Showing posts with label Governu. Show all posts
Showing posts with label Governu. Show all posts

Thursday, 3 January 2013

Problema redus Desemprego depende ba politika governu nian.

BY TAMALAKA AQUITA

Kuran vontade politika di'ak husi SEPFOPE atu kombate ema estranjeirus mai buka haknauk servisu ne'ebe Timor oan mos bele hal'ao hodi hariku nasaun ne'e ho numeru dezemprego bo'ot no servisu nain Timor oan mos dala ruma manda fali patraun entaun ema gosta liu foo servisu ba ema husi Indonesia, Xina, Filipina, vietname no thailandes sira. Se los maka tenke haia situasaun ne'e?
Koalia kona ba desemprego nebe ohin loron aumenta ba bebeik sai preokupasaun boot componentes hotu-hotu iha nasaun ida ne'e. Tamba desemprego nebe ohin sae maka'as ne'e nia impacto bo'ot teb-tebes ba siguranca.

Ita rona argumento barak kona ba oinsa atu reduz desemprego, tanto hosi politiku sira no mos sociadade civil sira. Hosi politiku sira hateten katak precisa stabilidade politik no siguranca nebe diak para bele dada investor sira tama hodi loke kampo de trabalho, ida ne'e solusaun ida. Maibe politiku sira nebe koalia ida ne'e haluha tiha katak ita nia sektor private meting didiak. solusaun seluk hosi sociadade civil mak oinsa governu kontinua suporta grupo koperativa barak-barak ajuda kria kampo de trabalho. Ita la hatene koperativa ne se inisiativa comunidade sira ida governu precisa tau atensaun makaas no encoraja comunidade sira ho kapasitasaun conhecimento gestaun atu nune sira bele gere hamutuk ajudos nebe mai hosi governu hodi bele lao ba oin to rohan laek. se inisiativa hosi ONG lokal sira atu nune fundus nebe mai hosi governu liu hosi ONG lokal sira labele sai hanesan dadus ba budget ONG nian monitorisasaun intensivo hosi ministeiro refere hodi liu hosi ONG lokal bele fo kapasitasaun nebe diak ba comunidade sira nebe mak hari Koperativa.

Politiku sira no sociadade civil bele argumenta maibe buat hotu-hotu fila fali ba "kemauan politik dan kebesaran hati seseorang yang dipercaya untuk menjabat sebagai Menteri dan Sekretaris Negara". Tamba sa hakerek nain hateten hanesan ne'e? Tamba wainhira confiansa ne'e fo'o ba ema politiku ida atu servi nasaun ne'e tamba fiar katak politiku nebe hetan fiar bele hamutuk resolve problema nasaun nian nebe estado hasoru.

Simu konfiansa ida ne'e ho fiar a'an katak tempo to'o hau atu halo buat ruma ba Rai doben ho povo ida ne'e. Karik tinan lima ne'e hotu ema sei la dihan hau naok ten han estado nia osan saugati deit.

Iha potensi bo'ot teb-tebes iha ministeiro ida-ida para atu bele loke espasu hodi kria kampo de trabalho hodi bele fo'o oportunidade hanesan ba ema Timor Oan hotu-hotu bele servisu. Tamba atu reduz desemprego nebe ohin loron sae maka'as los ne'e depende ba politika governu nian liu-liu politiku sira nebe hetan fiar kaer knar hanesan Ministro no Sekretario Estado.

Tamba sa ita hateten iha potensi bo'ot teb-tebes? tamba ita nia sistem ekonomia adopta setor 3 ; setor publik, setor privado no setor agrikultura ka kooperativa. Por exemplo Ministeiro Agricultura, Infrastrutura, Edukasaun, Saude, Desporto, Tourismo.

Agrikultura no Pesca

Ita hotu hatene katak procento bo'ot liu mak ema sira nebe laiha rai, estado iha rai luan barak. saida mak ita precisa, oinsa kria sistema ida hodi bele fo'o vantagen ba agricultores iha Timor-Leste ne'e iha to'os, iha natar, iha plantasaun cafe tamba rai luan barak partensi ba estado nian.
Hanesan ema politiku nebe hetan fiar hodi kaer Ministeiro ida, oinsa atu gere ministeiro hodi bele reduz desempegro no fo receitas ba nasaun liu hosi politika nebe ministro ida hatur iha governasaun ida nia laran. Se tuir planu governu nian katak sei fo preoridade ba sektor agricultura atu nune povo hetan benifisio hosi rai nebe sira iha. Agora oinsa politik ministro agrikultura nia hodi koresponde ho situacao actual nebe povo agrikultur rasik hasoru?

Precisa kria mekanismo ida ho sistema sentralizado iha nivel Suco. Sistema sentralizado ida ne'e ho objectivo ida oinsa funsionamento poder lokal nebe iha Chefe Suco nia liman nebe tenki sai duni processo administrativo ida mais kiik koan iha governu lokal. Ho ida ne'e mak Authoridade lokal bele partisipa activo iha processo desemvolvimento ekonomi povo nian.

Tamba sa tenki autoridade lokal? Chefe Suco no Conselho do Suco mak administra aktividade produsaun agricola suprevisiona direitamente hosi diresaun servisu Ministeiro Agrikultura. Tamba autoridade lokal mak sei identifika dados hotu-hotu kona ba komunidade sira nia to'os ka Natar ka plantasaun Cafe ka Nu'u no potencia saida deit sai hanesan referencia ba Ministeiro nebe refere, hodi halo politika tuir kondisaun real nebe povo hasoru.

Ho partisipasaun activo hosi authorirade lokal sira ajuda ministeiro refere, politika ida ne'e loke ona espasu ba hodi kria campo de trabalho nivel Suco. Suco nebe mak iha potensi bo'ot ba produsaun Haree ho Batar, trator ho maquina dulas haree ka batar concentra hotu iha sede suco, operado ka Maquinista ho Mekaniku estado mak rekruta. Estado tau osan no halo rekrutamento ba tekniku.

Atu bele iha partisipasaun ida nebe maximo hosi comunidade ho boavontade treinamento ba agrikultores kona ba koperativa, saida mak koperativa? Comunidade tenki hatene uluk kona ba Definisaun hosi koperativa. Hosi treinmento sira hanesan mak bele loke comunidade nia hanoin ba oin hodi bele servisu hamutuk. Estabelece assembelya comunitaria nebe composto hosi conselho do suco, chefe suco no acompanhamento hosi ministeiro refere.

Ho acompanhamento nebe mak bebeik iha processo kapasitasaun no treinamento, agricultor organizado liu no hatene oinsa servisu hamutuk hodi hadia hamutuk ekonomia ida sustantabel iha curto praso no bele mos iha longo praso. Hanoin hira ne'e loke ona espaso ba kria kampu de trabalho.

Edukasaun, Saude no Solidaridade Sosial

Iha setor edukasaun, precisa investimento boot maibe precisa mos plano ida ida nebe diak atu nune iha gestaun administrasaun ba financiamento programa estado nia lao tuir plano estrategiku nebe iha. Prioridade iha plano nebe iha, liu-liu oinsa hadia no hasae kualidade edukasaun atu nune bele garante recursu humanu diak iha futuru oin mai. Ho hanoin hirak ne mak mak Eduksaun mos potensial ba kria kampu de trabalho. Ensinu basiku no secundario ita koalia kona ba edukasaun ba labarik tenki hare mos hosi labarik sira nebe "difisiente" precisa politika ida, politika ida nebe sei sai ba lei ida especial no espesifiku kona ba edukasaun ba labarik difisiente sira. Ho politika nebe diak no definisaun statuto edukasaun ba labarik defiesinte iha estado nia okos liu hosi koperasaun intraministerial entre ministeiro edukasaun, saude no solidaridade sosial maka iha neba potencia boot teb tebes hodi kria kampo de trabalho.

Iha area Tourismo, mos hanesan potensia boot tebes hodi bele kria kampu de trabalho, iha area ida ne ita lalika koalia desenvolvi tourismo ho hotel sinco ka dez estrelas, potensia boot ba esplora fatin istoriku sira ne. Precisa politika ida nebe koalia kona ba Tourismo Komunitario esplora potensia sira ne ho objetivo ida ba dala uluk katak loke oportunidade kria kampu de trabalho.

Qestaun recursu humanu? Recursu humanu barak teb tebes sarjana barak barak no joventude sira nebe oras ne sai desemprego hela sira ne mak recursu humano. Iha area sira hanesan precisa politika ida hosi SEPFOPE hodi ba centro treinamento ba area sira hanesan. Diak liu haruka instruktor ida mai Timor do ke haruka Ema timor oan sai ho custu nebe boot ba orcamento estado nebe ikus mai sai dividas ba ministeiro.

Se personalidade ida nebe hetan fiar ba kaer pasta edukasaun, saude, agrikultura no solidaridade sosial mak la consegue hatur politik ida nebe loke espasu ba kria kampo de trabalho hodi fo oportunidade ba ema timor oan hotu-hotu bele hetan servisu no produz ekonomia ida nebe indenpendente mente ida ne hatudu katak "incapacidade" .


Sunday, 16 December 2012

TANSA ALOKASAUN ORSAMENTO GERAL ESTADO BA MINISTERIU DA SAÚDE KADA TINAN TUN??


Husi: Santana Martins
Prosesu dezenvolvimentu la’o ema barak rekuñese no Governo dala balu tau prioridades ba iha area balu. Iha tinan 2013 hanesan notisias balu fo sai governo sei investe makas iha area PNTL. Nune’e governo karik bele mos deminui orsamentu iha ministerio sira seluk, hanesan ita hatene karik ita hotu seidauk hatene ema barak koalia no hatete area edukasaun no saude tenki sai prioridade ba nasaun ida ne’e aspektu rua ne mak nudar kondisaun real ne’ebe povu sente direita. Maibe saida mak akontese ba iha ministeriu da saude ne'ebe ema hotu iha esperansa atu bele hetan asesu ba assistensia saude ne'e karik ita nia mehi deit. Tan kada tinan alokasaun orsamentu geral do estado ba iha Ministériu da saúde tun no tun bebeik, lahatene tamba sa? Maibe mosu duvidas ida mai hakerek nain nune’e:
1.       Karik performance servisu mak ladiak?
2.       Karik Ezekusaun orsamentu mak lahotu?
3.       Karik prioridades ba area saúde ne’ebe gratuita bele hamosu milagre ne’ebe la presisa orsamentu.
Tamba ne'e mak husu ita labele habosok malu bebeik tamba ita koalia dala barak no koalia bebeik dehan prioridades dezenvolvimentu iha area saude ne'e presisa tebes, maibe kada tinan orsamento tun bebeik. iha inisiu restaurasaun independensia orsamento liu husi 10% husi orsamento geral de estadu (OGE) maibe realidade kada tinan tun bebeik, iha tinan ikus OGE 2012, 3%  liu no pakote fiskal ne’ebe entrega mai MdS ba 2013 2.7% ida ne hare katak  OGE tun bebeik. Oinsa mak ita bele responde nesesidades povu nia ne’ebe presisa asistensia saude, nebe presisa tebes aimoruk, ekipamentus mediku, consumaveis, no mos konstrusaun ba fasildades e manutensaun. Esperiensia Nasaun barak iha Mundu sira aloka orsamentu geral de Estadu ba iha Ministériu da Saúde normalmente entre 10 até 15 % husi total OGE kada tinan no la deminui. Ida nemós OGE ne’ebe mak fo sei iha feedcbak Income husi komunidade ne’ebe hetan assistensia katak ema ne’ebe hetan tratamentu sei selu. Maibe kazu iha Timor Leste nasaun foun no esperiensia foun e iha ona garantia konstituisaun katak assistensia saúde ne’ebe fo bá komunidade tenki  gratuita. Atu garantia assistensia gratuita Estado tenki estabiliza ba montante orsamentu ne’ebe sufisiente husi OGE kada tinan, nune’e gastos ne’ebe Ministériu da Saúde atu gastas ba tinan ida nian bele sufisiente.
Ho situasaun ne’ebe mensiona iha leten Estado komesa husi Presidente da Republika ba Parlamentu Nasional, Governo tenki iha mos politika ida ne’ebe lós hodi garantia alokasaun orsamento ba Ministeriu da saude ne’ebe fo assistensia saúde Gratuita ba povu Timor-leste. Se orgaun soberano sira laiha politika ida ne’ebe mak diak ba OGE ba iha Ministeriu da saúde maka bele iha indikasaun diskrimanitivu maka hanesan tuir mai ne’e :
a.       Bainhira Orgaun soberano sira moras, Ministeriu da Saúde tenki preukupa hodi nune’e halo kedas evakuasaun ba iha Hospital sira iha estrangeiros ne’ebe iha fasilidade kompletu ho nia kustu bo’ot tebes e prosesu ida ne’e lais tebes kompara ho ema bai-bain ida atu halo evakuasaun ba estrangeiro
b.      Bainhira ema bai-bain/komunidade ida hetan moras no laiha indikasaun atu halo referensia ba estrangeiro, mesmu aimoruk laiha mos tenki nafatin halo internamento iha Hospital sira Timor-leste hodi bele rekopera neneik tan deit aimoruk ne’ebe laiha, tan stock out nia porsentazen bo’ot kada fulan no kada tinan nungka iha solusaun no hanoin diak atu resolve stock out aimoruk sira iha Hospital li-liu Hospital Nasional Guido Valadares ne’ebe iha nia varias espesialidades. 
c.       Iha mos ema bai-bain/komunidade ne’ebe hetan autorizasaun hodi halo referral ba estrangeiro tamba falta de fasilidades bele mos halo prosesu to’o  fulan ba fulan até karik balu to’o aleza no karik lakon vida mos seidauk hetan evakuasaun.
Tamba ne’e mak kestaun ne’ebe temi iha parte a iha leten, bele mós halo autoridades sira haluha tiha nessesidades alokasaun orsamento ne’ebe diak ba iha parte ne’ebe sensible tebes hodi fo assistensia direita ba iha Komunidade. Ba futuru tinan 2013 karik Ministeriu da saude mos sei hetan difikuldade ho razaun katak alokasaun OGE ne’ebe tun bebeik.
Tamba ne'e maka bainhira ema barak koalia konaba tranferensia moras ba rai liur atu deminui maibe ne ita sei la konsegue tamba ho razaun katak
1.       Bainhira atu deminui maka alokasaun orsamento ba sosa aimoruk tenki sufisiente, nomós alokasaun orsamento por item especialidades tenki iha
2.       Alokasaun orsamentu ba iha konsumaveis hodi sosa material konsumaveis sira mos tenki suficiente, tamba ho razaun katak buat hotu ne’ebe uza ba pasiente gratuita ho nune’e ita sei sosa deit no uza maibe laiha balansu income nian.
3.       Alokasaun orsamento ba iha capital minor laiha tamba ne’e preujudika hodi la halo kompras ba iha equipamentus nebe lolos kada tinan ita tenki sosa nune bele uza fo atendiemnu ba pasiente sira. maibe ita hotu laprioriza ikus mai ita rasik mak  kestiona konaba atendimentu. tamba ne’e semak atu garante sustabilidade, maka ema hotu tenki iha sensibilidade ba alokasaun orsamento estado ba equipamentus refere.
4.       Alokasaun orsamento hodi estabelese parte ne’ebe indikadu hodi halo transferensia moras ba rai liur mos karik laiha, hanesan Oncologia, patologia anatomi. Neurologia nomós especiliadades seluk ne’ebe indikadu transferensia sei ás. Iha kazu balu ne’ebe Médiku espesialista sira iha maibe laiha equipamentus médiku nomós ekipamentus apoio diagnóstiku.
5.       Standarizasaun Guia de Tratamentu seidauk responde ba espesialidades ne’ebe mak iha, tamba ne’e resulta kompras aimoruk la responde ba iha tratamentu nivel mediku especialidades sira nian. Nune’e resulta kompras urgensia sei nafatin iha hodi bele atende pasiente tuir tratamentu nivel médiku espesialidades sira nian nomós sub especialidades.
Aspektu assistensia da saúde ne’ebe fo ba komunidade alien de aspektu rekursus materiais hirak ne’ebe temi ona leten no kestaun alokasaun orsamento ne’ebe aloka hodi bele responde ba nesesidades. Aspektu Rekursus humanus mós sai hanesan fátor determinan ida ne’ebe garanti asssitensia  da Saúde. Aspektu rekursus Humanus ne’ebe diak mak sei garantia konaba kualidade de assisstensia. Tamba dezenvolvimentu area ida ne’e mos presisa la’o nafatin tuir prioridades ba dezenvolvimentu rekursus humanus ministeriu da saúde.
1.       Prioridades ba area especializasaun kategoria mediku nian maka haré ba area especialidades ne’ebe agora dadauk seidauk iha.
2.       Prioridades ba area enfermajem maka hanesan hasa’e nivel edukasaun husi SPK(nivel secundario) ba iha Minimu DIII Enfermajem karik possible hasai ba nivel lisensiatura enfermajem no hasai mos espesialidades tamba assistensia  ne’ebe fo ba komunidade durante 24 horas maka enfermeiros sira.  Maibe durante ne’e prioridades politika rekursus humanus durante 2002 ate 2007 ladun responde situasaun ida ne’e, no preukupa liu haruka Funsionariu sira ba hasai licensiadu Saude publika no pior liu tan sira ne’ebe tur iha gestaun no Administrasaun maka aproveita uluk. Ikus mai sira ne’ebe formandu iha area saude publika mesmu lisensiadu saude publika maibe nia lavale ba iha Assistensia ospitalar nian ne’ebe fo assistensia direita ba Komunidade ne’ebe moras, sira Nafatin uza modal enfermeiro basiku(SPK) iha servisu Hospitalar nian. Formasaun saude publika halai liu ba area prevensaun no promosaun saude no la’os kurativu. Sa tán iha tinan ikus Hospital Nacional Guido Valadares ne’ebe sai deit sai fatin tratamentu e kurativo maibe mós  hanesan sentru de Formasaun e Peskiza, iha opurtunidade atu bele simu estudante DIII enfermajem UNTL no Instituto de Siensia da Saude(agora INS) maibé kondisaun rekursus humanus enfermajem ne’ebe mak iha maioria iha Hospital Nasional Guido Valadares  90 % ho Nivel enfermeiro basiku ka Nivel edukasaun SPK(Nivel Sekundario) oinsa mak atu sai instructor ba iha Estudante Nivel DIII enfermajem.
Tamba ne’e mak konsidera ba oin ministeriu da saúde labele komete fila fali sala ida hanesan ne’e, prioritiza tiha interese pribada hodi desenvolve an uluk iha area Saude publika maibe interese kommun ida ne’ebe iha area enfermajem ne’ebe fo assistensia direita ba Komunidade sai hanesan prioridades sekundario ka terseiro ba iha ministeriu da saude. Hein katak ho lideransa foun iha ministeriu da Saude agora bele prioritiza area espesialidades duke area saúde publika
3.       Area parteiras, rekursus humanus ba parteiras nudar xave importante hodi hatun taxa mortalidades inan ho oan. Numeru parteiras sei limitadu tebes nune’e politika ministeriu da saude hodi kontratu ho parteiras husi estranjeiros. Tamba alien politika aumenta numeru de parteiras tenki mos hasai nivel edukasaun parteiras sira nian hodi nune’e bele assistensia diak ba iha Inan ho ona sira.
4.       Area espesialidades seluk ne’ebe sai hanesan ignorasaun durante némak hanesan Enfermeiros dentista,bainhira pessoal sira ne’e  mak ho númeru limitadu, bainhira sira apoio bolsu estudo hodi hasa’e sira nia kapasidade ka nivel edukasaun no ikus mai sira sei tun direita hodi fo atendimentu ba komunidade ne’ebe sofre nehan maibe Ministeriu ejije ba sira hodi halo deklarasaun selu rasik durante sira formasaun la estudo. Ida ne’e mak sai hanesan diskriminasaun ba pessoal saude sira. Entertantu sira ne’ebe hasai lisensiadu saude publika goza ho bolsu estudo. Ita lahatene prioridades ba area estomatologia oras ne’e to’o iha ne’ebe.  politika saúde ba dezenvolvimentu rekursus humanus iha area especialidade estomatologia maka la’o nune’e bebeik signifika tinan lima(5) oin mai mos area ida ne’e ita sei nafatin hanesan tinan 2002 nian. Ida ne’e hau fiar bele akontese. Maibe se karik apartir 2012 politika governo mak bele mos konsidera aspektu hanesan mak ita se bele iha mudansa tinan 5 oin mai.
5.      Dezenvolvimentu rekursus humanus iha area nutrisaun, ita hotu hatene no rona katak malnutrisaun iha ita nia rai porsentazem sei ás, numeru kazu diabetes mellitus, kurasaun no seluk tan. Presisa tebes programa apoio husi dietetika no nutrisaun. Ita presisa tebes sira nia knár hodi bele fo apoio konsultasaun ba komunidade  ne’ebe la’os sofre deit malnutrisaun maibe sira ne’ebe sofre moras hanesan temi iha leten hodi bele disiplina konsume hahán tuir dietetika ka standarizasaun ka menu  ne’ebe maka iha no mós oinsa halo prevensaun dietetika.
6.      Rekursus humanus sira seluk ne’ebe mak presisa fo assistensia mos maka hanesan
Area Fisioterapia, Radiologia, Laboratorium, farmacia, area hirak ne’e nudar fátor determinante ba prosesu tratamentu hotu ba pasiente sira. Area hirak ne’e mak atu fo apoio ba diagnóstiku moras nian, bainhira seidauk iha apoio diagnostiku ne’ebe suficiente maka prosesu indikasaun ba tratamentu mós la bele garante. Tamba ne’e mak desenvolvimentu rekursus humanus iha area apoio tekniku mos importante, ida mós ne’e hodi garante konaba redusaun referral moras ba rai liur. Iha ekipamentus ne’ebe kompletu presisa mós pessoal ne’ebe sufisiente hodi bele halo operasaun ba makina hirak ne’e.
Razaun desenvolvimentu rekursus humanus iha leten sai mós fátor determinante ba garantia kualidade servisu ne’ebe fo iha komunidade sira.
Tamba ne’e autoridade estado tenki iha sensibilidade ba alokasaun orsamento kada tinan maisumenus 10-15% husi alokasaun OGE ba Ministériu da Saúde. Hakerek nain mos rekomenda Parlamentu Nasional atu mós halo fiskalizasaun sériu ba iha Instituisaun da saúde sira hodi nune’e bele hare direita no rona opiniauan hirak ne’ebe pessoal saúde sira apresenta. Hare no rona direita iha baze ne’e nudar argumentu ne’ebe forte. Tamba dala barak kada tinan jestor sira iha baze bele halo Planu Asaun Annual (PAA) ne’ebe apresenta ba Ministériu da Saúde tuir nessesidades real ne’ebe presisa iha baze. Maibe PAA ne’e sai hanesan Planu bai-bain deit tamba mesmu halo planu maibe Pakote Fiskal ne’ebe fo’o husi Ministériu das Finanças Fiksu tiha ona. no ejije jestor sira iha baze hodi halo planu baseia ba Pakote fiscal ne’ebe iha.
Planu dezenvolvmentu Seitor Saude karik sei sai deit hanesan planu tamba oinsa mak atu realize nia implementasaun sekarik OGE ne’ebe aloka mai Ministeriu da saúde tun bebeik. Mehi atu bele deminui númeru referral pasiente ba estrangeiro karik nafatin mehi tamba hanoin atu halo estabelesimentu ba espesialidade ne’ebe presisa apoio ba dezenvolvimentu rekursus humanus e ekipamentus, karik orsamento lato’o, hanoin oinsa atu iha Ospital diak no fasilidade kompletu. Hanoin atu fo atendimentu tuir konstituisaun katak gratuito, hanoin atu iha kualidade de assistensia, hanoin atu iha sustentabilidade de atendimentu, maibe buat sira ne’e tenki mos iha balansu orsamentu hodi bele sustenta, sa tán buat hotu ne’e gratuito.
Ikus liu hein katak OGE 2013 sei bele iha aumentu bainhira diresaun Ministeriu da saude konsidera PAA husi baze, hodi submete ba komisaun de orsamento no Governo no Parlamentu bele iha apresiasaun bele aprova proposta ne’ebe mak propoin husi baze.
Hakerek Nain :Hela Tasitolu Aldeia Terra Santa,Suco Comoro,Sub Distrito Dom Aleixo Distrito Dili, nudar Koordenador ba Associação dos Enfermeiros Timor Leste Distrito Dili, Estudande Finalista Lisensiadu Dezenvolvimentu Communitario FASPOL UNTL,no hp 77604666;  e-mail; conysika@yahoo.co.id, blogspot;osaubucailacoblogspot.com