Showing posts with label V Governu. Show all posts
Showing posts with label V Governu. Show all posts

Saturday, 15 December 2012

DEZAFIU KAPASITASAUN REKURSUS UMANUS (ASESOR TÉKNIKU ADMINISTRATIVU) BA SEKTOR EDUKASAUN RDTL [NOTA APONTAENTU]


BY : Frederico NUNO Jerónimo Boavida

Hafoin liu tiha fulan balun V Guvernu Konstitusionál hala’o ninia Programa; parese katak sei falta duni Rekursus Umanus iha Sektor balun; ida ne’e nota tebe-tebes wainhira ita haree katak Projeisaun Individuo ida ba Fatin ida mak la fó orientasaun muito antes; maibé tanba fator manan eh lakon iha Eleisaun mak sai xave ba Funsionamentu mákina Estadu RDTL nian – entaun hakarak ka lae koloka sujeitu ida bazeia ba votu mak indika individu ida ne’e.

Loos; Katak Polítika mak hamoris Estadu no dulas Estadu ida! Maibé, konta mós katak: Projeisaun “The Right Man on the Right Place” mak Pertinente no konviniente tebe-tebes; basá husi nia mak apoiante, asesor, doador, parseiru no parte interesada sira atu konkretiza ninia Programa Planu Asaun sira. Ita hetan katak hafoin de tinan 10 resin; sujeitu ida didika-an no investe-an hodi hasa’e kapasitasaun iha área determinada; no tuir loloos Estadu tenke utiliza indivudu ida ne’e ba duni fatin mak ho durasaun naruk Estadu hakoi Orsamentu, fornese fasilidade no kapasita Formasaun no Treinamentu maski individu halo parte iha Funsionalizmu Públiku mak manan Sálariu Profesionál; para alein de manan osan Estadu, indereitamente Estadu prepara fini; entaun koloka mós tuir fatin mak tenke; anaun ser, nu kazu Polítiku ida mak projeitadu husi Partidu; ne’e buat seluk tanba Agente Polítiku.

Projeisaun “The Right Man on the Right Place” ne’e publika tiha ona iha artigu Média Nasional bara-barak husi Hakerek nain ba Opini, Obzervadores, intelektuais no Polítiku iha tinan 2002 to’o 2003; basá nota katak ema balun husi Tékniku ba tau fali iha Saúde no finansas eh administrasaun.

Ba kazu aktual, ita nota oin-seluk; ema Tékniku Administrativu iha área determinada mak nia investe-an ba no prepara kuadru de ápoiu; maibé ikus mai Edifisiu maknek mak nia harii ho sirkunstánsia kria duni husi Estadu sai dezviu ba nia rasik mesak dit hetan nomeasaun ba koloka iha postu seluk, entretantu, ninia apoiante sira nudar funsionalizmu kontinua iha área mak hanesan; ba ema sira ne’e sai mákina produtora efetivu no efisiente nudar péritu ba área mak refere; kuitadu; nia tenke hahú foun no halo ligasaun foun hotu basá knaar no responsabilidade ne’e Estadu mak husu ba nia perante povu nia konsentimentu. Bele ka lae; ba tempu mak sei badak; maski mosu Revizaun no Avaliasaun tiha ona; maibé haraik tempu para bele hakat?

Apresia tiha forma aprezentasaun “Slight Power Point” hotu ba AJR (Annua Joint Review – 2012) husi Ministériu Edukasaun; ami rekonyese katak kestaun la’os ona implementa duni prioridade hirak definida tiha ona ba Programa Planu Asaun Sektor Edusaun 2012-2030 mak projeita tiha oa iha Mandatu Périodu liu ba ka lae; maibé kestaun mak Tékniku Administrativu iha área refere mak prepara Forma Esbosu Relatóriu mak la satisfaz dauk nível profesionalizmu hodi hamosu Relatóriu Anual Konjunta ida ho tempu badak demais; basá troka no muda kompozisaun iha Instituisaun nia laran hamosu impaktu ba mákina Estadu Administrativu nia Jestaun.

Repara! Katak, iha mundu tomak sentidu Troka Guvernu eh mosu Guvernu ho mandatu foun; nunka hamosu kompriensaun Estabelese fali Estadu foun ida; maibé Troka Figura Polítik sira mak atu kaer ukun ba ema sira mak hala’o serbisu Estadu ida nian no sub-entendidu katak tenke hamosu Figura Polítiku Foun mak karik mai ho ideia inovadora. Hahú kedas ho Estadu ida; wainhira deklara ninia independénsia: Tenke iha uluk nanai Asembleia Konstituinte no ikus mai mak husi nia sei hamosu Asembleia Repúblika, Senadu, Reprezentante Povu eh Parlamentu Nasionál mak tuur atu lezisla dit Lei! No ida ne’e atu halo komparasun analójika ida katak Tantu Órgaun Soberania selu-seluk mosu desde inísiu mós hatuur nanis ninia baze Legál nudar Diploma no Instrumentu Lísitu mak fó ona Linya Orientasaun no Pontu de Partida atu hahú iha espésie Protipu Referénsial mak sei rekeer ninia kontinuidade no sustentabilidade ba Relasionamentu Operasional Órgaun Kompetente Estadu mak nudar Pilares  Estabelese Estadu Soberanu ida.

Hanesan ita akompanya katak mandatu IV Guvernu Konstitusionál RDTL liu ba mak implementa, melyora no hamosu inisiativa inovadora ba Sektor hotu; maibé la’os halakon Programa mak I, II no IIIo Guvernu Konstitusionál RDTL trasa tiha ona; pelu faktu sempre refere liu ba Io Guvernu ETTA mak maski nudar Pilotu katak sempre bazeia ba prototipu Estadu RDTL ninia Finalidade atu alkanse nível Dezenvolvimentu Sustentável ba Progressu Estadu RDTL.

Klaru, katak ita nota mós katak IV Guvernu Konstitusionál RDTL iha liu progresu notável kompara ho guvernu anterior; ida ne’e mós la signifika katak Guvernu anteriores la halo liu buat ida; lae! Maibé ho tempu Tranzitóriu no Transferénsia mak Estadu RDTL iha tempu nebá falta rekursus umanus rasik; maibé pasu pur pasu hala’o duni husi sira mak mesak kompetente hodi nune’e ikus mai produz mós professional bara-barak mak hatudu grau de alkansementu profesionalizmu favorável mak lori ba dezenvolvimentu sustentável.

Se ita haree ho óptika ampla no ambranzente uitoan; ita hatene katak Guvernu liu ba nudar kontinuidade husi Guver hirak uluk liu fali; no nia prepara mós terenu, rekursus umanus no vizaun ho misaun ba Guvendu ida agora hodi nune’e la’o tuir iha linya ida dit Esatadu RDTL ninia finalidade no objetivu mak hanaran-an V Guvernu Konstitusionál RDTL nudar Guvernu de Reforma Institusionál no Prosedimentu; basá uluk Instituisaun barak Estadu RDTL nian mak iha ONU nia Administrasaun no la’os, automatikamente, iha kedas Timor-Leste nia liman no Prosedimentu barak mós mak halai tuir mákina Administrativa ONU nian no la’os Timor-Leste nian! Nune’e, agora ita iha ona faze kuaze total Administrasaun RDTL nian rasik mak tenke kontinua duni Programa hirak Planu Asaun Estadu RDTL nian mak projeita tiha ona; no iha artigu opini ida ne’e konteistualiza limitadu eh natoon dit ba enkuadramentu Sektor Edukasaun nian.

Repara mós! Katak, dala barak iha Sektor Saúde, Agrikultura no Edukasaun, wainhira mosu fali Guvernu foun; ajente mak uluk involve iha Sektor respektivu sei la sai eh la retira husi postu; basá sira ne’e la’os Polítiku, maibé Ajente profesinál no sira dala bark sai nudar konselyeiru no reforsu útil mak tenke nafatin ativamente fó apóiu; hakarak ka lae la’os ona kestaun Partidu manan ka lakon; maibé kestaun área hirak mak refere ne’e ezize duni apartidarizmu. No dala barak troka dit mak Pasta Polítika atu kaer ema professional hirak ne’e; maibé péritu iha área destake sei nafatin hela nudar fator determinante no sujeitu influensiador eh ajente Produtivu ba sustentabilidade inovativa mak temi.

Rekonyese no de akordu ho serteza ba Ministru Edukasaun V Guvernu Konstitusionál RDTL Bendito Freitas mak iha ninia Diskursu Ofisiál ba “Annual Joint Review Meeting” eh AJR (Enkontru Revizaun Annual ba Sektor Edukasaun iha ICS 13 Dezembru 2012) mak deklara katak nia la’os ema Teóriku! Maibé Tékniku! Ho ida ne’e katak ninia tarefa prinsipál mak atu tau iha prátika Programa no Planu ba Sektor Edukasaun mak Estadu RDTL desde Io  Guvernu Konstitusionál to’o Vo Guvernu RDTL Konstitusionál trasa tiha ona basá Períodu hirak intensivu liu ba ne’e, nudar Períodu de identifikasaun, prioritizasaun, mapeamentu, planifikasaun, negosiasaun, separasaun eh esklaresimentu ba área de trabalyu ka simples dit nudar Períodu de Programa Planifikasaun ba Dezenvolvimentu Sektor Edukasaun RDTL mak Sustentável no ita hetan mak Ministru Edukasaun sira mesak ema Konseitual Sistemátiku hahú kedas husi Ministru Pe. Filomenu Jacob, SJ, Ministru Armindu Maia, Ministra Rosália Corte Real no Ministru João Câncio mak ikus remata ho Projeitu Proposta Edukativa no Estabelese Lei Baze Edukasaun no hatuur Pilotu Sistema Kurrikuler Ensinu Báziku Obrigatóriu Nono (IXo) Ano Eskolaridade, Sistema Rekonyesimentu ba Akreditasaun Universidade, Padraun Plata-Forma Kualifikasaun Nasional ba Sertifikasaun no Diploma, Ensinu Rekorrente, Programa Alfabetizasaun no Eskola Noeva (Eskola Foun ho Klase Multiseriada); Programa Merenda Eskolar eh Refeisaun Kente,  Programa Treinamentu Vokasionál iha área Turizmu, ospitalidade eh Otelaria, nsst; mak hatuur duni Programa Planu Asaun ba Sektor Edukasaun RDTL nian nebé sai nudar urjénsia atu hahú implementa ona tantu ba área Konstrusaun mak presiza duni reabilitasaun no konstrusaun foun ruma tan mak koresponde ba guia orientadora nebé iha nanis tiha ona. Bazeia duni ba ida ne’e, karik Asesor Tékniku Administrativu nudar Péritu ba Formulasaun no konseitualizasaun mak tuir loloos la bele duni troka basá ema sira ne’e mak sai Mákinia Administativa sei alimenta Polítiku ba Sektor Edukasaun nian, Ajente no Kuadru Responsável sira; atu dehan katak Asesor iha área mak hanesan Agrikultura, Saúde no Edukasun nudar Tékniku Administrativu professionál mak ninia knaar diferente totalmente ho konseitu Adidu mak haliis liu ba Asesor Militar (Seguransa no Defeza nian).

Nudar obzervasaun badak ida ba Ministériu Edukasaun RDTL; atu dehan katak Forma Aparénsia Slight Power Point mak aprezenta iha Enkontru AJR 13 de Dezembro 2012 nian seidauk atinje Formula ida mak reflekta nudar rekursus dokumentus ba Relatóriu; enkuantu ita sei nafatin depende fali ba UNICEF ninia relatóriu mak hetan louva husi parte doadores, parseirus no parte interesada internasionál sira; ida ne’e implika katak karik figura nasionál sira mak uluk prontu tiha ona la retoma dauk ninia papél dezempenyamentu no hatudu parese lakon husi kampu edukativu mak tuir lolos la bele. Klaru ke, komentáriu ba senáriu indikador ida ne’e la’os atu dezakredita kontédu kompiladu ba Reltóriu AJR MoE – 2012 nian, lae! Maibé iha Téknikamente mistura entre: identifikasaun kontédu no mapeamentu eh Textu la konteistualizadu; pur izemplu koalia kona ba Asesu Eskolar, koloka fali kestaun orsamentál mak iha duni parte relatóriu maibé kona ba Despezas Finansas Públikas iha Sektor Edukasaun; entretantu kona ba Asesu Edukasaun atu kompila Modus Operandi nudar kondisaun no Sirkunstánsia de Meius Asesu Edukativu ba fasilidade no infra-estrutura la nesesáriamente kestaun de verba orsamentál; nune’e mós iha parte dezafiu mak formula hikas iha fraze pozitiva hamosu sentidu identifikasaun, funsionamentu, operasionalizasaun  no prioritizasaun rekomendasaun; hirak ne’e wainhira ita sira nebé mak kaer Slight Power Point sira atu apresia karik; ita sei hetan informasaun mak barralyada no distorsaun iha konsepsaun paradigm basá mosu sobre-postu ideias ho Pontus esensiais nudar atributu fundamental nesesáriu mak tenke sai baze de orientasaun ba kompriensaun konsizu, masisu pragmátiku ida iha ita nia Leitura kona ba Edukasaun no ninia Serbisu.
           
Mai hau, kompriende katak wainhira ita povu Timorense mak sente duni no involve duni iha ita nia dezenvolvimentu ba interese komúm mak hanesan; ita sei la sente rezerva atu koko fahe ideia hodi haree lisuk. Mak ita hatene muitu bem katak, iha linya orientsaun karik hliis fali ba minimizasaun no inkapasitasaun eh enfrakesimentu no empobreza fali rekursus kapasitadus mak Estadu RDTL ida ne’e investe tinan barak nia laran ho Orsamentu no fasilidade hodi povu Timor-Leste tomak nia naran; no ema sira ne’e mak Estadu tenke hakarak ka lae atu uza hodi serbisu!

Atu la hamosu ninia impaktu ba futuru ho halerik nafatin katak falta rekursus umanus nesesáriu; karik presiza iha sistematizasaun no estrutura pensamentu temátizadu hodi orienta no koordena Ajente Edukativa atu bele hatan ba  ezizénsia Edukasaun nian; ho ida ne’e linya koordenasaun sai fator dezizivu mak pormetedor ba Estadu RDTL, iha ne’e ba Sektor Edukasaun. Até lá! Frederico NUNO Jerónimo Boavida - [Frenujebov -No. ID Kartaun Eleitorál: 00624197 – HP: 7285694]

Thursday, 15 November 2012

Filme Konstrusaun Palacio Residencia Oficial Ministra das Financas

Tempo Semanal - Dili, 15/11/2012
Letratu ne'e hasai iha tasi
ninin besik palaciu do Governu nia oin.
Ne'e maka realidade moris
aileva ho roda tolu sira nian

Iha tuku haat liu ekipa video tempo semanal hakat liu ba parte jardin Motael nia oin, atu observa estatua ne'ebe harii daudaun husi kompania balun hodi onra vitimas masakre santa Cruz e'ebe oras ne'e hamosu fali polimika. Tuir observasaun Tempo Semanal ninian, interesante mak estatua ne'ebe tuir orariu loloos atu inagura iha 12 de Novembro 2012 ne'e, sei iha hela prosesu konstrusaun nia laran. Maibe  wainhira observa hela prosesu konstrusaun estatua 12 de Novembru foti matan hateke ba sorin hateke ba estrada sorin eis residencia Francisco Lopes da Crus, grupu trabaliadores Timor oan ho Indonesia lubun ida kontrui namanas palaciu residencia oficial ba membru governu ida ne'ebe tuir trabaliador ida dekreve katak uma ne'e membru do governu ida ninia residencia.

"Uma ne'e senhora ministra ida ninian. La hatene ministra ba saida ninian maibe Ministra ne'e la'o kudeik uitoan," katak trabaliadaor ne'e ba jornal Tempo Semanal.

Publiku la hatene uma ne'e tama iha projeitu estadu ninian ka la'e, tan ba la iha kuadru anunciu ruma hodi esplika kona ba projeitu ne'ebe la'o daudaun hela iha eis residencia Francisco Lopes da Crus ninian ne'e. Tuir prosedur normal kualker projeitu estadu ninian sempre iha informasaun iha plaka hodi esplika ba publiku kona orsamentu, tipu de projeitu, durasaun no kompania ne'ebe ke ezekuta projeitu ne'e.



"Ne'e ezajeradu," dehan Materestu ida husi Masakre Santa Cruz ninian. 

Uma andar tolu husi parte leste igreija motael ne'e, kompleta ho eskada maibe interesante liu tan sai hanesan uma residencia membru do governu dahuluk mak uza elevador. Tuir observasaun Tempo Semanal ninia, husi dizeinu no terenu ne'ebe iha hatudu katak uma luxu ne'e sei kompleta ho picina no sei nahe azuleizu iha rai no mos didin lolon balun.

Tuir informasaun ne'ebe tempo Semanal hetan husi parte balun hateten katak."Projeitu uma palaciu ba ministra Financas ne'e sei gasta osan ho montante liu milaun ida."

"Ne'e terlalu, tan ba projeitu ne'e single source depois maka entrega fali ba kompania seluk ida hala'o," dehan ema ne'ebe besik liu ba kompania ida agora daudaun ka'er hela obra ne'e.

Nia haktuir, "Projeitu ne'e loloos tender internasional tan ba liu milaun ida."

Tuir situasaun nasaun RDTL hatudu katak to'o agora la iha membru do Governu ida mak iha residencia luxu kompletu ho elevador. Realidade mos hatudu katak neim Presidenti da Republika, Presidenti Parlamentu Nasinal, Presidenti Tribunal no mos lider numeru Governu ninian (PM) seidauk hetan oportunidade atu iha residencia luxu hanesan uma ne'ebe konstrui daudaun ba Ministra Financas.

Ironi tebes, iha momentu ida ne'ebe povu sei moris iha mukit nia laran, alunus ho mestre sira loron-loron halerik kona ba kondisaun eskola ne'ebe la favorese atu hala'o prosesu apriendijazem, komunidade ruun nehan tan kuran bee mos, publiku ezije hadia estrada, iha parte seluk Ministra Financas preokupa harii uluk ninia palaciu.

Tuir enjineira teknika ida dehan atu halo eskola ida ho kondisaun andar ida, sala nen (tolu iha andar leten no tolu iha okos) kompleta ho sala ba profesores no toilet, estadu sei gasta orsamentu ho total US$900,000 tan ba tinan estadu tau mos edukasaun hanesan prioridade ida.

Iha mos lamentasaun kona ba konstrusaun residencia oficial luxu ba Ministra Financas ne'e. "Tan ba sa maka ita la uza osan ne'e ba harii eskola, klinika ho efisiu publiku iha area rurais ho responde lia halerik povu iha baze. Se Ministra Financas iha fuan, bele auguenta tan uitoan hodi okupa lai residencia balun iha farol ne'ebe sei mamuk hela," hato'o Mate restu 12 de Novembru ida seluk ne'ebe servisu mos iha governu nia laran.

Wainhira jornal ne'e dada lia ho membru do governu ida seluk kona ba kontrusaun ne'e nia konfirma duni katak uma ne'e halo ba residencia oficial Ministra Financas ninian. "Pak, uma ne'e residencia oficial ministra financas ninian. Bapak, karik hatene ona maibe uma ne'e mos lengkap ho lift (elevador)," dehan membru do governu ne'ebe jura kedas lakohi ninia naran tama iha jornal ne'e.

Membru do V Governu Konstitusional hamutuk nain lima nolu resin lima. Se karik kada membru do governu ezije residencia ida ho kustu (US$1.5miloeins ) hanesan mos ida ne'ebe Ministra Financas atu hetan, ne'e signifika katak estadu tenke aloka tan osan ho montante total US$ 82,500,000 para konstrui residencia ba membrus governu tomak. Maibe wainhira jornal husu ba membru do Governu balun, haktuir katak sira iha opsaun atu hili entre hela iha residencia privadu maibe fulan-fulan hetan subsidiu de habitasaun ou hela iha residencia oficial governu ninian.

Jornal tempo Semanal koko konfirma ho Ministra das Financas, Emilia Pires liu husi numeru telemovel Oficial 772300XX, maibe ministra rasik daudaun ne'e iha hela estranjeiru no ninia sekretaria mak hatan telefone ne'e hodi konfirma katak, "uma ne'e residencia oficial ba ministra financas ninia."

Sekretaria ne'e mos konfirma katak residencia oficial ne'e mos sei kompleta duni ho, "picina no elevador."

Wainhira jornal ne'e tenta atu hatene detalhus kona ba projeitu konstrusaun uma Luxu ba ministra financas maibe sekretaria ne'e hateten atu konfirma direitamente ho Xefe Gabinete ministra Financas ninian. Jornal ne'e kontaktu duni dala rua ba Xefe gabinete Ministra Finanacas ninian maibe infelizmente Xefe gabinete ne'e la hatan Telefone.