Showing posts with label Panglima TNI ho Minitru Defeza Indonesia. Show all posts
Showing posts with label Panglima TNI ho Minitru Defeza Indonesia. Show all posts

Tuesday, 23 August 2011

Kilat Minimi Xanana Ninian TNI Kaptura 1992 Entrega Hikas Iha 2011

Dili Tempo Semanal, 19.08.2011
Falta tinan ida atu tinan rua nolu TNI sira kaptura Xanana iha Lahane dili no falta loron ida atu halo tinan FALINTIL ba tolu nolu resin neen no desmobilizasaun membru Falintil hamutuk 236 iha loron 20/08/2011, Governu Indonesia hatudu ninian neon ida hodi mudah opiniaun husi inimigu ba amigo.
Iha loron 19/08/2011, Ministru Defeza Indonesia, Komanadante Jeral TNI ho Komandante Kopassus, Paulus F Lodwijk hamutuk ho delegasaun boot ida inklui eis Jeneral Tri Sutrisno fila hikas mai Dili hodiPartisipa iha ceremonia dezmobilizasaun Eis membru Falintil ne'ebe reziste iha ai laran ho durasaun entre 15 to'o 24 anous. Ofisiais Indonesia uza oportunidade ne'e hodi maraka hikas istoria foun iha hametin relasaun entre ema sira ne'ebe uluk tiru hasoru malu ho TNI sira nia sasan ne’ebe TNI sira kaptura hamutuk ho Xanana iha Lahane Dili.
Eis Lider Maximu da Rezistencia ninia propriedade hodi halo funu ba libertasaun nasaun Timor leste durante ne’e rai hela iha museum Kopassus ninian iha Jakarta.
Relasaun entre Timor Leste ho Indonesia bele dehan foo hakat tan pasu boot ida ba oin. Timor Leste ho Indonesia sai inimigu durante tinan rua nolu resin haat ninia laran wainhira TNI hetaan apoiu maka’as husi nasaun boboot sira seluk ho halo invazaun ba Rai rohan Timor iha Dezembru 1975.
Indonesia hakotu ninia okupasaun iha Timor Leste wainhira hetaan rezistencia maka’as husi Frente Armada, Frente Klandestina ho Frente Diplomatika hodi obriga ONU toma pozisaun halo konsulta popular ida iha Timor Leste iha tinan 1999. Liu husi referendum ne’e Populasaun maioria vota kontra opsaun Autonomia hodi obriga TNI husik hela nasaun ne’e.
Maibe durante 1975-1999 TNI halo persegisaun, kapturasaun no masakre populasaun Timor Leste barak no TNI ninia membru barak mos mate iha nasaun ne’e rezultadu husi desizaun Jakarta hafoin hetaan apoiu husi Washington hodi invade Timor Leste.
Lider Rezistencia barak maka mate iha kombate, kaptura no dezeparisu inklui lider karismatika da rezistencia Kay Rala Xanana Gusmao kaptura husi Kopassus iha Novembru 1992 iha Lahane Dili.
“Ne’e aktu ida maka di’ak husi TNI no ha’u hanoin Governu ho povu Timor Leste presiza
hatudu respeitu mos ba Indonesia ninia hanoin diak ne’e. Bu’at ida tan maka hanesan jerasaun foun atu husu ba Governu SBY ho TNI maka, se diak liu tan sira aijuda foo informasaun kona ba ema ne’ebe dezeparicidu sira inklui lider balun ne’ebe kaer wainhira komanadante Kopassus agora servisu iha TL,” dehan Agusto F. V. da Costa, estudante Universidade ida iha Dili.

Nia Hatutan katak, “boa vontade husi Indonesia ninian ne’e diak duni no ita hotu presiza elojia ho se bele ita presiza haluha TNI ninia naksalak iha nasaun ne’e se karik ita konsege hetan maluk sira ne’ebe lakon no dokumentus importante sira seluk.”
Major Jeneral Paulus Lodwijk hanesan eis komanadante Kopassus iha SGI Dili iha 1997 wainhira TNI kaptura komandante David Alex dai Tula ho ninia membru balun inklui Cesario Malcom- Loke matan ne’ebe mos simu kondekorasaun iha loron 20/08/2011. Ho oin midar Major Jeneral boneia mean ne’e hamrik iha liman loss hamutuk ho komanadante TNI no ministru defeza Indonesia foo hikas kilat Minimi Xanana ninian ba Xanana ho Taur Matan Ruak ne’ebe hamriik iha liman karuk. Hamutuk ho kilat minimi ne’e material Xanana ninian lubun ruma tau iha mala iha ne’ebe hatuur hela iha meja leten.