Showing posts with label Tempo semanal. Show all posts
Showing posts with label Tempo semanal. Show all posts

Saturday, 29 December 2012

Intervista Exklusivu Tempo Semanal ho Ramos-Horta






TEMPO SEMANAL - DILI, 29/12/2012

Eis Presidente DR. Jose ramos horta ne’ebe tuir informasaun dehan lakleur tan atu hala’o kna’ar hanesan Representante especial ba Sekreatriu Jeral ONU ninian iha Guinea Bisau iha semana kotuk foo intervista exkluxivu ho Tempo Semanal, hodi husik hela ninia hanoin lubun ruma kona ba herois da Patria, boa governasaun, lala’ok membru governu sira nian, relasoeins internasionais inklui parlelo iha politika diplomatika governu Timor Leste ninian.

DR. Jose Manuel Ramos Horta hanesan eis representante special CNRM iha estranjeiru no mos hili ba vice Presidenti CNRT hafoin transformasaun CNRM ba fali CNRT iha Portugal tinan 1997. Hanesan representante CNRM iha momentu ne’eba DR. Ramos Horta mos sempre mantein kontaktu ho lider Resistencia iha rai laran inklui saudozu Nino Konis Santana.

Ramos Horta ne’ebe hola parte iha primeiru grupu Timor oan sira mak hari’i partidu FRETILIN ne’e laran susar tan ba nasaun lakon oan Timor di’ak barak.

DR. Jose Ramos Horta mos hola parte iha governu de tranzisaun ne’ebe lidera husi UNTAET no hafoin de restaurasaun independencia iha 20/05/2002, primeiru Governu Konstitusional ne’ebe ukun husi partidu Fretilin, DR. Jose Ramos horta mos leva hikas ninia pasta ne’ebe nia assume ona iha 1975, hanesan Ministru negosiu estranjeiru no kooperasaun.

Wainhira Krixe 2006 mosu DR. Jose Ramos Horta mos assume kargu hanesan Ministru Defesa. Hafoin de Primeiru Ministru DR. Mari Alkatiri rezigna aan husi ninia kargu iha juno 2006, Ramos Horta aponta ba Primeiru Ministru ihasegundu Governasaun Fretilin ninian.

Iha 2007, Maioria populasaun Timor Leste hili nia ba Presidenti da Republika hodi troka Presidenti sesante Kay Rala Xanana Gusmao. Durante ninia mandatu hanesan Presidenti da Republika, iha 11/02/2008 mosu atentadu ida hasoru ninia vida maibe konsege rekopera.

Iha 2012, DR. Jose ramos Horta rekandidata hikas ninia aan atu sai hanesan Presidenti da Republika maibe lakon. Maske la hetan fungsaun ruma iha estadu no Governu DR. Jose Ramos Horta sei nafatin hanesan figura importante ida ho esperiencia wain sei apoiu nafatin ba konstrusaun estadu Timor Leste.

Eis Xefe Estadu Timor Leste ne’e espresa ninia hanoin furak balun kona ba herois da Patria, boa governasaun, diplomasia no situasaun sosiu ekonomia iha nasaun ne’e.


“Se ita iha karik ema di’ak hanesan Nicolao Lobato, Nino Konis Santana, Vicente Sahe no Maulear maka ita nia nasaun ne’e sei forte liu tan”

Tuir mai ita akompania hamutuk intervista eskluxivu ne’ebe jornalista Tempo Semanal )TS) halo ho eis Presidenti da Republika DR. Jose Manuel Ramos Horta (RH):

TS: Sua Excelencia bele esplika uitoan kona ba, se maka Nino Konis Santana no saida maka ita hatene kona ba nia?

RH: Maun bo’ot Nino Konis Santana, tama iha istoria Timor-Leste nian hamutuk ho Nicolao Lobato, Vicente Sahe ho Antonio Duarte Carvarinho Mau Lear, sira nebé ita bele konsidera lider ho vizaun no lider ho kbi’it no sira nia mate nu’udar lakon bo’ot ba Timor-Leste.

Hau labele hateten katak kuinese di’ak Nino Konis Santana. Maibe iha kontaktu ho nia dalabarak iha tempu luta. Liu-liu, kontaktu hanesan liu husi kasetes. Nia haruka kasete gravasaun ba ha’u, ha’u haruka kasete ba nia. Nia haruka Filme ba hau no hau haruka filme mensajen ba nia ou dokumentus seluk.

Hau ko’alia ho nia dala ida de’it, iha besik ona funu atu remata. Momentu ne’eba, hau iha Portugal, nia iha ai laran. Ho telefone satellite, se la sala iha 1997 nune’e karik. Iha 97 ko’alia ho nia i ema ida ke ha’u admira tebe-tebes. Triste no triste tebes ke besik to’o ona liberdade, nia mos mate. Tuir hau rona mate tamba kilat musan iha nia isin maka afeta. Ema ne’e di’ak tebe-tebes no matenek. Problema bo’ot ba ita nia nasaun maka lider balun nebé ke di’ak tebe-tebes, mate iha kombate ou maromak bolu sira. Se ita iha karik ema di’ak hanesan Nicolao Lobato, Nino Konis Santana, Vicente Sahe no Maulear maka ita nia nasaun ne’e sei forte liu tan.

Agora ita bele hare’e, ami nebé ita bele bolu lider istoriku ne’e uitoan liu. Lider istoriku ida nebé mai husi ai-laran ka mai husi foho uitoan liu tan, hela de’it maun Xanana, maun Taur, maun Lere. Ne’e duni wainhira ha’u hanoin ba Nino Konis Santana ho sira hotu-hotu ha’u triste loos. Triste tamba Nai Maromak hadau tiha sira. Ita agora tenke halo bu’at hotu ho esforsu hotu-hotu para sira nia mate no sira nia sakrifisiu ne’e labele hanesan ema balun. Tamba ita luta ba Independensia la’os atu hetan de’it, independensia hanesan politika, atu hetan de’it bandeira nasional ida, hino nasional, hetan ita nia parlamentu, ita nia governu, maibe para atu hetan duni moris di’ak ba povu tomak ho moris iha demokrasia nia laran, para ke nasaun ne’e naran iha mos mundu, ke la iha abuzu no la iha Korrupsaun. Se la’e ita luta ba independensia, hetan independensia duni maibe ita nia naran foer a’at loos tamba korrupsaun. Ne’e hanesan traisaun bo’ot ba hotu-hotu nebé mate. Ne’e duni ita tenke buka haka’as an para ita nian rai ne’e labele monu ba taho laran ka kuak laran korrupsaun nian.

TS: Restu Mortais Saudozu Konis ninia transfere husi Mertutu ba Tutuala sei liu husi CCF. Depois de seremonia ritual iha tutuala sei entrega fali ba Governu. Iha diskusaun kona ba statutu saudozu Konis ninian ne’e hanesan lider partidu ka lider nasional. Karik iha lia fuan ruma maka sua excelencia atu hateten?

RH: Hau hanoin CCF iha direitu duni. Iha seremonia bele liu husi ne’eba. Ita bele hateten seremonia omenajen ba Nicolao Lobato, CCF halo nafatin tamba sa maka labele mos halo ba Nino Konis Santana? i ita hotu-hotu liu husi CCF.  Hau rasik hanesan fundador Fretilin. Ne’e ita nia istoria. Se Kamarada sira no maun alin sira hakarak halo omenajen husik sira halo ba. Se familias ka aldeia ruma iha Timor laran hakarak halo omenajen ita presiza husik sira halo. Se seremonia hodi semana ida ka rua ou fulan ida ou tolu husik lori ba, para hotu-hotu iha oportunidade para halo omenajen konforme ida-idak nia fiar no ida-idak ninia hakarak. Depois maka estadu simu iha Metinaru, semiteriu herois ninian. Ne’e, hau sei ba. Hau marka ona hau nia ajenda, hau sei ba. Sira seluk hau sei la partisipa tamba ida-idak maka halo i iha direitu atu halo. Por tantu ita lalika deskute malu ka hirus malu tamba hau fiar Nino Konis Santana lakohi ida ne’e. Nia hamutuk ho maun Xanana, maun Taur ho Lere, sira halibur ita hotu. Agora la’os, nia foo tiha nia vida atu ita han malu fali kona ba oin sa maka atu halo seremonia ne’e. Ne’e duni husik ba CCF halo, ne’e sira nia direitu tamba Nino Konis Santana mos uluk elementus importante too ikus lideransa ba CCF. Bele liu ba aldeias hotu-hotu ne’ebe, sira hakarak fo’o omenajen i depois iha Metinaru maka ita hotu-hotu ba partisipa.

TS: Sua Excelencia, ohin hato’o ita bo’ot ninia preokupasaun kona ba estadu ida ne’e harii ho ema barak ninia vida nune’e presiza halo esforsu hotu-hotu para nasaun ne’e ninia naran moos nafatin. Sua Excelencia hateten ona katak nasaun ne’e ninia naran bele foer tamba mos Korrupsaun. Saida maka ita bo’ot hakarak atu hateten loloos kona ba preokupasaun ne’e?

RH: Bom, hau hakarak hateten de’it katak, primeiru ha’u la kuinese kazu konkretu Korrupsaun. Ita rona agora barak ko’alia kona ba Korrupsaun. Tribunal halo tiha ona no prosesu hahu la’o kontra membru governu balun liu-liu eis Ministra Justica, Lucia Lobato, hein de’it agora rezultadu husi Tribunal Rekursu. Maibe sira seluk, hau hatene kazu balun agora iha hela KAK. No husi KAK sei liu ba Prokuradoria Jeral da Repúblika nune’e sira maka sei bele hetan lia los no faktus nebé loos duni se karik iha Korrupsaun ka laiha. Sosiedade Civil ho Media bele ko’alia no bele halo investigasaun maibe autoridade nebé uniku iha nasaun, estadu de direitu maka Tribunal. KAK ninia misaun mai husi lei nebé halo husi Parlamentu. Sira servisu di’ak loos tamba sira komesa hetan kazus nebé  bazes iha, para lori ba Prokuradoria Jeral da repúblika no lori ba Tribunal.

Iha Transparansia Internasional ninia relatoriu, Timor iha pasu ba oin uitoan maibe sei aas loos. Ita agora ne’e 113, ne’e sei aas nafatin. Oinsa maka rai ne’e tinan sanolu de’it, ki’ik oan loos mas haksoit kedas ona ka monu ba numeru 113? Ne’e duni Governu tenke haka’as aan liu tan tamba Korrupsaun ne’e iha fatin barak no oin-oin. Persepsaun ne’e ema barak iha, liu-liu internasional no ema estranjeiru sira. Governu, KAK, Prokuradoria Jeral da Repúblika no Parlamentu tenke haka’as an liu tan para ita taka tiha problema Korrupsaun nebé akontese iha fatin barak. Governu ida ne’e foun, foin maka hahu iha fulan Agostu, Setembru, Outobru no Novembru. Ne’ebe la to’o fulan haat. Ita hatene ke kuandu governu hahu atrapalhadu uitoan wainhira atu tuur hodi hahu servisu. Primeiru, prepara tiha orsamentu rektifikativu i barak mos atu hetan fatin atu tu’ur; kadeira, meja no kantor la iha. Ne’e duni hau labele halo avaliasaun iha fulan sira ne’e nia laran. Maibe iha 2013 ba oin, Maun Xanana, hau hatene nia sei haka’as aan liu tan, para povu haree ona mudansas.

Problemas bo’ot ne’ebe ita tenke haree, alem de Korrupsaun, tenke hare’e area saude. Problemas saude barak loos, hanesan falta ai moruk. Dala ruma falta aimoruk tamba mal jestaun ka korrupsaun. Mal jestaun ne’e sei lori ba Korrupsaun. Korrupsaun ne’e mai mos husi mal jestaun. Bu’at ida fo’o impaktu negativu loos ba familias sira no labarik sira no funsionamentu ospital nian. Ne’e duni ha’u fiar katak Primeiru Ministru sei tau atensaun maka’as mos ba ida ne’e. liu-liu iha area saude i edukasaun. Ministru Edukasaun, Bendito Freitas, hau kuinese nia. Nia esperiensia di’ak e hau fiar ke ho nia lideransa, ita sei hetan primeiru orsamentu bo’ot liu ba edukasaun. Segundu implementasaun. Implementasaun tenke halo eskola foun, sela de aulas di’ak liu, bee moos, merenda eskolar, vasina ba labarik sira i saude públika ba labarik sira. Ne’e duni seitor rua ne’e, saude ho edukasaun, hau hanesan hakneak ba governu, ba Primeiru Ministru, husu favor  tau matan. Se ita ema la iha, bolu UNICEF halo parseria di’ak liu tan. UNICEF, WFO ho Programa alimentasaun mundial, halo parseria di’ak liu tan ho igreija, madre sira, ordem relijioza, padre sira para hotu-hotu tau kakutak, fera kakutak no fo’o liman ba malu para  seitor rua ne’e sai di’ak.

TS: Sua Excelencia, ko’alia kona ba area edukasaun, iha momentu ruma liu ba wainhira ita bo’ot halo palestra ida iha Melbourne Australia, Ita bo’ot so’e lian katak devia area edukasaun ne’e fo’o igreija maka hala’o. Bele esplika ninia razaun?

RH: Ne’e nafatin hau nia fiar. Tamba se ita la iha rekursus umanus ne’ebe di’ak iha area edukasaun, tamba Primeiru Ministru, nia ema ida ne’ebe ke iha sensibilidade tebe-tebes. La iha, iha asia ne’e Primeiru Ministru ida ne’ebe ke nia fuan, nia laran luak hanesan ita nia Primeiru Ministru ne’e, kuandu ita ko’alia kona ba ema ki’ak , ema ki’ik no ko’alia kona ba labarik sira. Maibe ne’e de’it la’os suficiente, tenke hetan rekursus umanus. Rekursus umanus governu nian, administrasaun públika ninian fraku loos. Maibe iha instituisaun ida iha Timor,  tinan ba tinan iha esperiensia ne’e maka igreija. Entaun ita lalika tuir demais esperiensia Europa nian ko’alia beibeik kona ba sekularidade, ne’e signifika katak Estadu ho Governu labele kahor malu demais. Iha Timor ha’u hateten nune’e, iha politika Estadu iha nia fatin no Igreija iha nia fatin. Maibe kuandu ko’alia kona ba edukasaun, ba saude no kultura ne’e estadu ho Igreija tenke servisu hamutuk mak loos. Entaun Senhor Primeiru Ministru devia konvida Amo Bispo nain tolu ho xefe husi ordo relijioza Timorense sira hotu-hotu, tamba kongresaun sira ne’e barak i balun sira la depende ba Amo Bispo sira. Sira iha sira nia ordem rasik., balun iha Indonesia, Australia, Filipina no balun iha Roma. Entaun bolu sira hotu halo konferensia bo’ot ida hodi husu ba sira katak, ita bo’ot sira bele tulun estadu ne’e, bele tulun povu ne’e para aumenta kualidade edukasaun ka la’e?

Kuandu hau ko’alia kona ba kualidade edukasaun la’os de’it hau ko’alia kona ba kualidade pedagojiku maibe tau mos valor moral no espiritual iha kurikulum. I grupu ida ne’ebe ha’u respeita tebe-tebes iha ita nia rain ne’e maka madre sira. Sira servisu di’ak i ita nungka rona problemas ho madre sira. Sira nein simu doit oan ida no sira nia vensimentu la iha. Sira iha de’it maka han hemu. Maibe sira nia dedikasaun ne’e di’ak tebe-tebes.  Entaun Governu devia bolu ordem relijioza sira ne’e hateten ba sira katak ita bo’ot sira husi Kanosiana presiza orsamentu hira kada tinan para halo imi nia servisu, Dominikana, Fransiskana presiza orsamentu hira. I parde sira kada sub distritu no parokia presiza orsamentu hira. I halo akordu direitamente ho sira, lalika liu husi dioseze tamba iha dioseze iha programa seluk mak iha nia responsabilidade. Labele fo’o todan demais ba dioseze tamba dioseze la kontrola ordem relijioza sira ne’e, sira independente. Tenke fo’o apoiu maka’as ba dioseze maibe ne’e bu’at seluk ida. Dioseze iha nia servisu no iha nia programa rasik.

Ha’u mos defende ke governu devia tulun dioseze no ordem sira para padre sira pelu menus iha vensimentu oan ida. Dala ruma ha’u haree padre sira kuitadu tebes tan ki’ak aat los, kalsa oan no sapatu oan ida la iha. Ne’e duni governu devia haree orsamentu ne’ebe bele fo’o hanesan vensimentu ida ba Padre sira, ba katekistas, ba madre sira. Ne’e para hotu-hotu bele servisu ho kondisaun material ne’ebe di’ak. Nasaun ne’e atu la’o ba oin, atu moris hakmatek i nasaun ne’e saudavel, la’os fisik de’it maibe nasaun ne’ebe iha saude mental no saude spiritual tenke servisu maka’as ho igreija. Igreija maka bele hanesan salvasaun bo’ot ba nasaun ne’e iha futuru. Salvasaun espiritual, hau la ko’alia kona ba salvasaun ba lalehan ninian. Hau ko’alia kona ba salvasaun espiritual no salvasaun ohin nian iha rai. Salvasaun ne’ebe espiritual no salvasaun ne’ebe moral. Ha’u ko’alia kona ba saude espiritual no saude moral. Salvasaun iha lalehan ita hotu-hotu sei hein kuandu momentu to’o maka ita hotu-hotu ba maka hare’e. Maibe salvasaun tereste ne’e igreija mos bele ajuda ita.

TS: Sua Excelencia ohin sita saude moral no mental ne’ebe daudaun ne’e iha ita nia rain mosu kazu balun ne’ebe jovens sira forma grupu tuda malu, involve aan iha drogas no mos mosu kazu tráfiku feto eskola oan sira ne’ebe ema lori ba iha bar. Saida loos maka Estadu ho parte sira ne’ebe ita boot temi ne’e bele koopera hamutuk atu kombate hahalok sira ne’e?

RH: Wainhira hau sei hanesan Presidenti da Repúblika, hau ko’alia dala barak, iha deskursu ba nasaun, iha parlamentu, i media kona ba problema tráfiku sexual ou “sexual slavery”. Iha grupu balun mai husi xina. Sira dada feto balun mai husi Xina, mai to’o iha Timor i obriga feto sira ne’e halo prostituisaun. Balun mai husi Thailandia no mai husi Filipina. Uluk ne’e ha’u ko’alia maka’as ho komisariu Carilio ho komisariu Longuinhos, husu sira para sira halo atuasaun ne’ebe maka’as. Kaer ema sira ne’e, sira nebé mai husi liur, sira nebé halo tráfiku sexual ne’e, tebe sira maka’as, tebe sira sai husi Timor ne’e. Lalika hein ba prosesu ruma. Ba iha fatin sira ne’e, kaer sira hotu, tebe sira ba so’e iha aeroportu. La iha halimar ka mamar fali ho ema sira ne’e. Ne’e ne gen sira mai husi Xina, Thailandia no Filipina maka halo bu’at ne’e. Primeiru ita tenke hamoos 100% tráfiku feto mai husi liur ninian. La’os feto sira ne’e rasik. Kuitadu feto sira ne’e barak ema ki’ak. Sira buka vida ho hahalok nune’e. Balun ema bosok ka lohi sira. Hateten dehan atu mai servisu iha Timor maibe to’o iha ne’e hasai sira nia passaporte no esplora sira.

Depois kazu seluk ita nian ne’e, Timor sira. Ida ne’e maka grave tebe-tebes tamba keta haluha feto oan sira ne’e halo atividades sexual maibe la uza kondom ka prezervativu. HIV sa’e daudaun ona iha Timor. Iha ano 2000, HIV ke ita hatene ka detetadu nebé ospital hateten katak kazu hamutuk 16 de’it. Agora atus rua ka atus tolu (200 ka 300), ne’e sira nebé ita hatene maibe hira maka ita la hatene? Portantu ha’u fiar ke kazu infeksaun ho HIV ba jovens sira ka klosan sira iha Timor, ha’u hanoin sa’e ona rihun ba rihun. Tamba dadus estatistika hatudu de’it sira nebé halo teste iha ospital  i kuandu halo teste ne’e tarde demais ona. Tamba HIV ne’e la’os hanesan malaria, ita hetan ohin kedan ita moras i ita hatene kedan ne’e malaria. HIV ninia virus ne’e bele tama ita nia ran ohin, maibe tinan lima ka tinan neen liu tiha ou tinan sanolu maka ita foin hatene. Maibe entretantu, se ita halo atividades ne’ebe la uza kondom ne’e daet ona ema seluk tan. Entaun ema ida, feto oan ida ou mane oan ida ke iha HIV i nia la uza protesaun i nia hanesan Portuguese dehan promiskuidade ne’e signifika katak toba ba karuk no toba ba loos ka ba ema hotu-hotu ne’e nia bele daet ba ema sanolu ka rua nolu. Entaun epidemia ne’e sei halo Timor-Leste monu ba rai kuak boot ida. Portantu ita nia jovens sira bele kondenadu sira nia futuru. Oinsa maka bele resolve situasaun ne’e.

Hau hanoin liu husi Televizaun tenke halo kampania loron-loron. Hau hatene ke’e Amo Nai Bispo sira, Vatikano no padres sira la konkorda ho fahe kondom. Maibe hau hanoin, ita hakarak salva jovens sira, ita tenke hateten atu hare’e dau-daun oinsa maka bele fo’o protesaun. Tamba difisil atu hateten ba jovens sira atu labele halo sexu no hein to’o kaben. Ne’e loos duni devia nune’e.  Tamba Igreija hanorin ita, primeiru namora, kuinhese malu didiak, depois kasamentu hein to’o kalan neen maka bele halo atividade entre laen ho fen. La’os namora daudaun, sexu daudaun ona. Maibe difisil atu konvense jovens sira. Ne’e duni, se ita hakarak atu salva sira, di’ak liu ita haree bu’at be kondom ne’e. Iha mundu ne’e, igreija mos la iha konsensus kona ba uza kondom ne’e.  Vatikano bele hateten kontra kondom maibe padre barak, bispu barak iha mundo ne’e, sira mos la konkorda ho Vatikanu nia pozisaun. Tamba sira mos dehan ita tenke salva jovens sira ne’e. Nune’e duni ita nia Governu tenke kampanha maka’as, tamba HIV sa’e maka’as. Ita ba iha klinika Bairopite ba ko’alia ho Doutor Dan, nia hatene, nia trata kazu lubuk ida kedas iha ne’eba.

TS: Maske Sua Excelencia ohin dehan ona sei la halo avaliasaun ba progresividade Governu ninian iha menus fulan ha’at nia laran, maibe karik bele ga la’e ita kompara to’ok membru IV Governu Konstitusional iha de’it 35 maibe susar atu kontrola no iha V Governu Konstitusional sa’e ba 55 ne’e karik ita bo’ot fiar PM Xanana bele kontrola?

RH: Hau mos bele hateten de’it katak Preokupadu lo’os ho governu nebé bo’ot tebe-tebes. Maibe ne’e Primeiru Ministru ninia kompetensia no nia direitu atu forma governu ne’ebe tuir nia hanoin. Primeiru Ministru iha esperiensia tinan lima ona nune’e ba Primeiru Ministru nia haree vantajen no desvantajen. Primeiru Ministru hateten razaun governu bo’ot ne’e para kada Ministeriu labele bo’ot demais. Bo’ot demais, Ministru ida mos labele kontrola ezekusaun orsamental. Maibe se Governu ne’e ema barak demais, Sinquenta ital, ne’e difisil ba Primeiru Ministru atu kontrola sira. Entaun signifika saida? Membru Governu tenke hatudu lealdade 100% ba Primeiru Ministru. Kuandu hau hateten hatudu lealdade 100% ba Primeiru Ministru tenke hateten beibeik sim, sim, sim. La’e, lealdade signifika servisu maka’as.

Kuandu ita simu todan hanesan Ministru la’os tama tuku walu no sai tuku lima. Maibe bele tama tuku hitu dader no remata tuku sanolu kalan ka meia noite kalan. Ne’e signifika servisu públiku tamba ita servi nasaun ne’e nune’e. La’os hanesan funsionariu bain-bain tama tuku walu no sai tuku lima. La’e, Ministru tama tuku hitu i sai tuku sanulu ou meia noite. Hanesan eis Presidenti da Repúblika, nu’udar aman ida no maun bo’ot ida ke agora la iha funsaun iha Governu no Estadu, hau hakarak husu ba sira, favor senhor Ministru sira, imi tenke hatudu imi nia lealdade ba Primeiru Ministru, maun bo’ot Xanana Gusmao. I lealdade ne’e la’os atu hateten de’it ba nia, sim, sim, sim de’it. Maibe lealdade signifika loron-loron servisu maka’as ho laran moos, rejeita envelopes no rejeita korrupsaun. Tamba se ita monu iha tentasaun korrupsaun ida, ohin ita bele kontente tamba ita hetan envelope ida ho osan iha laran. Maibe fulan neen, tinan ida ka tinan rua ita sei simu envelope ida seluk ke mai husi KAK, Prokurador Jeral da Repúblika no mai husi Tribunal ne’ebe sira hateten, favor mai iha ami nia kantor atu hahu investigasaun. Ne’e, portantu envelope osan nian bele provoka envelope mai husi KAK, mai husi Prokurador Jeral da Repúblika no mai husi Tribunal. Di’ak liu atu evita ne’e, ita moris ho osan ne’ebe Estadu selu ita. Ne’e sufisiente ona. Portantu, ne’e maka hau nia apelu ba membru governu sira.

TS: Sua Excelencia dala barak ema interpreta lealdade ne’e katak tenke hateten sim de’it ka bainhira membru governu mos bele hateten la’e ba PM wainhira atu asina kontratu single source ruma?

RH: Bele, bele hateten la’e. Senhor Primeiru Ministru dala ruma la iha posibilidade atu hetan informasaun 100% iha fatin hotu-hotu. Membru governu tenke hatudu lealdade para halo relatoriu ne’ebe di’ak ba Primeiru Ministru kona ba leis, regulamentu, prosedur ba prosesu tomak ne’ebe iha. Hanesan fo’o alerta ba Primeiru Ministru. Kuandu hateten lalika tauk ko’alia ba Primeiru Ministru la’os signifika atu ko’alia iha públiku. La’e, fatin maka atu ko’alia ne’e iha gabinete Primeiru Ministru ninian, iha reuniaun ho Primeiru Ministru mak hateten no iha reuniaun Konselho dos Ministrus. La’os atu mai liur maka ko’alia, la’os atu ba Restaurante hodi kateri kua fali ka tesi fali governu rasik nia naran. Ne’e la’e,  i labele.

Ita kuandu halo parte instituisaun Estadu no iha instituisaun Governu iha regras. Ne’e signifika katak kritika halo pesoalmente ba Primeiru Ministru ou iha Konselho de Ministrus maibe iha liur labele iha ida ne’e. Governu la’os Parlamentu. Parlamentu maka sira hakilar malu. Iha Governu, iha konselho de Ministrus iha laran de’it la sai mai liur. Estadu tenke nune’e no demokrasia tenke nune’e labele tauk Kritika. Ha’u hatene Senhor Primeiru Ministru. Nia ema ida ke’e la tauk kritika. Tamba nia gosta rona kritikas. Ne’e duni hau nia konselho ba membrus do governu sira maka, hakarak servi nasaun ho di’ak presiza hatudu lealdade ba Primeiru Ministru entaun labele tauk tenke ko’alia ho nia. Nia ema ne’ebe gosta simu kontribuisaun. Kontribuisaun ho kritikas ne’ebe konstruktivu, nia sei simu.

TS: Karik permite ami hakarak husu mos Sua Excelencia ninia hare’e ba esforsu Timor-Leste atu sai membru ida mos iha ASEAN. Importansia ASEAN ba Timor ne’e saida? Karik bele mos esplika uitoan vantajen no desvantajen nasaun Timor Leste tama iha asean?

RH:  Hau hateten ida ne’e, mai hau bu’at ida ne’ebe kona ba politika internasional, diplomasia internasional no relasaun ho mundo hau hatene uitoan. Ne’e duni hau husu ba Governu, favor, prioridade numeru um ba ita, enkuantu hanesan nasaun ida iha Asia ne’e, ita nia memberships, atu tama asean.

La iha prioridade seluk ba ita. Prioridade ba ita la’os CPLP, la’os G7+. Prioridade absoluta numeru um ba ita, ASEAN. I prosesu ASEAN ne’e la’os katak ita tama ohin, servisu remata ona, ne’e la’e. Ita hare’e ke’e normal, ita nia relasaun loron-loron ho rai Asia sira. Ita nia komersiu ho Indonesia, ho Singapura, Xina, Thailandia no Vietnam. I ita haree, ita nia Ministru sira no Deputadus sira kuandu sira halo viajen uluk ba Indonesia ho Singapora. Sira la ba Haiti, la ba South Sudaun, portantu ne’e realidade ita nian. Realidade ida ke’e permanente. Ne’e duni ha’u nia pedidu mak ida ne’e, husu ba Governu labele hanesan lakon tempu demais, rekursus finanseiru ho CPLP ou ho G7+. Tau investimentu maka’as ba ASEAN. Ne’e halo parte ita nia interese nasional no ita nia interese estratejiku.

I se maka ka’er politika externa ne’e? Ministru Negosiu Estranjeiru labele Ministru sira selu-seluk, ida-idak halo nia atividades. Hotu-hotu liu husi Ministeriu Negosiu estranjeirus, labele iha diplomasia paralela.

Portantu hanesan ha’u hateten Ita labele iha politika paralela no diplomasia paralela. Ita labele iha diplomasia paralela, bu’at hanesan G7+, CPLP no Asean, se maka lidera ne’e? Ministeriu Negosiu Estranjeiru maka lidera.
Kuandu Ministeriu Negosiu Estranjeiru presiza hanesan opiniaun teknika ou informasaun teknika entaun ne’e maka iha kolaborasaun institusional nune’e Ministeriu Negosiu Estranjeiru bele husu tulun no apoiu husi Ministeriu Finanças ou Ministeriu ne’ebe de’it maka presiza sira nia tulun. Tamba bu’at hotu-hotu iha mundo maka ne’e diplomasia Ministeriu Negosiu Estranjeiru maka lidera, labele kada Ministeriu ba halo kontaktu no akordu oin-oin i Ministeriu Negosiu Estranjeiru dala ruma la hatene. Ne’e maka ita tenke buka apriende. Hau kompriende ita nia nasaun sei foun hela no ita nia instituisaun sei fraku nune’e dala ruma bu’at sira ne’e la’o la loos. Maibe ita tenke haree oin sa maka halo governasaun la’o di’ak liu no koordena di’ak liu.

TS: Senhor Doutor, hanesan ohin ita bo’ot apela ona katak devia Timor-Leste presiza tau prioridade atu investe maka’as ba nasaun ne’e atu tama ASEAN maibe ema balun dehan fali katak investimentu entermus de finanseiru halai liu fali ba G7+. Saida maka ita hatene kona ba ne’e?

RH: Primeiru hau sente kontente Governu nomeia Sekretariu Estadu ida ba assuntu ASEAN. Ne’e di’ak, primeiru Sekretariu Estadu ne’e joven ida, diplomata Timorense ke’e iha matenek no esperiensia ona. Ne’e hatudu Governu nia komitementu ba ASEAN. Maibe tamba ita ema ladun barak, rekursus umanus laiha no rekursus finanseirus mos la’os hanesan barak liu, hau hanoin di’ak liu ita konsentra ba ASEAN. Por ijemplu kona ba presidensia CPLP nian iha 2014, hau hanoin di’ak liu ita buka ko’alia ho maluk CPLP muda ba tinan seluk, ba 2017 ka 2018. Tamba difisil tebe-tebes Timor-Leste atu tama ASEAN, tau matan ba G7+ i ka’er presidensia CPLP. Tamba presidensia CPLP ne’e tinan rua kedas i iha seitor barak ke’e ita tenke tau matan wainhira ita assume presidensia CPLP nian. I ita do’ok tebe-tebes husi Portugal no Brasil. Kuandu ita kaer presidensia ne’e, se ita hakarak seriu duni entaun atividades ne’e tenke intense barak loos. Entaun oinsa maka ita bele tau matan ba CPLP nia presidensia i au mezmu tempu tau matan ba ASEAN. Ne;e hau hanoin difikuldade bo’ot.

Hau hanoin di’ak liu Governu bele hateten ba kolega sira iha CPLP atu husu ba rai seluk maka kaer lai, bele Portugal maka kaer fali i Timor konsentra ba ASEAN. Tamba Timor tenke tama ASEAN iha 2013 ou 2014 labele tarde liu tan. I ita kuandu tama, ne’e responsabilidade barak loos. Vantajen barak, ne’e hanesan fo’o prestijiu ba Timor-Leste no hau la hare’e ke’e iha dezvantajen. Tamba se dezvantajen barak entaun rai sira seluk la tama ou sira sai fali tiha ona. Ne’e, ita ba husu ba Kamboja, Myanmar, Vietnam kona ba se iha dezvantajen ga la’e? Sira sei dehan la’e, dezvantajen la iha. Iha mundu ne’e la iha rai ida ke’e la halo parte organizasaun regional ida. Ne’e ha’u hateten favor ba Governu atu tau matan ba ASEAN nu’udar prioridade numeru um. I ha’u mos kompriende Primeiru Ministru nia laran luak, hakarak ajuda rai sira G7+ ne’e maibe sira ida-idak iha sira nia organizasaun rejional. Hanesan Liberia, Sierra Leone ho South Sudaun sira hola parte Africa Union. Haiti halo parte organizasaun Amerika Latina. Sira bele buka dalan iha sira nia organizasaun rejional para defende sira nia interese. 

TS: Karik Senhor Doutor mos notta total orsamentu ne’ebe investe ba preparasaun atu TL tama ba ASEAN ne’e hira no hira maka ita investe ba G7+?


RH: Hau la kuinese orsamentu ne’ebe governu iha ba ASEAN. Maibe hau hateten de’it maka ida ne’e, importante liu-liu maka ASEAN la iha bu’at seluk. Timor tenke hamutuk ho Indonesia, Singapura, Thailandia no nasaun ASEAN nian. Merkadu ne’e 600 milloens de pessoas. GDP ASEAN ninian ne’e bo’ot tebes, liu tiha um triliaun Dollar. Ita hakarak semo sai husi Timor ba para de’it iha Bali no ba para de’it iha Singapura antes atu ba rai seluk. Ita nia Primeiru Ministru, nia naran di’ak loos iha Indonesia. Nia belun bo’ot ho Susilo Bambang Widoyhono no lider sira seluk. Ne’e duni, ita timor tenke buka oinsa explora didi’ak relasaun ida ne’e, para ita bele hetan forsa liu. Ita bele hateten Senhor Primeiru Ministru maka hanesan arkitetu numeru um ba amizade no relasaun ho Indonesia. Entaun ida ne’e maka ita foka, to’o ita tama tiha bele avontade ona uitoan.

Portantu ita seidauk tama ne’e, ita lalika assume presidensia CPLP lai tamba ita nia maluk CPLP, sira kompriende se Timor husu atu halo adiamentu ba Presidensia nian. Tamba sira ida-idak CPLP ne’e halo parte organizasaun rejional sira nian. La iha rai ke’e CPLP la halo parte organizasaun rejional. Ita husu ba Portugal, saida maka importante liu ba Portugal entre CPLP ka Uniaun Europeia? Sira hateten, deskulpa maibe Uniaun Europeia. Ita husu ba maun Brasil sira, se mak importante liu ba imi entre CPLP ka Merso sul ou organizasaun Amerika Latina. Sira hateten deskulpa, ba ami ne’e Amerika Latina maka importante. Ita husu ba kamarada sira Mozambique, sa ida maka importante liu entre CPLP ka Uniaun Afrikana? Sira hateten deskulpa alin Timor oan sira, ami ne’e konsentra ho Uniaun Afrikana. Portantu, CPLP importante tan politika CPLP di’ak. Maibe dala ruma ita tenke hateten, tinan ida ne’e ou tinan seluk mai ne’e, la’os atu sai presidensia CPLP nian. Ita sei kontinua membru CPLP no kontinua partisipa mas di’ak liu lalika mehi atu kaer presidencia CPLP.

TS: Karik ami bele husu mos kona ba isu ne’ebe ema so’e dehan katak Amerika buka atu harii baze Militar ida iha nasaun ne’e. Ne’e los ga lae?

RH: Ha’u rona bisu-bisu ne’e tinan sanulu ona, ha’u la fiar ke’e Amerika iha interese atu halo baze iha Timor, tamba primeiru ita tenke hare’e mos vantajen no dezvantajen ba ita atu simu baze estranjeiru ruma iha ita nia rain. Segundu ita tenke hare’e mos reasaun husi ita nia vijinhus sira. Por ijemplu, Indonesia sei la kontente no sei la hare’e nee ho matan di’ak. Indonesia nia politika sira kontra baze militar ruma iha Sudeste Asiatiku. Maibe Kooperasaun maka’as liu ho Amerika, ita buka. Timor nia relasaun ho Amerika di’ak tebe-tebes. I ita nu’udar rai ne’ebe ki’ik, ita tenke buka sadere ba aman sarani bo’ot ida. Ne’e ha’u hateten, Barack Obama maka ita nia aman sarani. Ita nia aman sarani la’os Russia. Ne’e duni ita nia aman sarani bo’ot maka Barack Obama. Ne’e duni ita buka relasaun di’ak ho sira. Sira bele mai halo ezersisiu militar konjuntu. Se’e sira hakarak mai halo training iha ne’e, ne’e di’ak. Fo’o apoiu liu tamba ita nia Forsa. Se ita nia Aeroportu Baukau ne’ebe la uza ne’e, se sira hakarak devez enkuandu mai “practice flight”, semo sira nia aviaun ne’e tamba sira presiza practice ne’e, ita bele empresta ba sira. Maibe ne’e la’os permanente. Ne’e duni ha’u la fiar bisu-bisu kona ba baze iha Atauro. Atauro ki’ik oan los no be’e mos laiha. Ne’e ba halo fali baze saida iha ne’eba.

TS: Senhor Doutor, ema ko’alia barak katak “power shifting” husi parte Oeste mai iha Asia liu-liu hanesan Xina, Korea no India. Hanesan ema ne’ebe han midar no moruk diplomasia ninian oin sa ita bo’ot ninia hanoin?

RH: Iha Asia poder rua ke’e bo’ot tebe-tebes maka Xina ho India. Timor tenke iha relasaun di’ak ho Xina maibe tenke hahu buka hari’i relasaun ho India. Iha tinan 20 tan populasaun India sei liu ona populasaun Xina. I teknolojia India nian la’o nafatin. Maibe India ho Xina la hare malu ho di’ak. Iha problemas oin-oin. Iha rivalidade no iha problemas Fronteiras. Maibe Timor-Leste mos tenke buka nafatin relasaun metin ho Japaun no Korea do Sul. Ita hatene ke relasaun Korea do Sul ho Xina ladun di’ak nune’e mos Japaun ho Xina ladun di’ak i Japaun ho Korea do Sul mos ladun di’ak. Maibe Timor-Leste tenke buka relasaun di’ak ho sira hotu, ho Korea do Sul, ho Japaun, ho India no ho Xina. Maibe hanesan hau hateten ne’e, prioridade maka Asean no prioridade ba ita maka relasaun ho rua, Australia no Indonesia. Ne’e ita nia vijinhus.

Ita kuandu moris iha Bairro ida, hela iha bairro ida, ita buka relasaun di’ak iha bairro ne’e. Ne’e duni, se ita iha Sudeste Asiatiku, ita tenke buka relasaun diak ho vijinhu. Vijinhu ne’ebe bo’ot liu maka Indonesia maibe iha kotuk iha Australia iha ne’eba. Australia, rai ida kee di’ak. Hau hateten ba ita nia populasaun no lideres sira atu lalika deskonfia Australia. Australia nia relasaun ho Amerika ne’e bo’ot loos. Se ita hakarak relasaun metin ho Amerika di’ak liu ka’er mos relasaun metin ho Australia. Ba Amerika prioridade iha Asia ne’e rua maka ida relasaun ho Australia no ida seluk ho Japaun. Ne’e duni Timor tenke tau matan liu-liu ba relasaun ho Indonesia no Australia. Maibe lalika tauk Xina tamba Amerika deskonfia Xina no rai balun iha Asia mos deskonfia Xina. Hau la deskonfia, tamba Xina nungka halo invazaun ba rai seluk. Rai seluk maka uluk invade sira. Amerika invade Japaun, França no Inglaterra. Sira maka uluk, tinan atus ba atus halo kolonizasaun ba Xina, halo umiliasaun ba Xina, hanehan Xina, hanehan para Xina ki’ak nafatin. Agora kuandu Xina moderniza, sira deskonfia. La’e hau kuinhese Xina. Sira nia politika maka buka atu sai “soft Power” iha mundu. Sira hakarak domina iha teknolojia, iha siensia no Komersiu maibe sira la buka domina militarmente.

TS: Mas kona ba Power shifting ne’e ba Xina ho India ne’e bele akontese?

RH: Ha’u la fiar. Ha’u hanoin pelumenus tinan tolu nolu tan, sei iha poder mundial ida ne’e maka Amerika. Tan ba kuandu ita ko’alia power shifting, ne’e muda mai Asia. Muda mai Asia ba se los? Mud aba Xina ka muda ba India. Sira nain rua haree malu la di’ak. Rai bo’ot rua ne’e rivalidade. Xina ho Japaun rivalidade ne’e duni ha’u la fiar kee Asia tama fali iha Amerika nia fatin nu’udar potencia. Potencia la’os rejiaun maibe ba rai. Se maka atu sai potencia iha Asia ne’e, Xina ka India? Problema ho japaun mos maka katuas barak loos. Xina mos terseira idade komesa aumenta. Iha tinan rua nolu ka tolu nolu tan ema katuas ka terseira idade sei barak loos iha Xina. Ita la konsege sai hanesan super potencia ho terseira idade. Super potencia ne’e jovens sira maka bele sai super potencial. Amerika jovens nafatin tan ba sira loke odamatan ba imigrasaun. Ema husi mundo hotu-hotu ba Amerika no hetan nasionalidade hanesan ema Amerika. Sira la’os taka odamatan. Ema husi xina, India, Europa, Amerika latina no Afrika sira ne’e maka Amerika ne’e sai riku bo’ot loos. Sira nia politika ne’e loke odamatan loke neon. Japaun, Xina ho Korea do sul tauk estranjeiru tan sira mono kultura  no mono etnesitis maibe amerika multikultura. Hanesan estatua liberdade hateten, nia loke liman simu hotu-hotu ne’ebe ki’ak , halai husi violencia, halai husi tirania, husi ditadura iha mundo ne’e ba iha Amerika.

Saturday, 15 December 2012

ANALYSIS OF THE PROCUREMENT LAW AND ITS APPLICATION TO THE CASE OF THE AWARD OF A CONTRACT TO MAC'S METALCRAFT PTY LTD


TEMPO SEMANAL -DILI,15/12/2012
On 27 November last the Dili newspaper Tempo Semanal published an article regarding the "Minister of Finance Emilia Pires Approves Funds for Her Husband" which enabled her husband to obtain a contract to supply medical equipment to the Ministry of Health.

In the time that has passed since the publication of the article there has been a lot of frantic activity, especially by our foreign friends seeking strongly defending the Minister Pires' position vis a vis the contract awarded to her husband's company.  Much has been said during this defence process that she has not broken any laws including affirming that the Minister had no involvement because "she did not know" or she "was not involved" in the procurement process.

Whether or not  Ms Pires had any knowledge, is a question for readers who have seen the documents that thankfully Tempo Semanal were able to publish online, and a matter for all of us who know how small and intimidate Timor-Leste is in terms of its public life. But also from the all round denials from senior civil servants and members of government published in the same article by Tempos Semanal that they had not knowledge of the procurement process in question.

There are a lot of people who should know but "have no knowledge", which seems fantastic in a small palace like Timor-Leste, where we all seem to be able to know a lot from daily life.  The real important question to many people is: who do we think knew but remained silent about the whole matter? And: was it right for those knowing to remain silent as they did?

However, for present purposes, it is equally important for readers to have some knowledge of the procurement law that is in the background to all of this, so that they can judge the statements in fence by some of our foreign friends that Ms Pis is totally innocent, in some saintly or angelic form.

The relevant law of which this article will try to provide an objective analysis is the Law on Procurement Number 10 of 2005, as amended by Law Number 24 of 2008 ("The Law").

Clause 1. of article 5 of The Law places an onerous obligation on all state agents involved in any part of the procurement process to ensure that the process "secures satisfaction of the collective need of the state" in exercising their duty.  This means that state agents (which includes members of government) must remain vigilant and aware of this their supreme duty to look after the interests of the state and people of Timor-Leste as their paramount task and objective.

Article 6 of The Law demands that state agents must perform their duties throughout the procurement process in "good faith" at all times so as to secure the benefit intended to te state of Tmor-Leste from the procurement process.

Article 7 demands that state agents exercise absolute transparency in the procurement process and that the determination to award a contract must be published to the world at large, and ensuring that all stages of the decision making must be available for public scrutiny.  The aim to secure the utmost transparent process possible.

Article 9 states that any parties involved in any breaches of the law, may be held responsible criminally, as well as civilly, financially and disciplined for breaching The Law.  This is not limited to those involved in the decision making process directly, but also those who have a duty to act at any phase of the procurement process.

Article 11 demands that state agents must obey the general principles and rules under all RDTL laws and regulations. According to this article, The Law applies as a basic rule and in addition to and extension of other laws applicable in Timor-Leste.

Article 16 is perhaps the most important article affecting the Minister of Finance's role and responsibilities during the procurement process.  The most important and pertinent of these are that:

1.        The Finance Minister is executes the government's procurement policy and pests proposals with respect thereto;

2.      The duty to call in and consult on any procurement process at any stage to ensure it is following the law, and ensure that it is in keeping with the government's procurement policy.

The effect f this article is that it places a responsibility on the Finance Minister to ensure she stays on top of the procurement processes in the government, and intervene to secure good procurement processes and outcomes for the people and state of Timor-Leste.

The Law permits the members of government principally responsible under The Law to delegate their powers over procurement to other agencies down the line (see article 10and 20 of The Law).  However, article 21, line 4. makes it clear that "the delegating entity retains responsibility to ensure that all procurement processes undertaken by other agencies pursuant to this delegation comply with the laws of Timor-Leste." 

This article reaffirms the primacy of responsibility of the Minister of Finance regarding all procurement, and demands that the Minister must keep watch over procurement by line agencies that may be delegated powers under The Law. 

This means that the Finance Minister cannot "close one eye" or "look away" with respect to any procurement undertaken in the government, nor can the Minister then simply avoid responsibility by denying involvement or knowledge of the procurement in question by doing so.

Article 31 of The Law affirms that state agents cannot make determinations or engage in acts or omissions that prefer one competitor for a state contract to provide goods and services' rights during the procurement process.  this means that they cannot assist in any aspect of the bidding process that preferentially advances one competitor's interests.  

Article 32 prescribes how state agents should avoid conflicts of interest.  A conflict of interest arises when a state agent is in a position where he or she can prefer their own interests or the interests of someone that is related to them during any given state procurement process in which they have a role to play.

Line 1. of the above article demands that all state agents comply with the Civil Service rules on conflict of interest whenever they are involved in any aspect of state procurement.

because of this line 2. of the same article stipulates: "during any procurement process a Public Servant cannot involve him or herself in advising anyone who is related to him or her" or who "is related to him or her by kinship to the second degree."

The Law extends this situation in line 3. of article 32, stating: "a public servant cannot adjudicate on contracts involving family members related to the second degree of kinship or a partner or consultant of the same person in the exercise of his or her function during a procurement process."  Though the term "civil servant" is used, it refers to all state agents.  This means that all state agents involved at any stage of the procurement process from beginning to end, that awards a state contract to a supplier, must not be related in the aforementioned fashion to the successful tenderer. 

Because article 16 of The Law demands that the Finance Minister has an overarching role in ensuring all state procurement proceeds lawfully and in accordance with the the government's approved procurement policy, and the stipulation in article 21. line 4. that a delegation to another line agency as part of procurement decentralization does not abrogate the ultimate responsibility for procurement by the finance Minister, there is a primacy of responsibility to not "turn away", or "not become involved" in state procurement processes. 

To use a common analogy for describing the primacy of responsibility, we can say: this is all happening on one communal block of land, not in separate blocks owned by a neighbor, as is the case of one line ministry acquiring goods and services because it is for and on behalf of the administration which the Finance Minister represents in legal and constitutional terms so far as state procurement is concerned.  The 'government" per se is responsible and not individuals for ensuring the law is complied with in all respects.

Line 1. of article 35. stipulated that if a state agent becomes aware (or detects) at any given stage of a procurement process of legally and or ethically incompatible conduct or conflict of interest, he or she must report the matter, nullify the whole process to date and cease any further advancement of the procurement in question.

Line 2. of article 35. stipulates moreover that an investigation must be initiated regarding such a process as detected per line 1. of article 35 above.

The conclusion from this above analysis, indicates clearly that the Law intends to:

1.  Ensure utmost transparency and equity for the whole procurement process of every state procurement, so that all can have confidence and feel they have had an equal opportunity in procurement, and the state's funds have been used for the intended purpose and that it has derived the full intended benefit from it;

2.  Ensure that state agents cannot easily or arbitrarily avoid being bound by these basic principles because the procurement process is inter-dependent on the conduct of line ministries and the Finance Ministry, because it is all in-house in one and not separate houses.;  

3.  The primacy of responsibility for ensuring procurement proceeds according to the law lies with the Finance Ministry, and thereby the Finance Minister who has overarching responsibility for ensuring all state procurement proceeds according to the law and principles and the government's procurement policy.

After examining these articles in The Law, we can conclude that our friends who have been defending the Finance Minister, before she has even pronounced herself publicly at all, do not understand or know the complex and integrated nature of our procurement laws.  because Timor-Leste law seeks to secure utmost transparency and ethical principles from all state agents involved at every stage of the procurement process, and not just for those adjudicating on contracts, but those state officials exercising deliberative functions that facilitate the ultimate awarding a contract to a supplier to the state.  

We have expectations that this will help our friends to better understand that it is not as simple as asserting: "she was not involved in the decision to award the contract to her husband", or "the PM was the one who approved the funds, she only signed a letter informing the Vice Minister of Health of the decision."  Because of this, the Anti Corruption Commission must investigate this issue, and as the deputy Commissioner himself stated during his interview with Tempo Semanal, it already is aware of these issues involved. 

But it is not only the members of government who should be investigated by a court.  There are indications of international advisors being involved in the procurement in question with knowledge of the family relationship with the contractor but failed to raise any questions.  The role of such advisors must be thoroughly investigated as well. 

Readers who have had the opportunity may have come across a number of reports by the auditing firm Deloitte, regarding procurement systems in the Timor-Leste government already know that Deloitte reports  a number of violations of The Law by the Ministries of Defence and Security and the Ministry of Agriculture and Fisheries during the period 1 January 2009 to the 30 June 2011.

The case involving Minister Emilia Pires that Tempo Semanal reported is one more such case, but where there are many substantive documents going to the issues identified by Delloite in their report, which in turn becomes a guidepost for future detailed investigations into state procurements by the government, because the documents in question clearly show failures in the procurement processes and systems that Deloiite was only able to briefly point to in their reports. 

We await an investigation in order for the truth to be uncovered as soon as possible, because the future of democracy, the rule of law and transparency are at risk in Timor-Leste whilst such allegations remain un-investigated and unresolved. 

Sunday, 15 January 2012

Tempo Semanal Husu Deskulpa ba Leitores

Tempo Semanal, Dili 14/01/2012

Ho haraik aan manajemen ho fungsionariu Tempo semanal foo hatene ba maluk sira katak jornal nee labele emprime tan ba ami hetan krize orsamentu. Iha fulan nee ami haruka ona jornalista balun fila ba uma tan ba ami la iha orsamentu hodi produz jornal no selu kustu operasionais hotu.

Ami nia fundus sofre tan ba klientes sira selu tarde no balun lakohi selu sira nia tusan. Iha 2011 ami gasta orsamentu ne'ebe boot ba produsaun jornal ba instituisaun estadu Timor Leste maibe too ikus rejeita atu selu nunee ami tenke sakrifika ami nia jornalista no klientes sira nia interese.

Ami husi Manajemen sei halo esforsu atu halo moris fali jornal nee iha tempu oin mai. Maibe ami la iha kbiit atu promete bainhira loos maka ami bele hetan osan naton atu bele halao fali ami nia atividade hanesan uluk.
Ba inkonviniente hotu2 atan ami ho haraik aan hakruk ba imi.

Thursday, 21 April 2011

Tempo Semanal Hahu Ho Portal

Ho haraik aan ami husu deskulpa tan ba dala barak ami ladun hasa'e notisia ba iha ba temposemanaltimor.blogspot.com tan ba daudaun ne'e ami uza hela draft posta ne'ebe ami dezeigna hodi publika notisia husi jornal Tempo Semanal ninian.

Ami sente halo sala boot hasoru maluk sani nain sira no husu maluk sira nia kompriensaun. Tempo Semanal sei dezenvolve ninia kbi'it maske ho neneik tebes. Nune'e duni hahu agora maluk sira sei asesu notisia jornal Tempo Semanal ninian iha www.temposemanal-tl.com

ba maluk sira nia nia atensaun no kompriensaun la haluha ami hatoo agradesimentu wain.

Friday, 4 February 2011

Tempo Semanal Gives Thanks.

Tempo Semanal went online in October 2008.  Tempo Semanal would like to thank its readers across all the continents around the world, but especially readers in Timor-Leste, Indonesia, Australia, the United States, Portugal, and the United Kingdom.  These are the countries which have the greatest number of Tempo Semanal readers.

We are unable yet to provide you with a proper website, despite the fact that donors in Dili seemm very happy to give websites to other less challenging media outlets.

Tempo Semanal web traffic since October 2008.
Tempo Semanal web traffic in the last 12 months
The USAID and AusAID funded ICFJ program has wasted almost $5 million for a media outlet named www.timortoday.com which does little but reproduce material that everyone already knows or other more poor media outlets generate as original product.

The Director of Tempo Semanal, Jose Belo, would like to congratulate our readers for staying with us despite our lack of support.  Tempo Semanal receives small levels of support from independent media and friends in Australia totaling about $30,000/year in financial and "in-kind" support.  To those media and friend Tempo Semanal remains deeply indebted.  Tempo Semanal has never taken grants from the large donors in Dili and until they change their ways never will.

Sunday, 19 December 2010

Horta Rekuinese Direitu Moris Hamutuk Gay ho Lesbian, preokupa ho Krime organizadu, UNPOL Nia Abuzu Sexual, Violensia Domestika, Artemarsiais, KKN No Exekusaun Orsamentu Ministeiru Infraestrutura

Tempo Semanal 19.12.2010
Iha fulan ikus tinan 2010 sai hanesan fulan ba halo evaluasaun no verifikasaun rekorda tomak iha tinan ne’e. Iha fulan preparasaun ba Simu Jesus nia moris ne’e mos marka ho importante balun hanesan loron ba invazaun Indonesia, Loron Nossa Senhora da Conceição loron anti Korrupsaun, Loron ba Direitus Humanus. Iha fulan ne’e mosu ona marca haleu ka manifestasaun husi komunidade iha Dili laran. Iha loron Anti Korrupsaun sociedade civil halo pawai hodi kaixaun sinal ba kontra virus KKN no iha loron Direitu Ema nian Komunidade ho Sociedade Civil hakilar defende direitu ba uma ho rai no kontra desizaun Governu RDTL ne’ebe deside ona atu hasai komunidade balun maka okupa uma eransa okupasaun Indonesia ninian ne’ebe husik hela, dezde 1999 ate agora.

Prezidenti da Republika DR. Jose Ramos Horta hanesan lider Timor oan ida ne’ebe simu premiu nobel da Pas hamutuk ho Amo Bispo Dom Carlos Filipe X. Belo iha tinan 14 kotuk iha ninia deskursu iha Plenaria Parlamentu nasional hatudu ninia preokupasaun boot kona ba Krime organizadu husi ema estranjeiru balun iha Nasaun ne’e, liu husi esplorasaun Feto sira nia di’ak. Xefe do Estadu ezije atu hola medidas forte hasoru ema sira ne’e tan ba viola lei nasaun foun Timor Leste.

Iha Nasaun Timor leste ne’ebe ninia populasaun kuaze pursentu sia nolu resin hitu iha Fiar Katoliku ne’e la ses husi sexu Gay (pamleiru) no Lesbian (Bermanek). Iha ne’e mosu kestaun boot ida katak maske grupu sexu rua ne’e ninia kbiit barak maka uza husi instituisaun do Estadu no sociedade barak maibe sira ninia prezensa la hetan rekuinesimentu iha leis no konstituisaun da Republika. Iha Leis balun define no defende direitu ba feto, labarik no grupu sira seluk maibe la temi nein uitoan kona ba sexu rua ne’e. Tuir Membru Parlamentu Nasional ida ne’ebe uluk hola parte mos iha debate no aprova lei inan Timor leste ninian iha tinan 2001, dehan, “ami uluk hakarak tau mos direitu ba grupu rua ne’e maibe tan ba Igreija katolika maka, obrigatoriamente ami tenke hasai.”

Iha nasaun dezenvolvidu sira seluk hanesan Amerika no europa iha ona lei hodi autoriza grupu sexu rua ne’e legalize sira nia moris hamutuk maibe iha Timor Leste Gay ho Lesbian sei hala’o moris hamutun tuir dalan kladestina ninian. Iha Portugal, Asemblei da Republika loron 31 fulan maiu 2001 aprova Lei n.º 9/2010, “Permite o casamento civil entre pessoas do mesmo sexo,” no alterasaun ba lei ne’e iha loron 30 fulan Agusto tinan ne’e.

Tuir reprezentante igreija katolika ninian ida, iha Dioseze Dili, Padre Domingos Soares alias Maubere antes husik hela TL ba estranjieru, iha momentu ruma kotuk, deklara ba jornal ne’e katak, “moris hamutuk entre mane ho mane no feto ho feto ne’e krime.”

Maibe Prezidenti Horta rekuinese mezmu Gay ho Lesbian hanesan kreiasaun Maromak ninian iha Direitu hanesan mos ema normal sira seluk nune’e duni presiza esforsu hodi debate iha plenaria PN atu legaliza asuntus ne’e.

Tuir dada lia ho Jornal ne’e, gay paer rua prepara aan daudaun atu legaliza sira nia relasaun iha tinan oin. “se karik la iha problema amib sei kaben iha Tinan oin iha Dili,” dehan gay paer Timor oan ida ne’ebe husu atu labele publika sira nia naran ho data ezata.

Iha paer ida seluk dehan, “ami hili ona loron ho fulan atu halo kazamentu antes buat ruma akontese. Tan ba hau hakarak hau nia paer mos iha direitu ba buat ne’e ami rua ninia direitu. Nune’e duni tinan oin ami sei kaben iha ne’e,” dehan paer ida seluk ne’ebe moris hamutuk durante tinan hitu ona.

Prezidenti mos dehan virus KKN ne’ebe halo moras bo’ot ba orsamentu do Estadu hada’et ba institusoen do Estadu tomak no tuir ninia hanoin iha meius rua hodi tenta kombate. Ramos Horta mos dehan tinan 2011 hanesan tinan ikus ba Governu atu prova ninia kbiit iha exekusaun ba orsamentu do Estadu nune’e, nia apelu ba Ministru sira atu labele pasiar demais ba estranjeiru ho Razaun tuir konferensia.

Nia mos soe viadas atu Ministeiru Infraestrutura ba halo kontratu ho ema Estranjeiru mai aijuda area infra estrutura tan ba Xefe do Estadu duvidas maka’as ho Ministru ne’ebe kaer pasta ne’e ninia kbiit iha ezekusaun orsamentu ne’ebe aloka ona ba Ministeiru ne’e tinan-tinan. Tuir mai ita ba akompania hamutuk dada lia eskluxivu Tempo Semanal (TS) ho Prezidenti DR. Jose Ramos Horta (RH) tuir mai ne’e no ami presiza informa ba sani nain sira katak Intervista ne’e sei hatun daruak tan ba naruk demais. Nune’e duni keta haluha sani iha edisaun tuir mai.


TS: Sr. Prezidenti ita boot ohin hato’o deskursus furak ida iha parlamentu Nasional ba loron Direitus Umanus Universal. Bele halo rezumu uitoan kona ba deskursu ne’ebe sua excelencia hato’o?


RH: Obrigado…Hau koalia foka liu ba problemas sira ne’ebe kona ba violensia demestika, violensia seksual liu-liu kontra labarik sira. Feto oan sira. Hau koalia kona ba prostituisaun ne’ebe mai husi rai liur ke ita bele konsidera hanesan krime organizadu.

Tanba ema feto husi rai hanesan Thailandia ka, Xina no Filipinas ema ne’ebe kiak iha ne’eba. Depois sira simu manipulasaun husi ema at no grupu sira hakarak espolora sira, bosok sira no lori mai timor, hateten atu servisu iha otel no servisu iha banku, maibe sira too iha ne’e, hasai tiha sira (feto) nia pasaporte i tau sira servisu fa’an an para hetan osan.

Maibe osan ne’e ba sira (Operador Prostituisaun), tan ne’e hanesan eskravatura (sex slave). Iiii… ita iha timor labele permiti fali sai ke ita Timor sai fali sentru ida ke ema bele mai arbiru para halo esplorasaun ba feto kiak sira, ker estranjerus nune’e mos timor oan nian.

TS: Sr. Prezidenti, relasiona ba kestaun ida ne’e, iha dili laran fatin lubuk ida ke la’os subar, maibe malorek loos iha pratika prostituisaun no hala’o tranzaksaun ba drogas,. Ne’e Loos ga La’e?


RH: Ne’e,,, loos duni. Iha buat balun ne’ebe sira bolu massage ka masajen Thailandez ka, masajen ida ne’e ou ida ne’eba. Masajen ida ne’e klaru. Masajen la’os hanesan krimi. Masajen, ita hotu –hotu presiza masajen. Dala ruma ba hospital iha fisiterapiotik iha ne’eba, balun ai kole, musklu la diak hanesan atleta sira ou ema ne’ebe estres servisu barak, presiza halo masajen ne’e ka komu isin, ne’e normal. Ba hau ne’e diak.

Maibe kuandu ita ba masajen sira be, balun iha dili laran ne’e, ne’e la’os masajen. Ne’e la’os bar. Ne’e fatin prostituisaun. Hau la’os hanesan halo kritika feto sira ne’ebe ke monu iha prostituisaun. Tanba feto barak, estranjerus ka ita nian, ne’ebe monu iha prostituisaun, la’os tanba sira hakarak. Ne’e la’os buat ida ke halimar. Ne’e tanba sira susar, osan la iha, dala ruma oan iha. Ou dala ruma feto joven sira, ke hakarak hetan osan para ajuda familia, ou sosa netik hena ruma, relozu no motor nune’e sira komesa tentasaun husi ema internasional sira iha ne’e, lohi tun, lohi sae, ibun ben, entaun feto sira monu i monu tama ba prostituisaun.

Sira ne’e (feto) ha’u la’os hanesan kritika. Hau kritika ema sira ne’ebe esplora sira. Ema ne’ebe mai husi Xina ka, mai husi Thailandia, mai husi filipinas, mai husi.... Dada feto, sira nia emar rasik, mai iha timor leste. Depois hasai tiha feto sira ne’e ninia pasaporte, obriga sira fa’an an, i depois sira (fa’an Feto) mak rai tiha osan ne’e.

I depois sira (estranjeirus) mos manipula joven feto timor oan para fa’an an. Portantu krime, la’os feto sira ne’ebe monu iha problemas ne’e. Krime, sira ne’ebe manipula, sira ne’ebe bosok no esplora feto didiak no feto sira nia susar, para hetan osan ba sira rasik.

TS: Tuir Xefe Estadu nia hanoin saida mak estadu Timor Leste, presiza halo hodi prevene problemas prostituisaun no drogas ne’ebe da’et daudaun ona ba krime organizadus iha nasaun ne’e?


RH: Hau hatene ke, UNPOL no PNTL dala ruma halo ona raid (puska). Maibe la suficiente nune’e sei nafatin hela. Imigrasaun tenke hare didiak, labele fo viza ba feto sira ne’ebe mai, no labele foo viza ba mane sira ne’ebe, sira maka hanesan proprietariu, sira ne’ebe maka organiza buat sira ne’e, iha ne’e.

Sira la’os bisnismen. Ita la presiza bisnismen ke nune’e. Timor la’os rai ida ke porkaria boot ou rai ida ke araska liu ke presiza bolu fali ema ne’ebe bisnismen ida ke nune’ene. Ne’e ita lapresiza. Duni sai kedas. Lalika hein ba tribunal.

Tanba sa mak hau dehan lalika hein ba tribunal? Tanba sira tama ho visa..., visa turista. Maibe sira mai halo fali negosiu ne’ebe ilegal hanean prostituisaun. Enatun sira viola lei imigrasaun nian ona. Entaun lalika hein ba tribunal. Polisia ho imigrasaun lori kedas sira ba aeroportu, hatama iha aviaun mak ne’e ona. Eeee... haruka sira fila.

TS: Iha fulan Novembru, PNTL halo puska ba Bar ida naran kartika Sari, iha bairo dos Grilius, konsege kaer ema estranjeiru nain 13 inklui evidensia balun hanesan droga. No ironia uitoan maka PNTL mos kaptura fali ID card elementus PNTL ida ne’ebe servisu ba Polisia Imigrasaun, iha karteirra feto ida ke deskonfia hanesan nain ba fatin refere. Maibe interesante liu tan maka kuandu kazu ne’e lori ba julgamentu, tribunal dehan PNTL halo puska ida ne’eba, la bazeia ba ordem husi tribunal entaun liberta hotu kedan ema sira ne’e. Depois tuir observasaun fatin ne’e hahu reativa fali ona. Karik Sr Prezidente la haree, hahalok ida ne’e sai fali dilema boot ida iha nasaun TL, ba kombate pratika prostituisaun ho droga?


RH: Ne’e, hau la konkorda ho tribunal nia intervensaun. Hau hateten ba polisia, ne’e lalika liu husi tribunal, tanba viola lei imigrasaun. Ita fo visa para nia mai pasiar. Maibe nia mai fali halo negosiu ida ne’e, bisnis sira ke ilegal, ke krime ida hodi esplora ema, lori kedas ba erportu. Hau la komprende tanba sa mak tribunal halo fali intervensaun ida ne’e.

Iha rai barak-barak, ema ida ba australia purzemplu, tama la kumpri visa ne’ebe nia ba. Porizemplu nia ba ho visa turista nian. I depois nia buka fali servisu, mesmu nia servisu normal imigrasaun duni kedas nia sai. La’os liu fali husi tribunal. Portantu hau lahatene tanba sa tribunal iha intervensaun fali ba kazu ida ne’e. Ne’ene tribunal la iha kompetensia ba kazu ida ne’e.

TS: Karik sebele sr. Presidente da Republika halo to’ok rezumu badak ida kona avaliasaun ba dezenvolvimentu en termus ba respeitu direitus umanus iha Timor Leste hafoin kazu Kuka, Atauro no kazu sira seluk. Entre avansu pozitivu no negativu ida ne’ebe maka barak liu?


RH: Hau kontente. Hau kontente maske, ita iha problema oioin, problemas ne’e iha deit area social no ekonomiku. Ita bele hateten injustisa sosial, kiak sei barak, ema barak se la iha uma, hahan mos susar atu hetan.

Ita sei iha problemas oioin hanesan violesia demostika, violasaun seksual, labarik barak ke hetan violasaun iha uma laran duni. Ne’e krime no violasaun direitus humanus.

Maibe, ida ne’e iha ita nia liman duni atu rezolve ida ne’e. Tanba ne’e mak iha parlamentu, ohin loron 10 dezembru hau koalia liu ba ida ne’e. Ba problema violensia seksual kontra labarik, ne’ebe akontese iha uma laran duni ou iha liur. Ne’e krimi boot.

Maibe iha direitu civis i politikus ne’e, timor diak teb-tebes. Diak liu rai barak-barak iha mundu ne’e. Ke iha liberdade de imprensa sein pursentu, ke iha liberdade politika signifika iha partidu politika oi-oin, bele kritika governu, instituisaun estadu, iha sosiadade sivil ka NGO, halo intervensaun maka’as. La iha prezu politika, ita nian ke iha bekora ka glenu no iha ne’ebe ne’ebe. La iha trotura. La iha hanesan estadu ka governu iha polisia sekreta, ne’ebe halo monituramentu ba ema ou ameasa ema. Tanba nia atetude ka opinaun publika. Ne’e timor leste diak i ke hau hatene diak teb-tebes. Tanba hau konese rai barak-barak iha mundu i ita kompara ho sira, timor leste iha oin los.

Problema boot iha violensia demostika i abuzu seksual, problema komesa mosu, iha krime organizadu hanesan prostituisaun, droga i buat sira ne’e.

TS: Sr. Presidente ita koalia kona ba direitus umanus iha ita nasaun laran, iha mos grupu sexu ida ou rua mak ita hanesan nega sira nia direitu mezmu tuir kultural ka konstituisaun la devini sira nia direitu iha ne’eba, purzemplu direitu ba ema gay no lesbian sira. Oin sa Sr. Prezidenti ninia hanoin?


RH: Bon,,,, primeiru kuandu ita koalia kona ba direitus humanus la iha esexaun. Signifika, ema oan ida, feto ka mane, ne’ebe nia hadomi, nia fallin love, nia hakarak hela no nia hakarak halo nia vida, hamutuk ho elimentus ida ke nia sexu rasik, hanesan mane ho mane ou feto ho feto. Sira hakarak hela hamutuk, tanba sira hadomi malu, ne’e la’os krime, maibe ne’e natural.

La’os siqnifika ke ita bele bolu ne’ene.....mas ita bele halo diferensa ruma karik, ne’e la’os kazamentu. Maibe ita bele bolu uniaun ou ita bele bolu ho buat seluk.

Tanba kazamentu iha igreja nian, ita tuir lei igreja nian ke hateten kazamentu mane ho feto ou feto ho mane. I kazamentu ne’e normalmente rejultadu mak iha familia, iha oan. Ne’e mai husi istoria tradisaun no hanorin igreja nian.

Kuandu, ita koalia kona ba gays no lesbians ne’ebe hakarak hola malu, ne’e ita nia konstituisaun lahateten ke ne’e krime. Ker ita nia konstituisaun ka leis la lahateten ne’e krime. Ne’eduni labandu sira atu labele hela hamutuk.

Tan ba Estadu labele tama ema nia uma laran para hare see mak toba ho see. Sira (Gay ho Lesbian) hakarak moris hamutuk hanesan kajal ida, ne’e ita bele halo debate iha Parlamentu Nasional. Mezmu bele debate hotu-hotu, mas hau hateten tuir konstituisaun ita nian, tuir konvensaun internasional no tuir ita nia fiar ba direitus humananus, hau labele hateten ba kajal mane nain rua ke guy no feto nain rua ke lesbian, ke sira hakarak hela hamutuk. Ne’e sira nia vida no ne’e too mate hanesan kajal ida, ne’e sira nian.

Ita lahatene saida mak sira halo iha uma laran. Se ita hateten ne’e proivi, ne’e krime, signifika entaun ita atu tama ema nia uma laran para hare sira nain rua toba hamutuk ka lae. Portantu ne’e, hau nia pozisaun, hau nia hanoin mak ida ne’e. Tanba sira mos maromak nia oan. Ema ne’ebe ke gay no feto sira ne’ebe lesbian ne’e mos maromak nia oan, hanesan ita hotu-hotu. Sira iha sentimentus ba malu, ita respeita ne’e.

Ita bele hateten la bolu ne’e hanesan kazamentu. Tanba kazamentu, konseitu lia fuan ne’e, ka ita haree abut lia fuan ida ne’e, iha tradusaun hateten kazamentu ne’e feto ho mane hola malu. Prontu entaun, ita bele bolu oin seluk, uniaun entre ema nain rua.

Tantu ita la bolu kazamentu, ita bolu uniaun. Maibe sira harakak heka hamutuk. Partilia sira nia vida, ne’e sira nia direitu i estadu labele interven fali ba ida ne’e.

TS: Sr. Prezidenti, kuandu ami dada lia ho paer ida sira hakarak legaliza sira nia relasaun tanba tuir sira nia argumentu katak sira iha sasan balu ke ida mate karik, lakohi famila mak mai hadau fali sira nia soin. Nune’e duni karik estadu timor leste iha hanoin atu konsagra mos iha konstitusaun hanesan mos nasaun sira seluk inklui portugal foo autoriza sira halo rezistu civil?


RH: Bom.. primeru hau hakarak hateten de’it ke materia ida ne’e, asuntu ida ne’e, kompetensia parlamentu nasional, sosiadade sivil no igreja bele fo kontribuisaun. Para oinsa esklarese ka ligaliza kazu sira ne’e. Maibe hau hateten mesmu ke kazamentu ou uniaun ne’e la’os ofisial, signifka ke la baziadu iha lei ida; ema ida ke iha bens ruma. Nia proprioridade ruma, ke ninian, nia iha diretu atu foo buat ne’e ba ema ne’ebe nia hakarak.

La’os familia mak interven fali. Tanba nia mak propritariu, se nia halo kedos eranxa ida ka surat ida, ba advogadu ke se, nia mate karik nia uma, nia entrega ba ema ida ne’e, tau nia naran. Portantu ne’e ninia direitu tanba nia mak propriotariu. La’os nia maun ou tiun ka aman nian. Se ninia duni, nia iha direitu atu husik ba ema ne’ebe nia hakarak. se kuandu la iha buat ne’ebe ita bolu eranxa, se la iha karik buat ne’ebe ita heteten ne’e, kuandu ema mate nia la halo surat ida.

Entaun ne’e, kuandu batribunal, normalmente tribunal deside foo kedas ba nia oan ou foo kedas ba nia fen, konforme. Ne’e kuandu la halo eranxa legal, mai husi ou atraves de notariu ka atraves tribunal.

Portantu Se nia mate derpente, nia la husik surat ida, entaun normalmente iha rai barak, ba direitamente ba nia oan. Nia oan sira maka erdeiru lejitimu.

Maibe se nia iha surat ida ona, ne’e kuandu tribunal loke surat ne’e, kuandu nia mate mak surat ne’e nia advogadu loke, nia hateten ne’e hau nia erdeiru mak ida ne’e. Hau fo sasan ba nia. Tanba nia bele hateten, hau lakohi foo ba familia ida.

Hau ninia sasan sira ne’e, ha’u entrega ba igreja. Ne’e nia direitu. Nia bele hateten hau nia sasan sira ne’e, hau entrega ba meiu ambiente, ba ONG ida ne’ebe ke tau matan ba ai laran no tasi i foho. Iha rai bara-barak ke halo nune’e. Balun ate husi sira nia osan sira ne’e ba sira nia busa, sira nia asu ou sira nia animal ruma. Portantu sira lakohi husik ba sira nia familia. Ne’e sira nia direitu.

TS: Iha parlamentu Sr.presidente sita makas kona ba abuzu seksual no violasaun seksual iha timor mas tuir estatistik ne’ebe ami hetan hatudu katak membru ONU nian iha tinan ida ne’e kazu abuzu seksual hat no iha dia 27 kaza minha ne’ebe komete husi membru GNR ida ?


RH: Hau hatene ke iha Timor Leste, iha tinan sanulu nia laran ne’e, hahu iha 1999, 2000, kuandu forma forca internasional mai ho Peace Keeping, ho polisia nasoeins unidas i iha rai bara-barak ne’ebe iha forsa de pas no polisia, akontese dala barak problemas ne’ebe oioin ke ho violensia seksual ou esplorasaun seksual buat, sira ne’e.

Nasoeins unidas, iha kode konduta ke rigiroju ba sira nia elementus. See mak halo hahalok nune’e, komportamentu nune’e, nasoeins unidas, sira iha sira sistema interna. Sira tenke investiga. Sira labele hateten, derepenti kastiga kedas ema ne’e. Sira labele halo.

Tanba ita mos, iha ita nia lei kuandu iha akuzasaun ida, ita halo investigasaun. Investigasaun remata ita hare, haruka ba instituisaun ne’ebe kompetente hanesan tribunal. Portantu ita mos halo nune’e.

Nasoeins unidas halo nune’e. I hau hatene ke, sekretaris jeral ONU, hau hatene ke reprejentante espesial, sira ezije displina maka’as ba elimentus husi nasoeins unidas hotu-hotu civil, militar no polisia.

Kazu ne’ebe ita hateten, hau foin mak rona. Maibe, hau konfiansa ke nasoens unidas sei halo investigasaun. Investigasaun sei lori tempu, labele halo arbiru. Sira tenke rona ema hotu-hotu. I se prova duni ke elimentus GNR ou elementus UNPOL halo komportamentu nune’e, nasoeins unidas sei halo puniisaun. I ninia instituisaun rasik mak sei halo punisaun.

Tanba nasoeins unidas, ninia punisaun oinsa. Sira nia punisaun mak ida ne’e deit, duni ema ne’e sai husi nasoeins unidas, sai husi Timor Leste. Sira labele halo tan buat seluk tanba instituisaun nasoeins unidas, la’os estadu soberanu, ke iha tribunal ke iha kadeia.
Sira bele espulsa deit ema ne;e husi sira nia misaun. Depois sira haruka prosesu ne’e, ba ema ne’e ninia rain i halo perasaun ba governu iha rai ne’ebe ema ne’e mai, para julga ema ne’e.

TS: Sr. Prezidenti, ita mos iha loron sia fulan ne’e selebra loron anti korupsaun. Mezmu KAK iha ona maibe alegasaun KKN maka’as liu tan. Oin sa Sr. Prezidenti ninia hanoin kona ba KKN iha nasaun ne’e?


RH: Ita hatene ke korupsaun tama infiltra iha ita nia sociedade, iha ita nia institusoins estadu maka’as, dezde kiik liu too boot sira.

Dezde funsionariu oan ida ke atu simu surat ida, nia hateten tenke foo Dollar ida ou Dollar sanulu. Too alfandega, too polisia, too prokuramen, too obras publikas. Iha fatin barak ita rona.

I hau hatene ke provedor direitus humanus halo investigasaun maka’as. KAK foin mak hahu rekruta ema no buka fatin atu servisu. Ne’eduni seidauk iha biban ou menus sira para halo sira nia knaar didiak. Prokuradoria jeral da republika mos halo investigasaun maka’as.

Ho luta sira ne’e hotu, ho mekanizmu sira ne’e hotu, ita bele hatun korupsaun. Maibe atu hatun korupsaun meus importante liu eee ita halo edukasaun. Foti urgulho nasaun nian no idak-idak nia dignidade. Ho kultura ida ne’e mak iha longu prazu, iha tinan ruma nia laran, timor bele moos kompletu. Ho via justisa deit, sei susar. Ita haree rai boot sira hanesan brazil. Korrupsaun iha Brasil, iha Amerika, Mexiko, Chile, Indonesia, Thailandia. Rai sira ne’e antigu I boot liu duke Timor. Sira independent tinan lima nolu balun mais atus ida ka atus rua. Sira dezenvolvidu liu ita maibe Korrupsaun mos iha.

Ne’e duni hau hateten luta kontra korrupsaun liu-liu mai husi edukasaun, mai husi kultura no dignidade. I iha ne’e sei lori dalan naruk no tempu. Entretantu, ita labele hein fali ida ne’e husi rezultadu edukasaun ho kultura ninian. Justica tenke intervene daudaun. Nune’e para povu bele haree, ema ne’e ke nauk osan estadu nian simu todan mai husi Tribunal. I para halo ida ne’e, provedoria dos direitus Humanus hanesan mos ho Prokuradoria jeral da Republika tenke iha meus ho rekursus Humanus par abele halo investigasaun didiak.

Portantu konkluzaun maka ida ne’e. Korrupsaun iha no barak iha Timor Leste. Maibe iha komitmentus mos maka’as husi Prezidenti da Republika, hau rasik, Primeiru Ministru no Parlamentu para it abele kontrola buat ida ne’e.

TS: Maibe iha Komentariu haliz husi parte balun hasoru komitmentu politiku nain sira atu luta hasoru KKN. Tan ba tuir komentator sira nia haree KKN ne’e halo husi duni ema sira ne’ebe pronuncia komitmentu sira ne’e. Oin sa Sr. Prezidenti nia reasaun?


RH: Ha'u la konkorda. Tanba hanesan ezije fali Primeiru Ministru (PM) no Presidente Repúblika atu halo julgamentu, ha'u hateten de'it, ha'u nia kompeténsia mak kolia kona ba problema ida ne’e.

PM nia kompeténsia mak hare no fiskaliza, monitór Ministériu sira. Tenke tau matan loron-loron ba Ministru sira. Maibé sira (PM ho PR) la'ós Prokuradór Jerál da Repúblika (PJR) sira la'ós Juis no Inspetór Jerál do Estadu.

PM bele fó orden makas liu ba Inspetór Jerál do Estadu atu halo investigasaun mas investigasaun ne’e tenke kle'an duni, depois lori ba PJR halo investigasaun labele hanesan fali ita baibain kolia tun sae iha Restaurante hateten ida ne’e na'ok, ida ne'ebá no na'ok ida ne'e.

Maibé, se ita hakarak halo keixa ruma tanba ita hatene Ministru ou Diretór Jerál Nasionál ida halo korrupsaun ita tenke hare hanesan iha dokumentu ruma ou lae. Ita tenke kolia ho kolega sira seluk prontu atu testamuna ou lae. Se ita hateten ida ne’e na'ok, maibé ita nia provas ne’e hanesan konversa halimar malu iha Restaurante, hemu serveja ida komesa kolia aat ba malu, ne’e hanesan tipu ida iha Timor-Leste.

Kuandu ita hakarak investigasaun tenke tuir prosesu no mekanizmu ne'ebé iha ona, atu halo ne’e ita tenke fó informasaun dokumentus ba Instituisaun sira ne’e.

TS: Governu Prepara ona proposta Orsamentu 2011 no hahu inisiu Janeiru sei halo debate iha Plenaria Parlamentu. Iha orsamentu 2011 ne’e mosu rubrika rua kee interesante. Ida funduz ba dezenvolvimentu rekursu Umanus no ida seluk Funduz ba capital dewzenvolvimentu. Ema balun hanoin katak capital dezenvolvimentu Infra Estutura ne’e hodi hataan ba problema liuron ne’ebe aat ba beibeik ne’e. Oin sa Prezidenti ninia hanoin?

PR: Ita hatene ke tinan ida ne’e nia laran 2010, udan boot. Ita hatene rai ita nia ne’e, rai ida ke hanesan klosan no nurak kuandu udan mai nia nabeen kedas.

Ne’e duni, ha'u lakohi hateten IV Governu Konstitusionál ou Sr. Ministru Infraestrutura Pedro Lay sira mak sala de'it. Maibé tinan tolu (3) resin liu ona, dezde ke IV Konstitusionál hetan pose iha tinan 2007, no iha orsamentu boot tanba sá tinan tolu liu tiha estrada sei aat nafatin no aat liu tan.

Dala ruma sira esplika demora iha Obra s Publika s atu halo projetu no halo estudus. Depois loke konkursu, tender no ezekusaun, monitoriumentu, Inspesaun ba kualidade. Bon se la iha, ita hatene kedas ona ke Rekursus Umanu la iha, entaun nusa uluk kedas la halo ‘out source’ atu hare tékniku husi Indonézia no Filipinas mai tulun ita atu halo estudus profundu. Difisil tebes Governu esplika ba povu ke tinan tolu liu tiha ona ita se kolia nafatin rekursus nafatin la iha.

Segundu pontu, Governu tenke aselera hadi'a, di'ak liu tan ezekusaun orsamentu. Tanba iha Infraestrutura orsamentu iha maibé ezekusaun badak loos.

Portantu se kapasidade la iha atu halo ezekusaun tanba sá mak husu orsamentu ne’e? Tinan-tinan ita husu orsamentu boot maibé la ezekuta. Tanba sá husu atu la halo? Se hanesan ne’e di'ak liu tau orsamentu ne’e ba fatin seluk. Se karik halo out source ida husu ba Kompañia privadu husi Indonézia ne'ebé iha esperiénsia iha Timor para sira halo estudu no timor oan balun p;artisipa, ne’e para sira manan esperensia.

Tanba ha'u la komprende no ha’u mos frustradu ke tinan tolu liu tiha ona ita nia estrada kadavés aat liu tan ho orsamentu ne'ebe ke governu aprezenta, governu mak tenke esplika ba parlamentu konfesa iha parlamentu ke tinan tolu nia laran esperiénsia la iha, la konsege halo ezekusaun infraestrutura di'ak maibé iha 2011 sira tenke konsege tan ba falta de'it tinan ida ona.

Iha tinan 2012 la bele iha orsamentu boot tanba anu de eleisaun, ne'e duni governu nia ultimu orsamentu para dezenvolve nasaun ultimatu para halo infraestrutura mak tinan 2011. Tinan 2011 tau de’it orsamentu naton ba selun salariu nian.


TS: Ita to’o ona daudaun ba tinan 2010 nia rohan, karik Sr. Presidente iha mensajen ruma atu hato’o?

RH: Ita atu tama daudaun ona ba festa natál, festa ke boot liu, iha ita nia nasaun. Tanba kuaze 97% populasaun katóliku. Ne'e duni ita selebra na'i Kristu nia moris, ne’e mós sai hanesan festa família ke la iha tan festa seluk ida ba familia sira iha timor leste no rai barak-barak ne'ebe ke kristaun katolik ke halo festa boot liu fali natal.

Maibé natál la'ós de'it atu halo feiras la ba servisu ou sosa tua no sasan ba misa maibe buka halo reflesaun. Família iha uma bele hotu-hotu tuur hamutuk dia 24 kalan, aman no inan no avó sira halo kometimentu para sira hadomi malu, para labele iha tan violénsia doméstika, para aman inan labele baku oan sira, para aman labele baku nia feen, soe tiha violénsia iha uma laran. Se ita halo deit ida ne’e, se ita halo iha tinan 2011 la iha kazu violénsia demostika, ne’e di'ak loos ona.

Maibé ita husu mós ba joven sira, artimarsiais sira ne'ebé sei oho malu nafatin. Imi oho malu tanbasá? imi halo kanek malu, taa malu manan saida ? Enves hare estuda, buka servisu ruma. Ha'u hatene, susar atu hetan servisu maibé ba estuda la'ós tanba ita servisu. Servisu tanba osan la iha. Maibé hetan osan para sosa tua, droga i depois oho malu. Hau husu ba imi iha tinan ne'ebé atu mai, imi halo reflesaun, atu soe tiha buat aat ne’e.

Ba tinan 2012 ha'u nia apela mós ba governu hanesan ba ministru sira para halo favor haluha tiha viajen internasionál la lika gasta osan estadu nian ba li'ur, konferénsia tun sa'e, konferénsia barak ke la vale buat ida. Ha'u mós iha esperiénsia ba konferénsia ne’e dala ruma ha'u la ba konferénsia boot iha Dinamarka tinan kotuk liu ba. ha'u la ba. Tanba ha'u hateten, la hetan akordu iha ne'ebá, no karun tebes, ita gasta osan saugati de'it. (ts)