Showing posts with label Antonio dos Santos silva. Show all posts
Showing posts with label Antonio dos Santos silva. Show all posts

Sunday, 23 January 2011

CNRT ERMERA PRONTU ATU REALIZA MEHI XANANA NINIAN ATU UKUN MESAK

Tempo Semanal-Ermera 22.01.2011
Elisaun 2012 besik ona no arena politika hahu mosu ona. Prezidenti partido CNRT no atual Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gosmao iha seminar partido CNRT ninia iha merkadu lama iha tinan kotuk so’e ona bola manas hodi dehan katak partido ne'ebe nia lidera  lakohi tan atu halo aliansa ho partido seluk, hanesan agora dadaun fahe ukun ho partidu lima seluk iha Alianca Maioria parlamentar.

Nune'e duni kuadruz CNRT ninian simu bola manas ne'e hahu tebes tun ba populasaun nia let hanesan liu husi konsolidasaun partidu ne'e iha semana ruma kotuk iha distritu Ermera.

Ermera hanesan fatin ida ne'ebe partidu sira buak atu hadau malu elitores ninian tan ba tuir estatistika populasaun iha distritu refere ninia numeru sa'e maka'as.

Tuir II vice presidente CNRT Eduardo Barreto alias “DU-Sae” iha ninia diskurso politika foin lalais ne’e iha programa konsolidasaun ne’ebe realiza iha suko licapat,sub-distritu hatolia,distritu Ermera katak, “oras ne’e dadaun CNRT komesa esforsu an hodi halo programa konsolidasaun tun to baze.

Tuir Du-Sahe katak objetivu husi programa konsolidasaun ne’e atu oinsa lideranca husi nasional no distritu atu hasoru malu ho ninia militants sira, hodi bele hatoo programa politika ne’ebe CNRT trasa tiha ona iha manual politika partido CNRT nian. Tanba dala barak ema ladun hatene ezistencia partido CNRT nian, iha ne’e hau hakarak hateten ba ita boot sira katak CNRT hamriik hanesan faze de kontinuasaun servisu nebe mak uluk ita ninia maun boot Xanana halo iha rezistencia hodi lidera funu ida too ukun rasik aan.

Tanba uluk iha funu CNRT hamriik hodi liberta rai doben ida ne’e husi okupasaun Indonesia no agora CNRT hamriik fali hanesan partido ho principio katak atu liberta povu husi kiak no mukit nia laran. Tanba rai ita liberta ona maibe povu ita seidauk liberta. Povu barak sei hamlaha, edukasaun ba oan sira seidauk rezolve, saude, no seluk tan.

Eis lider klandestinha iha ermera ne’e mos hateten katak, “Governu AMP ne’ebe mak ita nia maun boot Xanana ukun konsege rezolve daudaun buat barak hanesan pensaun ba veteranus, subsidio ba ferik-katuas, volsa da mae, problema refuziadus(IDPS), problema petisionariu no seluk tan.

Maibe ho onestidade Du-Sahe rekuinese katak, “ iha mos buat barak mak ita seidauk konseque rezolve, tanba dala barak ita ninia populasaun sempre kritika dehan ami ninia proposta barak hatama tiha ona maibe rezultado laiha, estradas a’at barak governu la rezolve lalais, eskola no seluk tan.

Xefe bankada CNRT iha parlamentu nasional ne’e promote, “iha ne’e hau hakarak hateten ba ita boot sira katak buat barak ita labele halo hotu tanba Governu ne’ebe mak oras ne’e ita ninia maun boot Xanana lidera mai husi partido lima, tan ba ne’e mak difisil ba CNRT atu foti desizaun. Nia foo razaun katak CNRT, “sei rona mos husi partido haat ne’ebe mak iha alianca laran. Entaun ba oin saida mak ita sei halo, tuir lia fuan ne’ebe mak ita nia maun boot xanana dehan bebeik katak iha eleisaun jeral 2012 CNRT lakohi halo tan alianca ho partido seluk, ne’e signifika katak CNRT hakarak ukun mesak, entaun atu realiza mehi ida ne’e ita hotu militants CNRT tenki servisu maka’as.

Iha okaziaun hanesan JACINTO RIGOBERTO ninia parte haktuir katak programa konsolidasaun hanesan mos meius ida atu tun mai rona dereitamente povu sira nia difikuldade iha baze hodi bele buka dalan atu resolve. Jacinto ne’ebe agora kaer hela pasta hanesan Sekretariu do Estadu ba asuntus social mos rekuinese katak, “agora daudaun CNRT labele rezolve hotu ita boot sira nia problema, tanba CNRT ninia estruktura iha governu AMP la dun barak, ita so assume deit kargu balun iha sekretario do estado, entaun difisil ba ami atu foti desizaun. Tanba nu’udar sekretario do estado labele foti desizaun mesak, tenke rona husi “atasan” se lae ema dehan katak ami la respeita hirarquia ka estrutura Governu nian.”

“Maibe iha buat barak mak ita halo ona hanesan subsidio ba ferik katuas, aleizadus, veteranus,no seluk tan. Ida ne’e akontese tanba ita nia maun boot Xanana ninia esforsu. Ita nia maun boot xanana hadomi tebes ita hotu. Tan ba ne’e mak hau husu ba ita hotu ne’ebe mak hadomi partido CNRT atu servisu maka’as hodi nune ita bele realize mehi ne’ebe mak agora dadaun ita nia Maun boo Xanana hakarak.” Dehan Jacinto.

Nia mos konfessa katak, “ iha tinan 2011 se PN aprova duni proposta orsamentu geral 2011, entaun iha 2011 ita sei realize programa dezenvolvimentu husi suko too aldeia, tanba tuir planu iha tinan 2011 ita sei realize kada aldeia sei hetan uma lima ba ema kbiit laek. I tuir planu nebe maK ita nia maun boot hateten katak iha 2011, governu sei fo kbiit ba xefe suko sira atu zere orsamentu $:50.000 mai kraik atu halo dezenvolvimentu iha suko, tanba ne’e mak husu ba xefe do suco sira atu prepara planu agora.”

Entertantu iha okaziaun tuir fali Deputado Cicilio Caminha ba militante sira hateten katak programa konsolidasaun hanesan meius ida atu halibur fali militantes sira, atu hato’o programa politika partido CNRT nian, au mesmo tempo atu hato mos manual politika partidu nian ba militantes sira. Segundo ita hotu hatene katak desde uluk kedas CNRT tane a’as nafatin principio unidade nasional, signifika katak maiske ita diferencia idiologia politika, diferencia programa, maibe ita hotu hamutuk mesak ida deit, ita hotu hakarak dezenvolve rai ida ne’e. Ida ne’e mak objetivu ita hari partido. tanba ne’e mak nu’udar partido politika, CNRT loke nafatin odamatan ba se deit mak hakarak mai hamutuk iha uma mahon CNRT.

Koordenador CNRT Distritu Ermera Antoninho s.Carvalho, haklaken ba ninia militantes katak , “CNRT iha distritu Ermera pronto ona atu realiza Maun boot Xanana ninia mehi, iha 2012.

Tuir Antoninho, CNRT ninia estruktura formadu ona tun to’o baze ho ema mak matenek husi Ermera. Tanba ne’e mak nu’udar koordenador CNRT hau fiar katak iha eleisaun jeral 2012 CNRT sei hetan votus barak liu iha Distritu Ermera no atu atinze hanoin Maun boot Xanana nian ne’e, ami husi Diresaun Distritu Ermera sei esforsu aan hodi servisu makaas. I husu mos ba militantes no kuadros estruktura partido CNRT nian atu ita hotu hamutuk konsolida nafatin programa politika CNRT nian ba ita nia populasaun iha baze.”

Tuir observasaun ohin (22/01) dirijentes partidu CNRT husi nasional barak maka fila hikas ba distritu Ermera hodi hala’o konsolidasaun.  (TS/E T O)

Tuesday, 4 May 2010

Rogeiro Lobato Ba Dahuluk Too Hikas Iha TL

Dili, Tempo Semanal Exkluxivu 04/05/2010

Falta loron haat no Fulan tolu halo tinan tolu, iha tuku 13:29 oras timor Leste roda Manu Liras besik Merpati MZ 8480 ninia roda para iha aeroportu Internasional Komoro Dili. Bainhira odamatan Aviaun loke no servente sira foo dalan, pasajeiru ida hatais kaizaku metan, kalsa ho koor hanesan no kaer ho pasta metan ida iha liman loos hakat sai husi odamatan. Ema ne’e maka Eis Ministru Interior iha primeiru Governu Konstitusional ne’ebe iha 2006 hetan akuzasaun fahe kilat ba grupu Rai Los ne’ebe tribunal sentence no tama kadeia mos sai ba halo tratamentu iha estranjeiru iha loron juramentu (08/08/2007) IV Governu Konstitusional ne’ebe lidera husi PM Kaya Rala Xanana Gusmao.


Rogeiro Lobato akompania husi seguransa sira bainhira lao sai husi Tribunal Rekursu iha Dili Timor Leste

La’o tun husi eskada aviaun tuir iha Rogeiro Lobato ninia kotuk Ministru Defeza DR. Julio Tomas Pinto no Direto Servisu Interjen nasional, Dr. S. Cristovao. Antes sama ain iha aeroporto ne’ebe hanaran tuir ninia naran ninia maun nian ne’e nia muda pasta ba liman karuk hodi kaer liman ho ema balun iha aeroporto ne’eba. Depois entrega nia pasta ba ninia emar ida maka hiit hodi la’o ba sala VIP aeroporto ninian. Too iha sala refere nia sei despede ho diretor Intelijen nasional no kaer liman ho ninia successor Julio Tomas Pinto hodi dehan, “ha’u ba direitament kedan agora.”

Bainhira husu ninia sentimentu fila hikas mai TL ba dahulu Rogeito ne’ebe oin hamnasa hela de’it ne’e dehan, “hanesan Timor oan ne’e ita nia rain nune’e ha’u tenke fila mai.”

Rogeiro Lobato too ohin atu ba partisipa iha funeral saudozu Antonio dos Santos Silva ne’ebe mate iha Dili, loron rua liu ba ne’ebe sei hakoi iha ohin lokraik iha Leorema. “Ha’u ba kedan tuir funeral. Saudozu Silva  mate antes hetan justisa ba ninia feen Maria Helena das Neves ho nia oan nain lima ne'ebe ema balun sunu mutuk iha uma laran iha Maiu 2006 iha komoro, hafoin forsa estabilizasaun Internasional sama ain iha Timor Leste. “Buat ida ke la diak no la loos tan ba nia hein hela justisa ba ema sira ne’ebe oho nia senhora ho nia oan sira mas buat ida la akontese. Maiske nune’e ita hein katak loron ida justisa sei akontese,” dehan Rogeiro Lobato ho lian nakdedar no matan wen nakonu.

Rogeiro sa’e kareta pajeru familia nian ida ne’ebe para hein hela iha VIP aeroporto nia oin maibe kuandu too iha portaun sai husi area VIP ninia jovens balun halai korta karta hodi viva no obriga eis Ministru Defeza iha 1975 ne’e tun husi kareta hodi kaer liman ho sira. Tuir informasaun ne’ebe jornal ne’e rekoila DR. Mari Alkatiri sei akompania Rogeiro Lobato ba Leorema hodi hakoi matebian Antonio dos Santos Silva.

Rogério Tiago Lobato hanesan oan terseiru husi Mestre Narciso Manuel Lobato moris iha Likisá ho Felismina Alves Lobato ne'ebé moris iha Maluru Cumo, Uatu Lari, Vikeke ne'e hanesan úniku sobrevivente hafoin ninia maun Prezidente Nicolau Dos Reis Lobato hamutuk ho maun no na'in sanulu resin rua seluk mout ba rai hodi sosa libertasaun ba nasaun Timor Leste ne’e ba segundu vez ba moris hikas iha rai estranjeiru hafoin Timor Ukun Rasik aan. Iha funu ba libertasaun nasional Rogeiro sai husi Timor Leste hamutuk ho Joven Jose Ramos Horta no Marii Alkatiri iha Dezenbru 1975 antes ofisialmente Indonesia halo agresaun mai Timor Leste.

Loron ida antes atu selebra restaurasaun independénsia TL (20/05/08) ba dala neen, Prezidente da Repúblika DR. José Ramos Horta foo perdaun tinan 3 no fulan sia, hanesan metade husi pena maka dekreta ona iha artigu 1 n. 2 al. A, ne'ebe refere husi diploma ne'ebá katak metade husi pena totál fulan 22 ho loron 15, bainhira to'o ona iha loron 07/05/2008. “Tuir termu de kastigu nian tinan tolu fulan sia ne'e maka remata ona iha loron 22/03/2010,” hakerek iha dokumentu númeru 1685. Rogério Lobato ne'ebé moris iha loron 25/07/1949 ne'e la'o dada nia oan feto Felismina nia liman akompaña husi ninia kaben no oan mane rua tama ba igreja bali nian hodi partisipa iha misa. Iha inisiu fulan Marsu Rogeiro informa ona katak nia sei fila mai Timor Leste iha tempu ruma nia laran.