Showing posts with label Veteranus. Show all posts
Showing posts with label Veteranus. Show all posts

Friday, 18 February 2011

Lei La Klaru, Komisaun Ba Asuntus Komabatentes Libertasaun Nasional Ulun Moras, Veteranus Hela ho Duvidas

Tempo Semanal-Dili, 17.02.2011

Lei ne'ebe la klaru halo servisu komisaun ba asuntus veteranus salin osan lubun no esforsu lubun ona maibe klarifikasaun ba dadus seidauk nafatin too rohan. Loloos ne'e fasil loos wainhira metodolojia ba rejistu Veteranus da Libertasaun da partia ninian. Durante tinan lubun ida ona maka komisaun hala'o ninia servisu no dadus veteranus nian hatama ona ba baze de dadus no klarifika fali iha tempu ruma tinan kotuk maibe seidauk husi buat ne'ebe veteranus sira espera.


Fasil atu deteta se maka loloos veteranus ba libertasaun loloos no se maka veteranus loron sorin kuandu uza metolojia rejistu ba veteranus libertasaun ne'e ho obrigatoriamente la'os halo por voluntariamente. 


Tuir veteranu ida ne'ebe mos involve aan iha komisaun de verifikasaun de dadus dehan problema veteranus nian ne'e bele sai polimika boot ida ba estadu no lori nasaun ne'e sai hanesan Vietname ho Angola wainhira la kuidadu ho didiak.  Nia argumenta katak TL halo hotu tiha funu maka foin hanoin atu koleta ninia istoria. Nune'e duni loke dalan numeru veteranus aumenta no ema barak maka inventa sira nia dadus no tempu de partisipasaun iha Luta ba libertasaun.

Maibe Lei ne'ebe aprova husi primeiru lejislasaun loke luan odamatan ba kualker ema atu tama ba veteranus maske sira nia kontribuisaun ladun maka'as tuir veteranus sira seluk.






Se rejistu obrigatoriamente karik sistema ne'ebe Governu ka estadu uza liu husi deit kaixa da rezistensia sei fasil liu atu hatene ema ninia partisipasaun. Tuir Veteranus ne'ebe lakohi atu rejista ninia naran hanesan veteranu ne'e dehan primeiru tenke rejista uluk ema ne'ebe  responsabel ka kuadru da resistencia, responsabel kaixa klandestina depois sira maka dehan sai katak sira nia membru ne'ebe uluk servisu ho sira, funsaun ninia ema sira nian. 

Nia mos sujere atu rejistu ne'e bele justu tenke tuir respeitu ba periode ka faze luta ninian tan ba Estadu labele hanesan nega ka minimiza ema ne'ebe hahu prosesu luta, ema ne'ebe hatutan no sira ne'ebe hakotu luta ne'e. Maibe tuir lei ne'ebe iha legaliza no valoriza liu maka membru kuadrus sira ne'ebe hahu tuur iha estrutura CNRT ninian.  



Mosu daudaun perguntas oin sa ho kuadrus da rezistencia ne'ebe hahu servisu iha faze CRRN, CNRM no seluk tan.
Membru rezistencia ne'ebe hetan graun boot liu maka kuadrus sira ne'e tuur iha estrutura CNRT. CNRT moris iha tinan 1998 iha penice Portugal faltan tinan ida atu tama ba reformasauniha Indonesia ne'ebe ema barak maka fila aan ona.

Lei ne'e rasik mos halo diskriminasaun boot ida ba klase estudante ho labarik menor idade sira. Iha veteranu balun argumentu katak Lei ne'e kurang ninia esplikasaun ba konetudu artigu ida-ida ninian nune'e bele foo dalan ba ema seluk atu interpreta lei ne'e tuir sira ninia gostu. 



Klasifikasaun ne'e tenke klaro hodi bele rekuinses mos labarik sira nia direitu tan ba estafetas ne'e barak liu maka labarik sira. Tuir veteranus ne'ebe naran laek iha lista veteranus nian ne'e dehan nia haree kestaun ne'e tan ba labarik rua ninia kazu bele sai hanesan izemplu. Labarik ida naran Atsoi hela iha Ermera Mertutu ne'ebe nia maka uluk foo seguranca no foo hahan ba Saudozu konis. Tan ba nia Menor idade ne'ebe nia labele rejistu? Se nia lakon ninia direitu entaun justica ba nia ne'e iha ne'ebe? 


Labarik ida seluk uluk naran Amau hela iha bekora. Labarik ne'e maka hein no foo hahan ba sucesor Saudozu Konis ninian ne'ebe daudaun ne'e lori hela knaar hanesan Komandante Jeneral F-FDTL.


 Labarik ne'e ninia pai ho mae SGI sira kaer beibeik no SGI sempre mai kontrola. Loron ida bapak sira ne'e mai hela iha uma no finji toba hela iha sofa sala vizita ninian besik loos kuartu ne'ebe momentu ne'eba Xefe Estadu Maior das Falintil haksumik ninia aan ba. 


Labarik vesti ne'e haree bapak ninia pistola atu hanesan loloos pistola ne'ebe komandante Taur ninian entaun labarik ne'ebe foin tinan kala walu ne'e hakilar ho hirus ba bapak dehan, " ne'e avo taur nia pistola." 


Bapak hakfodak hodi dehan, "la'e ne'e hau nian."
Labarik ne'e insiste hodi dehan, "la'e ne'e hau nia avo taur ninian."


Labarik ne'e halo Bapak mos deskonfia fali tan ninia Pai ho ma'e i Bapak fila interogasi Amau ninia pai ho ma'e i sorte ema hirak ne'e konsege asegura Jeneral Taur Matan Ruak.


Iha momentu Labarik mane oan ne'e ho babapk sira haksesuk malu Avo taur ne'ebe ninia odamatan se besik kedan sala vizita, se hela pistola liu husi bebak kuak ba sala refere. Sera ke nia lakon ninia direitu hodi la'o bilin balan. 


La iha klasifikasaun klaru didiak iha lei rua ne'ebe produz husi Parlamentu Nasional ba membru rezistensia sira ne'ebe uluk kaer ka rende ho kilat mai halo servisu ho TNI depois iha reformasi aijuda fali rezistensia. Tuir loloos presiza definisaun ida ke tuir ninia kategoria ba ema ne'ebe uluk foo nia kontribuisaun durante tinan tomak, balun tinan walu, balun foo deit hahan, balun foo deit RP. 5000,- no balun ne'ebe estafeta ka kaixa ka balun ne'ebe foin maka fila aan iha tempu rezistencia.

Tuir observasaun Veteranus ohin loron barak liu fali numeru ne'ebe presiza atu halo funu ba libertasaun nasional ninian. Hanesan Membru Veteranus ida husi Ainaro ne'ebe hateke hela lista naran ne'e rekuinsese katak rejistu ne'e difisil tebes no dadus barak maka lakon fali hotu ona hafoin sira ba halo klarifikasaun iha baze.



Nia akresenta katak ba distritu Ainaro de'it lista ne'e tama ona iha surat tahan futun boot ida no nia kalkula ona katak kada tinan Governu presiza aloka orsamentu hodi selu pensaun ba veteranus sira ne'e hamutuk Milaun haat.


Eis veteranus husi rezistencia Armada ne'e hakfodak tebes wainhira hateke ba lista sira ne'e, tan ba veteranus loloos barak maka naran la iha. "Haree didiak naran apalidu ida, "Xavier."


Nia ho ninia maluk sira buka ba mai mos naran apalidu ne'e la'ek.


Iha Parte seluk deputadu Parlamentu Nasional ida ne'ebe mos hanesan Veteranus da Rezistensia dehane, "se husi Ainaro maka milaun haat entaun Ermera sei barak liu fali tan ba numeru ema ne'ebe deklara aan hanesan Veteranus barak liu."


Kesteaun ne'e halo ema balun ladun satisfeitu ho ninia servisu hodi foti surat tahan so'e ba mai durante loron tolu ne'e ninia laran, centru konvensaun, eis Merkadu lama Dili. (TS)

Thursday, 16 December 2010

VETERANO, LAOS VETERNARIO

Antero Benedito da Silva,
 Direitor Peace Centre, UNTL




Semana rua liu, Primeiru Ministru Xanana Gusmao halo reuniaun ida ho veteranu resistensia nian iha tasi ibun, Behau nian. Xanana koalia kona projetu enerjia neebe uza oleu pezadu no husu veteranus sira atu unidade. PM.Xanana dehan “ partido ita bele keta-ketak, maibe kuandu too veteranu ita tenki hamutuk.' Horiseik hau le notisia jornal Australiano, the Sydney Morning Herald (15/12/.2010) no Luta Hamutuk nia artigu neebe koalia kona projetu enerjia nee, mak hau hahu lembra tansa PM. Halo enkontru ho veteranu sira. Depois de Indonesia husik Timor, naran ida veteranu nee sai objetu politika ba inimigu no amigu. PM. Xanana no membru resistensia sira hatene katak sira veteranu tanba povu, laos meremente tanba lider individual ruma, laos mos tanba sira nia-an rasik.

Governu Aliansa Minoria Parlamentariu (AMP) komete politika balun neebe seriu tebes, maibe kontinua lao ba oin ho aitonka. Depatadu AMP barak fanatiku, maibe laos kritiku. Ida, bain-hira mosu krise mundial 2007/08, Governu hasai osan tokon US$240 ho objektivu atu estabiliza merkadu. Konsellu Fundu Petroliferu iha nia parisere ba Parlamentu Nasional dehan katak proposta nee la diskriminativu no husu Governu atu konsentra ba intervensaun tempu naruk nian, kona oinsa mak aumenta produsaun lokal neebe sustentavel. Bankada FRETILIN lori kazu nee ba tribunal, sira manan. Ohin loron, saida mak akontese. Timor oan foho lolon sira neeba, kuandu la han fos, sira dehan sira hamlaha ona. Sira la hatene ona han talas, neebe tuir lolos diak liu fos. Ministeriu Komersiu no industria kontinua servisu, buat ida la kona nia. Rua, bain-hira Governu la konsegue eksekuta orsamentu jeral tinan 2009, fulan Novembru 2009 PM.Xanana Gusmao derepenti halo desisaun hasai osan entre tokon US$72-74, hamosu programa pakote referendo. Veteranu sira barak mak haksoit hotu ba hari kompania no ema business. Xanana halo visita ba fatin historika Bucoli neeba, hodi tanis hateten: “imi mos katuas hotu ona, husik ba imi hetan netik osan oi-tuan.” Hanesan babain, veteranu sira hare nia tanis sira mos tanis hotu, la uza kakutak ona. Resultadu saida? Mak hari Camara Comercio no Industria?

Tinan oin, Governu infrenta hela problema seriu liu tan. Hahu husi tinan 2006-2011, Orsamentu Jeral Estado haksoit makaas husi pelumenus tokon 100 resin tinan 2005 no proposta orsamentu tinan 2011 sae too 1.2 billaun inkluindu fundu doadores sira. Laiha tentativas halo disiplina fiskal. Governu hahu konstrusaun mega-projeitu ambisiosu ho fundu kuaze tokon US$400 fulan Fevereiru 2009 mak kontribui ba situasaun nee. Projetu nee iha problema seriu balun. Ida, projetu uza oleu pezado konsidera la amizade ba meu-ambiente. Los duni, Timor laos nasaun neebe halo foer azone layer, kompara ho nasaun riku norte sira neebe tinan barak ona dezenvolve industria. Maibe, sem estudu neebe klean, Deputadu sira AMP nian hakruk no foti liman A-Z, tanba fanatiku deit. Rua, makina neebe uza hodi hari projetu nee, makina segundu maun, no konsidera atrazadu ona iha mundu. Nafatin deit, laiha estudu klean. Tolu, Governu integra deit projetu nee ba Kompania Xinese Konstrusaun 22, mak hahu konstrusaun. Retorika Governu nian dehan, katak sei emprega Timor oan nain 20.000, maibe realidade sei imprega deit Timor oan 155. Hafoin, konstrusaun nee lao lalos. Governu tenki husu fali sekretamente kompania Indonesia nian Puri Akaya Engineering Ltd. hodi kompleta servisu nee, no seidauk hatene, se projetu nee sei hotu duni. Tanba fallansu neebe Governu halo, tuir the Sydney Morning Herald katak fundu konstrusaun sei aumenta husi US$91m ba US$353m hafoin Kompania Joint venture Italiana Electroconsult and Bonificia neebe halo evaluasaun fulan Setembru 2010 hakerek iha nia relatoriu konfidensial hateten katak total despesa projetu nee sei aumenta ba US$629m.


Governu agora rai hela aifuan simalakama iha meja Konsellu Ministru: 'dimakan ibu mati, tidak makan, ayah mati.' Se debe osan, Timor nia jerasaun sira sei sai atan ba ema, se osan laiha atu selu projetu enerjia boot nee, Governu monu. Ministeriu Finansa, ho konsellu husi Norwegia muda formula konta riko-soin fundu petroliferu hodi numeru Rendementu Estimativu Sustenteval 3 pur sentu nee aumenta ba US$700 resin. Xanana husu tiha ona veteranu sira atu apoiu nia. Apoiu oinsa? Husu Konsellu Ministru atu responsabiliza ba desisaun impulsivu sira neebe sira halo hodi kausa problema grave sira nee. Veterano, ou veternario!

By Antero Benedito da Silva