Friday 28 November 2008

Tempo Semanal Hetan Akusasaun // Tempo Semanal Accused

Tuir deklarasaun Ministra Justica IV Governu konstitusional, Lucia Lobato ne'ebe publika iha jornais diario STL no Timor Post edisaun (21/11/2008) ho Diario Nasional edisaun (24/11/2008) katak S. E. Ministra Lucia Lobato hatama ona keixa ba Ministeiru Publiku hasoru jornal Tempo Semanal tan tuir ministra ne'e katak jornal Tempo Semanal halo ona difamasaun ba Sua Ministra ninia Privacidade no Jornalista jornal ne'e kontra kode etika jornalismu nian.

According to the statement of the Minister of Justice for the IV Constitutional Government (of Timor-Leste) that Lucia Lobato published in the Timor Post (click) , Suara Timor Lorosae (click) 21 Nov 2008 and the Diario Nacional (click) 24 Nov 2008 Her Excellency the Minister of Justice has lodged a case with the Prosecutor General's Office against the Tempo Semanal newspaper, furthermore the Minister states that the Tempo Semanal has defamed her as a Minister breached her privacy and that the Journal and its journalists have violated the journalist ethical code.

Timor Post download

Imi Bele lei Ministra nian SMS liu Wikileaks
You can read the Minister's SMS from Wikileaks

Right click save as for download whole file.

Wednesday 26 November 2008

Tempo Semanal Edisaun 114

Prabowo-Lere Tiru Malu Ho Bala Iha TL Iha Borobudor Ho Lia Fuan

Atu Hare video - click iha ne'e

Iha tinan meiadu mil nove centus oetenta nia laran Prabowo ho lere se kilat tutun ba malun iha area viqueque besik Bibileo wainhira Prabowo sei hanesan oficiais militar Indonesia ne’ebe komanda ninia forca hodi ba buka tuir gerileiru Falintil sira maibe hafoin de funu tinan 24 ne’ebe hamate ema oan timor rihun atus rua no depois tinan 9 TNI husik hela TL mak iha loron sexta (22/11) Hotel Borobudur Jakarta sai testamunya ba kaer liman ho tiru malu lian midar entre Lere no Prabowo.

“Uluk iha tinan 1987,1988 no 1989 nia laran ami se kanu kilat hodi tiru malu besik Viqueque ninian maibe ohin ami tiru malu ho lia fuan,” Lere hateten ba Jornal ne’e iha Jakarta.

“Loron ida ne’e (Sexta 22/11) hanesan loron importante ba ami sira ne’ebe uluk se kilat tutun ba malu tan nu’udar gerileiru duranti tinan 24 ami kuandu dame ho ema ne’e ho laran no fuan,” nia hahi.

Enkontru Prabowo ho Lere ba dala uluk ne’e hanesan enkontru privadu maske marka prezenca iha andar 19 ne’e marka prezenca mos husi Sekretariu estadu Julio Tomas Pinto, Tenente Koronel Falur, Tanente Koronel Koliati, koandanti PM F-FDTL, Presidenti PMD Kupa no komitiba Prabowo ninian ne’e halao nakonu ho amizade, hamnasa ho relex. Autores istoria funu nian rua ne’e relembra hikas sira nia lalaok iha era funu no aceita malu atu haluha pasadu hodi hit ain lao ba futuru kmanek povu no nasaun rua ninian.

Lere haktuir katak iha momentu ida hafoin tiru malu tiha mosu iha preokupasaun bo’ot teb-tebes iha parte gerileirus sira nian kuandu rona rumores katak prabowo hetan tiru no kanek iha kombate ne’ebe nia maka dirije rasik. “Iha momentu ne’eba ami hanoin karik Pak Prabowo mak kanek duni entaun Timor Leste bele ran sulin maka’as tan ba Pak Prabowo ne’e mane foun Presidenti Soeharto nian.”

“Uluk ami tiru malu ho kilat musan maibe agora ami tiru malu ho lia fuan,” Koronel Lere haklaken.

“Momentu ne’eba ne’ene bapa Prabowo ninia biru forte no ha’u nia mos forte ne’e maka la kona,” dehan Lere ne’ebe simu ho hamnasa.

Ho mos hamnasa lian a’as no liman hatudu ba nia kapas ne’ebe bala semo liu, Prabowo informa, “maibe iha momentu ne’eba ha’u besik atu kona (tiru).”

“Ami uluk duni tuir beibeik sr. Lere maibe nia sempre eskapa husi kapturasaun,” nia hatutan. Lere ne’ebe tur iha liman karuk Prabowo simu ho hamnasa.

“Ha’u respeitu ba Falintil no ha’u respeita komanadante Lere.”

Eis Komandante baret mean ne’e hateten “Uluk nu’udar soldadus ne’ebe konfronta malu no nu’udar parte mak kontra malu maibe durante de kontra malu ne’eba hanesan soldadu ita sempre respeita no nafatin tau respek bo’ot ba inimigu sira ne’ebe iha brani no inimigu mak forte.”

Nune’e duni Eis Jeneral fitun tolu ne’e rekuinese mos Falintil ninia determinasaun ba luta ukun rasik an nasaun timor Leste. “Hanesan soldadu iha tempu ne’eba ita konfronta malu maibe ha’u nu’udar soldadu, nu’udar Militar, nu’udar officiais no nu’udar komandante ba soldadus sira maibe Durante funu malu ne’e ha’u sempre respeita nafatin ba komandantes falintil sira ho sira nia soldadus ne’ebe brani mos forte iha sira nia pozisaun.”

Tuir Prabowo katak buat hotu ne’ebe mosu iha pasadu, “ne’e obrigatoriu husi istoria maibe iha ha’u nia fuan nu’udar militar ida ha’u respeita no impresionadu ho Falintil.”

Ho doko ulun sinal aceita nia realsa,

“Nu’udar soldadus iha momentu ne’eba ita ida-idak halao ita nia responsabilidade ba estadu.”

Monday 24 November 2008

Tempo Semanal Edisaun 113

Ema Estranjeiru Monta Rede Movimentu Droga Iha TL

Dili, Tempo Semanal

"Se imi hakarak sai riku lalais, nee fasil teb-tebes tanba ho modal uituan deit imi bele riku ona", dehan Bos droga ida nebe durante nee halo prosesu distribuisaun droga iha Dili.

Bos droga ho naran inisial LA nee, nudar ema estranjeiru nebe hela iha Dili, Timor Leste ho nia belun sira husi nasaun bizinu Indonezia. Sira nia servisu iha Dili maka hanesan halo prosesu transaksaun/fan droga ba joven sira iha bar no mos iha studio Tato balu iha Dili.

Mais ou menus fatin sanulu maka jornal nee detekta hanesan fatin ba transaksaun droga nomos fatin ba ema halo movimentasaun narkotiku, liu-liu feto narak sira (PSK). Ba atividade PSK, tuir jornal nee hetan, maioria ema ho sidadania Cineza mak halo ida nee nomos feto husi Indonezia no feto Timor oan balu. Feto hirak nee hein ema mane sira iha fatin kontenti nian sira hanesan Bar no restaurante balu. Husi parte Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), halo ona pasarevista ba Bar balu iha kapital Dili. Iha prosesu ida nee, polisia konsege kaptura boss droga nian balu nomos halo detekta ba fatin feto nakar sira iha. Maioria ema sira nebe distribui droga iha Dili, sira nia Passaporte mate ona maibe sira bele hela iha Dili hodi halo prosesu transaksaun droga. Droga hirak nebe autor sira hatama husi rai ketan mai Dili maka droga ho ninia modelu Sabu-sabu, Simens, Ganja, Pil Extasi, Morfin, Butau no seluktan. Iha prosesu distribuisaun droga nee, envolve bos bandar ho naran inisial LA sidadania estranjeiru nomos feto ida nebe sempre lori droga tama husi rai ketan NTT mai Dili.

"Polisia ninia servisu diak teb-tebes tanba unidade polisia nian sira konsege detekta bos narkoba nebe durante nee distribui droga iha Dili nomos halo kapital Dili hanesan fali sentru movimentasaun droga." dehan fontes ida ba jornal nee iha Dili.

"Hau hanoin polisia tenki kontinua halo deteksaun ba fatin distribuisaun droga liu-liu hapara atividade sexual livre iha Timor Leste tanba atividade ida nee bele koloka tau iha kauza risku HIV/ SIDA ba Timor oan sira liu-liu joven sira."

Entertantu, numeru autor droga iha Dili, nebe jornal nee konsege hetan, maka ema sira nebe ho sidadania estranjeiru, sira ladun servisu hamutuk ho TImor oan sira. Maioria sira halao atividade nee liga ema estranjeiru nebe hal iha Dili. Ema hirak nee iha ligasaun kontaktu ho bos droga nian balu iha rai ketan, tanba sira halo konversasaun ba malu via telemovel antes sira atu hatama droga mai Dili. "Dala ruma enkoantu iha NTT polisia ka militar halo razia ba bandar narkoba nian sira, entaun sira balu desloka tiha mai ita nia rain i balu salva guarda tiha sira nia sasan iha sira nia maluk balu iha Dili. Sira sempre telefone ba balu konaba droga sei iha ka lae no droga iha Dili folin ka lae", hatutan fontes nee.

Maibe tuir autor droga ho naran LA ninia deklarasaun katak, hela iha Timor Leste nee fasil teb-tebes atu riku. Nee signifika katak, droga bele halo ema estranjeiru sira riku lalais iha Timor Leste, maibe iha parte seluk ema la hatene katak droga nee barak teb-tebes sirkula iha Dili.

Tuir Sekretariu Estadu Seguransa, Francisco Guterres hateten ba jornal nee katak, PNTL konsege detekta ona ema balu nebe halo distribuisaun droga nomos fatin ba feto nakar sira. Maibe Sekretariu Estadu nee hateten, polisia laiha kbiit atu taka fatin nebe feto sira uza hodi halo sira nia atividade (sexual livre) tanba taka fatin hirak nee (bar) nee laos kompotensia polisia nian. Nunee nia propoin katak, so Ministeriu Komersiu nebe kaer husi Ministru Gil Alves maka iha poder atu taka fatin hirak nee ou lae', dehan Francisco. Maibe too notisia nee ami hatun, ami la konsege halo intervista ho Ministru Gil Alves. (ts)

PNTL "Ringkus" Bandar Narkoba

Francisco: Joven Sira Tenki Livre Husi Droga

Dili, Tempo Semanal

Hafoin mosu disturbius iha kapital Dili nebe ema tomak hanaran Krize Polítika Militar, halo Institusaun Policía Nasional Timor Leste (PNTL) la konsege salva guarda ninia profesionalismu iha area protesaun. Krize política nee, grupu balu aproveita hodi manipula publiku nia hanoin hodi tau PNTL iha sikun ida nebe ema tomak bele koalia ho mamar katak, PNTL lakon tiha ona sira nia etika profesionalismu. Laos deit, ema lubuk balu mak koalia liafuan 'PNTL lakon etika', Maibe lideransa balu nebe diviaser kurize no fo konsellu atu lori PNTL ba progresu, justru lider sira tau iha risku PNTL ninia parte fraku. Nunee, ema tomak haree PNTL anesan institusaun nebe la vale iha sira nia oin. Nunee, ema gosta liu koalia barak no ibun ben konaba PNTL nia frakeza hanesan ema humana ida, maibe ema la koalia barak enkuantu PNTL halo buat diak balu. Tanba nee, PNTL tenki hatudu ba povu tomak tantu ba Timor oan sira rasik no ema estranjeiru sira katak, PNTL konsidera kritika hotu hanesan parte ida atu lori PNTL ba estabelesementu i funsionamentu instituisaun iha futuru.

Saida maka PNTL halo ba oras nee dadaun atu hetan futuru diak ida, liu-liu atu salva guarda nasaun ho povu Timor Leste husi atividade anmoral hanesan sexual livre, drogas no seluk-seluk tan, Sekretariu Estadu Seguransa Francisco Guterres informa katak, desde uluk komprimisu boot ne'ebe guvernu hakarak halao maka tenki liberta nasaun, liberta povu, liberta joven sira husi atividade drogas, sexual libre no hahalok at sira seluk. Esforsu ida nee sai prioridade iha Institusaun PNTL tanba, PNTL identifica ona fatin barak teb-tebes iha kapital Dili, nebe ema estranjeiru sira uza hanesan fatin movimentasaun transaksaun droga no feto nakar. Fatin barak nebe PNTL identifika ona maka hanesan bar. Iha bar, policía laos hetan deit ema halo transaksaun droga, maibe policía identifika mos atividade sexual livre nebe envolve ema estranjeiru maioría. Servisu operasoens policía nian halo serbisu kapaas teb-tebes iha prosesu identifika autor droga no fatin movimentasaun feto nakar. Operasoens nee realiza tanba servisu hamutuk entre diresaun iha institusaun PNTL nia laran hanesan Policía Imigrasaun no Unidade da Policía nian sira seluk hodi halao operasaun haleu Dili laran tomak, halo razia hodi deteta fatin no autor distribuisaun droga mai Timor Leste.

Servisu hirak nee hotu, tuir Sek. Segursan nee hateten, lao ho diak tanba hafoin hetan faktus, policía halo test sample nebe servisu hamutuk ho Ministeriu Saude hodi deskobre duni katak, sasan balu ne'ebe ema lori mai husi estranjeiru tama iha categoría Droga. Alein de ne'e, Polisia rasik halao mini operasoens no konsege kaer buat ne'ebe bolu naran dealer ida ou ema ida ne'ebe lori Droga mai Dili. "servisu Irak nee, pelu menus bele liberta juventude sira husi droga", katak nia.Liutan nia hateten, fatin hirak nebe policía konsidera no identifika hanesan fatin movimentasaun droga no feto nakar, policía hahu taka, maibe kuandu taka wainhira iha ona surat husi Ministeriu Komersiu no Industria. "Hau hakarak hateten katak, Polisia nia knar maka nafatin halao patrulhamentu iha fatin ne'ebe deit hanesan merkadu ou fatin ne'ebe deit kuandu policía desconfía, polisia bele halo pasarevista.

Mais kuandu ba fatin bar ne'ebe halao atividade PSK tenki rekomenda ba Ministerio Komersiu tanba ministerio nee maka iha dever atu taka. Wainhira Ministerio Komersiu hatun ninia Inspesaun ba Bar ne'ebe halao atividade la tuir pedidu ou kontra bandu Lei entaun Ministerio Komersiu iha direitu atu taka.

Responde konaba desizaun ba ema sira nebe involve iha kontra bandu, Francisco hateten, Lei la kualia konaba se mak halao atividade nudar ema ne'ebe halao servisu "melayani lelaki hidung belang." Tanba Lei lakualia konaba ida ne'e entaun Polisia labele kaer.Mais ema ne'ebe mak ami haree liu ba trafiku umanu, se mak hatama ema hirak ne'e mai mak ami buka tuir ida ne'e, ba ida ne'ebe mai ho visa Turismu, maibe nota katak vioa Lei entaun ami deporta nia fila. La iha Lei bolu ema hirak ne'e ba Tribunal tanba maske uluk ita nia Lei hirak ne'e iha mais uza Lei kodigu penal Indonesia nian, foin dadauk hasai tiha ona no agora buka deit konaba trafiku umanu nian," dale Francisco.

Ba feto PSK sira atu mai husi Nasaun ne'ebe deit nia la hatene klaru, tanba dadus kompletu iha PNTL nia liman, mais ou menus mai husi Cina, Indonesia no pareser mai mos husi Thailandia, maske sei iha Nasaun balun maibe nia la dun fiksa. Falhansu hirak ne'e tuir Francisco tanba Timor rasik seidauk iha rekursu atu deteta lalais Droga, hodi nune'e sira buka lalais ekipamentus atu deteta lalais Droga hirak ne'e. Parte seluk nia rekoinesi katak, seidauk iha kapasidade no ekipamentus barak nomos rekursu umanu seidauk forte atu bele deteta lalais. Nia konfesa mos iha Nasaun ida ne'ebe deit hanesan Australia no Indonesia maske ho ekipamentus diak mos sei kontinua nafatin ho problema Droga. Hodi nune'e sira buka kontinua nafatin tau rekursu hodi bele prevene, tanba ne'e liu husi operasaun ne'ebe halao konsege "tahan" balun iha fronteira, maibe balun konsege tama iha laran kontinua halao operasaun iha laran hodi buka tuir.

Konaba feto sempre mosu falhansu barak tanba durante ne'e sira uza visa turismu no to'o mai mak foin fó. Entaun seidauk tais didiak hodi nune'e foin lalais sira diskuti hela konaba visa ida bolu naran antes mai husu kedas. Siqnifika atu hatene lolos ema ne'e se, tanba dala barak uza visa turista entaun husik tama mai, depois mai halao vida seluk entaun Emigrasun sira agora dadaun buka tuir hela atu razia ba sira.

Responde pergunta konaba saida mak PNTL atu halao atu nune'e bele salva Nasaun ida ne'e husi ameasas Droga. Sekrtetariu Estadu ne'e responde katak, PNTL halo barak ona tanba ne'e nia klarifika katak tenki tau ekipamentus no hadia rekursus. Pontu importante seluk, sira halao servisu ho diak nomos koopera hamutuk ho unidade barak hafoin halao servisu. "Hau hanoin PNTL halao servisu diak ona tanba imi haree ona katak sira iha ona esforsu kaer ema ne'ebe faan ai-moruk no komesa deteta ona fatin barak liu husi operasoins," katak Francisco.

Maske sira ho fasilidade ho rekursu ne'ebe minimu, entaun nia salenta mos katak konaba problema Droga laos fasil, nia kompara ho Nasaun Amerika Serikat maske ho sistema boot no diak maibe Droga barak. Australia ne'ebe ke Nsaoins boot ho buat hot-hotu kompletu Droga kontinua nafatin. Indonesia, Singapura Droga sempre sirkula, ne'ebe tentativa ba Droga nafatin, atu buka halakon la iha. Entaun tenki prepara rekursu diak ba PNTL sira atu halao servisu, maske nune'e nia gava PNTL ho kapasidade limitadu sira halao servisu ho diak.

Konaba ligasaun fronteira entre RI-TL to'o agora lao diak hela, maske iha kestaun balun, maibe kestaun ne'ebe mosu bele rezolve ho diak. Oras ne'e laos rezolve problema konaba forsa, maibe problema diplomatiku. Tanba diplomasia importante teb-tebes so forsa hirak iha neba so evita deit, ema hirak ne'ebe halo kriminal no nakal balun. "Hau senti Indonesia mos oras ne'e tau hela sira nia forsa balun atu servisu hamutuk ho ita, tanba Indonesia mos ajuda ita barak no ita mos buka ajuda hela sira,"esplika Francisco.

Maske nun'e sei iha problema balun iha fronteira tanba ne'e kapasidade rekursu seidauk maka'as tanba rekursu finanseiru la dun iha tanba infrenta hela problema oioin. Rekursu umanu no ekipamentus menus, nia tau fiar maske ho situasaun hanesan tau nafatin atu lao ba oin.

Responde konaba iha esperansa ba tinan 10 oin mai juven sira sei livre husi hahalok Droga. Nia responde tenik konaba Droga ne'e susar, purke ameasas ba Droga laos deit ba Timor tanba ba mundu hotu. Hanesan Portugal, Australia, Amerika Serikat no Indonesia maske sira nia sistema kapa'as mais Droga sempre tama nafatin. So agora," ita buka proteze nomos kaer ema, ida ne'e mak ita bele halo, pur ke lia fuan "livre" hanesan buat ida ke dook. Presiza redus atividade Droga no buka ema ida ne'ebe lori tama mai ne'e presiza kaer," apresia Francisco.

Ba tinan 10 oin mai Timor iha ona sistema ida ne'ebe diak ona atu deteta, se deit mak lori tama Droga mai bele deteta ona. Tanba Droga balun mai ho ai-tahan no poo nomos buat oioin deit. Kompara ho Nasaun Australia ema lori ho tau iha sapatu laran, kualker koiza sira uza ba Nasaun Timor buat hirak hanesan ne'e liu husi meius hotu atu hapara. Naun kerdizer halo livre, maibe konaba "ancaman" ba Droga kontinua nafatin. Mais prepara ema Timor oinsa "siap atu hadapi" Droga. Tanba ema hirak ne'ebe faan Droga balun iha kilat, aviaun no buat hot-hotu, entaun atu kombate Droga tenki involve Instituisaun hotu hanesan PNTL, Falintil-FDTL, Igreja no NGO hot-hotu tenki lolo liman ba malun proteze hahalok at ne'e pur ke Polisia mesak sei labele halo buat ida. Atividade seluk ne'ebe ema sempre halo kuandu ba iha Denpasar lori poo ki'ik oan ida tanba ema la hatene entaun nia konsege lori tama mai Dili. Nia husu ba parte hotu tenki haree Droga hanesan "bahaya ou ancaman" ida ba Nasaun hodi nune'e hot-hotu hamri'ik atu luta hasoru. Maske PNTL ho Falintil-FDTL iha oin, maibe hot-hotu tenki hamri'ik atu kombate Droga, se la nune'e maske ho "alat canggih" mos sei la konsege kombate Droga. Hanesan Amerika Serikat tan Droga tau nia ema mai tiru malun ho ema ne'ebe faan Droga iha Colombia, Europeia atu kombate maibe atu livre la iha.

Konba modelu kontrolu Falintil-FDTL no PNTL halao kontrolu barak hanesan halo razia, haree atividades no halo kampainia. Ba sira deit labele, maske halo modeu ho roo 10 iha Timor laran tomak sei labele book. Kuandu populasaun la koopera entaun "hau sai ba liur hau lori Droga mai tama ba rai laran, inves ba kualia ho Polisia lae maibe hau mos "ikut" faan tutan ne'e labele," kompara nia. Kualker populasaun ida mak lori Droga mai faan tenkiser lori ba entrega iha Polisia, atu nune'e Polisia atu buka tuir. Ida ne'e mak importante tanba se Falintil-FDTL mesak sei labele rezolve problema Droga. Alein de ne'e kuandu hanesan ne'e la iha kooperasaun diak, tanba informasaun tenki mai husi ema hot-hotu atu fó informasaun ba Polisia, tenki ajuda "sadarkan" populasaun ho juventudi sira dehan katak Droga la diak. "Estraga ita nia kakutak no saude halo ita bele mate sedu, inves moris to'o tinan 50-60, maibe to'o deit tinan 20 resin ita bele mate ona, tanba Droga maka'as estraga ita nia "urat syaraf," entaun povu hot-hotu tenki kualia konaba ida ne'e," realsa nia.

Atuasoins atu kaer sim senhor Polisia, entaun populasaun hot-hotu tenki kontribui se taka informasoins, kuandu haree ema ida faan lakohi kualia no haruka ema ne'ebe refere faan tutan no hetan osan. Entaun bele haruka Polisia buka kuitadu buka la hetan, mais parte hot-hotu fó kontribuisaun ba malun no hato'o keisa ba Polisia entaun halo ona kontribuisaun boot ida ba Nasaun. Kuandu kaer toman ona boot ne'ebe faan Droga entaun,"ita konsege ona redus ona hahalok "peredaran," agora dadaun kusta la halimar, hodi nune'e sira lansa mekanismu foun ne'ebe deteta hetan ema.

Konaba mekanismu foun ne'ebe refere nia labele kualia tanba mekanismu intelijente ninian no operasaun, tanba mekanismu tuir kontribuisaun husi populasaun menus la halimar. Tanba ida seluk depois de hetan la fó hatene tanba nia mos ba fly tun sae hela iha neba.Tanba kuandu sira konsege faan maske oituan deit mos nia bele hetan ona US$ 100.00, nia klarifika mos katak foin lalais ne'e hetan ona sample barak no entrega ona ba PM Kay Rala Xanana Gusmao no haruka ona ba Ministeriu Saude, konaba Droga ne'e oin nusa.

Bazeia ba tatika foun ne'ebe iha sira konsege kaer ona ema ida husi Indonesia tanba durante ne'e susar atu hetan, durante tinan ida laran koko ho metodu oioin maibe susar nafatin entaun sira koko hikas metodu seluk.

Agora konsege koko hetan fatin barak nomos tama husi ne'ebe sira hatene hotu ona, maske nune'e nia kontinua husu nafatin kolaborasaun husi populasaun tomak no juventudi hotu tenki koopera hamutuk ho polisia atu kombate buat ida naran Droga. Durante ne'e povu sempre taka informasaun ba Polisia, mais kuandu loke informasaun ba Polisia ne'e osan mean teb-tebes.(oda)

TL Iha Risku Boot ba Movimentu Droga

Klamar Fuik: Komponente Naval Sei la Husik Droga Tama TL

Dili, Tempo Semanal

Iha tinan naruk nia laran, povu Timor Leste buka futuru diak ida ba rai kiik ida nee atu sai nasaun ida independente. Maibe iha tinan naruk nia laran mos Timor Leste hetan okupasaun husi rai liur i okupasaun hirak nee hotu mai husi tasi. Tanba okupasaun mai husi tasi, entaun Timor oan sira ba hotu foho hodi haree no kontrola deit mak rai leten.

Maibe wainhira Timor Leste hetan ona liverdade iha 1999 depois de referendum, komesa iha hanoin atu oinsa povu bele konstroi nasaun Timor Leste. Iha hanoin barak konaba oinsa atu konstroi Timor Leste, "Hanoin hirak nee barak liu dehan ita tenke haree deit ba rai maran. Tan nee, mosu mos hanoin seluk katak ita tenke haree mos ba tasi tanba iha tasi mos iha rikeza, rekursu no tasi maka odamatan atu ita iha ligasaun ho nasaun sel-seluk iha parte dezenvolvimentu mundial, liu-liu atu nasaun tomak bele rekoinese katak Timor Leste ejisti iha mundu tomak nia leet.Tanba nee, dezenvolvimentu forsas armadas Falintil As'wain gloriozu nebe kombate nasaun desde 1975-1999, tenke tau iha estrutura ida nebe kontribui makaas ba Timor Leste nia independente.

Nunee, ulun boot nasaun nian hamutuk ho ulun boot Nasoens Unidas nian haree katak, iha estrutura Falintil nian, iha valor barak teb-tebes nebe bele kontribui ba prosesu dezenvolvimentu Timor Leste. Husi nee maka Falintil bele sai hanesan alisersu ba konstrusaun forsa regulares Timor Leste nian nebe hanaran Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL). Dezenvolvimentu forsas Falintil durante tinan 7 nia laran, iha fatores barak maka mosu. Fatores sira nee maka hanesan, estadu mental, psikolojiku, kultural nebe maka kondisiona dezenvolvimentu forsa F-FDTL. Maibe liu-liu tanba diferensia entre estrutura regular no estrutura nonregular.

Iha estrutura regular nia laran, iha programa propriu para orienta i kumpri misaun ida nebe nasaun atribui no kumpri kalendariu servisu nian nebe instituisaun hakarak. Maibe iha mos hahalok seluk nebe hanaran dutrina komvensional ou dutrina militar regular. Buat sira nee la hateten iha estrutura nonregular, so iha deit maka arientasaun politika no estrutura de kombate diak ida. Nunee, iha buat barak mak diak teb-tebes atu kombate estrutura konvensional ida mak hanesan Disiplina.

Nunee, adaptasaun estrutura nonregular ba regular, iha fator rua mak hanesan; fator Estatutu no fator Kompotensias. Fator rua nee dala barak hamosu kecemburuan institusional. Ezemplu, Kombatente sira nebe fo sira nia vida no halo sakrefisiu tomak hodi liverta rai ida nee, maibe iha dezenvolvimentu forsa nian, ita integra sira ba iha estrutura regular. Hanesan, wainhira iha estrutura regular, ita tenke iha ordem servisiu diariu ida nebe determina katak, unidade hotu nebe hela iha baze ou iha kuartel, tenke hader tuku 05:00, almosu tuku 07:00, ba formatura tuku 08:00 no tenke komesa servisu tuku 08:30.Tanba nee, ita haree katak iha sakrefisiu boot ida nebe ita fo ba Kombatente Veteranus sira, maibe ita husu ba sira atu kumpri dala ida tan. Sira iha vontade boot atu defende rai, mas bebeik-bebeik bele halo sira hanoin katak, sira halo tan sakrefisiu ida ke dala barak susar teb-tebes. Ida nee hanesan ezemplu ida ke ita bele haree entre estrutura regular no nonregular.

Ba oin, importante teb-tebes tenke iha kuadru juridiku ida para ita bele defini forsa armadas nee ho karakter oinsa. Katak forsa armadas nebe professional hodi kumpri misaun nebe estadu fo hanesan misaun professional ida, entaun tenki iha leis atu bele separa hanoin politika no hanoin militar tau iha fatin ketak-ketak. Nee importante teb-tebes para bele separa militar ida nebe maka mai husi pasadu no militar ida nebe maka mai iha prezente, para ida-idak bele hatene nia misaun, nebe regula husi regulamentu militar no lei nebe ejisti. Ita fo ona arientasaun ba hotu-hotu maibe presiza iha kudrus juridiku ida ke diak para depois ita halo preparasaun ba sira nebe maka laiha kondisoens para kontinua sira nia misaun iha estrutura regular nee, ita bele halo prosesu de reforma ida ke diak, katak sira pasa ho dignidade.

Ami iha regulamentu disiplina militar nian nebe tama ona iha apresiasaun nomos leis organiku ba F-FDTL. Maibe ita presiza leis bar-barak para halo enkoadramentu ida ke diak. Hanesan lei das kondisoens do estatutus military. Lei ida nee tenki defini para ita bele haree katak, military ho trasa ida nee nia dever saida no nia estatutu oinsa. Sarjentu ida nia dever no direitu oinsa, Ofisial ida nia dever no deireitu oinsa no wainhira nia pasa ba reforma, kondisoens saida maka nia presiza hetan.

Komponente Naval ou Forsa Naval nee mosu wainhira nai ulun Timor nian hamutuk ho Nasoens Unidas husu para grupu estudus independente internasional halo estudus de veabilizasaun ida para haree ita bele forma armadas Timor Leste nian ka lae. Tan nee, estudus halao duni no mosu proposta tolu no iha obsaun terseiru husi proposta tolu nee hateten katak, forsas armadas bele dezenvolve iha infentaria de jere ida deit hodi lalikan haree ba forsa naval ou forsa aero ida ka minimu komponente apoiu aero ida. Iha nee maka ulun boot Timor nian haree katak, ita sei falta buat balu tanba se ita liverdade ona maibe ita haree deit mak rai maran maibe ita la haree ba tasi. Tan nee, ulun boot sira tur hamutuk hodi halo revizaun ida ba estrutura nebe defini iha estudus nee, hafoin mosu hanoin katak tenke iha komponente naval ida.

Nunee, Komponente Naval iha sentidu liutan wainhira Portugal halo doasaun lansa ro patroila klase albatros 2. Tan nee, haree ba estrutura geografikas Timor Leste nian, Timor Leste hanesan ilha ida nebe maka iha mos Enclave Oekusi, ilha Atauro no Ilha Jako. Se nunee, oisan ita halo ligasaun ho Oekusi no ilha sira seluk no oinsa ita atu haree ba jona ekonomika esklusiva, plataforma petroliferu, peskas ilegais no oinsa ita bele fo tulun ba ema ruma hetan asidente iha tasi laran. Entaun ita presiza meius atu haree buat sira nee. Atu haree deit ba Oekusi ho Atauro, ita iha linha kosteira ida nebe defini agos teritoriais hamutuk 700 km ba linha kosteriais, no 16 mill km koadradus ba agos teritoriais. Ba jona eskonomika esklusiva, iha 75 mill km koadradus. Tanba nee, se ita la ajerse ita nia soberania iha jona hirak nee, entaun ema seluk bele halo atividades ilegais hodi naok ita nia riku soin iha tasi laran.

Komponente naval dezenvolve tinan 6 ona no oras nee dadaun Komponente Naval iha ro patroila klase albatros 2 ho funsionarius efetivu hamutuk 50. Maibe wainhira mosu krize, halo funsionarius efetivu koaze 40% redujidu tiha depois ami repoin fila fali hodi agora dadaun iha ona 87 militares. Misaun Komponente Naval maka atu defende interese hotu-hotu nebe maka iha espasu maritima sobre juridiksaun Timor Leste nian. Tanba nee, desde husi agos teritoriais, jona esklusivus too jona ekonomika esklusiva inkluindu plataforma kontinental no plataforma petroliferu nebe ita iha nomos peskas.

Koalia konaba doasaun nebe mai husi Portugal, nia reforsa katak, doasaun nee atu insentiva ita hodi haree ba tasi. Maibe depende ba orientasaun husi estadu nian nebe hakarak dezenvolve deit mak rai maran ka hakarak dezenvolve mos tasi. Se dezenvolve mos tasi, entaun meius nebe Komponente Naval iha hanesan ro patroilha rua nee naton ona hodi halo patroilamentu iha aguas teritorias. Maibe se atu halo patroilamentu husi kosta norte too linhas medias, husi kosta soul too aguas teritorias no jona ekonomia eskluzivas, entaun ita presiza meius ke boot liutan ka meius ke iha kapasidade para aguenta tasi no iha autonomia hodi halo konsentrasaun ba tasi. "Ami nia konsentrasaun ba dezenvolvimentu maka haree liu ba oinsa ami bele iha prinsipiu ida konaba ami nia kapasidade ba aguas teritoriais no jona ekonomika esklusiva bele mos meius nebe iha, maibe ba longu prazu, ami hakarak haree ba tasi ajul ou kapasidade oseante".

"Wainhira hau tama iha Komponente Naval, hau kontenti teb-tebes ho dezenvolvimentu forsa ida nee nian. Tanba apesar de hau servisu iha operasoens nomos servisu barak ho Portuguses sira nomos unidades balu tan atu haree oinsa bele dezenvolve liutan Komponente Naval. Wainhira krize mosu, hau tuir hela formasaun ida iha rai liur nebe haree liu ba tasi. Formasaun nee halo durante tinan ida ho balu. Tan nee, hau lori koinesementus no hanoin barak atu hadia Komponente Naval. Nunee, wainhira hau simu knar nudar Komandante Komponente Naval, hau defini prioridades, no defini oinsa dezenvolve komponente naval. Hau nia porfoliu hafoin hau simu knar nudar Komandande Komponente Naval maka iha programa tolu nebe sai prioridade iha tinan 2008 nee maka hanesan, atu defini, kria no redimensiona estrutura komponente naval. Bazikamente, programa nee kompleta ona Programa segundu maka oinsa haree integrasaun ou inkuadramentu unidades navais rua nebe maka sosa husi Xina. Programa ikus liu maka oinsa bele halo planeamentu diak ida ba formasaun no manutensaun ba Komponente Naval. Nee katak, haree ba Navais 2 husi Xina, infrastruktura, kondisoens military desde kondisoens sosiais, venstar too mos formasaun ka treinamentu".Guvernu nia prioridade ba forsa armadas

Sekretariu Estadu Defeza fo ona diretivas ou orientasoens katak, guvernu nia prioridade ba forsas armadas maka iha oin 2. ida, dezenvolvimentu sentru de instrusaun no rua, dezenvolvimentu Komponente Naval. Iha dezenvolvimentu Komponente Naval nian, ami konsentra ba dezenvolvimentu forsas nian bazeia ba estudus nebe maka halo ona hanesan estudus 2020. Iha mos dezenvolvimentu naval nian nebe orienta liu ba rejultadu estudus forsa 2020. "Hanesan ohin hau hateten ona katak, iha programa tolu mak hanesan, primeiru programa sei iha projetu 8, segundu programa iha projetu 5 no terseiru programa iha projetu 4.

Programa hirak nee defini ona ba tinan 2008 para ami bele dezenvolve Komponente Naval ba dezenvolvimentu sustentavel. Ba tinan 2009 nian, ami iha programa 6. Husi programa 6 nee, ida maka infrastrukturas nebe kompostu husi projetu halo pontaun foun hodi simu unidades navais rua nebe mai husi Xina. Projetu ida tan maka atu konstroi pontes de apoius iha kosta soul, para depois ro rua nee ba halo patroila iha kosta soul, bele hetan apoiu. Iha mos projetu konstrusaun ba ofisinas, armazen, manutensaun ba primeiru-segundus skalas ba unidades navais 4 nebe iha nomos projetu konstrusaun ba mini skaleiru atu halo manutensaun ba navais nebe iha no projetu seluk tan. Ami mos sei husu tan materiais no ekipamentus. Konaba meius ami sei husu tan transporte terestre balu para halo movimentu administrativus, ami presiza materias balu tan para suporta esturura iha rai para bele fo tulun diak liutan ba meis navais, ekipamentus de agordazen. Programa ikus nian maka treinamentu ka formasaun de rekursu umanus. Iha programa ikus nee, ami sei halo programa ba treinamentu annual ba formasaun rekursu umanus tuir kuadrus ou estrutura nebe ami defini maka hanesan, skuadria navies do patroilha no baze naval ida iha Hera. Idepois sei aumenta tan ho Komando Naval, Infantaria Naval liu-liu ba pelutaun de agordajen. Programa 4 maka konaba operasoens navais. Operasoens Navais maka hanesan halo patroilamentu konjunta ba kosta soul, norte no patroilamentu rutina. Programa 5 maka hanesan manutensaun de sustensaun ba unidade. Programa ida nee tama ona iha salariu, hahan, rasoens nebe presiza ba operasaun konjunta, manutensaun nebe presiza halo ba edifisiu komandu, ekipamentus eskritoriu, komvustibel no sira seluk. Programa ikus liu maka estabelese kondisoens sosiais diak, akomodasaun diak, ho rezidensia military ba membrus komponente navais nebe maka kabe nain, ba ofisiais no sira seluk.Ita presiza fo kondisoens diak para sira bele dezempena sira nia profisaun, misaun hanesan militar ho diak. (aro)

Wednesday 12 November 2008

Tempo Semanal Edisaun 112

Projektu BI Viola Lei 10/2005 no halo klean Alegasaun KKN


Tuir surat husi Ministeiru Financas, serviscos de aprovisionamentu ho numero ref. 623/MdF/DNSA/V/2008, ne'ebe diriji ba director PT. Global Teknologi Enterprindo, kona ba projektu Ministeiru Justica ba halo bileti de identidade Nasional Timor Leste sai polimika tan ba to'o agora la publika ba publiku.


"RDTL iha intensaun atu entrega ba ita nia kompainya ho pisang ho valor US$536,000.00, kona ba projetu atu dezenvolve kartaun identidade Nasional ba Guvernu Timor Leste," hakerek iha surat ne'ebe hasai husi parte aprovisionamentu iha loron 30/05/08 ne'e.


Iha surat ne'ebe asina husi Direktur aprovisionamentu no karimbadu ne'e husu ba kompainya refere atu tau bank security ho durasaun vale to'o 31/12/2008 mos inklui periodu kontraktual. "Ita tenki entrega mai gabinete ida ne'e surat ida ne'ebe garantia katak it abele halo duni obra ida ne'e, ho valor la menus husi US$53,600.00 husi ita nia banko ba Unidade Prokurament RDTL nian," hakerek iha surat intensaun fo projektu ne'e. Antes de surat ne'e aprovisionamentu hakerek surat de intensaun ne'e, iha loron 09/05/2008 sms ida husi ministra ninia kaben via 7374XXX hodi informa kona ba numero telemovel emprezariu internasional balun ne'ebe vizita hela mai dili. "Roger no. 7402071," dehan iha sms ne'eba. Roger W. Fairbaim visit mai Dili dala lubun ruma hodi koalia kona ba projektu halo bileti de identidade ba Timor Leste. Wainhira Jornalista Jornal ne'e hetan Sr. Roger iha Hotel ida iha Dili nia haklaken katak nia kontenti atu servisu hamutuk ho Guvernu TL liu-liu Ministeiru Justica, sei kolabora ho parte Igreija.



Kompainya ne'ebe ajuda MJ halo ka sosa fardamentu ba gurada Prizionais sira, afinal sei iha relasaun ho Roger Fairbairn ne'ebe tenta atu manan projetu miloens de dollar husi projetu Demografi mas nia tenta atu husu impresta osan husi Ministra Justica ho ninia kaben atu rejista ninia kompainya iha TL hanesan ninia staf Awie hakerek iha ninia SMS iha loron 09-05-2008. "sra, sr. americo, antes de tudo husu deskulba uluk, dadaun roger la iha ona osan iha TL, karik sr bele ajuda uluk lai orsida ha'u selu fali ba sr,." Awie sms ba ministra. Iha SMS ne'eba mos Awie inklui SMS mak Roger haruka ba nia hodi husu osan halao ninia atividades iha Dili. "ne'e sms husi Roger : Awie, ha'u sei presiza US$ 1,000 atu completa hodi rejistu kompainya no kustus
administrasaun sira seluk ba loron ida ohin 1) Tradusaun ba dokumentus sira 2) selu ba guvernu 3) loke konta bankaria. Roger," Awie kopia SMS Roger iha lian Ingles ba Ministra Lobato.
Iha loron 09-05-2008 awie liu husi numeru telemovel +628179991XXX hodi fo agradecimentu ba Ministra, "Origadu barak ba sra..deskulba obrigatoriamente inkomoda tebes sra. Awie."
Troka sms entre Ministra Justica ho PT. Global Teknologi Enterprindo ninia emar sira ne'ebe rejista entre maiu ate juliu kona ba projektu husi Ministeiru Justica ne'e hamosu deskonfianca no alegasaun ba favoritisme no koluiu.




Iha loro kraik loron (09/05) Sms ida mai tan husi Awie ba ministra Justica hodi informa katak, "Sr. Suardi ohin husu atu hato'o ninia despedida ba sra. atu fila ba Jkt. Nia to'o ona iha Bali no depois nia cek ba gabinete afinal Email Sra nian kona ba KONTRATU promesa ho Departamentu Financas seidauk iha sra. Husu ita nia ajuda tan ba nia tenki hato'o relatoriu progresu ne'e ba
P. TW (ne'e ema nia naran) satan agora ema husu nia atu remata lalais servisu ne'e. Deskulba senhora, sebele favor ida email lai ba sr. Suardi. Deskulba no obrigado sra. Awie."



Jornal Tempo Semanal la konsege hetan konfirmasaun ba noticia ne'e tan Ministra Justica husu jornal ne'e atu respeita ninia direitu hodi rejeita fo komentariu ruma ba ba jornal ne'e hafoin de noticiasiha edisaun 108, maske iha diskursu (08/08/2007) PM rekuinese povu nia direitu atu hetan informasaun liu husi media sira nia servisu. "Direitu atu hetan informasaun hanesan parte integrante husi estadu direitu demokratiku tan ba ida ne'e duni, ami halo komprimisu atu garante liberdade ba imprenca no independencia husi poder politiku no ekonomiku, ba orgauns publiku komunikasaun social hot-hotu. Ami mos hakarak kontribui ba servisu publiku hanesan Radio ho Televizaun ne'ebe proteje no haklaken kona ba kultura no tradisoens Timor nian i garante expresaun ba pluralismu opiniaun atu bele dezenvolve masa ida ne'ebe bele halo kritikas maibe ho responsabilidade iha paiz ne'e nia laran."




Relasiona ba kazu ne'e tuir provedor Direitus Umanus ninia oklu katak haksoit liu lutu lei aprovisionamentu ninian. "Hahalok sira hanesan ne'e viola ona principius lei aprovisionamentu ninian," alega provedoria direitus Umans da Juistica Sebastiao Dias Ximenes. Lei aprovisionamentu regula ho dekretu lei no. 10/2005 ne'ebe iha ne'eba defini ona katak kada Projektu presiza kesi an ho principiu interese publiku, imaprcialidade no konfidencialidade, boa fe no proporsionalidade, transparencia no publicidade, responsabilizasaun/akauntabilidade,
kombativilidade no konplitu interese no obendencia ba normas jerais. "Ha'u haree dala barak sira taka tiha matan ba principiu sira ne'e," nia informa.

Provedor ne'e hatutan katak "Durante ne'e sira uza lei ne'e hodi taka falta deit." "Dala barak projektu sira ne'e, sira halo tan ba deit ineteres pesoais no intereses grupu ninian hodi la respeita lei aprovisionamentu," nia hateten Iha konferencia ida iha Hotel Timor Dili hodi koalia kona ba KKN Provedoria direitus Umanus rekuinese sira nia frakezas no difeciencias maibe iha fulan
kotuk ninia gabinete haruka fali 18 kazus ba Primeiru Ministru kopias kazu sira ne'ebe uluk haruka ona ba Prokurador Jeral da Republika no ministeiru sira mak sira nia emar hetan alegasaun KKN.
Iha Projektu lei kodiku penal ne'ebe foin lalais ne'e aprezenta ba publiku define kazu korupsaun hanesan krime bainbain ida no Sebastiao Dias Ximenes tauk tan lei ne'e sei facilita liberta ema sira kazu uluk nian. "Ha'u diskorda uza lei kodiku penal ba kazu kkn tan se uza ida ne'e maka labele retroaktivu ba kazu kkn sira iha pasadu."

Nia fo sujestaun atu katak, "Ba krime korupsaun tenki uza lei especial ida para bele retroaktivu ba kazu hirak ne'ebe akontese ona iha pasadu, labele uza lei kodiku penal." Komenta kona ba lalaok ne'e Direktur Exekutivu ONG LABEH Cristopher Samson ne'ebe dala barak hananu ai knanoik KKN hodi halo membru guvernu sira nia tilun mean ne'e hateten katak iha projektu ne'e mosu manipulasaun no ejiji PDHJ atu halo investigasaun profunda ba kazu ne'e. "Tuir ha'u nia haree iha prosesu ne'e mosu ona kolusaun no mal administrasaun," cristopher alega.

"Ha'u husu investigasaun profunda tan ba antes fo projetu sira ne'e ema sira ne'e liga malu ona. Projektu ne'e loke ba publiku entaun labele iha ministru ka ministra ida troka sms uluk entre nia ho emprezariu sira," Cris koalia ho as. Nia esplika katak, "wainhira Projektu ne'e nain husi ministeiru justica maka emprezariu ne'e iha ona ligasaun ho ninia familias ka sms ba nia rasik ne'e lei aprovisionamentu bandu."

Cristopher Samson fo ai knanoik ida katak PM Xanana maka kaer hela sumbrina ida hodi tahan netik udan atu ministru no ministra sira labele bokon se nia hases wituan sumbrina ne'e maka, "mereka basah samua." "Se wainhira intend to award ne'e la publika ne'e hatudu katak iha
manipulsaun. Publiku iha direitu atu haten intend to award sira tan ba ne'e osan povu nian."
Maske nune'e Cristopher hahi no hawelok nafatin PM Xanana ninia komprimisu Politiku ne'ebe halo ona. "Komprimisiu PM nian Xanana hatudu ona liu husi aprovasaun lei komisaun anti korupsaun maibe PM mos sei hein hela orgaun kompetente sira seluk hanesan Provedor no Ministeiru Publiku halao sira nia knar hodi ajuda nia hamenus KKN."

IV Guvernu konstitusional mosu atu halo mudanca ba mentalidade no halakon vesti KKN ne'ebe halo kiak ba nasaun no haterus povu. Nune'e iha Diskursu PM Xanana iha loron inaugurasaun laos deit fo ksolok ba palaciu Novre Lahane maibe fo fiar ba povu katak guvernu ne'e sei la loke dalan no la tolera Favoritismu, Korupsaun, Koluiu, Nepotismu. AMP defende, "Principiu ba boa
governasaun ne'ebe hametin ho mekanismu ne'ebe forte no efikas atu halakon korupsaun, koluiu no nepotismu." "Principiu fundamental katak ema hotu hakru'uk ba lei." "Halao auditoria ba organismu publiku atu promove jestaun no transparencia." "Guvernu mos kompromete an atu koriji no halakon sistema favoristismu ne'ebe iha tiha ona. Ita ohin loron kreia hela imajen at ida ba ita nia rain hodi favorece deit elites politikas sira ne'ebe ukun." "Guvernu komprimisu apoiu liu tan ba sector privadu. Ne'e duni sektor privadu Nasional tenki hetan liu tan apoiu husi estadu. Labele iha diskriminasoens, tenki halo tuir kriteirus kona ba kompetencia, tuir projektu sira nia valor, haree ba onestidade professional, haree ba kapacidade teknika." "Tranparencia wainhira fo no simu projektus. Tranparencia wainhira hatudu kontas anuais husi empreza ida-idak ninian sei sai hanesan indikador ba kresementu sector ida ne'e nian."

"Kona ba financas publikas ne'ebe importante tebes ba dezenvolvimentu ekonomiku, kona ba halo kontas publikas presiza jestaun ida ho transparencia, regor no verdade. Transparencia, regor iha despeza ne'e maka dalan mesak atu garante sustentabilidade ba kontas publika ba tempu naruk nian. No bele asegura mos ekonomia kompetitiva no fo kredibilidade ba estadu iha povu no komunidade internasional nia matan." "Guvernu ida ne'e pronto atu hari'i komisaun anti korupsaun ho kbi'it rasik atu halo intervensaun hodi servisu hamutuk ho ministeiru publiku atu kreia kultura integridade seluk no profesionalismu iha administrasaun nia laran." "Iha semana ida nia laran, ami hirak ne'ebe ohin simu pose sei halo deklarasaun kona ba ida-idak nia riku soin, I sei publika no haruka ba provedoria de justica no direitus Umanus." Maske nune'e tuir Sebastiao Dias Ximenes katak liu tiha ona tinan ida nia laran provedoria direitus Umanus seidauk hetan nafatin asesu ba deklaasaun aset membru guvernu sira nian. "Tuir Komprimisu politiku ne'ebe ami halo atu labele haktuir skemas no favoritismu. Guvernu ida ne'e nia dever maka atu suberviziona membrus guvernu nian, atu sira labele lori intereses individuais liu fali ineteres koletivus no promove ambiente ida ne'ebe iha responsabilidade no integridade iha konselyus ministru laran. Hodi nune'e bele iha modelu exemplar ida ne'ebe ajentes publikus hot-hotu tenki banati tuir." Iha momentu ne'eba PM Xanana halo komprimisu maibe ohin mosu alegasaun barak hasoru guvernu ne'e katak mosu KKN barak iha exekusaun orsamentu tranzitoriu no orsamentu do estadu 2008 nian. "Guvernu ida ne'e hakarak atu hari'i Tribunal das kontas atu bele responsabiliza guvernu sira, ohin no ba futuru kona ba buat sira ne'ebe sira
halo jestaun osan publiku no administrasaun estadu nian." IV Guvernu konstitusional ne'e kaer metin duni ninia komprimisu no halo esforsu maka'as buka ai moruk no doutor especialista para kura moras ne'ebe susar atu prevene nune'e iha loron 24/10/2008 PM Xanana submete lei ba
kreiasaun komisaun anti korupsaun. "Agora dadaun tempu ona atu foti aksaun, hodi fo certeza katak korupsaun sei buras iha Timor Leste," Xanana dehan iha ninia komunikadu imprensa.
Nia hatutan katak,"komisaun anti korupsaun sei buka hatene se deit maka involve iha aktu koruptu sei hetan investigadu no sei simu penaltu forte, inklui dadur iha kadeia no konfikas sasan sira ne'ebe deit maka obtain husi korupsi."

Proposta Lei Anti Korupsaun mos pasa ona husi Konselyu Ministrus semana ruma liu ba no iha tempu badak nia laran reprezentante povu iha uma fukun TL sei hamulak hodi halolon KKN. Antes ne'e iha fulan Agusto PM Xanana rasik foti ona desizaun ruma hasoru fungsinariu publiku tan ba hetan alegasaun KKN. "Ami mos hakarak koriji buat hirak ne'ebe ami nia sucesor sira halo sala. Ho haraik an tan ba simu ona buat balun mak diak maibe ho mos determinasaun atu
halo transformasaun total ba sistema," PM IV Guvernu Konstitusional Kay Rala Xanana Gusmao hodi AMP no ninia membru kabinete tomak naran deklara ba publiku iha loron 08/08/2007.
Iha parte seluk eis Primeiru Ministru TL DR. Mari Alkatiri hateten katak lalaok ne'e iha indikasaun korupsaun tan laos es husi lei aprovisionamentu ninian. "Ne'e korupsaun," Mari alega. "Lei aprovisionamentu ne'e iha para Evita korupsaun no garante transparencia."

Dokumentus intensaun award ba kompainya P.T Global Teknology Enterprindo loron 30/05/2008 mak sei sai segeredu tan ba seidauk anunciu ba publiku tuir lider guvernu ne'ebe uluk sempre hetan alegasaun KKN barak iha ninia governasaun ne'e esplika katak kualker projektu mesmu iha situasaun emerjencia nia laran mos tenki prience kriteria tranparencia.
Nia alega mos katak iha prosesu projektu bileti de identidade ne'e ladun normal. "Ha'u haree iha jogu de influencia ka normalmente Favoritisimu," nia alega. Sekretariu Jeral Partidu Fretilin ne'e mos lamenta ho projektu bileti de identidade ne'e fo manan ba kompainya estranjeiru nian. "Ha'u desde uluk kedas defende atu projektu sira kona ba defeza, seguranca, intelijencia inklui balun hanesan mos bileti de identidade ne'e labele fo ba kompainya ema estranjeiru nian tan ba ne'e asuntu seguranca nasaun ninian," Mari sujere.

Xanana Seidauk Hatudu Nia Vontade Kombate KKN

Kompromisiu politiku Kay Rala Xanana Gusmao nian nebe hateten katak
"se'e mak naok lima cent sai, se'e mak servisu la diak sai", nee hanesan
retorika politika deit tanba mesmu Xanana iha vontade hanoin atu kombate
Korupsaun, Kolusaun no Nepotismu (KKN), maibe Xanana laiha vonta atu kombate
KKN hanesan nia hateten iha ninia kompromisiu politika.



Lia hirak nee hatoo husi Akademisi, Aristides Afonso ba jornal nee iha nia servisu fatin Universidade Nasional Timor Loro Sa'e (UNTL), Kinta semana kotuk. Akademisi nee reforsa liutan katak, Primeiru Ministru Xanana Gusmao so iha deit vontade liafuan atu kombate KKN, maibe vontade hahalok atu kombate KKN laiha. "ho liafuan deit, ita koalia iha televizaun, radio no jornal, hatudu ita nia vontade liafuan atu kombate KKN, mas vontade hahalok atu kombate
KKN, nee seidauk hatudu", dehan nia. Tuir Afonso, imposibel wainhira indikasaun KKN mosu iha departementu ida, Ministru la hatene. "hau la fiar enkoantu mosu indikasaun mal dministrasaun
no KKN iha departementu ida ou director balu halo pratika mal administrasaun no KKN, Ministru la hatene, nee komik", dehan akademisi nee ho hamnasa. Liutan nia propoin ba guvernu AMP atu uza preokupasaun povu nian ba KKN, nudar indikador ida nebe fo dalan ba guvernu atu buka tuir governantes balu nebe kakutak nakar. "Hau hakarak hateten ba guvernu ida nee katak, preokupasaun povu nian konaba KKN, nee bele sai ona hanesan indikador ida
ba guvernu atu investiga tuir kazu KKN nebe akontese iha nasaun nee. Maibe hau komfundi fali guvernu ida nee ninia pozisaun, tanba wainhira publiku fo sai sira nia opiniaun katak iha mal administrasaun, KKN iha ministeriu balu, guvernu husu fali evidensia ba publiku. "Guvernu labele argumenta fali ninia razoens hodi husu evidensia ba povu, tanba povu laiha meius atu asesu ba dokumentus. Tuir loloos guvernu uza mekanismu ida katak, wainhira publiku hateten ona katak iha indikasaun KKN iha ministeriu balu, devia guvernu funsiona fila fali instrumentu guvernu nian sira hodi halo auditoria ka investigasaun", akademisi nee propoin ba Xanana.

Husi instrumentu guvernu nian hanesan, Inspektor Geral no Provedoria dos Direitus Humanus no Justisa, wainhira guvernu funsiona sira nia servisu kombate KKN, maka guvernu sei hetan gava oin rua husi povu. ida, guvernu hatudu ba povu katak guvernu iha responsabilidade ba povu no sosiedade sivil sira nia preokupasaun konaba KKN. segundu, se laiha KKN, entaun guvernu aprezenta ba publiku katak guvernu AMP moos husi KKN. Liutan akademisi nee esplika katak, wainhira sosiedade sivil preokupa konaba korupsaun, loloos, guvernu labele husu fila fali ba sosiedade sivil atu aprezenta evidensia, tanba guvernu maka tenki hatudu evidensia katak guvernu ida nee laiha KKN.

"guvernu iha dever tomak atu hatudu evidensia ba publiku, laos husu fali povu ho sosiedade sivil mak hatudu evidensia tanba povu lamenta deit hahalok guvernantes Xanana nian sira", dehan Afonso. Tempu hanesan, wainhira responde pergunta jornalista nian konaba kompromisiu
politiku Xanana Gusmao nian iha dia 29 Maiu 2007 nebe hateten katak, wainhira nia kaer ukun "se'e mak naok lima cent sai, se'e mak servisu la diak sai", akademisi nee esklarese katak, se Xanana iha vontade duni atu kombate KKN, entaun ema barak mak nia hasai ona husi guvernu.
"lima cent ba Xanana nee osan boot tebes tanba lima cent nee riku soin ema barak nian. Se nunee labele iha ema ida iha guvernu nia laran kontenti hela ho lima cent, maibe ema seluk terus hela ho lima cent. Iha guvernu nia laran, labele iha ema ida uza osan lima cent hodi tuda halimar ba mai, hodi halo povu terus hela tanba buka lima cent hodi sosa masin", katak Aristides.
Liutan Aristides haktuir katak, kompromisiu politiku "naok lima cent sai", nee hanesan konsumsi politiku Xanana nian iha kampana politika, maibe wainhira nia asumi ona kargu nudar Primeiru Ministru, nia (Xanana) labele koalia mak barak hodi halo sasan oituan deit, maibe koalia oituan halo sasan mak barak. "se ita koalia barak liu asves ita haluha mak barak", dale nia.
Konaba estabelesementu Komisaun Anti Korupsaun, Aristides hateten katak, guvernu iha inisiativa diak hodi estabele komisaun nee, maibe guvernu labele uza komisaun nee hanesan kurtina ida hodi hetan fundus husi Millennium Challenge Corporations. "hau nia preokupasaun maka guvernu tenki estabelese komisaun nee hodi responde nesesidade nasaun nian. Se guvernu ida nee iha duni sentidu atu labele halo centavos ida husi kas estadu nian monu ba
membrus guvernu balu nia bolsu, entaun guvernu tenki halo investigasaun ba koalker atividades guvernu nian. Bila perlu, guvernu halo gradualmente, liu-liu uza instrumentu guvernu nian sira.
Hau mos hakarak husu ba Xanana katak, wainhira Xanana iha duni vontade atu kombate KKN, entaun Xanana labele hakfodak atu hasai membrus guvernu balu nebe halo KKN. Xanana lebele tauk katak, wainhira nia hasai membrus guvernu ida, partidu ida neba bele dadan an husi AMP hodi hamonu AMP. Se hahalok ida nee maka hela iha Xanana nia hanoin, entaun interese partidu nian as liu duke interese povu nian. "Se Xanana hakarak hatudu katak, guvernu AMP guvernu anti korupsaun, entaun membrus guvernu balu nebe malantru, Xanana tenki hasai kedan. Hasai la signifika hasai husi partidu, maibe hasai tanba malantru uza poder, uza osan povu nian ba interese individu", Afonso protesta hasoru Xanana tanba too agora Xanana nonok hela deit hodi la foti desizaun ba ninia guvernantes balu nebe iha ona indikasaun halo KKN. (aro)

"Identity Card Project Breaches Law No. 10/2005 and Confirms Allegations of KKN." [In the Ministry of Justice]

"Identity Card Project Breaches Law No. 10/2005 and Confirms Allegations of KKN[1]."

Dili, Tempo Semanal

Monday, 10 November 2008, Edition 112

(Translation from original Tetum text)

According to the Ministry of Finance, Procurement Services document reference number 623/MdF/DNSA/2008 addressed to the director of PT Global Teknologi Enterprindo, regarding the Ministry of Justice project to issue Timor-Leste's national identity cards has become controversial because to date it has not made public. "RDTL intends to award your company an order worth US$536,000.00 for the project to develop a National Identity Card [NIC] for the Government of Timor-Leste," was what was written in the document issued by the procurement services on the 30th of May 2008.

In this document signed by the Director of Procurement and marked with the seal asked the mentioned company to provide a bank security valid until the 31st of December 2008, and including the contractual period. "You are therefore required to furnish to this office a performance guarantee whose value shall be US$53,600.00 issued by your bankers to the benefit of the RDTL Procurement Unit," it reads in the letter of intent to award this project.

Before procurement wrote this letter of intent, on the 9th of May 2008 an SMS was sent from the Minister's husband via his mobile telephone number 7374XXX to inform her of the telephone number of the international businessman who was visiting Dili at the time. "Roger no. 7402071," said the SMS. Roger W Fairbarn had visited Dili many times already to discuss the project to issue identity cards for Timor-Leste. When this newspaper's journalists found Mr. Roger at a Hotel in Dili he stated that he was happy to work together with the Government of Timor-Leste, especially the Ministry of Justice, and of collaboration of the church yet to come.

The company, which had assisted the Ministry of Justice to purchase of uniforms for prison guards, ended up having links with Roger Fairbarn attempted who tried to win a multi million-dollar demography project but he tried to borrow money from the Minister of Justice and her husband to register his company in Timor-Leste as written by one of his staff named Awie in an SMS on the 9th of May 2008. "Madam, Mr. Americo, first of all, I apologize, currently Roger does not have any money in Timor-Leste, perhaps Sir can help today and I will pay Sir back," Awie wrote in an SMS to the Minister. In the SMS Awie also included an email that Roger had sent him asking for money to carry out his activities in Dili. "This is an SMS from Roger: Awie I need US$1,000 to complete the registration of the company and other administration costs today 1) the translation of the documents 2) pay the government 3) open a bank account. Roger," Awie copied Roger's SMS in English to the Minister Lucia Lobato. On the 9th of May 2008 Awie through his mobile phone number +628179991XXX thanked the Minister, "Thank you very much to madam….very sorry for having to inconvenience madam. Awie."

The exchange of SMSs between the Minister for Justice and PT Global Teknologi Enterprindo's people registered between May and July regarding projects from the Ministry of Justice has aroused suspicions and allegations of favoritism and collusion.

On the afternoon of the 9th of May 2008 another SMS went to the Minister for Justice from Awie to inform her that, "Mister Sudarti today asked to give his farewell greetings to Minister because he is returning to Jakarta. After arriving in Bali he check with his office but Madam's email regarding the promised CONTRACT with the Ministry of Finance still has not arrived Madam. He has asked for your help because he has to report on the progress of this to P. TW (someone's name) says that now people are asking him to finish quickly this job. Sorry Madam, if you can email Sudarti. Sorry and thank you Madam. Awie."

Tempo Semanal has been unable to confirm this because the Minister for Justice has asked this newspaper to respect her right to decline to make any comment to this newspaper following the publication in our 108th edition, despite the PM acknowledging in his speech on the 8th of August 2008 the right of the public to access information from the media services.

"The right to access information is an integral part of a democratic state under the rule of law and it is very much because of this that we are committed to guaranteeing to all media organizations their freedom and independence from politicians and business. We also want to contribute to public media organizations like public radio and television that protect and highlight Timor-Leste's culture and tradition and guarantee expression of plural opinion in order to enable the development of a mass population in this country that can criticize but with responsibility."

According to the view of the Ombudsman for Human Rights, this case involves a clear jump outside the bounds of procurement law. "Conduct such as this breaches the principles of the procurement law," alleged the Ombudsman for Human Rights and Justice Sebastiao Dias Ximenes.

Procurement is regulated by Decree Law No. 10/2005, which defines that each project needs to adhere strongly to the public interest, impartiality and confidentiality, good faith and proportionality, transparency and publicity, responsibility/accountability, compatibility and public interest and obedience to general rules. "I have seen that many times they have closed their eyes to these principles," he said.

The Ombudsman added, "During this time they have used this law just to cover up." "Many times with these projects they do them because of personal private interests or group interests in order not to respect the procurement law," he said. At a conference in Hotel Timor Dili regarding KKN the Ombudsman acknowledged that they have weaknesses and deficiencies but last month his office sent copies of documents on 18 cases to the Prime Minister that his office had previously sent to the Prosecutor General of the Republic and ministries where they identified allegations of KKN.

In the proposed criminal code has recently been presented to the public a case of corruption is defined as an ordinary crime and Sebastiao Dias Ximenes is concerned that it could facilitate the freeing of people for cases in the past. "I disagree with using the criminal code for KKN cases because if we use this law then it cannot be retrospective and catch cases in the past." He suggests that, "For crimes of corruption we need to use a special law which is can be applied retrospectively to those cases which have been identified in the past, and not use the criminal code."

Commenting on this case the Executive Director of LABEH Christopher Samson who has many times chanted about KKN making the ears of members of government turn red said in the case of this project there has been manipulation and has demanded the PDHJ (Ombudsman) to undertake and in depth investigation of this case. "In my view this process has involved collusion and misadministration," alleged Christopher. I ask for an in depth investigation because before this project was opened these people were already contacting one another about it. These projects that are opened to the public should not have a minister exchanging SMSs with businessmen before it is done," Chris said to us. He explained that "when the project is for the Ministry of Justice and the businessman who tenders has a relationship with the Minister's family or send SMSs to one another then this is prohibited by the procurement law." Christopher Samson gave an ai knanoik to the PM Xanana who has been holding an umbrella over the heads of ministers so they cannot get wet to move aside the umbrella a little so that the "minister can all get wet"." When the intention to award is not made public then it shows there has been manipulation. The public has a right to access the intent to award because this is the people's money." Because of this Christopher parised PM Xanana's already made commitment. "PM Xanana's commitment has already showed his commitment by the approval of the anti corruption commission law but the Pm is awaiting other bodies with the constitutional powers such as the Prosecutor General's Office to help him reduce KKN." The IV Constitutional Government emerged to undertake reform to mentalities and to eradicate KKN, which keeps our people in poverty and suffering. Because of this in his inauguration speech did not just give joy to the Noble Hall at the Lahane Palace but trust by the people that this government would not leave the doors open to tolerate favoritism, corruption, collusion, nepotism.

The AMP defends, "The fundamental principle that everyone bows to the law." "Audits have to be undertaken to public organizations in order to promote good management and transparency." "The government also promises to correct and eradicate the system of favoritism which exists. Today we have created a negative image for our country by favoring only the governing political." "The government promises to support the private sector. For this reason the national private sector has to receive more support from the state. There cannot be discrimination, everything has to be based on the criteria of competence, according to the value of the project, based on professional honesty, based on technical capacity."

"Transparency when projects are awarded and accepted. Transparency in the presentation of annual company accounts will be the indicator of the growth of this sector."

"Regarding public finances that are very important for economic development, regarding public accounts we need transparent management, rigorous and truthful.

Transparency and rigor in expenditure is the only path to guaranteeing the long-term sustainability of public accounts. It can also secure a competitive economy and give credibility to the state in the eyes of the people and international community." "This government is ready to create an anti corruption commission with its own powers to intervene and work with the prosecutor general's office to create another culture of integrity and professionalism in the administration."

"Within this week each of us who have been sworn in shall make a declaration of our pecuniary interests, and we shall publish them and send them to the Ombudsman for Human Rights and Justice."
Despite this, after one year having passed, according to Sebastiao Dias Ximenes the Office of the Ombudsman for Human Rights has not had access to the declaration of pecuniary interests by the members of the government.

"In accordance with the political commitment we have already made not to follow a system of favoritism, this government has the duty to supervise all members of the government so that they are unable to put their individual interests above collective interests and to promote an environment of responsibility and integrity in the council of ministers. In doing so we can be an example and model which will be followed by all public agents."

PM Xanana made these commitments at the time but today many allegations have emerged of a lot on KKN in his government's implementation of the transitional budget and the state budget for 2008.

"This government wants to create a public accounts court to hold governments accountable, now and in the future on all that they do in managing public funds and administration of the state."

The IV Constitutional Government Government has adhered to their promise and made efforst to find medicine and specialist doctors to try and cure a disease which is very difficult to prevent and so on the 24th of October 2008 the Office of the Prime Minister submitted the law for the creation of the anti corruption commission. "Right time the time has come to take action, to give certainty that corrption does not flourish in Timor-Leste," Xanana said in his media release.

He added that, "the anti corruption commission will ensure that whoever is involved in corrupt conduct will be investigated and strongly punished, including being jailed and having property obtained thorugh corruption confiscated."

The anti corruption law has been approved by the council of ministers some weeks ago and in very soon the peoples' representatives in the national parliament will come together in discussion to eradicate KKN. Prior to this in August PM Xanana himself made decisions regarding some public servants who were accused of KKN. "We also want to correct the things which our successors have done which are wrong. With humility we have already received some things that are good but we also have a determination to totally transform the whole system," the PM of the IV Constitutional Government Kay Xanana Gusmao declared to the public in the same of his whole government on the 8th of August 2007.

On the other hand former Prime Minister of the RDTL Mari Alkatiri said that this conduct indicates corruption because it breaches the procurement law. 'This is corruption," alleged Mari.

"The procurement law exists to avoid corruption and to guarantee transparency." The document of intent to award to the company PT Global Teknologi Enterprindo dated 30th May 2008 has become a secret because it had not been released to the public according to the leader of the government which previously was the subject of many allegations of KKN, explaining that during his governance any project even those during the situation of emergency had to comply with the criteria of transparency.

He alleged also that the process for the identity card is not a normal process. "I can see that there was influence at play or as we normally say favoritism," he alleged.

The general secretary of FRETILIN also lamented that the project for the identity card was awarded to a foreign company. "From before I have defended the view that projects involving defense, security, intelligence including those like the identity card cannot be awarded to foreigners because these involves issues of national security," Mari suggested.

[1] "KKN" is the Bahasa Indonesian acronym for Corruption, Collusion and Nepotism.

Saturday 8 November 2008

Tempo Semanal Edisaun 111

Lucia Haruka "Surat Sakti" ba PNTL
Deskonfia Husu Projetu Fardamentu
Dili, Tempo Semanal
Iha loron 14 Abril 2008, Sra Lucia Maria Brandao Lobato ninia kargu Ministra da Justisa RDTL, regista iha Diresaun Nasional da Administrasaun, Gabinete Adjuntu Comandante Geral da Administrasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), ho numeru registo 980, asuntu Registu Negosiu.


Iha asuntu ida nee, deskonfia Ministra Justisa husu ba Gabinete Adjuntu Comandante Geral da Administrasaun PNTL, atu legaliza kompania LIVRARIA MAU-HURAN hodi kaer projetu fornese fardamentu ba PNTL. Iha nota de re-ensamentu hakerek; de Ministra da Justisa RDTL para Se Adj. Comand. Geral Adm. da PNTL, data de entrada 14-04-'08, numeru registu 980, assuntu registu negosius. Iha nota nee nia kotuk, anexa sertidaun de registu no sertidaun de dividas kompania LIVRARIA MAU-HURAN, UNIPESOAL Lda. nebe partense ka nain maka Americo Luis Lourenco hanesan Ministra Justisa nia laen. "husu ba Adjuntu Comandante Geral Administrasaun PNTL atu loke konkursu ba publiku konaba fornesementu farda ba PNTL no hau sugere atu Adjuntu Komandante labele uza kompania LIVRARIA MAU-HURAN atu fornese
fardamentu ba PNTL tanba bazeia ba regulamentu UNTAET no. 2002/04, kompania LIVRARIA MAU-HURAN laiha direitu atu fornese farda ba PNTL tanba kompania nee registu hanesan Kompanha Importasaun e Fornesementu Ekipamentus Elektronikus laos alfateria", dehan Asistente Konsileira Legal, Gabinete Inspesaun PNTL, Maria da Graca de Sousa Fernandes iha ninia rekomendasaun ba Sekretariu Estadu Seguransa, Franciso da Costa Guterres, hodi husu Sekretariu Estadu labele uza kompania LIVRARIA MAU-HURAN iha projetu ida nee. Rekomendasaun hanesan hatoo mos husi Diretor Prokuramentu Nasional
Francisco C. Soares. Tuir Diretor nee, kompania LIVRARIA MAU-HURAN laiha espesialisasi iha area alfateria tanba iha sertidaun re registu, kompania LIVRARIA MAU-HURAN regista nudar kompania importasaun i fornesementu de ekipamentu elektronikus. Nee hatudu katak, kompania LIVRARIA MAU-HURAN la kondis ho projetu fardamentu PNTL. Tanba nee, Francisco Soares hateten iha indikasaun konflitu de interese nebe regula iha artigu 32 dekretu lei 10/2005. Husi parte seluk, Asistente Konsileira Legal, Gabinete Inspesaun PNTL, Maria da Graca de Sousa hakerek iha ninia karta observasaun katak, iha loron 10/04/2007 konkursu publiku konaba projetu foprnesementu fardamentu ba PNTL hahu loke. Iha tempu neba, Ministeriu Interior proposta kompania Kingstar (Holding) Co. Ltd. Ba projetu fornesementu fardamentu ba PNTL tanba tuir ministeriu nia haree kompania nee iha ona esperiensia fornesementu fardamentu ba PNTL iha tinan 2002. Nunee iha loron 5 Junho 2007, kompania Kingstar asina kontratu ho guvernu Timor Leste hu numeru kontratu RDTL-07-06-308-C-0206, ho PO Nu. 74119,74114,75121 no 74118 liuhusi aprovizionamentu sentralizadu.
Hafoin asina tiha kontratu, iha loron 6 Junho 2007, kompania Kingstar simu ezemplu farda husi PNTL ho karta offisiu Nu. 360/Dep.F.O/VI/2007 konaba atu fornese fardamentu tuir ezemplu no iha fornesementu farda primeiru, PNTL simu no uza tiha ona fradamentu nebe
fornese husi kompania Kingstar. Wainhira PNTL uza tiha ona farda hirak nee, ikus mai PNTL derije karta official ida atraves Gabinete de Sekretariu du Estadu da Seguransa ho Nu. 4/GSES/01/2008 konaba rejeitasaun fardamentu sem koalidade, datadu 11 Janeiru 2008 nebe ninia rejultadu inspesaun hatoo mos ba Gabinete Primeiru Ministru. Bazeia ba relatoriu husi Gabinete Inspektor Geral Nu.02/GIG/APTL/2008 konaba "averiguasaun para sertifikar a kualidade du fardamentu da PNTL" maka iha loron 28/02/2008 inspektor hatoo gestaun ida
katak, PNTL la konkorda ho fardamentu nebe fornese husi kompania Kingstar tanba farda laiha koalidade no PNTL rekomenda fali kompania LIVRARIA MAU-HURAN atu fornese fardamentu foun ba PNTL liu husi modelu single source ka uniku fornesedor. Relasiona ho problema iha leten, Asistente Konsileira Legal, Gabinete Inspesaun PNTL, Maria da Graca de Sousa rekomenda pontus importante rua ba Sekretariu do Estadu de Siguransa, Francisco Guterres katak, guvernu tenki halo pagamentu ba kompania Kingstar no kompania nee kontinua si
fornesedior fardamentu ba PNTL tuir kontratu nebe halo tiha ona. Tanba kompania Kingstar fornese farda bazeia ba ezemplu nebe PNTL rasik mak fo. Iha fornesementu primeiru, PNTL la halo kauza konaba koalidade fardamentu, maibe tanba sa agora halo kauza wainhira PNTL uza tiha ona farda balu. Ida nee hatudu katak, Departementu ou Seksaun Legislasaun Logistika da Unidade de Gastaun iha PNTL nia laran la halo sira nia servisu ho diak. Signifika katak, wainhira simu sasan la halo inspesaun ba sasan bazeia ba rekizisaun no mos kontratu nebe halo ona entre kompania ho guvernu liu husi aprovizionamentu. Iha rekomendasaun tuir mai, Asistente Konsileira Legal nee husu ba Adjuntu Komandante Geral Administrasaun PNTL, Hermenegildo da Cruz atu loke konkursu ba publiku konaba fornesementu farda ba PNTL i sugere atu labele
uza kompania LIVRARIA MAU-HURAN tanba bazeia ba Regulamentu UNTAET no.
2002/04, kompania LIVRARIA MAU-HURAN laiha direitu atu fornese fardamentu ba
PNTL tanba nia registu nudar kompania Importasaun i fornesementu de ekipamentus elektronikus, dehan Maria da Graca. Husi parte Ministeriu Finansas nian, Diretor Prokurament Nasional, Francisco C. Soares hatoo ninia rekomendasaun katak, PNTL tenki halo pagamentu ba kompania hanesan Kingstar, Bravo Internasional no Taurus Catering, sasan hirak nebe fornese husi fornesedor, PNTL uza tiha ona. Francisco rekomenda mos ba PNTL atu halo investigasaun profundu ba iha PNTL rasik, liu-liu iha area Administrasaun ni Finansas nian bazeia ba artigu 4 Dekretu Lei Nu. 12/2005. Liutan Diretor Prokurament nee hateten, kompania LIVRARIA MAU-HURAN laiha espesialisasi iha area alfeteria, tanba iha sertidaun re registu, kompania LIVRARIA MAU-HURAN regista nudar kompania importasaun i fornesementu de ekipamentu elektronikus. Nee hatudu katak, kompania LIVRARIA MAU-HURAN la kondis ho projetu fardamentu PNTL. Tanba nee, Francisco Soares hateten iha indikasaun konflitu de interese nebe regula iha artigu 32 dekretu lei 10/2005. Rekomendasaun ida nee cc mos ba Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao, Ministra Finansas Emilia Pires, Gabinete Inspektor Geral no Gabinete Inspesaun PNTL nian. Too notisia nee ami hatun, ami tenta kontaktu via telemovel ho parte komunikasaun Ministra Justisa nian atu halo intervista ho Ministra maibe laiha resposta. Informasaun ikus nebe ami rona hateten katak, Ministra Justisa Lucia Maria Brandao Lobato sei halo vizita ba estrangeirus. Hakarak fo hatene deit ba leitor sira katak, Ministra Justisa rezeita
totalmente i deklara atu la halo intervista ho jornal TEMPO SEMANAL iha koalker tempu, relasiona ho notisia indikasaun KKN hasoru Ministra Justisa nebe jornal nee publika iha edisaun hirak liuba. (aro)

PNTL Kansela Kontratu ho Kompania Mau-Huran
Dili, Tempo Semanal

Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), konsege salva sira nia Institusaun husi mal administrasaun, kolusaun no nepotismu, nebe iha risku boot atu mosu iha institusaun nee relasiona ho projetu fornesementu fardamentu ba PNTL. "ami kansela tiha kontratu tanba lei la fo dalan", dehan Sekretariu Estadu Siguransa, Francisco Guterres ba jornal nee iha nia knar fatin Kaikoli Dili, Sesta-feira (31/10). Liutan, Francisco hatutan katak, nia simu ona rekomendasaun balu husi aprovizionamentu sentral nebe husu atu PNTL halo kanselamentu ba kompania
LIVRARIA MAU-HURAN tanba kompania nee laiha espesialisasi iha area alfeteria. "aprovizionamentu fó hatene kedas ba hau konaba prosesu ida nee. Tanba nee se ami avansa ba oin ho kontratu ne'e, kerdizer ami viola ona rejimentu, maibe tanba ami lakohi viola rejimentu, entaun ami kansela kedan kontratu ho kompania LIVRARIA MAU-HURAN", dehan Francisco. Oras nee, iha ona kompania ida mak prepara hela fardamentu ba PNTL, nebe besik remata ona, hela deit Enclave-Oecusse ho Sub-distritu Atauro mak seidauk hotu, maibe Sekretariu Estadu Seguransa nee la lembra ona kompania nebe mak sai fornesedor fardamentu ba PNTL. "hau la koinese didiak kompainia nebe mak manan, so aprovizionamentu Sentral mak hatene", katak nia. Konaba karik nia simu rekomendasaun balu husi Ministra Justisa, Sekretariu Estadu Seguransa nee rezeita katak, nia deskoinese karta husi Ministra Justisa. "Hau deskoinese karta Ministra Justisa no hau la simu karta ida. Altura neba PNTL mak propoint kompania Mau-Huran atu atende nesesidade urjenti tanba altura ne'e Operasaun Komandu Konjunta (KOK), ne'ebe farda la iha ona entaun sira buka tun buka sae no sira ba hetan kompania ida, katak kompania ne'e bele atende lalais iha semana rua nia laran. Mais depois proposta mai liu husi ami no teknikamente komu sira konkore katak bele mai mais to'o aproviozionametu labele tanba aproviozionamentu Sentral la simu tanba kompainia la iha kulifikasaun atu halao "pengadaan" farda iha kompainia kulifikasaun deit ba iha "percetakan" karik tanba ne'e sira fó fali relatoriu no prontu ami kansela fali no karta mos ami hato'o tiha ba PM no kualia tiha ona, tanba ne'e ami kansela kompania ne'e tanba kompania nee laiha duni kualifikasaun", dehan nia. (oda/tov)

Sunday 2 November 2008

Tempo Sermanal Edisaun 110

MJ Legaliza Atributu TNI ba Guarda Prizional TL
Dili, Tempo Semanal


“ami guarda prizional husu ba nai mane no nai feto sira atu tau matan ba fardas nebe suku laiha kualidade, inklui sapatu botas Tentara Nasional Indonesia (TNI), sinturaun Angkatan Bersenjata Republik Indonesia (ABRI), bonia ABRI no laiha emblema”, dehan guarda prizional hamutuk 76 iha sira nia petisaun ba Ministra Justisa (MJ) no ulun boot nasaun TL (TL) nian sira.
Tuir karta lamentasaun husi guarda prizional Timor Leste, nebe didika ba Ministra Justisa Lucia Maria Brandão Lobato no cc ba Prezidente da Republika, Primeiru Ministru, Prezidente Parlamentu, Diretor Geral Ministeriu Justisa, Prezidente Komisaun A&C Parlamentu Nasional, Provedoria dos Direitus Humanus e Justisa, Diretor HAK no Diretor LABEH, iha karta lamentasaun nee, guarda prizional sira kestiona konaba Ministra Justisa ninia inkapasidade atu hadia sistema prizional TL.


“ami guarda prizional TL hasae lian ba nai mane no nai feto nebe kaer ukun no bandu atu lidera, organiza, moviliza no orienta tuir prinsipiu Ukun Rasik-An no dutrina nebe dehan rai seluk sei la ukun tan ita. Laos lori poder hanesan ami, maibe hadia ami nia futuru hodi servi diak liutan detensaun sira iha uma prizaun Becora no Gleno”.
“ami hakarak husu ba nai mane no nai feto, prizaun nee estadu nian ka ema ida nian?, Nusa fardas nakles hotu ona, estatutu laiha, estrutura laiha, ekipamentus ba seguransa laiha, salariu la sufisiente no transporte atu lori dadur sira ba prizaun Becora-Gleno”, dehan guarda przional sira iha karta lamentasaun nebe hatoo ba Ministra Justisa.

Husi karta lamentasaun nee, guarda prizional sira husik hela lia menon hamutuk 23 ba Ministra Justisa atu tau matan ba funsionamentu prizaun nian, inklui tau matan ba profesionalidade diretora balu nian iha sira nia servisu tanba guarda prizional sira lamenta ho liafuan tolok husi diretora prizaun nian ida hasoru guarda prizaun ida nebe Ministra Justisa husu atu transfere ninia knar ba Diresaun Nasional Terras e Propriedade (DNTP) Distritu Aileu.
Razaun guarda Prizionais nain 76 ne’e hasa’e lia ba ukun sira iha nasaun ne’e hodi buka esklarecimentu ba asuntus 23 iha sira nia surat. Hafoin de aprezenta surat protestu ba Ministra Justica, Primeiru Ministru, Prezidenti da Republika Americo Araujo de Jesus ne’ebe asina mos dokumetus ne’eba dehan Protestu ne’e mosu tan ba lalaok kleok lubun ruma hanesan falta de kondisaun ba guarda Prizionais sira, la iha Estatutu ba guarda sira, tarde 8 minutus falta maibe servisu liu oras la iha konsiderasaun, hahalok mal trata ba membru guarda prisionais sira inklui fardamentu ne’ebe suku la ho kualidade, luan liu no guarda sira maka hasai sira nia osan ba muda.


“Ami nia fardamentu ne’ebe agora mai dadauk ne’e ninia kualidade la diak,” Americo Araujo de Jesus ne’ebe servi nu’uadr Guarda Prizaun Bekora ne’e.
“Sasan sira ne’e militar Indonesia ninian.” Tan ba ne’e maka ami tauk karik ami tun ba hasoru ita nia populasaun rasik, nia bele hamri’ik, nia bele estraga fali ninia oan sira ami,… ne’ebe agora dadaun servi hela iha Prizaun TL.”
“Atu sosa sasan hanesan sapatu, boinya no hena sira atu sukut deit kalca ho faru ne’e labele entaun ita tenkiser ba raut sasan sira ne’ebe maka TNI sira tau hela iha sira nia armajen ne’ebe lori mai fob a ninia ema rasik uza nune’e maka kreia konfuzaun bo’ot ida.”
“Nune’e duni to’o ohin loron ami seidauk bele uza sasan sira ne’e no sebele husu ba ulun bo’ot sira iha leten atu troka tiha sasan sira ne’e.”
Guarda Prizionais n’e kompriende katak Timor Leste seidauk bele produz roupa maibe sebele karik sira apela atu uza ne’etik naran nasaun ninian labele uza fali instituisaun rai seluk nian sa tan TNI ne’ebe uluk halo povu barak terus.



“Ami preokupa tebes ho botas, Cinturaun, Boinya, ho Meas ne’ebe marka TNI dala rum abele kunfundi povu ninia hanoin mai ami.”
Guarda sira ne’e apela ba Primeiru Ministru no Prezidenti da Republika atu tau matan netik ba situasaun guarda ninian ne’ebe hetan tratamentu ladun justu husi sira nia superior sira no ejije ba Ministra Justica atu hatur uluk statute guarda prisional ninian.
“Dala barak ona maka Ministra Koalia maibe ami rona maka esbosu lei maka esbosu nafatin deit. Ami lahatene bainhira maka iha lei ida entaun halo fardamentu ne’e naran halo deit hodi lori fali sasan TNI ninian mai ami hatais.”
“Ami husu liu-liu ba Ministra da Justica karik bele senhora ne’e, senhora ministra bele mai esplika; se maka manan tender ne’e ho razaun sa ida maka sosa sasan TNI ninian ne’e lori mai iha prizaun.”
Guarada ne’e apela ba Guvernu atu haree didiak kompainya sira ne’ebe manan tender ho tuir duni klasifikasaun kualidade ne’e diak.
“Instituisaun ne’e hanesan instituisaun nasaun ninian, nune’e maka ami lakohi atu hatun ita nia nasaun nia oin, guvernu nia oin entaun maka ai husu ba guvernu tau matan ba fardas sira ne’e.”
Dadaun ne’e Guarda Prizionais TL la to’o atus rua maibe Fardamentu ne’ebe Ministra de Justica Lucia Lobato autoriadu ona kada item 500 ho total osan US$ 97,500.00. Formulariu komprimisiu do Pagamentus ne’e diferenti ho formulariu sira seluk ne’ebe jornal ne’e hetan husi ministeiru hanesan.









Formulariu komprimisu do pagamentus sira seluk ne’ebe hasai husi Autoriza husi ministra Justica mensiona komprimisu hodi selu item sa ida no temi kompainya ne’ebe atu simu pagamentus ne’e nia naran mak Ministra autoriza maibe ba kazu ida ne’e maske la iha kompainya mos Ministra autoriza la hatene selu los ba se, ne’e Ministra deit maka hatene.
Jornal ne’e la konsege hetan klarifikasaun husi Ministra Justica maske durante de aprezentasaun projektu de lei kodiku penal iha Hotel Timor, Dili, semana rua kotuk jornal ne’e halo ona koko ona. Maibe Ministra Justica nega asesu informasaun ba jornal Tempo semanal hanesan oficiais media Ministeiru Justica rasik hatene, tempu barak maka jornalista jornal ne’e gasta para hein ministra hodi husu perguntas ruma maibe to’o ikus parte media oficer dehan ba jornalista sira husi jornal ne’e katak favor ida ba deit iha fatin ne’ebe ministra Justica vizita ba hodi nune’e bele husu perguntas hanesan kazu door stop iha centru treinamentu judiciaru no hotel Timor. Ministra prontu ona atu fo intervista ba ita bo’ot sira iha Hotel Timor maibe ho oin nervouza no lian nakdedar iha kakorok Ministra rejeita fo intervista ba jornal ne’e tan ba tuir nia haree jornal ne’e la konsidera ministra ninia direitu.



“Ita bo’ot lab…la iha…., “ Ministra koalia ho lian nervouza. “Ha’u iha direitu ka la’e atu la simu ita bo’ot nia perguntas,” Kestiona jornalista ne’ebe seidauk husu Perguntas ruma ne’ebe foin maka temi deit lia fuan Ministra. “Ha’u husu, ha’u iha direitu ga la’e atu rekuza la fo intervista ba ita bo’ot,” Ministra kestiona Jornalista Tempo Semanal ne’ebe grava hela lian no ko media ministra ninian.
Ministra alega jornalista Tempo Semanal viola ona direitus ukun nain ne’e ninian. “Tan ba ita bo’ot mos viola tiha ona ha’u nia direitu antes rona ha’u, purtantu ha’u nia direitu para ha’u sei la fo intervista ba tempo semanal antes situasaun ne’e klaru.”
Reasaun Ministra ninian maka’as hasoru jornal ne’e ninia noticia ne’ebe fo sai SMS ministra Justica ninian ne’ebe hakerek kona ba Projektu Fornecimentu Fardas ba Guarda Prisionais ne’ebe iha formulariu do kuprimisu do pagamentu oin seluk ho realidade no mos tenderizasaun ba moru prizaun Bekora ne’ebe manan husi kompainya belun ne’ebe Ministra Justica sempre husu aijuda.
Maske nune’e jornal ne’e sei halo nafatin esforsu hodi kontaktu ho oficiais media ministeiru ninian atu hetan intervista ho ministra tan ba mosu alegasaun lubun bo’ot mak kontra minitra. (ts)

Sebastião: PM Tenki Foti Desijaun Ba Membru Guvernu Ne’ebe Hetan Alegasaun
Dili.Tempo Semanal

Ministeriu ida-ida iha poder no kompotensia rasik atu hamate no hapara korupsaun nebe akontese, maibe Primeiru Minitru Xanana Gusmao iha komitmentu bo’ot liu atu hapara no hamate korupsaun.
Atu hapara korupsaun, tuir Sebastião, PM tenki foti medidas hasoru membru guvernu balun ke tuir nia ka tiur informasaun hato’o ona iha nia tilun katak iha membru guvernu balun halo korupsaun. Se nunee, PM tenki foti desijaun ruma atu hapara ou tenki troka.





“ita hotu hatene transparansia Internasional rasik haree i kuandu Transparansia Internasional foti ita nia level ne’e as, ita hotu kesti ona, nusa ita uza fali sasukat Internasional i oinsa ita la bele buka dalan atu hamate korupsaun, membru guvernu sakrifika nia an ba ita nia povu duke ita sakrifika povu ba ita nia interese privadu”, dehan Provedoria Direitus Humanus no Justisa, Sebastião Dias Xemenes ba jornal nee iha Dili foin lalais nee.
Atu hatene diak liutan saida maka provedor ninia komenta konaba ita nia nai ulun balu ninia malantru iha sira nia kardu, tuir mai akompana intervista jornal TEMPO SEMANAL (TS) ho Provedor Sebastião Ximenes (SX).
(TS): Saida mak KKN tuir provedor nia koinesementu no iha lei konaba regula ema halo KKN ne’e oinsa?
(SX): Tuir hau nia hanoin nasaun foun ne’ebe foin hamrik hanesan Timor Leste, ita hotu-hotu tenki iha komitmentu atu kombate korupsaun i ikus-ikus ne’e ita rona katak, iha membru guvernu balun nomos funsionariu sira ne’ebe iha level as hanesan diretur sira ne’e ita sempre rona iha pratika agtus KKN no halo abuzu de poder.
Ida ne’e tuir hau, lalaok hanesan ne’e buat ida la diak ba ita nia nasaun juven ida ne’e, se ita hotu hanoin atu servi, ita tenki servi ita nia povu ho ita nia komitmentu ne’ebe forti atu oinsa povu ne’e bele sai husi kiak.
Ita hanoin katak ita sai hanesan membru guvernu atu ita uza opurtunidade ou ita uza sala ita nia poder ba ita nia interese privadu, ne’e buat ida la dun diak. Katak, hau hanesan ema ida ne’ebe tau matan ba instituisaun kombate korupsaun, ita hotu hatene korupsaun ne’e buat ida la diak.
Korupsaun ne’e mosu tanba ema uza sala nia poder hodi halo korupsaun i korupsaun ne’e loas deit tanba uza sala nia poder nomos uza oportunidade ne’ebe iha, maibe tanba dala barak ita iha timor ne’e ita iha familia ita nia relasaun familiar ne’e metin tebes, ita iha amigus barak ida ne’e mak dala ruma halo ita nia an servisu ne’e la dun los.
Ita servisu tur hanesan membru guvernu ida ita servisu katak, hanesan oportunidade diak ida atu oinsa ita hariku ita nia an, ne’e la dun diak. Lolos ne’e kuandu ita sai membru guvernu povu hili no fiar ita, entaun ita servi povu diak liu tan laos sakrifika ita nia an atu ita nia povu moris kiak hela.
Ita hotu hatene katak, korupsaun ne’ebe mosu iha ita nia rain ne’e tanba ita nia sistema mak seidauk diak, ita nia prosedimentu no leis mak seidauk implementa ho diak. “hau fo exemplu iha ita nia dekretu lei ida ne’e, tuir hau nia hare dekretu lei ida ke diak tebes so ke ninia implementasaun mak lao la dun diak. Hau bele hateten katak lolos ne’e projeitu hotu-hotu ita tenki uza tenderijasaun atu ema timor hotu ne’ebe senti bele, nia bele tuir tenderijasaun nee.
Ita bele fo deit projeitu ba grupu ida ou ba ita nia maluk ka membrus familia ruma ou fo deit ba kompanha sira ne’ebe brani fo osan ba ita ka presentajen i poir liu tan iha aprovijionamentu iha tan sigle sourse ou ita bolu ajustu de direitu.
Ajustu de direitu “hau rasik kesti ona tanba ajustu de direitu ne’e loke dalan ba KKN tanba sigle sourse la garanti transparansia. Ho ida kuandu ita uza sigle sourse bazea ba emerjensia i liafuan emerjensia ne’e ita rasik mak halo laos tanba situasaun mak obriga ita atu halo emerjensia, maibe ita rasik mak kria liafuan emerjensia atu ita sadere ba liafuan emerjensia atu ita fahe projeitu ne’e komforme ita nia hakarak, ita fahe ba ita nia amigus grupu partidarius familia ou ita fahe ba kompanha sira ne’ebe ita negosiu ona.
Hau senti la dun diak wainhira hau rona iha membru guvernu balun uza sigle sourse ba nia interese privadu, familiar ou ba interese grupu i la uza sistema ou metodu ne’ebe ita bele garantia transparansia.
Lolos ne’e buat ida tenderijasaun publiku ne’e ba ema hotu, ita la bele hare ba grupus. Maibe realidae hau hare dala ruma prokuramen halo tenderijasaun, se tender ne’e la monu ba sira nia grupu, ne’e sira halo ba re-tenderijasaun katak, sira hakarak projeitu ne’e monu ba ema ne’ebe sira hakarak ou dala ruma hato’o proposta no nia osan kiik maibe tanba sira nia maluk hato mai proposta ne’e osan bo’ot entaun sira atu manan sira nia maluk ho osan bo’ot ne’e.
Osan bo’ot ne’e sira manan depois bazea ba razaun katak ema osan bo’ot maibe nia iha esperensia no kualidade sira ne’ebe hato’o osan kiik ne’e la iha esperensia no la iha kualidade, maibe ne’e razaun ida ke ita mak kria atu hamate ema ne’ebe hatama proposta ho osan kiik, ida ne’e mak dehan KKN.
Ita hotu dehan KKN la diak, maibe ita nunka hare ita nia an rasik oinsa foti medidas katak para husi ita nia an rasik mak ita foin husu ema seluk atu hapara, ida ne’e seidauk iha. Iha membru guvernu balun kualia ona KKN ne’e la dun diak i guvernu AMP rasik lakohi korupsaun, maibe oinsa guvernu ida ne’e bele hateten dehan korupsaun atu hamate ne’e oinsa.
Guvernu hasai dekretu lei ida obriga katak, wainhira ema ida sei iha membru guvernu sira nia familia la bele hetan projeitu, se ita brani halo hanesan ne’e ita komesa minimija ona korupsaun, maibe ne’e ita la brani entaun korupsaun sei buras nafatin.
Se ita foti medidas ona atu hapara buat sigle sourse ita bele minimija KKN tanba sigle sourse hanesan ohin “hau dehan ne’e la garanti transparansia tanba ne’e ema hotu bele telefone ba malu hodi negosia ba malu i bazea ba emerjensia hau foti ba A B ka C depois hau mos hetan netik buat ruma.
Ita hotu hakarak atu ita nia rain sai buras dezenvolve ho diak, atu buras no dezenvolve ho diak ita hotu tenki luta kontra korupsaun, maibe ita dala ruma hatene ona membru guvernu mak halo hahalok ladun diak ita nonok deit, lolos ne’e ita la bele fo presentajen ba ema tanba ema ne’e iha oportunidade i nia uza nia matenek ka uza nia poder ne’ebe iha atu manipula dalan atu nia bele hetan benefisiu.
Kuandu ita brani fo bebeik projeitu aban bain rua nia brani atu husu bei-beik, ida ne’e mak parte rua kaer poder oinsa hapara ho komitmentu ida forti ba ita nia povu katak povu ne’e sei moris kiak. Ne’e duni ita kaer povu ita kaer osan povu nian ita responsabilija ho halao ita nia kna’ar ho diak, laos aprovieta ita nia oportunidade hanesan membru guvernu ita halo abuzu de poder pois ita manipula osan estadu nian ho osan ne’ebe povu rai hela ba ita atu ita jere ita jere fali ba ita nian an.
(TS): Oinsa ita nia hare’e ba membru Guvernu balun hahu uza sira nia poder ba halo rekomedasaun projeitu ba fali departamentu seluk ou instituisaun seluk atu fo projeitu ba ninia familia, ida ne’e violasaun ba saida ?
(SX): Sim, hau fila fali ba ohin tanba ita servisu, ita hare ba ita nia interese ne’e duni kuandu membru guvernu hatene katak nia la bele fo projeitu ba nia maluk tanba nia tauk ema atu kritika nai, entaun nia rekomenda fali ba membrus guvernu balun atu fo projeitu ba nia maluk. Ida ne’e la diak tanba ne’e mak ita bolu Kolusaun no nepotismu i buat rua ne’e ita bele bazea mos dehan favoritismu.
Favoritismu Kolusaun Nepotismu ne’e nia dalan ikus mak ita hotu hanoin atu hetan buat ruma ne’e korupsaun, lolos ne’e se deit tenki rekomenda ba Ministeriu sira seluk ou membru guvernu sira seluk hateten hotu-hotu sei deit ka hau nia familia rasik mak atu ba ita bo’ot nia ministeriu mos ita bo’ot tenki uza prosedimentu legal ne’ebe iha. Uza tenderisajaun ne’ebe ke garante tranparansia, la bele uza fali hau nia naran atu influensia fali ita hodi hetan projeitu, karik ema ruma tuir hau nia naran ba to’o ita nia ministeriu ita bo’ot komunika fali, lolos ne’e membru guvernu kuandu komunika balu ne’e hanesan ne’e. Katak membru guvernu sira oinsa servisu hamutuk halo kordenasaun katak interkordenasaun entre ministeriu hot-hotu hamutuk atu hamate buat ida naran KKN, laos dehan hau nia ministeriu la bele fo ona projeitu tanba hau nia maluk, tan ne’e hau rekomenda fali ba ministeriu seluk atu fo projeitu, ne’e ladun diak tanba ne’e tama nafatin ba iha termus ida KKN.
(TS): Tuir ita bo’ot nia hare guvernu ida ne’e atu kombate korupsaun i la kleur tan ita hari komisaun anti korupsaun, ita presija pasu konkretu ruma husi guvernu atu hatudu exemplu katak korupaun ne’e la diak, no ita bo’ot hare ona karik iha ona pasu konkretu ruma agora?
(SX): Hau hare komitmentu ne’e komitmentu politiku, vontade politiku guvenu ne’e tuir PM katak, PM rasik iha boavontade i komitmentu politiku atu hamate korupsaun maibe, prova mak ne’e, se karik PM hare katak iha nia membru guvernu ruma halo KKN, PM tenki foti medidas atu hatudu ba povu katak nia komitmentu mak ne’e, tenki troka ka hapara atu la bele estraga fali PM nia naran no estadu ne’e nia naran. Komisaun Anti Korupsaun nee bele diak, lei bele diak maibe kuandu ita nia mentalidade ne’e seidauk diak, ne’e defisil oituan, oinsa ita hapara korupsaun ne’e ministru sira ne’ebe kaer kna’ar ne’e sira brani ka lae kuandu projeitu ne’ebe iha sira nia fatin, sira la bele fo ba sira nia maluk ka familia. Karik PM tenki kria ekipa independenti ida ne’ebe toma konta projeitu hotu, ministeriu nia projeitu hotu ekipa ne’e mak toma konta. Ida ne’e ita bele minimija ona korupsaun, ita iha komitmentu atu hapara korupsaun, maibe projeitu ministru sira mak halao rasik sira nia tenderijasaun ne’e sei defisil oituan.
Ita kria komisaun ne’e bele lao maibe ema sira ne’ebe tur iha komisaun ne’e alein de komitmentu tenki iha mentalidade diak, se lae ita sei la ba oin. Lei ida tenki forti kuandu ema halo korupsaun, ne’e prosesa oinsa atu ema sira ne’e tauk no la bele halo tan korupsaun. Komisaun ne’e lao hela no lei ne’e sei elabora hela ita tenki foti medidas ruma iha tempu badak hanesan ita kria ekipa independenti ho konta hotu tenderijasaun.
Bele mos kria prosedimentu ka lei atu hateten emprejariu sira la bele monopoli projeitu barak se bele karik fo deit projeitu ida ka tolu komforme nia kapasidade. i ita bandu emprejariu sira atu la bele sub projeitu sira hetan ona projeitu sira fo sub fali ba kompanha seluk no kompanha seluk sub fali. Tan ne’e orsamentu lolos atu ba implementa ba projeitu ne’e kualidade la iha ona i povu la hetan benefisiu.
Ita mos bele kria sistema ida inves ema sira hatama proposta ne’e inves ba hasoru ema ho ema nusa la kria buat ida portal internet ida katak, ema la ba hasoru ema maibe dokumentus mak ba iha portal internet, tanba ne’e ita la hatene dokumentus ne’e se nian. Se bele karik sira ne’ebe agora tur iha tenderijasaun, hanesan sekretariadu deit sira la bele foti ema nia dokumentus, tanba se lae sira hare tiha pois telefone ba sira nia maluk dehan ema nian ne’e hatama sis ou hakarak hatama karik menus liu ida ne’e, ne’e la dun diak.
Ba futuru diak liu tan ita kria sistema ida mak hanesan portal internet ida atu guvernu ninian projeitu sai ema hotu-hotu bele aplika ba iha ne’eba ema la hasoru ema ida ne’e bele redus oituan ona korupsaun no guvernu mos bele krua office ida katak interkordinadu katak atu hatama proposta ida ba ministeriu ida ives ministeriu hotu tiha fo lisensa ba hau tenki ba fali ministeriu seluk sira loke office ida i sira tenki kordinadu katak ema ba fatin ne’e mak ne’e deit ona.
Exemplu, ba husu lisensa ba negosiu ne’e tenki iha mos deklarasaun husi land property no tenki iha data husi parte seluk, instituisaun seluk ne’ebe sira nia servisu kordenadu ne’e tau deit iha fatin ida atu hamenus birograsia.Se ita defende duni povu ida ne’e entau ita husik interese pesoal, privadu, familiar no buat seluk ita hapara korupsaun hahu husi ita nia an rasik se lae ita dehan korupsaun la diak maibe ita loron-loron halo korupsaun maibe ita dehan ba povu hapara korupsaun.
(TS): Iha guvernasaun ida ne’e, ita simu keisa hira konaba KKN?
(SX): Hau lakohi hateten katak, kurupsaun ne’e oinsa maibe hau lakohi dehan ida ne’e mak barak liu ka uluk maibe hau hatene katak loron ba loron alegasaun ba korupsaun aumenta, tanba ne’e mak sai mos preukupasaun laos deit ba membru guvernu sira maibe preukupasaun ida mai ami. Hau hanesan instituisaun ida ne’ebe tau matan ba kombate korupsaun, hau mos senti tristi oituan tanba alegasaun korupsaun barak ba bek-beik, ami rasik iha funsionariu investigador iha nain tolu deit, tan ne’e ema ida kaer kazu 10 resin.
Hau mos hateten dala barak ona ita nia investigador sira ne’e iha deit kuinesementu basiku, la iha kuinesementu ke espesialijadu katak, oinsa invesgidor ida bele hetan ividensia sira ne’e husi ema nia computer, ba ida ne’e sira seidauk iha kunesementu.
Orsamentu barak mak fahe ba instituisaun sira hanesan ami nian ne’e atu ami bele tau matan ba instituisaun sira ne’e, maibe lae osan tau bar-barak sira seluk i agora instituisaun ne’ebe atu kontrola ne’e fraku ho ida ne’e korupsaun buras, tanba laiha balansu fahe osan entre instituisaun. Dala ruma ita akompanha povu simu trator no makina iha ne’eba i povu simu ida ne’e sira kontenti maibe povu la hatene osan atu sosa buat sira ne’e los ka los, trator ida nia folin 2 mill ka 3 mill, maibe tau iha surat tahan 5 mill pur exemplu ita la hatene i povu la kesti ho ida ne’e. Agora se mak atu fiskaliza buat ne’e, maibe povu sira hatene guvernu fahe sasan barak ne’e diak maibe sira la hatene katak ne’e iha korupsaun mos barak, ho ida ne’e guvernu tenki tau orsamentu ba orgaun ne’ebe fiskaliza ou kontrola hanesan ami.
One’ebe fo ba ami tenki ho sasan ne’ebe modernu atu ami bele detekta ema ne’ebe halo transisaun ne’e ami bele hatene nia hasoru malu ho se iha ne’ebe ne’e ami bele hatene, maibe ami rasik la iha poder atu ba husu iha banku ema ne’e nia osan iha ne’ebe-ne’ebe ami la iha opoder ba ida ne’e. Ami rasik la iha referensia konaba membru guvernu nia deklarasaun aset, tanba ne’e kuandu alegasaun hasoru membru guvernu, ami la hetene ema nia rikusoin ne’e oinsa, ami investiga se karik ema ne’e nia deklarasaun aset nia kopia iha ami, ne’e nudar referensia ida atu ami bele halo investigasaun.
Ho ida ne’e providoria foti inisiastifa rasik husu ba PM atu haruka dekalarasun aset membru guvernu maibe PM fo fali resposta ba provedoria dehan, providoria hakarak husu deit ba tribunal dekursu tanba haruka tiha ona ba tribunal dekursu. Lolos ne’e deklarasaun aset ne’e laos halo arbiru deit. (diz)

TT Bosok Ten Barak, Gava an Servidor Povu
Buacau, Tempo Semanal


Kleur tebes klientes Timor Telkom ne’ebe uza telemovel iha Nasaun Timor Leste ejije ba Guvernu no Orgaun Soberanu atu lori no aumenta tan kompainia foun mai iha Timor nune’e bele kompete ho TT, maibe ejijensia hirak ne’e to’o agora Guvernu nunka tau atensaun no la fó solusaun ruma konaba ejijensia ne’e. Maske problema komunikasaun hetan reazaun maka’as husi Parlamentu Nasional.
Ejijensia ne’e rasik laos deit husi klientes ne’ebe uza telemovel, maibe klientes sira ne’ebe uza internet la kontenti ho TT nia servisu tanba halo monopoli demais no bosok ten barak liu, sa tan gaba an hanesan servidor ba povu. Dala barak iha avisu husi TT ho bonus 20%, maibe hirak ne’e hotu hanesan diabo sira hateten lia midar atu lori ema ba iha tentasaun laran.
Tuir Amo Bispo Dom Basilio durante ne’e uza mos telefonia, internet no faks,” hau la kontenti ho Timor Telkom nia servisu, tanba hau kompletamentu prezudikadu. Durante semana rua nia laran hau nia komunikasaun ho Roma-Vaticano la lao.




Hau nia komunikasaun via telefone, faks no email mos sira kua no la haruka, maske hau kompriende la selu pagamentu, maibe durante semana rua ne’e hau selu tiha ona maibe la liga nafatin deit, telefone deit mos taka hotu, la hatene tanba saida.
Hau nia komunikasaun ne’ebe sai ba liur ne’e tenki para enkuantu Bispo sira tenki iha komunikasaun lor-loron no permanente ho Roma-Vaticano, maibe Timor Telkom bele halo nune’e. Tan ne’e hau la kontenti ho TimorTelkom nia servisu ne’ebe durante ne’e gava an hanesan servidor ba povu, hodi bosok tun sae povu ne’ebe matan tomak ba telemovel,” konfesa Amo.
Wainhira nia parte telefone ba TT, feto menina servidor ida ne’ebe matenek la halimar, simu hodi esplika ba Amo Bispo katak, tenki identifika an tanba labele uza telemovel hodi protesta, maibe tenki telefone ho fiksu.
Labarik feto ne’e matenek la halimar hodi responde ba,” hau tenki deskutiva no identifika tiha hau nia numeru ne’e, hakerek tan lai hau nia naran hafoin hau husu tan tanbasa tenki lao nune’e no la liga hau nia faks ne’e. Menina oan ne’e hatan faks ne’e liga husi telefone fiksu Tan ne’e kuandu ema haruka nia ibun taka entaun ema haruka nia, la hatene atu kualia ho saida.
Maibe, menina oan ne’e matenek la halimar hateten lae, ita boot telefone ne’e ho numeru private ami sei la atende, maibe tenki telefone ho fiksu atu ami iha ne’e bele hatene oinsa ita nia problema,” konta tuir Amo Basilio.
Ne’e duni kuandu servidor sira ne’ebe servisu iha Timor Telkom ne’e uza ou haruka buat sira bosok ten, mai iha telemovel, kuandu karega bonus 20%-30%, halo propaganda dehan fó bonus kareta, motor no seluk tan, ne’e servidor sira iha Timor Telkom ne’e hatene hotu ema nia numeru private.
Maibe, kuandu reklama fali direitu servidor ou anju da guarda sira la hatene fali ona,” ita nia numeru privadu. Tan ne’e hau la kontenti ho Timor Telkom nia servisu. Tanba Timor Telkom ne’e servisu publiku entaun servi ninia kliente sira ho diak, maibe prezudika fali nia kliente sira diak liu tenki kurize no muda buat balun, se kliente sira la selu ne’e los maibe kuandu selu entaun tenki muda buat balun iha Timor Telkom nia servisu,” rekomenda Amo.
Konaba ne’e hatudu monopoli ne’ebe maka’as ba nia kliente sira. Amo rona katak iha Monopoli no bosok ten barak liu, maibe nia la hatene los kontratu ne’ebe Guvernu halao ho TT. Maibe durante tempu halao kontratu ne’e Estadu la iha direitu atu hatama tan kompainia seluk, se hatama tan kompainia seluk entaun Estadu tenki selu no fó multa ba kompainia ne’ebe halo monopoli.
Foto_2
Tuir observasaun Amo Bispo agora kompainia ne’e halo monopoli no halo servisu la diak no servi at ba nia kliente sira entaun diak liu Estadu haree no iha posibilidade selu ou fó tiha “ganti rugi” ba kompainia Timor Telkom ne’ebe lori kliente sira ba satanas nia fatin ne’e no lori fali kompainia foun ida tan atu halao konkorensia. Tanba buat ida konkorensia ne’e buat ne’ebe diak, se lae monopoli hun sira ne’ebe mai ho anju da guarda ne’e abuza demais.
Durante semana rua ne’e,” hau nia faks kastigu no kua tiha to’o agora, maibe tuir regras karik kuandu la selu tenki iha uluk ona avisu no tempu hanesan ne’e tenki selu. Hanesan mos regras Banku.
Iha fatin seluk hanesan iha rai Portugal kuandu ita iha tusan ruma Banku ou Telkom haruka ona ninia avisu no informasaun ba kliente sira. Maibe iha ne’e la iha no la haruka avisu ruma. Depois kua tan ema nia komunikasaun, agora servidor sira ne’ebe servisu iha Timor Telkom kuandu kua ema nia komunikasaun entaun sira lais los, maibe kuandu selu no simu tiha osan, anju da guarda sira ne’e todan la halimar no la hatene los atu halo saida ba nia kliente sira,” apresia Amo.
Korupsaun
Korupsaun ne’ebe mundu Internasional publika,” ita nia lian iha Timor ne’e oioin deit, buat hirak ne’e kuandu ema mai husi rai liur lori nia osan mai Timor hafoin halo fali indikasaun ita tun iha kategoria korupsaun iha “urutan ke 20,” kompara Amo. To’o oras ne’e ema ida seidauk sai hanesan kondenadu ba korupsaun iha Timor, ne’ebe la hatene los senhor sira, observador sira ne’ebe mai husi liur bazeia sira nia analiza ne’e iha saida ou Justisa lao la los ou lao kleur. Ema taka buat hirak ne’e, nia la hatene los to’o oras ne’e seidauk rona kazu kondenasaun korupsaun.
Korupsaun iha Nasaun hot-hotu iha, maibe pelu menus iha indikasaun.mais kazu korupsaun ne’e halo Timor nia naran sai at. Iha observasaun husi ema rai liur nian, maibe to’o agora seidauk rona ema ida nia naran, tan ne’e nia hein Tribunal sei bele tesi lia boot liu tan atu hatudu evidensia ho realidade.
Pergunta konaba saida mak Estadu bele halao atu hamorin Timor nia naran. “Kuandu ita nia naran mos ne’e laos deit iha estadu, maibe ita nia vida lor-loron mak hatudu. Kuandu ema fiar ita tanba hahalok servisu,” dalen Amo Bispo.
Nia lia fuan todan atu ema fó fiar, laos tan ho bonita ou bonitu, oin kapaas no riku soin barak mak ema atu fó fiar, maibe kuandu ho naran foer ema sei la fiar, maibe sei hateten ne’e bosok ten, naok ten no rai ne’e riku tanba ema seluk nia kosar ben.
Tanba ne’e sidadaun hot-hotu tenki tau iha nia neon, tenki servisu ba nia rain, labele hein deit ema seluk nia tulun. Mesmu rai Timor ne’e atu diak ou at Timor oan sira tenki responsabiliza ba nia rain rasik.Konaba ema nia analiza katak Guvernu anterior no atual mesak koruptor hotu. “Ita nunka haree no la iha indikasaun ruma ne’ebe hatudu ida ne’e koruptor liu ida seluk no ida seluk diak liu ida neba, maibe senti ba senti mai ita nunka rona buat diak ida, rona deit Guvernu rua ne’e koruptor hotu. Tanba ne’e atu estraga deit rai Timor nia naran fasil liu duke atu halo diak ba ita nia rain,” hatutan Amo.Rumoris hirak ne’ebe to’o oras ne’e lao iha ema nia tilun husi autoridade siguransa PNTL halo povu ki’ik sira senti la hakmatek. Tanba rai ne’e ki’ik oan los no seidauk dezenvolvidu atu moris iha demokrasia ida ne’ebe metin.Tanba ne’e kuandu iha anifestasaun ne’ebe hakarak halao husi parte siguransa, wainhira rai ida ne’e dezenvovidu ona sei la afeita buat ruma ba siguransa no estabilidade ne’e rasik. Tanba ne’e buat at no rumoris hirak ne’e mesak mai husi autoridade sira nia hanoin atu sobu uluk hakmatek rai ida ne’e. “Ita nia rai sei nurak hela ho kompara at karik ita nia rai ne’e sei jelatina hela ou kumbili karik dehan seidauk isin. Tan ne’e buat hotu mai husi autoridade nia ibun, balun dehan sin no balun dehan lae. Maibe rumoris hirak ne’e halo ita atu moris la hakmatek iha paz nia laran,” hakotu Amo bispo.(but)