Showing posts with label Ilidio Ximenes. Show all posts
Showing posts with label Ilidio Ximenes. Show all posts

Thursday, 3 January 2013

Problema redus Desemprego depende ba politika governu nian.

BY TAMALAKA AQUITA

Kuran vontade politika di'ak husi SEPFOPE atu kombate ema estranjeirus mai buka haknauk servisu ne'ebe Timor oan mos bele hal'ao hodi hariku nasaun ne'e ho numeru dezemprego bo'ot no servisu nain Timor oan mos dala ruma manda fali patraun entaun ema gosta liu foo servisu ba ema husi Indonesia, Xina, Filipina, vietname no thailandes sira. Se los maka tenke haia situasaun ne'e?
Koalia kona ba desemprego nebe ohin loron aumenta ba bebeik sai preokupasaun boot componentes hotu-hotu iha nasaun ida ne'e. Tamba desemprego nebe ohin sae maka'as ne'e nia impacto bo'ot teb-tebes ba siguranca.

Ita rona argumento barak kona ba oinsa atu reduz desemprego, tanto hosi politiku sira no mos sociadade civil sira. Hosi politiku sira hateten katak precisa stabilidade politik no siguranca nebe diak para bele dada investor sira tama hodi loke kampo de trabalho, ida ne'e solusaun ida. Maibe politiku sira nebe koalia ida ne'e haluha tiha katak ita nia sektor private meting didiak. solusaun seluk hosi sociadade civil mak oinsa governu kontinua suporta grupo koperativa barak-barak ajuda kria kampo de trabalho. Ita la hatene koperativa ne se inisiativa comunidade sira ida governu precisa tau atensaun makaas no encoraja comunidade sira ho kapasitasaun conhecimento gestaun atu nune sira bele gere hamutuk ajudos nebe mai hosi governu hodi bele lao ba oin to rohan laek. se inisiativa hosi ONG lokal sira atu nune fundus nebe mai hosi governu liu hosi ONG lokal sira labele sai hanesan dadus ba budget ONG nian monitorisasaun intensivo hosi ministeiro refere hodi liu hosi ONG lokal bele fo kapasitasaun nebe diak ba comunidade sira nebe mak hari Koperativa.

Politiku sira no sociadade civil bele argumenta maibe buat hotu-hotu fila fali ba "kemauan politik dan kebesaran hati seseorang yang dipercaya untuk menjabat sebagai Menteri dan Sekretaris Negara". Tamba sa hakerek nain hateten hanesan ne'e? Tamba wainhira confiansa ne'e fo'o ba ema politiku ida atu servi nasaun ne'e tamba fiar katak politiku nebe hetan fiar bele hamutuk resolve problema nasaun nian nebe estado hasoru.

Simu konfiansa ida ne'e ho fiar a'an katak tempo to'o hau atu halo buat ruma ba Rai doben ho povo ida ne'e. Karik tinan lima ne'e hotu ema sei la dihan hau naok ten han estado nia osan saugati deit.

Iha potensi bo'ot teb-tebes iha ministeiro ida-ida para atu bele loke espasu hodi kria kampo de trabalho hodi bele fo'o oportunidade hanesan ba ema Timor Oan hotu-hotu bele servisu. Tamba atu reduz desemprego nebe ohin loron sae maka'as los ne'e depende ba politika governu nian liu-liu politiku sira nebe hetan fiar kaer knar hanesan Ministro no Sekretario Estado.

Tamba sa ita hateten iha potensi bo'ot teb-tebes? tamba ita nia sistem ekonomia adopta setor 3 ; setor publik, setor privado no setor agrikultura ka kooperativa. Por exemplo Ministeiro Agricultura, Infrastrutura, Edukasaun, Saude, Desporto, Tourismo.

Agrikultura no Pesca

Ita hotu hatene katak procento bo'ot liu mak ema sira nebe laiha rai, estado iha rai luan barak. saida mak ita precisa, oinsa kria sistema ida hodi bele fo'o vantagen ba agricultores iha Timor-Leste ne'e iha to'os, iha natar, iha plantasaun cafe tamba rai luan barak partensi ba estado nian.
Hanesan ema politiku nebe hetan fiar hodi kaer Ministeiro ida, oinsa atu gere ministeiro hodi bele reduz desempegro no fo receitas ba nasaun liu hosi politika nebe ministro ida hatur iha governasaun ida nia laran. Se tuir planu governu nian katak sei fo preoridade ba sektor agricultura atu nune povo hetan benifisio hosi rai nebe sira iha. Agora oinsa politik ministro agrikultura nia hodi koresponde ho situacao actual nebe povo agrikultur rasik hasoru?

Precisa kria mekanismo ida ho sistema sentralizado iha nivel Suco. Sistema sentralizado ida ne'e ho objectivo ida oinsa funsionamento poder lokal nebe iha Chefe Suco nia liman nebe tenki sai duni processo administrativo ida mais kiik koan iha governu lokal. Ho ida ne'e mak Authoridade lokal bele partisipa activo iha processo desemvolvimento ekonomi povo nian.

Tamba sa tenki autoridade lokal? Chefe Suco no Conselho do Suco mak administra aktividade produsaun agricola suprevisiona direitamente hosi diresaun servisu Ministeiro Agrikultura. Tamba autoridade lokal mak sei identifika dados hotu-hotu kona ba komunidade sira nia to'os ka Natar ka plantasaun Cafe ka Nu'u no potencia saida deit sai hanesan referencia ba Ministeiro nebe refere, hodi halo politika tuir kondisaun real nebe povo hasoru.

Ho partisipasaun activo hosi authorirade lokal sira ajuda ministeiro refere, politika ida ne'e loke ona espasu ba hodi kria campo de trabalho nivel Suco. Suco nebe mak iha potensi bo'ot ba produsaun Haree ho Batar, trator ho maquina dulas haree ka batar concentra hotu iha sede suco, operado ka Maquinista ho Mekaniku estado mak rekruta. Estado tau osan no halo rekrutamento ba tekniku.

Atu bele iha partisipasaun ida nebe maximo hosi comunidade ho boavontade treinamento ba agrikultores kona ba koperativa, saida mak koperativa? Comunidade tenki hatene uluk kona ba Definisaun hosi koperativa. Hosi treinmento sira hanesan mak bele loke comunidade nia hanoin ba oin hodi bele servisu hamutuk. Estabelece assembelya comunitaria nebe composto hosi conselho do suco, chefe suco no acompanhamento hosi ministeiro refere.

Ho acompanhamento nebe mak bebeik iha processo kapasitasaun no treinamento, agricultor organizado liu no hatene oinsa servisu hamutuk hodi hadia hamutuk ekonomia ida sustantabel iha curto praso no bele mos iha longo praso. Hanoin hira ne'e loke ona espaso ba kria kampu de trabalho.

Edukasaun, Saude no Solidaridade Sosial

Iha setor edukasaun, precisa investimento boot maibe precisa mos plano ida ida nebe diak atu nune iha gestaun administrasaun ba financiamento programa estado nia lao tuir plano estrategiku nebe iha. Prioridade iha plano nebe iha, liu-liu oinsa hadia no hasae kualidade edukasaun atu nune bele garante recursu humanu diak iha futuru oin mai. Ho hanoin hirak ne mak mak Eduksaun mos potensial ba kria kampu de trabalho. Ensinu basiku no secundario ita koalia kona ba edukasaun ba labarik tenki hare mos hosi labarik sira nebe "difisiente" precisa politika ida, politika ida nebe sei sai ba lei ida especial no espesifiku kona ba edukasaun ba labarik difisiente sira. Ho politika nebe diak no definisaun statuto edukasaun ba labarik defiesinte iha estado nia okos liu hosi koperasaun intraministerial entre ministeiro edukasaun, saude no solidaridade sosial maka iha neba potencia boot teb tebes hodi kria kampo de trabalho.

Iha area Tourismo, mos hanesan potensia boot tebes hodi bele kria kampu de trabalho, iha area ida ne ita lalika koalia desenvolvi tourismo ho hotel sinco ka dez estrelas, potensia boot ba esplora fatin istoriku sira ne. Precisa politika ida nebe koalia kona ba Tourismo Komunitario esplora potensia sira ne ho objetivo ida ba dala uluk katak loke oportunidade kria kampu de trabalho.

Qestaun recursu humanu? Recursu humanu barak teb tebes sarjana barak barak no joventude sira nebe oras ne sai desemprego hela sira ne mak recursu humano. Iha area sira hanesan precisa politika ida hosi SEPFOPE hodi ba centro treinamento ba area sira hanesan. Diak liu haruka instruktor ida mai Timor do ke haruka Ema timor oan sai ho custu nebe boot ba orcamento estado nebe ikus mai sai dividas ba ministeiro.

Se personalidade ida nebe hetan fiar ba kaer pasta edukasaun, saude, agrikultura no solidaridade sosial mak la consegue hatur politik ida nebe loke espasu ba kria kampo de trabalho hodi fo oportunidade ba ema timor oan hotu-hotu bele hetan servisu no produz ekonomia ida nebe indenpendente mente ida ne hatudu katak "incapacidade" .


Thursday, 15 November 2012

SEPFOPE Loke Sentru Treinamentu Iha Manlala


Tempo semanal-Manatutu, 15/11/2012

MANATUTU-Agora dadaun ne’e Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profesional Emprehu (SEPFOPE) loke liras ba sentru treinamentu iha suku Malala. Hodi nune’e bele hasae sira nia kapasidade no konesementu. Ne’e duni, SEPFOPE aprova proposta ne’ebé sira hodi hetan ho orsamentu hamutuk $ 11 mill atu halo sentru konstrusaun fatin sentru treinamentu kona ba agrikukultura no karpinteria.

Kuandu planu di’ak, bainhira uma ne’e remata loke mós sentru kona ba au no rotan ninian. Tan ne’e, SEPFOPE mai hamutuk ho komunidade suku Manlala hodi halo lansamentu primeira pedra atu kontinua halo konstrusaun mebel ninian, dehan Ilidio Ximenes da Costa ba jornalista sira iha loron 11/11 iha  suku Manlala.

“Sentru treinamentu ida ne’e Governu ajuda orsamentu no material. Maibé,  tuir hare fatin ida ne’e iha duni potensial tebes. Tanba ne’e, SEPFOPE promote ba komunidade katak kuandu sira hala’o didi’ak, ba oin sei tau benkel atu atende transporte ne’ebé ba mai Manatutu, Natarbora, Laklubar no Soibada.

Kuandu konstrusaun di’ak signifika naroman sei mosu. Maibé, se karik uza sentru la di’ak nakokun sei mosu ba sira. Tanba ne’e, SePFOPE husu ba autoridade lokal no Administradór Sub-Distritu no joven sira  tenke tau matan.

Tanba, sira nia kontribuisaun hatudu katak hakarak duni atu halo dezenvolvimentu iha sira nia suku laran. Maibé, esperitu ne’ebé iha autoridade  mak fo autorizasaun ba joven sira tanba la’ós ba SEPFOPE.
Iha fatin hanesan koordenador Costantino Cardoso hateten ba jornalista sira katak,  Sentru ne’ebé atu halo konstrusaun ne’e ninia luan metru 6 no naruk metrtu 9. Sentru treinamentu refere ho naran nia SOLBAR signifika katak, Soibada, Lakluta no Bariki.

Bainhira remata tiha konstrusaun fatin sentru ne’e, juventude sira bele tuir treinamentu hodi bele aprende no hasae sira nia konesimentu iha area rua Agrikultura no karpinteriu. Tanba, iha fatin ida ne’e sai sentru ba juventude sira.

Aleinde ne’e Sefi Suku Manlala Antonio da Costa  hateten, SEPFOPE halo lansamentu primeiru ba fatin sentru treinamentu ba komunidade hodi fiar katak bele loke sentru iha area ida ne’e. Tanba ida ne’e sei fó benefisiu ba joven sira Dau-Loroc.

Ne’e duni, sira sempre fó sai informasaun ba juventude sira bele hatene. Tanba, durante ne’e foin sae sira balun hetan no balun seidauk hetan. Maibé, konstrusaun termina depende ba implementasaun sentru ida ne’e bainhirta remata joven sira bele partisipa.(**)

Saturday, 10 November 2012

SEPFOPE Kontinua Buka Dalan Ba Joven Tuir Formasaun


Tempo Semanal - Dili, 10/11/2012

Haruka Juventude sai ba Rai Li'ur Bazeia Ba Merkadu Ne’ebé Husu Liu Husi Formasaun”

SEKRETARIU-Estadu Polítika Formasaun Profisionál Empregu (SEPFOPE) Elidio Ximenes da Costa halo enkontru ho Embaixadór Cina ko'alia kona ba fó formasaun ba juventude Timor-Leste ( TL)

Ne’e hanesan pasu ida ne'ebé SEPFOPE atu bele loke oportunidade ba joven foin sai sira bele hasai liu tan koñesimentu kona ba área Turizmu no mekániku.

“Haruka juventude sira sai bazeia ba merkadu ne’ebé husu liu husi formasaun. Ita bele fó, maibé bazeia ba realidade ne’ebé mak iha. Bainhira sira ba mai fali tenke servisu iha área ne’ebé sira tuir kursu” dehan SEPFOP Elidio ba jornalista sira loron tersa-feira (6/11) iha kaikoli Dili.

Elidio hatutan, iha enkontru ne’e, sira ko'alia mós kona ba Agrikultura no Hortikultura. Tanba, Cina presiza Sasan ne’ebé mak atu halo esportasaun ba Cina hanesan ai manas ai leten no ai lia.
Ne’e duni, presiza ba hare iha sira nia rai no halo estudu oinsá mak kuda. Agora daudauk husi parte SEPFOPE sei servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura hodi hare potensiál saida mak bele produs ai manas ai leten no ai lia Cina bele sosa.

Entaun, presiza rai no ema. Ne’e duni, SEPFOPE sei  haruka joven sira sai ba li'ur hodi aprende buat ruma. Bainhira fila hikas mai halo servisu iha baze hodi bele responde nesesidade merkadu ninian.

Tanba ne’e, SEPFOPE sei prepara proposta ba iha Ministériu refere atu haruka joven sira sai hodi tuir formasaun. Kada área ida-idak ema na'in rua nulu (20) atu nune’e fila mai TL  fatin servisu ba sira iha.

Tuir Cina ninia motorizasaun iha TL katak, infraestrutura hanesan dalan, bee, akomodasaun otel sira ne’e la tuir sira ninia estandar. Ne’e duni, presiza atu hadi'a la’ós SEPFOPE de’it. Maibé, Ministériu Turizmu, Obras Públika no Ministériu sira ne’ebé relevante.
Tanba, setór produtivu ida mak Turizmu, Agrikultura, Peskas no Pekuária. Iha setór hirak ne’e, mak sei redús númeru dezempregu no bele loke kampu servisu. (**)

Saturday, 8 September 2012

TL ho Australia Koko Hamenus Deszempregu


Tempo Semanal-Dili, 07/09/2012
TL nia SEFOPE, Ilidio Ximenes hateke hela ba
 embaixador Australia Miles Armytage nebe ko'alia
 iha press conferencia  (07/09) iha salaun SEFOPE Dili

Governu salin osan wain ona maibe deszempregu aumenta bba beibeik tan ba mos turista sira barak maka hetan servisu iha nasaun ne’e. Maibe SEFOPE ho Australia koko kaer liman atu hametin liu tan kapacidade Timor oan hodi bele hetan servisu nune’e hodi hamenus deszempregu iha nasaun ne’e.

Governu Timor Leste liu husi SEFOPE no Governu Australia liu husi ninia embaixador Miles Armitage hala’o hikas enkontru (07/09) hodi ko’alia kona ba apoiu husi Governu kanguru ne’ebe hodi redus numeru dezempregu iha Timor Leste. “Ami ohin ko’alia kona ba akordu ne’ebe Ausaid halo ho SEFOPE,” dehan secretariu do Estadu Formasaun Profesional no Empregu iha V Governu Konstitusional Ilidio Ximenes.

Iha fatin hanesan sekretariu Estadu Ximenes rekuinse katak presiza kontinua liu tan formasaun no treinamentu ba buka servisu na’in. Nia haktuir katak daudaun ne’e iha jovens balun servisu ona iha Australia.

“Iha ita nia trabaliador na’in sanolu resin rua servisu ona iha Australia no sira hahalok di’ak tebes,” Ximenes dehan.

Tuir dadus ne’ebe iha ema Timor oan ho idade produktivu entre tinan 15 to’o tihan haat nolu resin sia mais ou menus iha 262,000 no sira ne’ebe hetan ona servisu maske temporariu hamutuk mais ou menus iha 252,000. Nune’e iha ema rihun sanolu mak la hetan servisu liu kedan.

Numeru idade produtivu ne’ebe aumenta ba beibeik ne’e sai ameasa bo’ot id aba estabilidade nune’e nasaun vijinus Australia mos aijuda atu hamenus liu husi kooperasaun ho SEFOPE. Tuir Embaixador Armytage katak Australia sei iha komitmentu atu aijuda liu programa mak estabelicidu ona.

Servisu nain Xines nain rua kee hela rai ba kanu
Lider iha nasaun ne’e preokupa tebes ho problema deszempregu ne’ebe nasaun ne’e hasoru tan b abele sai factor importante ba dezestabilizasaun iha nasaun ne’e. Hanesan mosu iha komprimisu kampania dala tolu ne’ebe hala’o iha tinan ne’e parte maioria hatudu sira nia preokupasaun.

Maske tuir data orsamentu mak TS asesu hatudu katak hahu husi Agusto 2007 to’o fulan Juniu 2012 IV Governu konstitusional salin ona Dollar liu bilaun tolu maibe Dezempregu mos sei aumenta ba beibeik. Orsamentu ho total maio ou menus US$3, 545,039,929 ne’ebe gasta iha 2007 ate 2012 ne’e ninia rezultadu hatudu bu’at di’ak balun no a’at mos barak.

Karik orsamentu ne’e maka gasta halo didiak no governu hatuur politika ida ne’ebe furak maka Timor oan sira barak mos sei la halerik buka servisu. Maibe problema bo’ot ida maka sei iha turista barak maka halo servisu iha nasaun ne’e. Iha ema sidadaun husi estranjeiru barak mak mai fali sai pedreru, karpinteiru wainhira Timor oan sira la’o leva besi no dudu karosa liu husi dalan ninin.

“Ha’u hanoin ita mos tenke aprende tan ba hanesan tukang batu ida dala barak ami mos iha frakeza duni. Ami ladun hatudu ami nia kualidade de servisu no badinas maka patraun sira buka maka xines, indonesiu ho philipina sira,” dehan abrao Simoes sidadaun ida hela Dili.

Nia sujere atu Governu loke formasaun ida ne’ebe adekuada no kualidade la’os treina hotu tiha timor oan sei nafatin deszempregu.

“Ha’u hein katak Governu ka parte kompetente atu hatuur lei no ezekuta lei ho didiak atu bele asegura Timor oan sira ninia direitu no dever. Se la’e Governu mak loke dalan ba ema seluk mai halo fali servisu ne’ebe Timor oan rasik bele halo I Timor oan ba husu servisu ba kompania sira hetan maka ema liur de’it,” nia husu kahor ho lamentasaun.

Iha fatin ketak ida Armelinda de amaral hela iha parte komoro ba jornal aceita ho lamentasaun husi joven simoes hodi dehan,”iha razaun, tan ba iha restaurant, bar, hoteis no fatin barak mak ha’u haree ne’e, se iha servisu fatin barak mak ninia nain ema sidadaun Indonesia maka servisdores sira mos mai husi Indonesia. Nune’e mos kompania sira ne’ebe maka manan barak liu projeitu husi governu Timor Leste mos fasilita liu ema sidadaun estranjeiru husi nasionalidade hanesan ho kompania sira ne’e ninia nain tan ba karik governu seidauk hatuur lei ruma hodi regula ou lei maka sei dada naruk hanesan boraixa nune’e husi Timor oan habai aan iha loron laran buka servisu.”

Parte autoridade sira dala barak halo sensasi deit no ceremonial deit maibe husi kotuk sai fali fasilitador ba lala’ok kontra lei nian. Tuir observasaun iha semanara ruma kotuk jornalista Tempo Semanal hetan autoridade ba to’o iha ema estranjeiru balun ninian fatin hodi aijuda rekola passaporte ne’ebe vistu mate ona hodi ba extende. Ema estranjeiru sira ne’e servisu iha fatin balun iha Dili laran.