Showing posts with label ahmad alkatiri. Show all posts
Showing posts with label ahmad alkatiri. Show all posts

Monday, 15 February 2010

Polémika Kadoras Greater Sunrise;

SEKM Alega: Alkatiri Hato'o Lia Falsu no La Apoiu Interese Nasionál


Fretilín: “DR. Alkatiri ezije Kadoras tenke mai TL.

Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru s, Agio Pereira liu husi surat haklaken ba média hodi reaje ba deklarasaun DR Mari Alkatiri nian iha imprensa balun ne'ebé jornál ne’e asesu ba alega katak, “Mari Alkatiri la dun iha informasaun kona-ba Negosiasaun Tasi Timor; nia intervensaun negativu ba interese nasionál.”
Surat ne’e haklaken, “relasiona ho deklarasaun husi Mari Alkatiri ba imprensa hatudu katak, Sekretáriu Jerál Fretilín la dun informádu no reprezenta sala pozisaun Governu Timor-Leste nian kona-ba situasaun ne’ebé aktual negosiasaun Tasi Timor.”
Tuir fonte s jornál ne'e husi governu katak durante ne'e DR. Alkatiri hanesan eis titulár la uza ninia direitu atu ba husu informasaun klaru husi parte governu liu-liu sira ne'ebé relevante ba asuntu refere nune'e hamosu, “lamentável tebes, Señór Alkatiri hatudu katak la dun fó apoiu ba estratéjia polítika nasionál mak importante tebes, ne’ebé implementa hosi Governu Xanana Gusmão nian, hodi asegura dezenvolvimentu indústria petrolífera ida mak dinámika tebes ba Timor-Leste,” dehan iha Média release ne'ebá.
Surat ne’e mós alega katak, “Alkatiri mós informa lia falsu ba públiku bainhira hatetan katak, Guvernu Xanana Gusmão, nian halo ona kontratu ho Petronas hodi “troka” Woodside iha projetu Greater Sunrise.”
Sekretáriu Estadu Agio Pereira dehan, “Deklarasaun ida ne’e la los no hatudu sala dalan.”
Maiske dala barak parte Timor Leste ladún satisfeitu ho Woodside ninia pozisaun kona ba opsaun kadoras greater sunrise ne'ebé kompañia Austrália nian ne'e sempre tenta hanehan povu no nasaun ki'ik ne'e maibé Governu sei tane nafatin akordu mak iha ona. “Governu Timor-Leste seidauk halo kontratu ida ho Petronas hodi troka Woodside ho nia parseiru s konsorsíu sira. Governu Timor-Leste seidauk fó no sei la fó direitu explorasaun (a montante) iha área Greater Sunrise, tanba legalmente direitu sira ne’e pertense ba Woodside ho ninia konsorsíu sira,” promete Lian na'in IV governu konstitusionál ne'e.
Nune'e mós Sekretáriu Estadu promete katak Governu sei la liu husi haksoit lutu hodi asina akordu ho kompañia seluk maibé sei uza, “Mekanizmu ba negosiasaun no diskusaun iha asuntu s mak pertente ho esplorasaun Tasi Timor, inklui projetu Greater Sunrise, estabelesidu hotu ona; ne’e inklui Regulamentu atu regula diskusoens, reunioens JPD nian ho Komisoens Sunrise, i se wainhira presiza, Konsellu Ministeriál.”
Governu sei luta nafatin ba ninia kompromisu maka hatuur PM Xanana katak kadoras husi Greater Sunrise tenke mai Timor Leste nune'e, “Governu sei buka atu halo negosiasaun, liu hosi mekanizmu hirak ne’e, planu s dezenvolvimentu ba Greater Sunrise atu mai Timor-Leste; polítika ida ne’ebé hetan apoiu tomak iha Timor-Leste. Ida ne’e mak parte ida hosi estratéjia polítika nasionál.”
Nia esplika, “Importante mós atu nota katak, Governu Timor-Leste seidauk halo kontratu ruma (a juzante) kona-ba projetu Greater Sunrise nian ho kompanhia ruma inklui mós Woodside. Segmentu juzante nian sei inklui kontratu ba transportasaun (gazodutu) i prosesamentu (Sentrál GNL).”
Iha governasaun Fretilín ninian governu husu apoiu husi Lucon AS, kompañia Noruega nian ida hodi estudu viabilidade kona ba estudu Woodside ninian ne'ebé sira sai ho konkluzaun katak, “kompañia Woodside la'ós prudente.” Tuir dadus ne'ebé jornál ne’e asesu no mós iha aprezentasaun Sekretáriu do Estadu rekursu s naturais ho ninia ekipa iha otél Ventura iha fulan ruma kotuk hatudu katak estudu ne’e kle'an duni nune'e sei utiliza iha kada, “Negosiasaun hotu-hotu hala’o ho reprezentante s hosi Timor-Leste uza informasaun aktuál no klaru tebes hodi permite negosiadór sira atu fó esplikasaun adekuada kona-ba kestoens téknika s, komersiál e sosio-ekonómika s nian, hodi lori mai ba Timor-Leste Gazodutu no Sentrál GNL. Informasaun mai hosi estudu s oi-oin halo hosi Primeiru Ministru Xanana Gusmão nia Governu, inklui estudu batimétriku ne’ebé realiza ho kooperasaun hamutuk ho Konsórsiu Koreanu no estudu viabilidade konjuntu entre Timor-Leste ho Petronas.” Sekretáriu Estadu ne'e aviza.
Governu Timor Leste sei reziste nafatin presaun husi kompañia Woodside no ninia belun sira ne'ebé uza artigu ruma iha akordu kona ba greater sunrise ne'ebé dekreta katak, kompañia wood side maka deside bazeia ba vantajen komersiál nian nune'e kompañia soe tiha ba tasi opsaun mai Timor leste no sira hela de'it ona ho opsaun kadoras ba mina no gás ne'e ba Darwin ou harii fabrika LNG iha tasi laran. Maibé governu ida ne'e iha data ne'ebé nesesáriu hanesan sekretáriu Estadu Agio haktuir, “rezultadus estudus hirak ne’e hatudu momoos katak, diferente ho Alkatiri ho nia maluk sira inklui Woodside, sira bé iha pasadu fiar katak liña kadoras mai Timor-Leste teknikamente la viavel, Xanana Gusmão, nia Governu mobiliza esforsu tomak hodi hala’o estudu i hatudu prova ke kontráriu ho sira nian; katak kadoras mai Timor-Leste, distansia kilómetrus 200 deit, kompara ho kilómetru s 450 ba Darwin, ida ne’e viavél no ekonmikamente di’ak liu.”

Akordu Greater sunrise ne'ebé asina ona husi Governu Primeiru Konstitusionál foo hela ulun moras ba kuartu governu konstitusional. Iha akordu ne'ebé hanaran Akordu greater sunrise ne'e, mosu artigu ruma ne'ebe hateten katak fatin atu halo produsaun kompañia mak deside bazeia ba razaun komersialmente iha vantajen. Artigu ida ne'e kesi tiha ona Governu Timor Leste ninia liman ho ain no foo vantajen boot liu ba kompañia Woodside. Hanesan deklarasaun Embaixada Austrália ne'ebé haruka mai jornál ne'e iha meadu tinan kotuk ne'ebé dehan Governu Austrália lakohi atu mete ho opsaun kadoras nune'e husi tomak ba kompañia Woodside atu deside la'ós parte governu rua.
Tan ba Woodside sempre uza artigu ne'ebé governu uluk asina hanesan kilat ida tiru hikas povu Timor leste ninia kakutak maka IV governu konstitusionál dezde inisia promete atu lori kadoras mina no gaz mai Timor Leste ho seriedade halo esforsu hodi ba husu tulun husi Karea inklui servisu hamutuk ho Petronas halo estudu ne'ebé kompletu liu fali estudu maka halo ona husi Woodside.

Iha parte seluk Porta Voz bankada Fretilín, deputadu José Texeira rejeita totalmente katak DR. Mari Alkatiri la defende interese Nasionál “Iha nia deklarasaun publika ka reuniaun ho kompañia mina rai ne'ebé iha kontratu atu dezenvolve kampu greater sunrise DR. Alkatiri sempre reinforsa Fretilín nia pozisaun ne'ebé nia defende dezde nia pm, katak rekursu mina rai no gás iha aérea konjuntu hanesan greater sunrise tenke halo tuir planu ne'ebé bele lori benefísiu bo’o mai Timor Leste,” dehan Texeira husi Maubesi ba jornál Tempo Semanal iha loron Sábadu (13/02)
Porta Voz ne’e haktuir katak DR. Alkatiri, “sempre ezije katak kadoras no fabrika LNG mai rai Timor Leste.”
Nia hatutan katak Sekretáriu Fretilín preokupa de’it ho, “deklarasoens ne'ebé membru governu balun halo kona ba atu hasai de’it kompañia ida no hatama ida seluk tuir governu nia hakarak.”
“Ne’e maka la'ós iha interese Nasionál tan ba ita bele buka hetan ita nia objetivu, maibé ita tenke hala’o negosiasaun maka’as no tuir akordu ne'ebé rai rua konkorda ona no ratifika iha tratadu rua.”
José Texeira sadik atu tesi lia ho Governu. “Iha interese Nasionál duni, ita diskute se governu de faktu halo daudaun loos ga lae?, legál ka la legál?, iha prosesu ida ne’e.”
“Ita labele tuur de’it hare ema halo sala ne'ebé bele estraga prospektiva Timor Leste nian atu lori kadoras mai Timor Leste.”
Tuir Eis membru do governu iha tempu DR. Alkatiri ninia governasaun ne’e katak dezde, iha Sydney iha oin ho oin hafoin asina tiha tratadu iha loron 12/01/2006, DR. Alkatiri aviza ona John Howard katak nia hakarak kadoras greater sunrise tenke mai TL. “liuliu buat hotu timor leste duke Austrália; ida ne’e, ida de’it tan ba ne’e ami sei la de’it esperansa maibé sei luta nafatin atu harii fabrika gás iha ne'ebá( TL) no kadoras atu ba Timor Leste,” texeira hasaran tuir Alkatiri ninia lian fuan ba PM Austrália.
Iha momentu ne'ebá kedan DR. Alkatiri dehan ba parte Governu Austrália katak, “Ami fiar katak ida ne’e teknikamente viavel, komersialmente mós viavel, no ami halo esforsu boot atu lori kadoras ba ne'ebá, no ami he’in katak ita hetan ida ne’e duni,” dehan iha Texeira.
Nia hatutan katak, “kuandu governu ida hatudu ona la iha kapasidade maibé atu kontinua obriga aan de’it ne’e maka kontra interese Nasionál”
Texeira reitera ninia deklarasaun katak dezde Janeiru 2006 iha Sydney DR. Alkatiri reiterou no seu discursu que gás de sunrise tinha que ir a Timor Leste. “DR. Alkatiri defende gás husi sunrise tenke mai Timor Leste,” Porta Voz ne’e dale.
Polémika diresaun kadoras mina no gás iha kampu Greater Sunrise ne'ebé halo ulun moras ba kompañia Woodside, Governu Kamberra ho Dili sei naruk wainhira politiku nain iha nasaun Timor Leste mos hadau malu no hatudu katak Timor Leste ninia ulun sira seidauk iha konsensus kona ba interese Nasionál dezenvolvimentu ba Gas no mina iha kampu ne'eba. Ulun boot sira ne’e Ida-idak halo sira nia deklarasaun polítika hodi buka influensia públiku ninia kakutak. Nune’e deklarasaun polítika sira ne’e sei sai hanesan kilat hodi tiru fali interese Nasionál povu Timor Leste ninian. Hanesan polémika ne'ebé mosu kona ba pozisaun governu ho lider partidu Fretilín relasiona ba kazu kadoras refere. Mina no gás husi Greater sunrise seidauk hatene atu sulin mai fabrika iha Timor Leste ka Darwin maibé daudaun ne’e polémika maka sulin uluk mai Dili hodi hamanas ulun boot sira nia ulun.

Monday, 14 December 2009

PM Xanana foo Projetu Ba DR. Mari Nia Alin, PN Kestiona Legalidade

TEMPO SEMANAL TV
Jacinto: Iha TL mosu Grupu ki'ik oligarkia Korruptu ida mak sei domina ekonomia
Daudaun ne'e kompañia Hidayat maka halo hela konstrusaun ba moru tahan tasi been besik oeste portu Dili no iha Igreja Motaél ninia oin hafoin hetan fiar husi governu hodi halo projetu moru tahan tasi been. Tuir dadus ne'ebé hato'o husi manajer Olegário Lopes ba deputadu 7 maka halo vizita ba fatin konstrusaun iha loron kraik tuku 15:46 Otél, loron Sesta bainhira ba fiskaliza iha fatin ne'ebá katak sira hahú servisu iha fulan Setembru la ho kontratu no projetu ne'e foufoun ninia valór US$700,000.00 tama iha pakote referendu no agora kompañia hidayat hatama fali proposta ida hodi husu hasa'e ba US$2,056,000.00.

Iha lokraik ida mais ou menus inisia fulan Setembru PM Xanana ho Ministru Obra s Publika la'o ho ain de'it besik tasi ibun Motaél ninian. La kleur de'it Kareta Sr. Ahmad Alkatiri ninia mai para besik moos iha fatin refere hodi hakat besik ba emboot na'in rua ne'e hodi ko'alia. Liu tiha loron ruma iha fatin ne'ebá hahú mosu atividade konstrusaun. Karik desizaun hola tiha ona hodi entrega Projetu halo moru tahan tasi been ho nia naruk 330 metrus, luan 4,5 metru no ninia aas metru 5 ne'e, ba Sr. Ahmad Alkatiri ninia kompañia Hidayat iha momentu ne'ebá i ikus projetu refere hatama mós iha pakote Referendu ho valór US$700,000.00. Kompañia Hidayat ninia na'in maka Sr. Ahmad Alkatiri alin husi eis PM Mari Alkatiri. DR. Mari Alkatiri fou-foun hirus loos PM Xanana hodi duun katak Pakote Referendu PM halo hodi foo benefísiu de'it ba ema balun. Karik ne'e loos duni tan ba foo duni benefísiu moos ba Eis PM ne'e ninia família balun.

Jacinto D. C. A. Goncalves estudante ida iha Dili dehan ba jornál Tempo Semanal iha Sesta feira lokraik katak, “emboot sira ne'e sempre di'ak hela de'it. Sira ajuda malu nafatin. Hetan boot foo balun malu nune'e sira hametin sira nia ukun iha nasaun ne'e.”

Jacinto mai husi família ida ne'ebé ninia ekonomia fraku iha besik baliza Bobonaru ho Ermera ninian. Tuir ninia hare katak emboot sira ne'e nunka husik malu. “Ha'u deskonfia grupu ki'ik ida maka sei ukun rai ida ne'e tan ba sira iha kondisaun atu bele haruka sira nia oan ba eskola iha li'ur ho apoiu malu hanesan daudaun ne'e. Projetu boboot sira mesak foo ba malu de'it,” dehan Jacinto ho oin triste. Iha arena polítika mosu kontradisaun entre Eis PM Alkatiri ho PM Xanana maibé iha kampu ekonomia PM Xanana ajuda haberan daudaun hela Timor Leste ninia grupu oligarkia korruptu ki'ik ida hodi nune'e hametin sira nia kbiit ukun Maubere ninia oan sira. Kala deskonfia mosu lala'ok la loos ruma iha projetu refere deputadu na'in haat husi bankada Fretilín hanesan Deputada Cipriana Pereira, Deputada Aisha Basarewan, Deputadu Francisco Branco, Deputadu Estanislao Aeixo da Silva no husi AMP reprezenta husi Deputadu Adérito Hugo da Costa, Deputadu KOTA ninian DR. Manuel Tilman ho Deputada Fernanda Borges husi PUN halo fiskaliza saun ba projetu refere iha sesta feira kotuk. Deputada na'in neen too iha fatin ne'ebá ho karreta mini bis ida no Deputadu Adérito sa'e duni ninia karreta ofisial ho kór mean. Sira la'o tama ba fatin projetu ninian hodi hare servisu, materiál konstrusaun, ekipamentu no ko'alia ho ema sira ne'ebé hala'o obra ne'ebá. Deputadu sira ne'e hasai moos foto hola nota husi parte oeste ba fali diresaun besik ponte kais ninian. Hafoin hare hotu tiha sira fila hikas ba barraka oan ne'ebé halo iha fatin konstrusaun ninia hodi tuur hale'u manajer projetu ninian hodi litik nia kona ba kontratu, totál orsamentu no liu-liu kona ba legalidade balu. Deputada Aisha husi bankada opozisaun ne'ebé tuur entre Deputada Borges ho deputadu Tilman ninia klaran husu ho lian maka'as ba mandór kompañia Hidayat ne'ebé tuur besik ninia meza servisu ho oin konfuzaun buka surat tahan balun. “Sein iha akordu ka kontratu ruma ne'e?, Imi nia proposta tama tiha iha akordu ruma maka imi asina ka iha surat ruma ka lae, oin saa ho Governu?”

Hafoin de ida ne'e deputadu Manuel Tilman telefone ba diretór kompañia ninia hodi husu moos Pergunta s hanesan no husu moos kona ba situasaun traballadór sira ninia. “Imi iha ema na'in hira maka servisu iha ne'e. 200 ka 20?” antes telefone Tilman ho ninia belun sira la'o liu ona iha fatin servisu ninian hodi hare katak volume servisu ninian ne'ebé hodi fulan tolu ona maibé sei nafatin iha 37% ne'e kala hatudu deskonfiansa kona ba uza totál traballadór sira ninian. Nune'e moos governu dezeña pakote referendu ne'e atu loke kampu servisu ba populasaun sira hodi nune'e dala barak kompañia sira buka hasa'e númeru servisu na'in iha surat tahan leten maibé hamenus iha lala'ok servisu ninian.

Iha momentu Tilman sei ko'alia hela ho diretór kompañia ninian Deputada Fernanda Borges litik hikas mandór oan ne'e tuur besik ninia meza hodi dehan, “tuir kontratu ne'e valór ba projetu ne'e hira?” Mandór oan hataan, “US$2,056,000.00 ne'e, ami hatama ona ba sira. Asina ka seidauk ha'u seidauk hatene. Mas ne'e ami nia proposta. “ Fernanda hataan hatudu ninia hakfodak, “haaaa.” mandór esplika liu tan, “tuir dezeñu ne'ebé iha.”

Fernanda husu liu tan, “Ók, resposta saa ida maka imi hetan husi imi nia proposta, karik simu tiha imi nia proposta, liu husi tender ka lae? Kuandu hatama proposta ne'e halo tender ida ba imi nia proposta ne'e a lae?”

Manajer ne'e la'ós foo resposta loloos tuir Pergunta s ne'ebé husu maibé dehan fali katak, “Proposta ne'e parese sira sei aseita iha loron ikus mai, karik.”

Fernanda teri netik ho lia duvida s liu tan, “dehan halo nusa?”

“parese iha loron ikus mai. Kontratu sei asina iha loron ikus mai,” manajer hataan.

Bainhira nia atu remata manajer ninia telemovel lian no nia simu hodi hataan, “manu, sin..sin..sin.”

Fernanda kestiona liu tan, “ita boot sira halo tiha proposta ida. Ne'e ketak ida. Agora governu kuandu dehan ba ita boot sira dehan ami iha pakote de referendu, imi bele hahú servisu ho 700 mill ne'e bazeia ba proposta saa ida husi imi. Bazeia ba dezeñu saa ida? Bazeia ba proposta ida uluk imi hatama ne'ene saa ida maka imi atu kompleta husi proposta ne'e. Purke husi 700 ba dois milloens iha diferensa boot. Agora ita boot bele responde ida ne'e para ha'u bele kompriende.”

“dezeñu ho BOQ ne'e husi Obra s publika, depois ami hare dezeñu hotu tiha, ami hatama ami nia proposta dois milloeins. Ne'e proposta ne'ebé ami hatama tuir dezeñu ne'ebé iha,” manajer ne'e hataan ho liman rua foti livru proposta millaun rua ninia kapa oin azúl ho kotuk verde.

Nia kontinua, “tuir ha'u rona 700 ne'e tama pakote referendu. Agora restu ne'e husi ne'ebé? Ne'e ha'u labele responde. Ne'e husu ba governu. Ne'e para ha'u labele hatene.”

Iha fulan kotuk jornál ne'e halo notísia kona ba projetu refere no iha inter vista ho kompañia ne'e dehan katak, “valór projetu ne'e US$700,000.00 no ami hein hela resposta husi governu. Iha momentu ne'ebá moos kompañia hidayat informa ba Tempo Semanál katak maiske projetu ne'e sira halo ona maibé seidauk simu pagamentu ruma inklui ladauk iha kontratu ruma maka asina.

Iha parte seluk vise Ministru Infraestrutura Eng. José Manuel Carrascalão dehan ba Tempo Semanál katak, “projetu ne'e tama iha pakote referendu ho valór US$700,000.00.

Bainhira tenta konfirma kona ba informasaun katak valór projetu ne'e aumenta liu US$ millaun 2 vise ministru ne'e konfirma. “Ne'e loos duni maibé tenke iha konkursu foun,” dehan Eng. José Carrascalão. Informasaun husi vise Ministru Infraestrutura soke malu ho manajer projetu kompañia hidayat ninian ne'ebé hateten katak sira hatama ona proposta ida hodi kontinua projetu refere ne'ebé tuir planu sei remata iha fulan ne'e nia laran.

“Mas 700, proposta be ita boot sira halo ne'e na mesma ida ne'e duni. Para atu konstrui ida ne'e duni, “ dehan Fernanda ho liman karuk hodi hatudu ba kotuk diresaun moru ninian.

Manajer hataan, “sin.” Fernanda ko'a lalais kedan hodi hateten, “pois, entaun ida ne'e maka ha'u nia preokupasaun..katak ita boot sira nia proposta iha montante ida boot liu. Agora pakote referendu iha 700 mill de'it. Ita nia hanoin ita boot bele kompleta projetu liu husi pakote referendu tuir dezeñu no tuir proposta ita hatama ne'e,” dehan Fernanda Borges ho ninia belun deputada Aisha Basarewan tuur iha ninia liman karuk ho liman fuan tane ninia hasan hodi fihir ba diresaun Fernanda ninian.

“Bazeia ba 700 mill tama iha pakote referendu, ami bele halo hotu purke agora atinzi ona mais de 700 mill ital. Se ida ne'e tama iha pakote referendu ami bele kompleta iha 31 de Dezembru,” manajer foo resposta ne'e konfuzu liu tan deputadu sira.

Deputada ne'e kestiona tan, “mas entaun husi 700 mill nian saa ida maka diferente ka oin seluk?

Manajer ne'e mantein ninia pozisaun defende ninia pozisaun ho governu ninian. “Ami nia proposta bazeia ba dezeñu husi Obra s publika. Ami hatama proposta. Kuandu ami hatama i ami servisu ona i ami labele para purke ami hala'o tiha ona. Atu rezolve ida hanesan ne'ene ha'u hanoin la'ós ami nia kompeténsia. Ami labele para tan ba ami hala'o tiha ona. Se ami para ha'u hanoin....,” nia ko'alia ho doko ulun ba karuk ho loos.

Maibé Borges insiste nafatin kona ba legalidade osan husi sira nia proposta. “Ha'u la husu ita boot atu rezolve. Ha'u husu ita boot atu esplika mai ami tan ba ita nia esplikasaun dehan katak imi hatama proposta ida ho dois milloeins de Dolar. I sei dehan tan depois maka akontese iha tempu oin mai. I derrepente mosu pakote referendu ba 700 mill. Agora ha'u hakarak hatene husi ita boot sira nia proposta ne'e saa ida maka ita boot sira atu halo husi ita boot sira nia proposta ne'e maka kusta de'it 700 mill ne'e? I saa ida maka sei falta atu halo?”

” Hmmmm...ha'u hanoin ida ne'e ami la tuir tender ka konkursu. Ha'u hanoin ita hotu hatene ne'e single source husi ita nia Primeiru Ministru rasik bolu Sr. Ahmad mai ehhh.....Manajer ne'e foo sinál liu husi liman ne'e esplika katak entrega de'it. Nia klaru liu tan katak, “ ne'e single source de'it tan ba ne'e maka bazeia ba dezeñu PU, ami halo ami nia proposta. Depois ami rona dehan katak 700 mill tama Pakote referendu. Restu ne'e ha'u labele hatene. Anu fiskál foun ka oin saa ne'e ha'u labele hatene.”

Iha momentu hanesan Deputada Aisha ne'ebé sani hela surat orden de servisu husi ministeriál Obra s públiku foti ulun hodi lee sai konteúdu balun husi surat refere. “portantu hare husi surat ne'e, hateten dehan, husu ba empreza atu bele ezekuta projetu referidu hanesan preparasaun materiál ho job mixed formula ba tipu de servisu concrete 12,5mpa no 24 mpa ne'e, signifika saa ida?”

Manajer oan ne'e hakat ba kuadru ne'e tara hela iha didin bebak ninia lolon ho espidol ida hodi esplika. Maibé deputadu sira ne'e hamanas nafatin ninia ulun iha lokraik tuku 16.00 ne'ebá hodi kestiona legalidade kontratu ba projetu ne'e la iha kontratu ruma maka asina ona entre governu ho kompañia Hidayat. “Ami preokupa moos ho imi nia situasaun,” dehan deputadu Francisco Branco ne'e dezde inisia tuur no hamriik nonook de'it.

Maibé manajer ne'e ho lian maka'as no fiar aan metin hodi diskute malu ho deputadu matenek na'in haksesuk malu door iha uma fukun Parlamentu nasionál nian ne'e bainhira deputadu sira ne'e sunu nia beibeik kona legalidade. “Mas Ha'u fiar katak kontratu sei asina. 100% sei asina..sei asina...iha tempu badak mai nia laran,” manajer ne'e ko'alia ho fiar an ho indika katak hanesan nia hatene ona saa maka halo daudaun iha ministeriál Obra s Publika ninia laran.

Estanislao Da Silva husi bankada Fretilín soe iska ida tenta atu kail manajer ne'e hodi dehan, “supoeniamos kontratu ne'e seidauk asina mosu eleisaun foun. Oin saa?Halo nusa?. Deputadu úniku husi bloku AMP Adérito Hugo da Costa ko'alia dehan ba manajer ne'e katak, “ida ne'e Pergunta s tentativa s ida ne'e labele responde.”

Adérito hanesan foo liu tan iis foun ba manajer oan ne'e, hodi defende ninia pozisaun atu hetan millaun rua resin husi governu AMP. Maiske kompañia Hidayat besik liu ba partidu opozisaun liu-liu na'in husi kompañia refere alin ida moos husi eis PM DR. Mari Alkatiri mak dala barak la rekoñese dala barak dehan “IV governu inkonstitusionál” no sarani kadeira Xanana Gusmão ninian ho “PM de Faktu” maibé de faktu moos habokur kompañia balun ne'ebé iha relasaun ho família DR. Alkatiri ninian.

“Ha'u fiar 100% katak iha loron besik mai, ami sei asina kontratu. Ne'ebé Kerdizér legál eeehhh....la'ós ilegál ona,” dehan Manajer ne'ebé antes debate ho membru deputadu sira ne'e, nia tau matan ba servisu hatama fatuk ba halo aliserse besik parte ponte kais ninian. Bainhira diskusaun la'o ho manas daudaun mosu moos iha fatin ne'ebá na'in ida husi kompañia Hidayat ne'ebé ninia apelidu Alkatiri maibé nia tuur nonook de'it la ko'alia buat ruma. Deputada Cipriana Pereira husi bankada Fretilín teri netik ho oin hamnasa dehan ba manajer ne'e katak,” tuir loloos ita boot hateten dehan 100% ha'u fiar. Ida ne'e de'it sala ona. Tuir loloos kontratu asina uluk.”

Fernanda Borges ajuda Cipriana hodi esplika ba manajer ne'e katak,”Estadu Timor Leste la'ós bazeia ba konfiansa de'it maibé estadu ida ne'e estadu de direitu. Estadu Timor nia lei hakerek katak antes de projetu ida la'o dezeñu ho kontratu tenke hotu asina. Asina kontratu ne'e katak garantia de kualidade tan ba ida ne'e ba povu. Povu hakarak garantia katak selu tiha hotu buat ne'e la'ós aban ba para tiha iha tasi laran lae. Maibé povu hakarak buat ne'e hela iha ne'e tinan ba tinan. Ne'e maka ami nu'udar deputadu tenke mai tau matan para hare katak tinan 10 ka 20 sea wall ne'e sei mantein hela nafatin ba povu. Husi valór osan ne'ebé gasta ne'e hetan duni nia kualidade a lae ne'e termina iha kontratu ida nia laran.”

Manajer oan ne'e tenta atu konvense deputadu sira ne'e. “Kona ba kualidade ami servisu tuir estandarte ne'ebé iha ona iha Obra s publika. Jadi buat hotu-hotu ami sei liu husi laboratóriu nein ke fatuk, nein ke simente hotu-hotu. Ami la halo sein husi laboratóriu.”

Deputada Aisha Basarewan foo hanoin hikas tan ba manajer oan ne'e katak tuir orsamentu 2010 ninia ne'ebé foin lalais aprova iha Parlamentu nasionál projetu sea wall ne'e la tama. “Maibé iha livru orsamentu ne'ebé aprova ne'e projetu nia naran ne'e la iha. Saa ida maka iha agora mosu projetu referendu 700 mill. Ne'e Kerdizér ke imi sei asina 700 mill. Ida ne'e maka agora iha tiha ona. Iha fatin seluk la iha osan ba projetu ida ne'e,” Aisha ko'alia ho doko ulun foo sinál orsamentu ba projetu ne'ebé la aprova iha PN.

Lopes dehan hikas fali katak, “ha'u bele ko'alia 700 mill mas restu de orsamentu ha'u labele klarifika. Ne'e husu ba governu ba. Purke ha'u fiar katak ami sei asina dois miloeins ital.”

Dala ida tan Francisco Branco tama arena diskusaun, “Ami iha preokupasaun tan aban bain rua iha polémika ruma ita boot sira la iha baze legál no sei sai fali vítima.

Deputadu sira ne'e hateten katak governu so foo de'it orden atu komesa servisu la iha aprovasaun ba planu no montante osan ba projetu refere. Sira moos preokupa katak tuir buat ne'ebé sira hetan hatudu katak la iha dezeñu ne'ebé korresponde ba 700 mill maibé iha de'it dezeñu ba US$2,056,000.00.

Iha fatin refere ema lubun ida maka servisu no tratór boot kinur boot ida marka ho letra “Hidayat” iha vidru oin. Maiske eleisaun 2007 liu ona tinan rua no eleisaun 2012 sei falta moos tinan rua maibé sofer ne'e hatais hela kamizola mutin ho letra mean hakerek “Fretilín” iha oin no kotuk hakerek ho letra metan dehan “Vota ba Fretilín,” suru fatuk hatún ba rai kuak hodi nune'e tratór ki'ik ne'e hatama tutan ba rai kuak ne'ebé ho bee maka nakonu hela iha nia laran.

Bainhira PM Xanana inisia atu entrega projetu referendu ba kompañia sira DR. Mari hateten ona katak PM Xanana fahe “nasi bungkus” ba kompañia sira ne'ebé iha relasaun besik ba governu AMP maibé afinál pakote referendu ne'e foo benefísiu boot liu kompañia maka iha ligasaun ho partidu Fretilín no pakote ne'e rasik xefia husi membru CCF partidu refere.

Mosu alegasaun barak kona ba pakote Referendu maibé Provedoria agora labele ezerse sira nia funsaun tan ba hafoin de lei KAK aprova iha fulan Agostu taka ona odamatan simu keixa no investigasaun ba kazu KKN ninian. Nune'e seidauk too agora deputadu sira difikulta tan prosesu eleisaun ba komisáriu tan hare liu ba individuál DR. Adérito de Jesus Soares ninian duke ba kritériu ne'ebé tau ona iha lei KAK ninia laran. “Karik Deputadu sira husi partidu Opozisaun ta'uk atu DR. Adérito sei halo investigasaun ba governu uluk nian no moos governu daudaun ninian,” dehan deputada Borges. Maioria Deputadu husi bankada opozisaun la marka prezensa iha plenária hodi prienxe koru 49 deputadu s tuir kritériu KAK ninian.