ona lei oioin kona-bá seguransa nasionál, defeza nasionál no seguransa intérna iha Abríl 2010 (haree S/2010/522, pará. 29), sei presiza tan lejislasaun, regulamentu no polítika subsidiária oioin. Sekretáriu Estadu bá Seguranda indika ona iha audiénsia parlamentár 26 Novembru katak proposta orsamentu jerál estadu refere bá estabelesimentu mekanizmu no prosesu oioin ne’ebé relevante. 

Ante-projetu hosi polítika seguransa nasionál, ne’ebé sei kompleta lei oioin ne’ebé temi ona iha-leten no ho kombinasaun ho lei-hirak ne’e sei fornese enkuadramentu ida jerál  bá setór seguransa, foin lalais ne’e haruka fali bá Sekretariadu Estadu Seguransa atu halo revizaun hafoin hetan revizaun hosi Konsellu Ministru (haree S/2010/522, pará. 29).

31. Finalizasaun bá ante-projetu dokumentu kona-bá revizaun kompleta bá setór seguransa hetan ona atrazu. Foin lalais ne’e, Governu no Gabinete Prezidénsia revee dokumentu ne’e, iha konsulta ho UNMIT. Maiské haree bá susar atu finaliza dokumentu ne’e iha futuru ne’ebé besik, buat barak ho element-hirak ne’ebé idenfikadu ona iha ante-projetu hosi dokumentu ne’e hetan ona atuasaun, hanesan nota ona iha-leten (haree pará. 30), no, bainhira finaliza ona, nia sei sai hanesan dokumentu referénsia ida ne’ebé útil. (Hosi SJ-nia Relatóriu)

4.         Transferénsia Responsabilidade Polísiamentu (Pará 55)

Maiské ami simu faktu katak governu Timorénse sei iha ownership konjunta hosi prosesu transferénsia, ami lamenta ho faktu katak UNMIT no governu la iha konkordánsia kona-bá reprezentasaun ne’ebé luan-liu kona-bá Komité Altu Nível bá Tranzisaun. Maiské ami simu katak governu ohin-loron ne’e eleitu ona ho lejítimu no justu, ami mós fiar katak asuntu-hirak hanesan-ne’e importante tebes bá paíz ida-ne’e, no tan-ne’e, tenke iha konkordánsia no konsénsu kona-bá transferénsia hosi komunidade-nia leet.

Ema barak hatene katak problema barak relasiona ho setór seguransa mosu tan governu Timorénse la halo konsulta ho ema barak no la hetan konsénsu ne’ebé boot molok halo desizaun ruma iha asuntu-sira importante tebes bá setór seguransa.  Fundasaun Mahein fiar katak nesesáriu atu tuka ho buat-hanesan ne’e.

Ami fiar katak Komité Altu Nível bá Tranzisaun presiza iha reprezentasaun ida ne’ebé boot, ne’ebé tenke inklui mós deputadu-sira hosi opozisaun no membru hosi grupu sosiedade sivíl, partikulármente grupu direitus umanus hanesan Asosiasaun HAK. Ho ida-ne’e mak prosesu transferénsia ne’e sei inkluzivu, responsivu liu no ultimamente lejítimu liu.

Parte Relevante hosi Relatóriu

55. Halo ona progresu iha prosesu tranzisaun. Hafoin hetan konkordánsia iha 17 Setembru atu harii mekanizmu ida ne’ebé hamutuk sai-na’in iha tranzisaun bá planeamentu no implementasaun ne’ebé grupu dinamizadora altu nível ida sei tau-matan (haree S/2010/522, pará. 66) no briefing hosi hau-nia Reprezentante Espesiál bá Konsellu Ministru iha 10 Novembru, Prezidente, iha 25 Novembru, konvoka enkontru trimesterál dahuluk hosi Komité Nível Altu bá Tranzisaun, ne’ebé Primeiru Ministru no reprezentante-sira Governu-nian atende, hamutuk ho Komandante F-FDTL no Komandante Jerál hosi polísia nasionál, nune’e mós hau-nia Reprezentante Espesiál, Vise Reprezentante Espesiál no ekipa jerénsia senior. 

Konkorda ona katak Komité Altu Nível ne’e sei gia prosesu no modalidade oioin hosi tranzisaun. Komité ne’e sei revee nesesidade oioin ne’ebé importante iha área hothotu hosi mandatu UNMIT-nia atu estabelese, hamutuk ho Governu no parte-involvida no parseiru relevante sira-seluk, suporta sa’ida mak sei mantein nafatin to’o UNMIT kompleta ninian mandatu, inkluindu nível pesoál no perfíl ne’ebé presiza. Komité ne’e mós sei foka atu garanti katak UNMIT-nia apóiu, ne’ebé sai hanesan nesesidade kontinuada ida depois mandatu finál hosi Misaun ne’e, tranfere iha maneira ida efetivu, no apropriadu, bá instituisaun oioin hosi Estadu, parseiru bilaterál no multilaterál,entidade oioin hosi Nasoens Unidas ne’ebé prezente iha paíz ne’e nune’e mós sosiedade sivíl.

5.         UNPOL-nia papél iha futuru (Pará 23)

Iha enkontru Komité Nível Alta bá Tranzisaun iha 25 Novembru, PNTL (haree pará 23 hosi SJ-nia Relatóriu iha-kraik) hato’o jerálmente área-hirak ne’ebé nia presiza tebes tulun hosi UNPol molok transferénsia kompletu responsabilidade bá políamentu. Ami fiar katak ida-ne’e bele sai hanesan oportunidade ida bá UNPol atu estabelese relasaun ida foun, pozitivu liu ho PNTL, relasaun ida ne’ebé responde duni nesesidade ukun-rasik-an hosi PNTL. 

Atu harii relasaun foun ne’e, UNPol sei presiza atu hadi’ak prosesu oioin kona-bá selesaun no rekrutamentu; introduz di’ak-liu tan kursu pra-dezlokamentu, kursu oioin ne’ebé sei foka bá treinamentu, dezenvolvimentu kapasidade no kursu língua/kultura; hamutuk ho programa trainementu ne’ebé planea ho di’ak, relevante no sensível bá kultura; no polítika oioin ne’ebé koerente, fásil atu kumpriende relasionadu no dezenvolvimentu kapasidade no akompañamentu.

Molok tama bá eleisaun 2012, UNPol iha kazu balu tenke reduz ona ninian pesoál-sira, espesiálmente iha distritu-sira. Mudansa iha medida ne’e importante no nuudár reflesaun hosi mudansa iha misaun primária hosi forsa, nomeadamente hosi polísiamentu operasionál bá iha papél treinadór/konsultór.

Ezensaun bá mudansa ne’e mak Unidade Formadu Polísia (Formed Police Units - FPUs), ne’ebé presiza atu mantein nafatin bá tempu balu, tuir nesesidade polítika no situasaun seguransa.

Parte Relevante hosi Relatóriu

23. Iha enkontru Komité Nível Alta bá Tranzisaun hosi Governu no UNMIT, ne’ebé Prezidente konvoka, iha 
25 Novembru, (haree parás. 55 no 56 iha-kraik), Komandante Jerál polísia nasionál hala’o aprezentasaun kona-bá planu dezenvolvimentu estratéjiku bá polísia bá tinan 2011-2012, hodi haktuir área maiór lima bá ninian dezenvolvimentu — lejislasaun, treinamentu, administrasaun, dixiplina no operasaun — nune’e mós rekomendasaun espesífika bá apóiu hosi UNMIT-nia polísia iha área ididak. 

Polísia UNMIT no polísia nasionál harii ona grupu traballu konjunta ida iha Setembru atu dezenvolve planu ida bá dezenvolvimentu kapasidade ho apóiu hosi UNMIT bá polísia nasionál bainhira polísia nasionál asumi hikas ninian responsabilidade primária polísiamentu-nian iha distritu hothotu no unidade oioin, agora sei foka área maiór lima ne’e. Esforsu-hirak ne’e, ne’ebé buka atu promove lideransa Timorénse, hein katak bele garanti konkordánsia mútua entre polísia nasionál no polísia UNMIT relasiona ho objetivu oioin hosi dezenvolvimentu kapasidade, modalidade oioin no konteúdu treinamentu-nian, ne’ebé sei sai krítiku bá rezultadu ida efetivu. 

Planu ne’e sei reflete iha troka nota, ne’ebé dadaunn ne’e sei negosia hela entre UNMIT no Governu no sei fó akordu foun ne’ebé, tuir konkordánsia mútua, sei diferénte hosi provizaun oioin ne’ebé relevante bá akordu suplementár 2006 kona-bá polísiamentu. Tuir akordu foun ne’e, transferénsia bá polísia nasionál sei marka inísiu hosi faze rekonstituisaun no tenke mosu depois sertifikasaun no rekonstituisaun no kapasidade kompleta, ne’ebé sei mosu iha faze rekonstituisaun-nia rohan.

6.         Alegasaun Violasaun Direitus Umanus hosi Forsa Seguransa (Pará 33)

Fundasaun Mahein preokupa ho alegasaun violasaun direitus umanus hosi forsa seguransa ne’ebé agregadu iha Sekretáriu Jerál-nia relatóriu. Hein katak NU sei koopera ho órgaun apropriadu oioin hosi Timorénse atu atinji justisa bá hirak ne’ebé involvidu. Sá-tan, Fundasaun Mahein mós konkorda ho komentáriu hosi Sekretáriu Jerál kona-bá nesesidade atu reforsa tan prosesu dixiplináriu iha F-FDTL no PNTL-nia laran, no mós nesesidade atu reforsa tan kontrolu sivíl bá instituisaun-hirak ne’e.

Parte Relevante hosi Relatóriu

33. Durante period revizaun ida-ne’e, UNMIT simu alegasaun hosi kazu violasaun direitus umanus hamutuk 18 ne’ebé membru hosi polísia nasionál no kazu haat ne’ebé F-FDTL halo.  Nota ona implementasaun ne’ebé aumentada hosi medida dixiplina interna bá forsa seguransa, partikulármente bá polísia.  Hadi’ak mekanizmu dixiplináriu bá polísia inklui dokumentasaun ne’ebé di’ak hosi prosesu keixa, atualizasaun bá baze-de-dadus atu rejista keixa-sira, no inisiasaun atu halo investigasaun bazea bá relatóriu hosi fonte-sira seluk ne’ebé vítima, no medida oioin kona-bá enforsamentu ne’ebé hetook forte atu garanti implementasaun hosi desizaun dixiplinária oioin. 

Maibé, polísia, prokuradoria no tribunal neneik atu responde kazu violasaun oioin, purezemplu, seidauk iha akuzasaun ne’ebé hala’o hasoru suspeitu ida ne’ebé involve iha insidénte28 Dezembru 2009, ne’ebé rezulta ema sivíl ida mate no hakanek ida-seluk tan (haree S/2010/85, pará. 9, no S/2010/522, pará. 31). Nune’e mós, seidauk halo akuzasaun hasoru asaltu maka’as ne’ebé membru F-FDTL halo hasoru ema sivíl ida iha 27 Agostu 2010.  Ida-ne’e rezulta ema ne’e mate (S/2010/522, pará. 31). 

Kona-bá ofisiál polísia ida ne’ebé alegadu iha kazu tiru iha 21 Novembru 2009 (S/2010/522, pará. 31) ne’ebé rezulta ema sivíl ida hetan kanek todan iha Díli, ofisiál ne’ebé akuzadu ho asalta fízika ne’ebé maka’as no neglijénjia iha Dezembru 2010, hetan libertasaun hosi Tribunal Distrital Díli iha 3 Janeiru 2011 tan falta evidénsia. 

Iha dezenvolvimentu pozitivu ida, investigasaun bá kazu alegasaun omisídiu ida ne’ebé ofisiál polísia ida halo hasoru ema sivíl ida iha 3 Juñu 2007 iha Distritu Viqueque, ne’ebé mak uluk taka ona tan falta evidénsia, hetan orden atu loke fali hosi Gabinete Prokuradoria Jerál no dadaun ne’e Tribunal Distrital Baucau mak sei revee hela.

7.         Outreach (Pará 7, 10, 11)

Fundasaun Mahein senti ksolok atu nota esforsu oioin hosi UNMIT atu hakbesik-an bá órgaun polítika no sosiedade sivíl Timorénse atu fornese suporta bá diálogu no rekonsiliasaun.  Ami hein katak UNMIT sei kontinua halo esforsu-hirak ne’e no espada tan esforsu hirak ne’e atu inklui komunikasaun hosi ofisiál senior NU ho sosiedade sivíl no atór-sira seluk iha distritu hothotu.

Parte Relevante hosi Relatóriu

7. Ha’u-nia Reprezentante Espesiál kontinua ninian esforsu hosi hakarak di’ak liu-hosi enkontru regulár ho Prezidente Ramos-Horta; Primeiru Ministru; Prezidente Parlamentu, Fernando “Lasama” de Araújo; no Fretilin-nia Sekretáriu Jerál. Nia mós kontinua konvoka enkontru ho reprezentante hosi partidu polítika hothotu, inkluindu ho sira ne’ebé la hetan reprezentasaun parlamentár, nune’e mós ho reprezententa-sira feto hosi partidu polítika. 

Ha’u-nia Reprezentante Espesiál-nia Vise bá Apóia Governasaun, Dezenvolvimentu no Koordenasaun Umanitária kontinua halo enkontru regulár ho Vise Primeiru Ministru hodi diskute asuntu-hirak ne’ebé relasionadu ho responsabilidade no governasaun, seguransa alimentár, programa merenda eskolár no prevensaun risku dezastre.  Ha’u-nia Reprezentante Espesiál-nia Vise bá Apóiu Setór Seguransa no Estadu Direitu kontinua halo enkontru ho Sekretáriu Estadu bá Seguransa no Sekretáriu Estadu bá Defeza atu disktu asuntu polísiamentu no asuntu oioin ne’ebé relasionadu ho setór seguransa, ho foku partikulár bá akabamentu hosi prosesu sertifikasaun bá ofisiál-sira hosi polísia nasionál, prosesu asumi hikas responsabilidade polísiamentu hosi polísia nasionál ne’ebé hala’o nafatin, no medida oioin ne’ebé nesesária atu mantein seguransa no estabilidade durante períodu krusiál iha eleisaun 2012.

10. Ha’u-nia Reprezentante Espesiál organiza diskusaun meja-kabuar ida iha 24 Novembru ho reprezentante-sira feto hosi organizasaun sosiedade sivíl, ne’ebé hetan apóiu hosi Programa Nasoens Unidas bá Dezenvolvimentu (UNDP) no Fundu Dezenvolvimentu Nasoens Unidas bá Feto (UNIFEM, dadaun hola ona parte hanesan UN-Women), nuudár parte ida atividade komemorativa oioin ne’ebé marka désimu aniversáriu hosi rezolusaun Konsellu Seguransa númeru 1325 (2000) (haree S/2010/522, pará. 11). 

Enkontru ne’e simu promulgasaun hosi lei kontra violénsia doméstika no asaun relasionadu tuir-mai, inkluindu asaun bá ninian implementasaun, no reafirma importánsia hosi esforsu nafatin atu reforsa direitu feto atu hetan rai no atu hasa’e tan sira-nia partisipasaun iha prosesu polítika oioin. Ha’u-nia Reprezentante Espesiál mós fó ona briefing iha enkontru atu lansa relatóriu kona-bá prosesu cross-learning hosi Irlanda/Norte Irlanda, Timór-Leste no Libéria kona-bá rezolusaun 1325 (2000) iha 25 Outobru iha Nova Iorke, kulminasaun hosi inisiativa tinan-tolu hosi rai-hirak ne’e. 

Iha 9 Dezembru, Parlamentu Foinsa’e, ne’ebé Sekretáriu Estadu bá Juventude no Desportu inagura iha Agostu (haree S/2010/522, pará. 11), hala’o ninian sesaun dahuluk iha Díli, momentu ida ne’ebé Prezidente Parlamentu uza mós hodi hasoru malu ho delegadu-sira hamutuk na’in 130. Inisiativa hosi Sekretáriu Estadu ne’e kontinua hetan nafatin suporta hosi Fundu Nasoens Unidas bá Labarik-sira (UNICEF).

11. Ho apóiu hosi PNUD, Ministra Solidariedade Sosiál inagura, iha Loron Direitus Umanus iha 10 Dezembru, Departamentu Harii-dame no Koezaun Sosiál, hanesan parte ida hosi Dirasaun Nasionál bá Asisténsia Sosiál.  Departamentu-nia meta mak atu reforsa kapasidade prevensaun konflitu, harii-dame no koezaun sosiál iha nível nasionál no komunidade, promove partisipasaun feto iha inisiativa oioin atu harii-dame, no aborda prosesu dezenvolvimentu oioin ne’ebé sensível bá konflit. (TS)

Tuesday, 25 January 2011

RELATORIO FUNDASAUN MAHEIN : LALAIS MAS LADUN LOS

Resposta ba Relatorio “Simples” Fndasaun Mahein Konaba Orsamento Geral Defesa e Siguransa.


Julio Tomas Pinto

Hau kontente tebes hare e le relatorio “simples” oan ida nebe hato’o husi Fundasaun Mahein konaba orsamento Defesa e Siguransa nian nebe publika ona iha jornal nacional. Fundasaun Mahein hanesan fundasaun oan ida nebe hari’i iha 2008 ho objective atu aju hodi aumenta legitimidade no kapasidade sector seguransa Timor nian liu husi partisipasaun sidadaun nian iha desemvolvimento iha legislasaun, politica e prosedemento nebe relevante (to assiste in increasing the legitimacy and capacity of the Timorese security sector through citizen participation in the development of relevant legislation, policies and procedures). Hau mos la questiona konaba direito ema ida-idak nian ou instituasaun ida-ida nian atu hato’o analiza saida deit iha asunto defesa e siguransa tamba ida ne’e direito nebe konsagra tiha ona iha konstituasaun republika Timor Leste nian. Iha resposta ida ne’e hau sei hateten buat ida nebe tutela ba hau nia responsabilidade nudar Secretario de Estado da Defesa e nudar ema ida nebe iha relasaun emosional ho FUNDASAUN MAHEIN para kredibilidade Fundasaun Mahein nebe hetan fundos husi Australia bele iha responsabilidade e tenki mantein ho kuidadu e sustainable.

Fundasaun mahein hanesan instituasaun ida nebe iha inkontro National Priority konaba Defesa e Siguransa ami sempre komvida para akompanha desemvolvimento asunto Defesa e Siguransa tamba ami kategoria sira ba Sociadade Civil nebe bele fo alternative ba asunto Defesa e Siguransa. Hanesan ita hotu hatene katak ita foin iha etapa ida nation Building e state building purtantu invilvimento NGO sira hanesan Fundasaun Mahein bele fo alternative ba seitor Defesa e Siguransa. Iha resposta ida ne’e mos hau sei hare liu dadus la valido nebe fundasaun ne’e uza e mos stake holder sira nebe sira interview hodi sai sira nia referencia ba relatorio ida ne’e. E hau mos uja lia fuan simples tamba iha relatorio ida ne’e laos kategoria ba analiza mas relatorio la iha balansu e pior liu la halo investigasaun klean para suporta argument nebe Fundasaun ne’e hakerek.

Iha relatorio Fundasaun Mahein (pagina tres) hateten hanesan ne’e “dadaun ne’e ro-ahi rua ne’e bele halo deit patrolha husi Dili to’o deit Batugade ka besik batugade, sa tan ro-ahi rua ne’e ida at ona”. Hau hakarak esklarese ba public e mos ba hakerek na’in sira iha Fundasaun Mahein (hau la bele uza analiza tamba relatorio ne’e em termos akademiko laos analiza mas dala ruma besik liu ba kategoria propaganda) katak iha dia 25 koando relatorio ida ne’e sai, hau komfirma kedas ba Chefi Estado Maior General F-FDTL Jeneral Taur Matan Ruak konaba paragaf nebe Fundasaun Mahein hakerek iha nia relatorio e informasaun nebe ami hetan mak ne’e katak ro-ahi rua nebe guverno sosa husi China to’o agora ninia kondisaun diak tebes. Componente Naval sira halo nafatin patrolha rutin nebe planeado tiha ona. Ro-ahi ida husi ro-ahi rua nebe eferese husi Guverno Portgues mak ida avaria hela. Mas dala ida tan ro-ahi nebe ita sosa husi China iha kondisaun diak mesmo lolos iha tinan ida ne’e tenki halo ona manutensaun ki’ik ba ro-ahi rua ne’e. Hau nia persepsaun ba paragraph iha leten ne’e refere bar o-ahi Jaco e Betano tamba ro-ahi rua ne’e mak ita sosa. Hanesan infromasaun mos katak Ro-ahi rua ne’e iha tinan kotuk tenki ba kosta sul hodi kaer roperkador illegal iha areia entre Lore e Ilomar nian.

Iha pagina tres relatorio ida ne’e mos hateten katak “konaba ro-ahi nebe dadaun dodok ona, FM fo sala ba guverno nia tendensia nebe buka atu sosa mak ro-ahi tuan no la halo estudo ruma nebe klean konaba kondisaun jeografika iha Timor Leste”. Hare husi paragraph ida ne’e klaru tebes katak Fundasaun Mahein la halo investigasaun klean mas buka husi internet nebe koalia konaba nasaun seluk karik tamba informasaun ida ne’e sira foti husi internet beritahankam.blogspot.com/…/agus-wijaya-anggaran.pertahanan.html nebe lolos laos koalia konaba Timor Leste mas koalia liu konaba Alusista Indonesia nian. Lia fuan nebe Fundasaun Mahein sira hakerek iha sira nia relatorio ne’e foti husi komentario Andi Widjajanto dosente Relasaun Internacional Universidade Indonesia iha Media Indoensia dia 29 July 2010 nebe koalia konaba trend Indonesia nia nebe gosta sosa sasan uzado ba military Indoensia. Depois de hau buka iha internet hau hakark tau relatorio FM nian ho komentario Andi Wijayanto nia para it abele kompara FM: konaba ro-ahi nebe dadaun dodok ona, FM fo sala ba guverno nia tendensia nebe buka atu sosa mak ro-ahi tuan no la halo estudo ruma nebe klean konaba kondisaun jeografika iha Timor Leste. Andi Wijayanto : Mengenai banyaknya unit senjata Indonesia yang bobrok, Andi menyalahkan tren masa lalu dimana Indonesia cenderung membeli alusista bekas”. Hare husi dadus sira ne’e hau hakarak koalia asuntyo rua nebe importante permeiro ; ema sira nebe hakerek relatorio Fundasaun Mahein halo duni relatorio maibe lahatene saida mak sira hakerek. Guverno sidauk sosa ro-ahi tuan depois de independensia ou depois hari Componente Naval. Foti ema nia komentario konaba sasan tuan mas lahatene katak sira (andi wijayanto) koalia ida ne’e iha kontestu Indonesia nian. Husu Fundasaun Mahein para hare didiak relatorio sira ne’e antes hato’o ba publiku para la hamosu internpretasaun katak Fundasaun Mahein halo propaganda ho data falsu ou la halo investigasaun nebe diak.

Iha relatorio (pagina sinco) Fundasaun Mahein nian sira sita Duputado Arsenio Bano hodi hakerek katak “nia (Arsenio Bano) mos hateten katak iha 2010 PN aprova orsamento ho montante miliaun 7,1 dolar amerikano atu hari baze ne’e maibe to’o iha Dezembro 2010 baze temporario ne’e sidauk hotu. SED Julio Tomas Pinto haktuir katak guverno sei aumenta orsamento miliaun 1,5 dolar Amerikano atu finalize baze temporario nebe tuir Julio sei hotu iha 2011. Konaba ida ne’e hau iha obrigatorio para hato’o lolos factus nebe los ba publiko konaba komentario Fundasaun Mahein nian ne’e. Permeiro seidauk iha plano para atu halo Baze Temporario ba Componente Naval. Iha Programa Forca 2020 hateten katak Componente Naval sei iha Baze rua iha Timor Leste BaZe Compoenente Naval permeiro mak iha Hera e Sigundo Baze Naval mak iha Meti Boot iha Same nian. Depois iha mos ponto apoiu naval nebe iha Oecusi, Com, Atauro e Suai. Purtantu parese intensaun Fundasaun Mahein nian mak Porto Temporario maibe sira lahatene termos BAZE e PORTO Temporario. Maibe la buat ida hau hakarak foti deit sira intensaun ne’e par abele klarfika asunto ida ne’e. Guverno la iha Plano para aumenta tan osamento ba componha LIfees Engeneering maibe guverno re-osamento fali osan miliaun 1,5 dolar Amerikano para sira konpleta prjeto ida ne’e to’o hotu. Iha sistem financa Timor Leste la fo posibilidade ba Carry Over ne’e signifika katak kaondo to’o dia 31 de Desembro mak osan la ezekuta hotu osamento fila fali ba kaiza estado e guverno tenki re-apropria ou re-osamento fali sosan (sisa anggaran) nebe iha para kompleta. Ne;e atu dehan deit katak total osamento nafatin miliaun 7,1 maibe re-osamento ou re-apropria fali osan nebe sidauk ezekuta hotu iha tinan 2011.

Iha relatorio ne’e (pagina 5) mos koalia konaba Kazerna ba Compoenente Naval. Fundasaun Mahein dehan katak “nune mos konstrusaun hela-fatin ba F-FDTL tinan ida liu ba hetan ona alokasaun orsamentomaibe to’o ohin loron la bele realize tan guverno la iha kapasidade atu hari atru hari’i hela fatin hirak ne’e”. Hau hakarak esplika tan ba publiko e Fundasaun Mahein katak kazerna nebe SED aloka osan iha orsamento ratifikativo (fulan julho) prosesu lao nafatin. Iha kompanha ENSUL mak manan tender ida ne’e e konstrusaun ba kazerna ida ne’e mos kompanha ezekuta deit 25 porsentu husi total osamento purtantu agora konstrusaun ba kazwerna komponente naval mos guverno re-orsamentu fali iha 2011. Tamba orsamento kazerna ne’e boot entau Permeiro Ministro e Ministro Defesa e Siguransa husu para hatam iha plano plurianual.

Ikus liu hau hateten asunto rua (2); permeiro; agradese ba isforso Fundasaun Mahein nian nebe ho kbit tomak hakerek relatorio simples ida ne’e, mesmo ho data real ou facto nebe minim tebes. Sigundo; Fundasaun Mahein persiza hadi’a tan ekipa peskiza para depois Fundasaun ida nebe iha ona kredibilidade bele sai fali fatin ba propaganda tamba deit la iha equipa investigasaun nebe diak. Rejultado peskiza persiza halo uluk diskusaun para depois rejultado ida ne’e bele fo kontribusaun konstrutivo ba desemvolvimento seitor defesa e Siguransa iha Timor Leste. Hakarak mos atu dehan katak semak la investiga diak liu lalika koalia (quem nao investiga, nao ten direito para falar). Tamba se la investiga koalia sei la tuir realidade tamba ne’e investiga uluk mak koalia. Obrigado.

Thursday, 6 January 2011

The Secretary State of Security Committed to Cooperate with FM To Build East Timor PNTL

Tempo Semanal-Dili, 06.01.2010

According to the Press released from DR. Francisco Gutteres office today stated that, “the Secretary State of Security is committed to continuing its cooperation with partners in view of maintaining security to establish stability for the development of the Country and its People.”

Mr. guterres express his, thanks to Fundasaun Mahein for its continuing efforts to follow the development and challenges facing the security and defense sectors.  “Given that the issue of security is of pivotal importance to the development of the country, it is therefore important to strengthen the cooperation between the Government and all its stakeholders, including the Fundasaun Mahein,” Said Mr. Guterres. 

The state and the Government continue to create, improve and strengthen national security’s system which can guarantees the well-functioning of law and order to ensure that every citizen is living in a peaceful and pacific ambience. 

The security sector, which is responsible for the issue of internal security, is in the process of developing itself as an institution in terms of human resources and infrastructure in order to provide security to the population of Timor-Leste as it is mandated in the RDTL Constitution. 

Therefore, the Secretary of State for Security appreciates the Fundasaun’s recent article and publication (Voice of Mahein No. 15) with the title Recruitment for PNTL: A Long Way to Professionalism.

As a new nation, Timor-Leste has to continue strengthening its security in order to establish stability for the development of the country and its people. Taking all these into account, the State and the Government through the Secretariat of State for Security, which is responsible for the PNTL promotion, carried out the promotion processes based on the Decree Law No. 16/2009 (which came into force on 18 March) with the title Regime of the Promotion of the National Police of Timor-Leste.

Based on the decree law, particularly Chapter 5 Article 36 on Transitory Regime, the Secretariat and the Commission developed their tasks to implement the promotion processes in the transition period of nine months with the view of developing the capacity of the members within the PNTL institution based on the PNTL Organic Law, Disciplinary Regulation and Career Regime.  Mr. guterres office rule out several legal frameworks that guide the promotion of the PNTL: Decree Law No. 9/2009, 18 February – Organic Law of PNTL; Decree Law No. 10/2009, 18 February – Salary Regime of PNTL; Decree Law No. 16/2009, 18 March – Regime on PNTL’s Promotion; Government Resolution No. 1/2009, 18 February – Commission for the Promotion of the PNTL; Dispatch No. 001/GMDS/VII/09, 24 July – Regulation on the Promotion during Transition Period.

PNTL Beat up a civilian in Atauro
 while UNPOL is watching.
The Secretary state explain that, “as we all know and follow, the promotion was the first one within the institution since its establishment in 2000. As a young institution, it was the view of the Secretariat that for the PNTL’s promotion there should be a commission established in order to support implementing the promotion of new ranks within the PNTL.”


As a result, the Commission on the Promotion of PNTL was established with a Government Resolution No. 19/2010 on 24 March whose main tasks were to support implementation of the rank promotion, to analyse all areas concerned with the PNTL and to make necessary recommendations to the Government.

Mr. Guterres recognized the role play by a NGO such as FM. “The Secretariat of State for Security and the Commission for the Promotion of PNTL are willing to open their doors to the Fundasaun Mahein to take part in meetings and debates related to the issues of security with the objective of exchanging views in a more positive and developed way so that all reports on the security sector which contain misunderstanding and misinformation can be minimized and appropriated,” Promised Mr. Guterres

The Secretariat of State for Security is now in the process of developing its Strategic Plan heavy focuses on aspects such as institutional capacity building as well as the development of its human resource, infrastructure and legislations. All these aspects are going to be conducted through four important phases where each aspect is intended to cover five year plan.  Following are the phases: First phase (2011-2015): Strengthening and base consolidation; Second phase (2016-2020): Expand and develop internal security; Third phase (2021-2025): Base strengthening for peace and stability; Fourth phase (2026-2030): To serve better the community

This Strategic Plan will function as guideline for Security Sector (Secretariat of State for Security) to establish a national security system aiming at the fulfillment of its vision, aspiration and values of the country. 

“The Secretariat of State for Security considers recommendations made by the Fundasaun Mahein as a positive contribution for the Secretariat to continue developing security sector so that in the future, the citizens of Timor-Leste live in peace, stability and progressive ambience in developing the country in accordance with its National Development Plan,” said M. Guterres.

Tuesday, 7 September 2010

Siaran Pres/Press Release: Media dan Keamanan di Timor-Leste/Media and Security in Timor-Leste husi FM

MAHIEN NIA LIAN No. 10: Siaran Pres: Media dan keamanan di Timor-Leste

Siaran Pers, 5 Sept 2010
ENGLISH BELOW / Bahasa Ingriss di bawah
Menurut Fundasaun Mahein (FM), kebanyakan media cetak di Timor-Leste, baik media cetak maupun elektronik, menerbitkan kejadian-kejadian yang hanya bersandar pada retorika hasil pertemuan-pertemuan atau seminar ataupun workshop, yang digunakan oleh media sebagai berita tanpa melakukan pengecekan terhadap bukti-bukti faktual dari pernyataan yang dikeluarkan dalam pertemuan-pertemuan, seminar dan workshop. Seringkali media menerima bukti-bukti berupa dokumen tapi tidak melakukan konfirmasi mengenai kejadian dan pernyataan-pernyataan yang diberikan. Hal ini menyebabkan media, dalam beberapa kejadian tertentu, kelihatan lemah dalam menghadirkan bukti-bukti faktual yang kemudian diterbitkan sebagai berita. Seringkali, laporan mereka menciptakan kebingungan, dan pada akhirnya, memiliki potensi untuk menciptakan konflik di dalam masyarakat.
Berdasarkan investigasi yang dilakukan FM, kami bisa mengatakan bahwa, terbitan Suara Timor-Lorosae (STL) selama ini telah menelan korban sekitar 11 orang, enam orang diantaranya adalah para siswi sekolah menengah, selain itu sekitar 4 institusi negara, dua diantaranya adalah institusi pemerintah. Terbitan pada 13 Juli 2010 telah menciptakan konflik antara Komandan PNTL Distrik Dili Pedro Belo dan STL. FM mengarisbawahi konflik antara STL, Veteran dan Komandan PNTL Distrik Dili Pedro Belo, adalah akibat dari provokasi yang diciptakan melalui peliputan para jurnalis yang tidak memiliki latar belakang tentang persoalan pertahanan dan keamanan. FM mencatat bahwa kebanyakan media cetak di Timor-Leste tidak menugaskan jurnalis yang tepat pada situasi yang tepat. Seringkali para jurnalis yang memiliki latar belakang pendidikan dalam bidang hiburan ditugaskan untuk meliput tentang persoalan pertahanan dan keamanan. Ketidakjelasan peranan dari para jurnalis juga menciptakan metode yang berbeda dalam melakukan peliputan dan analisa perihal stabilitas pertahanan dan keamanan dalam negeri.
Karena itu, FM menemukan bahwa STL dalam publikasinya, seringkali memprovokasi konflik politik. Konflik telah menelan banyak korban, bukan hanya para veteran, kalangan politisi, dan PNTL tetapi juga rakyat biasa. Pemberitaan STL tidak lama berselang juga menelan korban di kalangan siswi yang foto-fotonya dipublikasi, sebagai akibatnya para siswa ini dikeluarkan oleh pihak sekolah. FM menghimbau kepada seluruh media agar bisa berkontribusi secara positif untuk perdamaian dan stabilitas di Timor-Leste, dan mempraktekan jurnalisme perdamaian yang tidak berorientasi pada provokasi. FM menghimbau kepada media cetak untuk meningkatkan kapasitas para jurnalisnya, khususnya saat mereka melakukan peliputan tentang isu-isu pertahanan dan keamanan, agar mereka bisa menghasilkan kualitas berita yang memadai. Karena itu media perlu mengubah paradigma dalam praktek jurnalisme, untuk berkontribusi terhadap demokrasi, rekonsiliasi dan perdamaian.
Beberapa laporan dari STL telah menciptakan konflik antara Veteran, Komandan PNTL Distrik Dili, Pedro Belo. Untuk menghindari terjadinya konflik yang sama di masa depan, FM merekomendasikan kepada Komisi B Parlemen Nasional, agar kiranya dapat melakukan intervensi di masa yang akan datang, jika pemberitaan yang sama terjadi lagi, agar bisa menghindari pemberitaan-pemberitaan yang membingungkan masyarakat. FM juga merekomendasikan kepada pemerintah agar membentuk team investigasi independen untuk menemukan motif-motif tersembunyi dalam setiap pemberitaan STL yang bertujuan untuk menciptakan konflik di dalam masyarakat.
Propaganda memiliki potensi dalam menguncang kehidupan normal dengan mengutamakan propaganda dan informasi yang keliru. Lembaga-lembaga media mempunyai tanggungjawab terhadap publik agar memberikan informasi yang jelas dan faktual. Ini adalah tanggungjawab yang harus diemban secara serius. Pemberitaan STL belakangan ini menyebabkan elemen di dalam masyarakat menjadi curiga akan tujuan mereka, karena relasi mereka dengan Uni Timor Assuwain (UNTAS). Ini merupakan hal yang harus diinvestigasi oleh pemerintah dan media masa lainnya.
Fundasaun Mahein juga merekomendasikan agar dibentuk sebuah dewan pers yang bisa bekerjasama dalam menyelesaikan setiap persoalan yang muncul akibat kualitas laporan media yang memprihatinkan. FM juga merekomendasika agar media menulis berdasarkan fakta-fakta, dan tidak memberikan opini mengenai pernyataan-pernyataan dan dokumen, tanpa menyebut itu sebagai persoalan editorial.
Untuk informasi lebih lanjut silajkan kontak
Nelson Belo,
Direktur Fundasaun Mahein
www.fundasaunmahein.wordpress.com,
email: direktor.mahein[at}gmail.com
tlp +670 737 4222
Press Release, 5 Sept 2010
According to Fundasaun Mahein (FM), most media outlets in Timor-Leste, print media and electronic media alike, publish coverage of events that are only based on rhetoric from meetings or seminars or workshops, which the media shares as news without any checking of the factual evidence of the statements made in these meetings and seminars and workshops. Not very often, does the media receive documentary evidence to confirm the true nature of the statements being provided. This makes the media, in certain cases, seem weak in their presentation of evidence of factual news being published. Often times, their reporting is obscure, and in the end, has the potential to create conflict in the community.
Based on FM investigations, we can say that, Suara Timor-Lorosae (STL) publications during have victimzed at least 11 people, six of them being female senior high school students, as well as at least 4 Institutions, two of them being government institutions. The publication on 13 Juli 2010 created a problem in the community between the FALINTIL veterans and the PNTL Commander of the Dili District, Pedro Belo, and STL. FM underlines that the conflict between STL, the Veterans, and Commander Belo, was a provocation caused by the coverage of journalists who have no security and defense background. FM notes that many media outlets in Timor Leste do not task the correct journalists to the right situations. Sometimes those journalists with an education and entertainment background are tasked to cover news about security and defense issues. An obscure role for journalists also causes different methods of coverage and analysis on defense stability and internal security.
Therefore, FM acknowledges that STL in its reporting, quite often provokes political conflict. The conflicts victimize many people, not just the Veterans, politicians, and PNTL. The recent coverage from STL also victimized students who were photographed and then kicked out of school. FM calls upon all media to make a positive contribution to peace and stability in Timor-Leste, and to practice peaceful journalism which is not oriented towards provocations. FM invites the media outlets to increase the capacity building for their journalists, especially when covering security and defense issues, so they produce better quality news reports. Therefore the media needs to undergo a paradigm shift in their practice of journalism, to contribute to democracy and peaceful reconciliation.
Several of STL’s reports have created conflicts between the Veterans, PNTL Dili District Commander Pedro Belo. In order to counter this conflict in the future, FM recommends to National Parliament Committee B, intervene in the future, if any similar reporting takes place, to get rid of pro-con opinions being disseminated in the community. FM also recommends the government forms independent investigation teams to find the hidden motives in all STL reports that cause conflict.
Propaganda has the potential to disrupt normal life by promoting false ideas and misinformation. Media institutions have a responsibility to the public to provide clear and factual information. It is a responsibility that must be taken seriously. STL’s recent reporting caused many in the community to be suspicious of their intentions, because of their relationship with United Heroes of Timor/Uni Timor Asuwai UNTAS. This is something the government, and other media outlets should investigate as well.
Fundasaun Mahein also recommends that a council of press be formed which can work together to solve any problems that arise from poor quality media reporting. FM also recommends that the media provide the facts they are basing their articles on, and not provide opinions about statements and documents, without labeling them as being Editorials.
For further information please contact
Nélson Belo,
Director Fundasaun Mahein,
www.fundasaunmahein.wordpress.com,
email.direktor.mahein[at]gmail.com ,

Friday, 27 August 2010

Fundasaun Mahein Husu Ema Atu Tau Matan ba Orsamento MDS.

Today Fundasaun Mahein (FM) published a report on the budget of the Ministry of Defence an Security.  FM is the first Timorese NGO dedicated to looking at the Security Sector in Timor-Leste.

FM has written many reports on the security sector in Timor-Leste.  In less than one year it has written more on the Timorese security sector in a local language that the $5 million dollar UNMIT Security Sector Support Unit or UNPOL has produced.  

It is by Timorese, for Timorese about the Timorese security sector.  

While the report contains errors it is informative.  This report examines the budget for the institutions which provide safety and security to Timorese citizens.  It poses many questions which Timorese citizens might want want to consider.

Certainly, it is surprising to Tempo Semanal that one office in the Office of the Secretary of State for Security (SES) receives nearly $150,000 USD / year but its very unclear what it actually does.  Ita Hein.