Showing posts with label OJE 2011. Show all posts
Showing posts with label OJE 2011. Show all posts

Sunday, 30 October 2011

Orsamentu Jeral Estadu 2012 ha’belit liu tan Malisan Rekursu ba Timor-Leste


Husi La’o Hamutuk;
*Institutu Timor-Leste ba Monitorizasaun no Analiza Desenvolvimentu

Dadauk ne’e, Governu aprezenta proposta Orsamentu Jeral Estadu 2012 ba Parlamentu Nasional atu aprova hodi gasta durante tinan eleisaun oin mai. Husi ne’e, Governu propoin atu gasta biliaun $1.76 durante 2012, ka aumenta 35% kompara ho 2011. Husi biliaun $1.76 ne’e, biliaun $1.59 sei mai husi Fundu Petroleu. La’o Hamutuk hare katak proposta orsamentu estadu ne’e bele aumenta pobreza ba Timor-Leste iha futuru. Nune’e, iha artigu ne’e, ami sei diskute asuntu sira iha relasaun ho problea sosio-ekonomiku ne’e.
Juvinal Inasio husi Lao Hamutuk hasai
foto ho ninia letratu Saudozu Konis Santana
Timor-Leste no “Malisan Rekursu”

Malisan Rekursu nudar fenomena ida ne’ebe dala barak akontese ba nasaun sira ne’ebe nia ekonomia depende deit ba eksportasaun rekursu naun-renovaveis, hanesan mina-rai, gas, diamanta, osan mean no seluk tan. Kauza  boot husi Malisan ne’e mak, bainhira nasaun sira ne’e labele uza nia riku-soin sira ne’e ba nia povo nia diak, maibe kria fali problema sosial, ekonomia, politika no seluk tan, hanesan pobreza aumenta, korupsaun, funu, ditadura, inflasaun no seluk tan. Nune’e mos, reseitas husi rekursu naun-renovaveis sira ne’e la serteza, tun sae, no rekursu ne’e uza dala ida deit.
Ba kazu Timor-Leste, alokasaun Orsamental Estadu tin-tinan desde 2008 to ohin depende maka’as ba reseitas petroleu, no husik tiha seitor importante sira, hanesan agrikultura, turismu, no negosiu kiik, edukasaun no saude, hodi justifika katak Malisan Rekursu ne’e eziste ona.  Iha Maiu 2011, baihira  UNDP lansa sira nia Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu Nasional , La’o Hamutuk hakerek “Malisan rekursu iha ne’e tiha ona, hatudu nia-an iha sintoma oi-oin, inklui inflasaun (Moras Holanda), depende maka’as ba importasaun, haluha tiha seitor naun-petróleu no fontes rendimentu seluk, iha gastus públiku ne’ebé la efektivu, rumoris kredivel kona ba korupsaun no falha atu halo planu ba tempu naruk.”
Malisan ne’e laos husi Maromak ka forsa supranatural ruma, maibe nudar konsekuensia husi politika ne’ebe hanoin fasil ba situasaun politika no ekonomia rai laran.  Problema sira ne’e bele resolve deit bainhira ho planu ba tempu naruk, iha mekanismu kontrolu no fiskalizasaun ne’ebé di’ak, no halo analiza ne’ebé prudente liu ho determinasaun ne’ebe kuidadu, ho perspetiva no koñesimentu atu tau liu interese jerasaun ohin loron no futuru duke interese politika tempu badak.
Infelizmente, proposta orsamentu estadu 2012 seidauk rekonhese dezafiu sira ne’e, no ami fiar katak ida ne’e sei aumenta tan Malisan Rekursu, belit tiha ba ita nia sosiedade ho maka’as no luan ne’ebé halo malisan ne’e susar liu tan atu halakon.
Inflasaun “Moras Holanda” sintoma husi Malisan Rekursu

Konsekuensia boot husi malisan rekursu mak inflasaun. Tuir relatoriu Diresaun Nasional Estatistika RDTL nian iha Agustu 2011 kona-ba  Consumer Price Index ba iha Rejiaun Dili fo sai katak inflasaun annual  agora iha 13.1%. Governu hateten katak inflasaun sira ne’e akontese basa influensia husi fatores eksternal, hanesan presu sasan iha merkadu internasional no folin dolar Estadus Unidus nian mak tun, maibe ne’e nudar parte balun deit. 
Elementu prinsipal husi inflasaun sira ne’e mak ita nia politika fiskal no produtividade domestiku ne’ebé fraku. Ita nia ekonomia lokal seidauk iha kapasidade hodi absorve alokasaun orsamentu estadu ne’ebe boot tin-tinan, no osan sira ne’ebe mai husi ONU no doadores,  basa sirkulasaun osan boot liu fali ita nia produtividade ekonomia lokal, nune’e mayor parte husi  Orsamentu Estadu tin-tinan ne’e tenke gasta ba importasaun sasan husi rai-liur, nune’e hodi dudu presu sasan ba nesesidade baziku iha rai laran sai karun liu tan. Iha tinan kotuk deit balansiu komersiu Timor-Leste nian hatudu katak ita gasta osan barak liu ba importasaun sasan husi rai-liur duke hetan osan husi eksportasaun. Diresaun Nasional Estatistika fo sai katak iha 2010, ita gasta tokon $289 ba importasaun no hetan deit tokon $17 husi eksportasaun, mayor parte osan sira ne’e mai husi fan kafe.
Ami hare katak, Orsamentu 2012 la kria medida efektivu atu aumenta produtividade domestiku, maibé sei aumenta osan nia sirkulasaun iha merkadu, hodi aumenta tan inflasaun, iha deit 1% husi orsamentu estadu ne’e mak gasta ba seitor agrikultura, ne’ebe mayoria povo sira ne’e moris ba. Povo kiak sira sei sofre liu, liu-liu sira ne’ebe mak moris ho rendimentu ki’ik liu ka laiha servisu permanente, tamba labele sosa sasan nesesidade baziku ba sira nia familia. Inflasaun hamenus kapasidade povo kiak sira atu sosa, nune’e sei aumenta, haluan no halo kle’an tan pobreza iha Timór-Leste. Risku seluk husi inflasaun ne’ebe as mak sei la fo korajem ba ema atu investe iha Timór-Leste, tamba kustu ba traballadores sira mos sei aumenta.
2012 kontinua haluha realidade, gasta nafatin la sustentavel.

Ita nia rekursu petroleu ne’e limitadu teb-tebes kompara ho nasaun sira seluk hanesan Indonezia, Brunei, Australia ka nasaun sira iha Mediu-Oriente. Ita nia kampu minarai, Bayu-Undan, ne’ebe durante tinan hirak ne’e finansia ita nia aktividade estadu no ekonomia rai-laran, sei maran iha 2024, Kampu Kitan ne’ebe foin fo produsaun iha fulan balu liu ba sei maran iha tinan ne’en oin mai. Rezerva husi kampu Kitan ne’e, maizumenus 1% kompara ho Bayu Undan no karik Greater Sunrise ne’e dezenvolve, kampu ne’e sei maran tiha molok 2051, Kampu Kitan no Greater Sunrise sei fo rendimentu menus kompara ho total rendimentu Bayu-Undan.
Tamba ne’e, Lei Fundu Petroleu antisipa hodi tau provizaun katak, labele foti osan liu rendimentu sustentavel bainhira Governu la fo esplikasaun deitalhadu kona-ba nia razaun hodi ba interese tempu naruk Timor-Leste nian, ho objetivu katak rendimentu petroleu ne’e bele benefisia jerasaun ohin loron no jerasaun futuru.
Maibe infelizmente, desde tinan 2008, Governu harahun tiha regras sira ne’e hanesan la vale tiha, hodi gasta osan barak husi riku-soin petroleu tin-tinan liu nivel sustentavel. Tinan 2012, nivel Rendimentu Sustentavel Estimativa (RSE) 3% husi Fundu Petroleu ne’ebe Governu estimatiza iha tokon $665. Maibe, orsamentu estadu ba tinan eleisaun ne’e kontinua atu gasta la tuir nivel rendimentu ne’e, hodi foti  7.2% (biliaun $1.59) husi Fundu Petroleu atu kompleta Orsamentu Estadu ba biliaun $1.76.  
Buat interesante seluk ne’ebe publiku no politika husi rai ida ne’e atu tau iha nia konsiderasaun mak, proposta orsamentu 2012 ne’e ilustra hela perigu ne’ebe sei akontese iha tinan balu oin mai. Ministériu Finansa halo hela projeksaun atu foti osan barak tan liu nivel rendimentu sustentavel husi Fundu Petróleu iha 2013 (7.3%) no 2014 (7.7%).
Durante 2014, Governu planeia atu foti tokon $180 liu fali osan husi rendimentu petróleu ne’ebé atu rai iha Fundu, karik ida ne’e mak la’o duni, bele marka ba pasu primeiru ba rohan husi fantasia petróleu Timór-Leste.
Ezemplu projetu bo-boot ne’ebe sei hadalan tan Malisan Rekursu

Ami hare planu ba projetu bo-boot sira iha tinan 2012 nudar sintoma husi nasaun sira ne’ebe mai husi politika atu gasta deit osan, duke halo investimentu ida ne’ebe ekonomiku atu benefisia povo. Iha artigu ida ne’e, ami la hakerek ho deitalladu kona-ba kada projetu ne’e, maibe ami sei fo imajem kona-ba iha ka lae benefisiu husi gastus sira ne’e? Hanesan tuir mai:
·       Projetu eletrisidade Oleo Pezadu

Tinan 2012, Governu hakarak atu gasta tokon $282 ba projetu eletrisidade oleo pezadu ne’ebe durante tinan hirak kotuk ne’e sai prioridade estadu. To’o ohin loron, tuir Portal Transparensia, tokon $443 mak Governu gasta tiha ba projetu ne’e, ne’ebe iha inisiu nia kustu iha deit tokon $390 deit. Karik sira gasta hotu alokasaun ba 2011, iha fin de tinan 2011 provavelmente sei gasta tokon $558. Total kustu tomak ba projeitu sei ba tokon $950 ka liu. Ami dúvida katak gastus boot ba projetu sira ne’e bele dada retornu ba estadu iha futuru, ami fiar katak kustu manutensaun, kombustivel inklui inflasaun iha futuru sei halo estadu atu gasta osan barak tan. Maske konsumidores barak mak sei bele selu, maibe osan sira ne’e la natoo atu fo fila gastus estadu nian ba kustu konstrusaun, inklui kustu operasaun nian.
Projetu Infraestrutura Petroleu Tasi Mane
Orsamentu Estadu 2012 sei aloka tokon $163 ba projetu infraestrutura petróleu kosta sul Tasi Mane, mayor parte husi alokasaun iha tinan ne’e, tokon $100, atu konstrui Supply Base iha Suai ba operasaun petróleu iha tasi laran, ne’ebé nia total kustu projetu iha orsamentu tokon $329 entre 2011 no 2014.
Maibe, ami nafatin dúvida ba retornu potensial husi “investimentu” ida ne’e, ne’ebe dala ruma sei laiha operasaun iha tasi laran atu fo fornesimentu husi Supply Base ne’e. Tamba Bayu-Undan sei fornese husi Australia to’o maran iha 2024, no Kitan-kampu ki’ik ne’ebé foin hahu produsaun-ne’ebé sei maran iha 2016. Dadauk ne’e, laiha kompañia petróleu ida mak planeia atu halo perfurasaun tan ba posu sira besik Tasi Timór besik Timor-Leste, maske konkursu iha tinan oin bele estimula interese foun. Nune’e, presiza iha analiza ba kustu no benefisiu ba prjetu ne’e molok aloka osan hodi nune’e gastus sira ne’e labele saugate deit, hodi fo retornu iha futuru.
·       Projetu Auto-Estrada Beacu-Suai
·        
iha fin de 2010, Governu aloka tokon ida ba kompania Indonezia, PT. Virama Karya atu halo estudu ba dezenhu projetu auto-estrada husi Suai ba Beacu. Ba tinan 2012 Governu aloka tokon $45 ba projetu ne’e. Tuir PT. Virama Karya, kustu total projetu ne’e iha biliaun $1.39, ho tokon $9.2/Km.
Proposta orsamentu 2012 envisiona deit maizumenus metade husi total kustu ne’e. Ami duvida katak projetu auto-estrada ida ne’e sei fo retornu .  Basa, ohin loron, kareta sira ne’ebe la’o iha rute ida ne’e menus kareta 100 kada loron ida.
·       La’o Hamutuk halo asumsaun ne’ebé optimistiku, katak maizumenus iha kareta 1,000 mak halai iha estrada ne’e kada loron. Entaun, kada kareta ida ne’ebe la’o durante auto-estrada ne’e tomak (iha “dua ruas”), sei hetan benefisiu husi subsidiu estadu $156. Ka karik ruas ida deit mak hari’i, Timór-Leste sei subsidia $91 ba kada kareta ida ne’ebé la’o ba estada ne’e tomak. Nune’e ita bele konsidera katak projetu ne’e sei benefisia deit ema riku sira ne’ebe mayoria iha kareta, ajensia estadu no kompania sira.Kompanha Investimentu Timor-Leste (CITL)
Orsamentu 2012 sei aloka tokon $200 nudar osan fini ba Kompañia Investimentu Timór-Leste (CITL)  ne’ebé foin estabelese iha fulan kotuk ho Dekretu-Lei 41/2011. Montante ne’e liu total alokasaun osan ba edukasaun, saúde, no ba Polisiatu haforsa lei no ordem. Governu hateten katak CITL sei “promove oportunidade investimentu dezenvolvimentu no kresimentu riku-soin nasional, lidera projeitu estratejiku importante ho impaktu komersial ne’ebé signifikante.  Governu ekspeta katak CITL ne’e hanesan ho Temasek Holding husi Singapura, Kompanha Investimentu domestiku ne’ebé nia nain husi governu, CITL sei tarjeita aliña seitor investimentu ho nesesidade no retornu no investimentu bazeia ho baze komersial ida ne’ebé maka’as atu aseleira dezenvolvimentu.

Tuir Orsamentu 2012, CITL iha planu atu halo kabela internet iha tasi okos hosi nasaun seluk hodi bele halo Timór-Leste bele “lidera mundial iha asesu internet”, hari uma andar as ba edifisiu, laos apartementu ba komunidade atu hela, hari’i sentru kompras ho kualidade as hodi bele oferese “presu ba kustu ki’ik liu iha rejiaun,” atu atrai turista hosi rai-liur atu sosa sasan iha ne’e.
Ami duvida ho planu CITL ida ne’e, basa la relevante ba Timor-Leste atu sai lider mundial ba asesu internet, hari uma andar sei benefisia deit kompania bo-boot sira, sei kua tiha merkadu komersial real estate, hodi fo subsidiu ba kompañia rai-liur no entidade governu, iha parte seluk hamenus tiha atu atrai  investimentu real estate husi seitor privadu, no planu atu fan sasan ho presu baratu liu iha rejiaun ida ne’e, sei lori Timor-Leste atu lakon tan osan, no fo lukru boot ba ema ka kompania ne’ebe simu ka jere ‘investimentu” ne’e. Oinsa ita bele importa sasan ho presu karun depois fan ho presu baratu hanesan investimentu? Aleinde ne’e, ami konsidera katak projeitu sira hanesan ne’e hatun tiha dezenvolvimentu seitor privadu. Ne’e sintoma husi Malisan Rekursu no bele hamosu korupsaun, kolusaun no nepotismu hanesan iha temou Suharto iha Indonezia.
Projeitu sira hanesan ne’e hatun tiha dezenvolvimentu seitor privadu. Maske investimentu públiku ne’e esensial ba nasaun sira hanesan Timór-Leste, Governu tenke finansia liu ho urjente ba seitorimportante sira ne’ebé benefisia ita nia povo barak, hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, ekoturismu, be’e no saneamentu. Aumenta tan, projetu CITL la refleta nesesidade husi mayoria Timóroan ne’ebé luta atu tau hahan ida iha meja leten. Estudantes sira presiza kadeira, livru, biblioteka no mestre sira molok sira bele hetan vantajem optiku internet nian, no povo presiza hahan saudavel no be’e mos molok sira bele kompras iha mall luxu.

Deve sei halo Malisan Rekursu ne’e belit liu ba ita nia ekonomia

Orsamentu 2012 husu Parlamentu atu aprova gastus tokon $33 ne’ebé impresta husi rai-liur, ba drainaje no saneamentu iha Dili, no ba estrada entre Dili, Liquica, Ermera, Manatuto, Natarbora no Baucau. Ne’e ba primeira-vez iha Timor-Leste nia istoria atu halo imprestimu. No iha planu atu halo imprestimus tan liu tokon $475 iha tinan 2012 to’o 2016.
Maske iha planu ba deve, livru orsamentu 2012 la fo informasaun sufisiente kona-ba imprestimus ne’e. Governu hanoin atu deve tamba funan kiik, maibe deve la’os deit kona-ba gastus, maibé kona-ba atu selu fila fali tusan. Maske ho “funan ki’ik” maibe presiza atu selu fila fali osan inan.
Molok halo deve, ita presiza aprende esperiensia nasaun barak ne’ebe mak ikus mai monu ba malisan rekursu, bainhira uza sira nia rikeza nudar garantia ba imprestimus, no uza osan imprestimus ne’e ho ladiak, dalaruma halo imprestimus ida ne’ebe boot teb-tebes maske sira laiha razaun atu halo imprestimus. Nasaun sira ne’ebe iha esperiensia at husi imprestmus mak hanesan Indonezia, Nigeria, Bolivia, Arjentina, Filipina no nasaun sira seluk tan.
Ita tenke konsiente katak, kreditor sira hatene ona petróleu no gas mak úniku Timór-Leste nia riku-soin ne’ebé bele fasil atu konverte ba osan, no ida ne’e mak halo ita hodi merese halo kreditu tuir sira nia hare. Maibe, bainhira iha tinan 10 oin-mai, no Bayu-Undan besik atu maran, ita nia jerasaun futuru sei luta atu selu fali funan no prinsipal deve husi rendimentu domestiku ne’ebé la serteja, iha klima ekonomia internasional ne’ebé la bele halo prediksaun. Iha faze ne’e, ita labele espekta katak rendimentu naun-petróleu sei bele selu tusan, tamba ne’e Timór-Leste tenke hanoin molok ita haksoit. Deve ohin loron sei hahusar ita atu fokit sai malisan rekursu ne’ebe belit tiha iha ita nia nasaun.
Konkluzaun
Nune’e ba lian ikus, karik ita investe ba iha seitor agrikultura no dezenvolvimentu umanu hanesan edukasaun no saude, no karik ita dezenvolve negosiu kiik sira inklui fabrika kiik ba prosesamentu agrikultura nune’e banhira Bayu Undan maran tiha iha tinan sanulu oin mai, buat sira ne’e bele suporta ita nia ekonomia estadu no povo. Maibe karik ita la hahuu ohin loron, no nafatin tuir politika ne’ebe hatuur iha proposta orsamentu estadu 2012 ne’e, ita nia oan sira sei hasoru difikuldade iha futuru. Make ne’e deit. Obrigado barak.
*Karik hakarak atu hatene liu informasaun sira ne’e, bele vizita www.laohamutuk.org, ka kontaktu juvinal@laohamutuk.org, +670 332-1040.

Friday, 25 February 2011

Mai ita Komprende Orsamentu Jeral Estadu

Husi La’o Hamutuk ba Tempo Semanal, 18 Fev. 2011

Durante semana hirak liu ba, politikus no jornalista sira iha Timor-Leste halo debate ho maka’as kona-ba Orsamentu Estadu nian, ne’ebe Governu hetan tiha ona autorizasaun atu gasta osan ho total biliaun $1.3 iha tinan ida ne’e, ne’ebe boot liu dala rua kompara ho orsamentu original iha 2010. La’o Hamutuk fiar katak fasil atu hamosu konfuzu ho numeru boot no politika partidaria, nune’e duni ami prepara ona grafiku rua atu ajuda le’e nain sira hodi komprende saida mak orsamentu ne’e rasik hateten.

Grafiku sira ne’e, inklui informasaun kona-ba ezekusaun orsamental husi kada Ministeriu, durante 2010, tan ba ami hanoin katak funsaun prinsipal Governu nian laos atu gasta osan deit. Ministru ida bele atinzi ezekusaun 100% bainhira nia nauk ka fakar hotu nia orsamentu. Maibe povo ne’e presiza rezultadu husi Ministeriu sira nia servisu sei nafatin labele aijuda popluasaun atu hetan sira nia direitu. Maibe, numeru sira iha orsamentu la fo informasaun klaru kona-ba servisu lolos ne’ebe halo tiha ona husi orgaun estadu nian no oinsa servidor estadu sira nia servisu ne’e bele hataan ba povo nia nesesidade no nia hakarak. Povo bele hare ida ne’e ho sira nia matan rasik.

Grafika “alokasaun no gastus orsamentu estadu” nian hatudu sai, montante osan ne’ebe aloka ba funsionamentu iha kada Ministeriu iha final 2010 (orsamentu rektifikativu), iha tokon dolar Amerikanu. Kategoria iha parte liman karuk ne’e mak refere ba kada orgaun. Iha parte liman los husi grafika ne’e hatudu Lala’ok atividade ne’ebe boot ka interesante, inklui transferensia publiku husi Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS), komponente boot husi orsamentu Defeza no Seguransa no orsamentu Infraestrutura, seguransa aihan (importasaun fos), PDD, no projeitu eletrisidade oleo pezadu. Barra husi projeitu oleo pezadu no Infraestrutura nian boot teb-tebes kompara ho kategoria sira seluk ne’ebe hare ba kiik, maibe kada kategoria ne’e gasta liu tokon $5.

Kada kategoria, iha barra rua: barra iha liman karuk mak 2010 no barra iha liman los mak 2011.
Kor sira iha barra liman karuk nian hatudu ezekusaun orsamentu 2010. Parte ida ho kor mean ne’e hatudu osan hira mak lolos gasta ona, kor matak ne’e indika obrigasaun (servisu ne’ebe seidauk halao ka seidauk halo pagamentu), no kor mutin ne’e indika osan sira ne’ebe iha ona dotasaun maibe la uza.
Barra iha liman los hatudu orsamentu 2011, no kor sira hatudu osan sira ne’e mai husi parte orsamentu ida ne’e. Parte ho kor azul ho linha vertikal ne’e mak Fundu Konsolidadu ho montante tokon $682, Orsamentu Estadu normal. No parte rua seluk mak Fundu Espesial foun. 

Kor coklat ho linha diagonal reprezenta Fundu Infraestrutura ho montante tokon $599 no kor kinur indika Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu. Maske Ministeriu sira la kontrola Fundu Espesial (maibe Ministru/a Finansa bele muda alokasaun sira ne’e husi tinan ida ba tinan seluk ka husi projeitu ida ba projeitu seluk), dadauk ne’e sira aloka osan ba seitor balun ministeriu ruma nian. Ami tau gastu husi Fundu Espesial hamutuk ho ministeriu relevante, atu hatudu oinsa orsamentu 2011 ne’e aloka ba funsaun. Alokasaun boot husi Fundu Infraestrutura nian maka tokon $477 ba projeitu eletrifikasaun nasional (hatudu ho Ministeriu Infraestrutura), tokon $45 ba programa “MDG-Suco” (Objetivu Dezenvolvimentu Milenium nian ba Suco) atu harii uma ba komunidade lokal (hatudu ho MSS), tokon $19 ba halo estudu kona-ba projeitu Tasi-Mane (hatudu ho SERN), no tokon $8 ba programa komputador FreeBalance (hatudu ho Ministeriu Finansa).

Grafika ida ne’e hatudu oinsa povu nia osan ne’e gasta iha tinan kotuk no oinsa atu gasta iha tinan ida ne’e, atu ilustra povu nia rekursu ne’e atu ba ne’ebe. Ida ne’e klaru katak investimentu iha kapital humanu no kapital produtivu lokal nian, hanesan edukasaun, saude no agrikultura, hetan osan menus duke infraestrutura fiziku no subsidiu sira.

Notas ba grafika “alokasaun no gastus orsamentu”:

·      “Governu tomak” inklui kombustivel ba EDTL no “fundu kontijensi” iha Primeiru Ministru.

·      “Seluk” inklui orgaun tomak no Ministeriu sira ne’ebe aloka osan menus tokon $5 iha 2010
Grafika “Persentajen ezekusaun orsamentu” hatudu wainhira kada orgaun gasta nia osan durante 2010, nudar persentajen ida husi sira nia total dotasaun orsamental. Kada barra reprezenta total montante ne’ebe gasta durante tinan ida; karik sira gasta ona alokasaun tomak, hatudu iha grafiku ne’e bele to 100%. Barra mutin iha okos liu hatudu gastus durante trimestal primeiru (Janeiru too Marsu), barra ho kor kinur ne’e indika gastus durante tinan tolu oin mai, no kor laranja salpikadu (titik-titik) indika gastus durante trimestre terseiru.

 Tamba osan barak mak gasta iha fin do ano, ami fahe trimestre ikus nian ba metade : parte ho linhas diagonal ne’e indika gastus ne’ebe hahu husi 1 Outubru to 12 Novembru, no ho kor mean los ne’e indika gastus hahu 13 Novembru to fin do ano 2010. Linha matak iha barra liman los hatudu (skala liman los nian husi 1-12 hatudu gasta lalais husi orgaun depois 12 Novembru to fin do ano kompara ho gastus iha ne’ebe sira halo iha 2010 molok 12 Novembru.

Grafika ida ne’e bazeia ba dadus husi Ministeriu Finansa. Ami iha duvida katak ministeriu balun bele gasta osan povo nian dala lima lalais liu durante loron Independensia no loron Natal kompara ho gastus ne’ebe sira halo entre Janeiru no Novembru, maibe ami husik ida ne’e ba sira seluk atu deside karik nia rezultadu bele diak, ka numeru sira ne’e mak sala, ka osan ne’e ita fakar deit.

Notas ba grafiku “Persentajen ezekusaun orsamentu”:

Ami laiha dadus ba ezekusaun orsamental ba funsaun sira too12 Novembru ne’ebe hatudu iha liman los, tamba ne’e ami estimatiza katak rasio entre parte primeiru no segundu husi trimetre ikus nian hanesan iha ministeriu ne’ebe relevante.

Barra hirak ne’ebe besik liu ba sorin karuk ne’e hatudu valor konstanta husi gastu ninian. Sa ida maka sei mosu wainhira orgaun do Estadu ida exekuta tomak ninia orsamentu, no gasta nominal osan hanesan iha kada semana, durante tinan ida nia laran.

Thursday, 17 February 2011

Besi Rin Eletricidade Harii Daudaun Ahi mos Mate Nafatin

Tempo Semanal-Dili, 16.02.2011

Governu Timor Leste hahu hatuur infraestrutuka ba Eletricidade maske iha kapital Nasaun ninian ahi eletriciadade loro-loron la falta husi mate.

Maibe bele nota katak IV Governu konstitusional dudu kompania Xinesa ne'ebe kaer projeitu eletricidade hahu harii besi ring ahi eletricidade besik hahu husi Dili ba parte leste besik ona atu tama ba iha Lospalos hahu husi Kamea.

Iha parte seluk nota mos katak liu husi foho lolon parte norte nasaun Timor ninian hahu husi Dili tama ona ba area liquica ninian.

Timor Leste salin Milaun atus resin ba konstrusaun enerjia eletricidade maske dala barak ai rin balun harii ona husi projetu Pakote Referendum ne'ebe habokur kompania balun maibe dala barak komunidade sei tuur nakukun iha sira nia uma iha area rural.

Governu sofre kritika maka'as husi enerjia laek husi eletricidade ate Pm Xanana rasik rekuinese iha konsultasaun Planu dezenvolvimentu Nasional iha same katak iha Sekretariu do Estdau ba AMP (Ahi Mate Permanente).

Infraestrutura nasaun Timor Leste ninian sai hanesan obstakulo boot ida ba Timor Leste atu atrai investidores estranjeiru mai atu kuda sira nia osan hodi reduz netik jovens servisu la'ek.




Iha ema balun admira no balun sei pesimista ho esforsu Governasaun Primeiru Ministru Xanana ninian atu sucesu iha area eletricidade maibe Governu esforsu atu konkretiza sira nia promesa atu eletricidade hahu lakan oras 24 nia laran iha tinan ikus 2011 ninian.

Nune'e duni Governu liu husi Sekretariu do Estadu eletricidade ne'ebe sei mate piska-piska ne'e hahu alista naran veteranus ne'ebe sei kaer projeitu eletricidade ne'ebe ninia orsamentu hatur ona iha OJE 2011. Iha momentu ne'ebe hanesan besi rin ba alta tensaun ahi eletricidade besik atu kopre ona parte norte Timor Leste no sei haleu fali ba parte sul nasaun ninian.

Tuir fontes Governu ninian dehan katak liu husi osan ne'ebe aumenta husi bankada AMP ba OJE 2011 ho montante US$250 miloens ne'e sei uza atu sosa Jeradores foun rua husi Finlandia atu monta iha Hera no beasu. Jeradores rua ne'e sei produz ho total forsa ahi eletricidade liu energia ne'ebe TL presiza.

Bele nota katak Governu hahu uluk ho eletricidade antes tau atensaun fali ba estrada no saneamentu hanesan bee moos. (TS)

Friday, 11 February 2011

PN Aprova Viajen Horat Ba Israel Ho Parlestina Ho Laran Todan, TR Sei Foo Sai Opiniaun Ohin


Tempo Semanal-Dili, 11.02.2011

Parlamentu Nasional (PN) liu husi sesaun extraordinaria (01/02) aprova ona vizita Prezidenti Horta ba Nasaun vizinus desputa Israel ho Palestina no Prezidenti husu Tribunal atu foo sai opinaun kona ba konstitusionalidade ka la'e OJE 2011 liu-liu ba funduz special rua ne'ebe Governu Xanana ninian harii.

Membru Parlamentu Nasional husi Bankada Alianca Maioria Parlamentar hato’o lamentsaun maka’as kona ba vizita Prezidenti da Republika atu halo viajen ba Israel ho Palestina tan ba Orsamentu Jeral do Estadu seidauk aprova.
Deputadu balun husi bankada AMP ne’e la contente ho Prezidenti ne’ebe iha 2007 hetaan apoiu husi sira nia partidu hodi kontra kandidatu Fretilin ninian ne’e. Deputadu sira ne’e dehan vizita ne’e la oportunu tan ba orsamentu do estadu seidauk aprova.

Seluk fali dehan see presidente da Republika maka halo duni Viajen agora no orsamentu do estadu ladauk aprova bele hamosu fali krize.

Prezidenti da Republika rasik hatama ona orsamentu Jeral 2011 ne’e ba Tribunal de Rekursu no husu ona ba parte Lei nain sira atu foo sai sira nia opiniaun iha loron sexta ohin (11/02) antes Prezidenti husik hela Timor Leste iha loron Sabado (12/02).

Bankada Fretilin Lees matan hodi relembra fali Governuho bankada AMP katak durante de deskusaun sira foo hanoin ona tan ba tuir sira nia haree mosu ruprika balun iha OJE 2011 kontra lei orsamental no kontra Lei fundu Petroliferu.

Maibe Bankada AMP hodi politika hanehan tiha lei hodi opozisaun ninian lian deklarasaun sira ne’e katak orsamentu sira ne’e hodi hataan ba nesecidade povu ninian, iha nasaun ne’ebe sempre deklara aan hanesan estadu de direitu no demokratiku ne’e.

“Ha’u hanoin ne’e teatru ida. Espera katak Prezidenti sei aprova OJE antes nia sai,” dehan Maria de Ansuncao estudante husi Universidade ida iha Dili.

Estudante ne’e dehan iha OJE tinan kotuk liu ba PR Horta atu halo vizita ba rai liur dehan ladauk promulga afinal das kontas promulga ona mak dehan ba publiku seidauk. (TS)

Monday, 7 February 2011

Esplikasaun PM Xanana La Konvense, PR Horta Lori OJE 1.3 Biliaun Ba Tribunal Rekursu

Tempo Semanal-Dili, 07.02.2011

Prezidenti Horta Dada Lia hela ho Xanana
Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta, Segunda (7/2), direitamente lori orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ba Tribunal Rekursu hodi haree legalidade kriasaun fundu Infra-estrura no Kapital Umanu, tanba espliaksaun Primeiru Ministru Xanana Gusmão la konvense nia.

“Hau rona esplikasaun mai husi PM diak, maibe hau iha duvida nafatin,” dehan PR Horta iha Palacio Prezidenti Ai-Tarak Laran, Segunda (7/2).

Laos Prezidenti Republika deit, maibe nia asesor mos ladun klaru ho kriasaun fundu Infra-estrutura no capital dezenvolvimentu ba rekursu umanus ninian, ne’eduni xefe do estadu leva 1.3 biloens ne’e ba Tribunal Rekursu nu’udar orgaun independenti hodi desidi tuir lei.  

Lala'ok Prezidenti Horta ne'e hakat uluk ho lalais liu fali partidu Opozisaun ne'ebe antes ne’e liu husi vice prezidenti partidu Fretilin deklara atu leva OJE 2011 ba tribunal deskonfia kontra lei.



Maske nunee, PR Horta rekoñese katak nia apoiu ho programa governu nian tanba ema barak iha nasaun nee sei presiza eletrisidade. Maibe, nia kestiona mak oinsa atu halo kontrolu no monitora atu evita mosu mal jestaun no korrupsaun.

“Nasaun presiza duni, maibe tenki halo tuir metodu nebee  diak atu ita labele gasta osan arbiru,” tenik premeadu nobel da paz nee.

Nunee, Xefi Estadu mos preokupa ho Orsamentu Jeral Estadu tinan nee, tanba alokasaun orsamentu ba edukasuan, saude no agrikultura tuun kompara ho tinan kotuk.



Provizoriamente, Prezidenti Republika seidauk bele promulga OJE tinan fiskal 2011 nian tanba sei hein desizaun husi Tribunal Rekursu ba kriasaun fundu rua nee.  

Iha parte seluk deputadu Aderito Hugo da costa, lain Nain bankada CNRT rekuinese katak lala'ok prezidenti da Republika ninian ne'e tuir duni konstituisaun artigu 85 ne'ebe define atu veta ka atu promulga.

Maibe Deputadu ne'ebe partidu hanesan ho Xefe do Governu ne'e soe Piadas ba Horta dehan, "ami hein katak pozisaun Prezidenti da Republika ninian la refleta ninia diskontentamentu ba eliminasaun orsamentu Prezidenti da Republika ninian ba redusaun pobreza."

Aderito akresenta katak, "iha alinea E artigu 85 mos sita katak, bele halo apresiasaun preventivas maka liu husi fiskalizasaun abstrata ba tribunal Rekursu." 

Orsamentu Jeral do Estadu 2011 ho total 1.3 bilion aprova husi parlamentu Nasional iha loron 24/01 no Primeiru Ministru aprezenta ba Prezidenti da Republika iha loron Sexta feira (04/02) no ohin Horta Leva ba Tribunal. (TS)

Sunday, 16 January 2011

OJE 2011 Governu Harii Fundus Infra Estrutura ho Rekursu Umanus, Fretilin Ameasa Lori Fali ba Tribunal


PM Xanana ho Ministra Finansas
Emilia Pires iha Parlamentu

Arsenio bano deskute iha komisaun














Atu harii nasaun Timor Leste Governu aprezenta proposta orsamentu boot ida ba tinan fiskal 2011 ne'ebe hetaan apoiu maximu husi bloku AMP iha Parlamentu Nasional. Miabe Partidu opozisaun tenta atu kontribui liu husi diskusaun hodi hato'o proposta balun atu hadia liu tan orsamentu ne'e.

Ezijensia ne'e la'os mai de'it husi bankada Fretilin maibe mai husi mos organizasaun sociedade Civil balun hanesan Luta Hamutuk.

Luta hamutuk dehan Maske parte rua, guverno nomos parlamento konsiente katak iha duni proposta nia laran nakonu ho irregularidade; por ezemplo: legalidade konaba fundo infrastruktura nomos fundo dezenvolvimento kapital umano, laiha esplikasaun motivus ba fundo rua ne’e, laiha eplikasaun eskrita konaba investimentu OGE ba longo prazu, mudansa estruktura OGE rasik, funsionamento orgaun estado mak nakonu ho KKN, despeza ba fundo MDGs mak presiza esplikasaun klaru nomos prediksaun kresimento, problema inflasaun iha rai laran, dezenprego, kualidade fasilidades publiku nomos sel-seluk tan.

Kompania ne'ebe Ministeiru infraestrutura foo fiar hadia
baleta besik Igreija Katedral La konsege remata projeitu
tuir Tempu no Kuru bee husi Baleta fakar
fali ba alkatraun leten
"Nudar membro sosiedade sivil mak durante ne’e mos tau matan ba orsamento geral do estado (OGE) no hare’e tuir orsamento nia implikasaun ba povu, hau hakarak fo nia hanoin katak orsamento ho montante $985 milhoes de dollar Americano tenke uza ho didiak tuir plano mak iha, halo kontrollu ho diak, tenke integradu, tenke garante nia kualidade esekusaun nomos povu hotu tenke benefisia ba orsamento ne’e. Papel parlamento nasional presiza duni no mais importante, tamba-ne’e deputados hotu tenke halo nia kna’ar tuir Konstituisaun haruka. Se lae? Orsamento mak bo’ot teb-tebes ida ne’e, sei benefisia deit ba ema oituan, grupo ki’ik oan ida, kontraktor sira no ba ema ka familia sira mak besik liu ukun-nain sira," dehan Joazito Viana.

Partidu Fretilin kestiona maka'as kona ba sentralizasaun iha Primeiru Ministru ninia gabinete.Tuir dokumentus proposta orsamentu ne’ebe aprezenta ba Parlamentu Nasional iha loron (12/01) hatudu katak Primeiro Ministro sei jere ho total osan hamutuk $465,416,000 husi proposta Orsamentu Jeral Estado 2011 ne’ebe aprova iha diskusaun jeneralidade iha Parlamentu Nacional hamutuk $ 984,999,000,. Detalhes hanesan tuir mai; total osan nebe aloka ba Prisidensia do Konselho Ministros, Primeiro Ministro nia kontrola osan hamutuk $ 72,038,000, nu’udar Ministro da Defesa no Seguransa total osan nebe mak Primeiro Ministro se kontrola total hamutuk $51,073,000, Primeiro Ministro Preside kommissao de Administracao do Fundo Infrastrutura (FI) liu husi Ajensia Nacional Desenvolvimentu ho total osan hamutuk $ 317,305,000, ikus liu Primeiro Ministro mos kontrola alokasaun orsamentu ba Kapital Desenvolvimento Humanu hamutuk $ 25,000,000. Nune’e duni iha Dada lia eskluxivu Tempo Semanal (TS) ho Vice Prezidenti partidu Fretilin Arsenio Bano hateten katak nia PM lakon ona konfiansa ba ninia Membru sira nia kapasidade atu ezekuta capital dezenvolvimentu.

Eskola ida iha bekora ne'ebe kada tinan bee tama
Maibe PM iha ninia diskursu abertura argument katak, “Ita labele koalia kona ba sentralizasaun finansiamentu, maibé kona ba rasionalizasaun no efisiênsia, hodi garante transparênsia ne’ebé boot liu kona-ba dezenhus ho kustus unitárius materiál nian, ho efikásia iha monitorizasaun no prosesu pagamentu. Nune’e, husi totál nebé orsamenta ba 2011, mak $895 milhoens de dólares,i husi née, $317,306 milhoens mak afetus ba Fundu Infra-Estruturas nian i $25 milhoens ba Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu.”


Nia hatutan, “Fundu Infra-estruturas abranje projetus plurianuais no projetus boot sira seluk, nebé ás liu 1 milhaun de-dólares. Fundu Infra-estruturas, sei posibilita kontinuasaun projetu rede nasionál kona-ba jerasaun i transmisaun enerjia elétrika, iha sentrais rua, Hera no Betano. Ami aloka de’it $166 milhoens, maski hatene katak kuantia né ki’ik liu fali, osan nebé iha realidade ami presiza, atu bele aselera projetu ne’e. Redusaun montante inisial nebé ami haré presiza duni, tanba ami mos tenki atende nesesidades paíz nian nebé barak, liuliu iha tinan hirak ne, nebé nakonu ho dezafius boot.”

“Fundu ida ne’e hakarak kontinua investe iha estradas, pontes, edifísius públikus, eskolas, hospitais, alén-de investimentu nebé presiza ba sistemas finanseirus integradus, ho osan liu $7,7 milhoens ba dezenvolvimentu hardware no software ba aprovizionamentu no monitorizasaun finanseira nian. Sei ho nafatin Fundu Infra-estruturas, mak ita atu hahú dezenvolvimentu iha Kosta Sul, ho projetus mesak boot, nebé sei hala’o iha Tasi Mane, ho kustu, iha primeira faze, liu $30 milhoens de-dólares. Nune’e mós, iha kontextu inovadór ida né no ba konkretizasaun i implementasaun programas foun ne’ebé temi ona, sei kria, iha dependênsia ba Gabinete Primeiru-Ministru nian, Ajênsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), atu avalia, monitoriza no superviziona projetus, hanesan husi Fundus Espesiais, i garante aprovizionamentu ida ke efisiente ho kontrolu kualidade ne’ebé boot liu,” relata PM Xanana.

“Ne’e mak estratéjia nebé koerente i efisiente liu, atu aplika iha ita nia Paíz. Tan neé, ami opta ba kriasaun fundus espesiais hirak née, ba jestaun ida ke di’ak liu, organizasaun no kontrolu tékniku-finanseiru, au-mezmu tempu, bele liberta Ministérius, departamentus no servisus kompetentes sira seluk, husi kestoens ne’ebé burokrátikas liu, atu nune’e, sira bele dedika esforsus tomak ba prestasaun servisus ba povu, einvez-de lakon sira nia tempu balu, hodi preokupa ho realizasaun projetus fízikus. Iha nesesidade boot ida, atu hamosu sinerjia atividades ne’ebé di’ak liu nian, atu labele akontese tán, katak eskola ida ka klínika ida halo hotu ona, maibé seidauk bele entrega, tanba falta bé, tan de’it depende ba organizmu seluk ida,” Realsa Primeiru Ministru.

Opozisaun mos hasa’e lian kona ba PEDN ne’ebe PM Xanana sita mos iha ninia diskursu ne’eba.

“Ita hatene katak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, só bele implementa, se Parlamentu Nasionál aprova. Maibé, la iha ema ida maka bele evita hanoin kona-ba futuru, la iha ema ida mak la hanoin katak ita liu ona tinan sanulu iha prosesu konstrusaun ita nia Estadu, no agora ita atu hahú daudaun dékada foun ida, hanesan dékada ne’ebé desiziva tebes ba Timor-Leste. Ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian ka lae, iha 2011, iha polítikas ne’ebé merese ka presiza duni kontinuidade no, nune’e, ha’u bele dehan katak, tuir loloos, ADN bele haré hanesan prekursora ba ajênsia ida ne’ebé, ikus mai, sei implementa Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu, bainhira aprova ona,” dehan Xanana.

Partidu opozisaun Maioria iha Parlamentu nasional ladun konkorda ho orsamentu Jeral Estadu 2011 hodi alega katak PM Xanana sentraliza orsamentu iha ninia gabinete no Fretilin ameasa atu lori ba tribunal. Atu hatene di’ak liu tan pozisaun husi pozisaun partidu ne’ebe manan elisaun iha 2007 maibe la konsege kaer ukun iha ne’e ba akompania hamutuk intervista Tempo Semanal (TS) ho Vice Prezidenti parti Fretilin Arsenio Paisao Bano (AB) tuin mai ne’e.

TS: Oinsa diskusaun orsamentu 2011 iha Parlamentu Nasional?

AB: Diskusaun Proposta Orsamentu Jeral Estado husi Governu ba tinan 2011 ho total osan hamutuk 985 miloens dolares amerikanu, hahu iha loron 12 Janeiro no la’o dadauk iha nia diskusaun Jeneralidade. Iha loron dala uluk ami Parlamentares sira rona aprenzentasaun husi Primeiro Ministro Xanana nia justifikasaun ba proposta total osan hanutuk 985 miloens dolares amerikanu ba tinan 2011. Ami mos rona pareser mai husi Komisaun C, Komisaun Ekonomia e Finansas nia rekomendasaun 20 ne’ebe importantes tebes atu hadia Proposta Orsamentu Jeral Estadu husi Governu nian. Maibe ami hare katak bloko AMP barak mak sei lasimu rekomendasaun sira nee.

Diskusaun lao hanesan baibain. Ita rona lagu lama kona ba susesu governasaun ne’ebe la tuir realidade. Ita rona katak governu nia kapasidade diak liu hotu, tamba ekonomia maka’as tebes, lagu lama ida tan, maibe realidade oin seluk. Hanesan Presidenti republika rasik dehan iha 14 Outubru 2010 bainhira nia loke sesaun parlamentar tinan nee nian, nia duvida benefisiu ne’ebe povo hetan husi kapital desenvovlimentu no bens no servisus governu nian tamba uma harii ho folin ida ne’ebe aas liu nia kustos atuais, no sosa sasan ho folin ne’ebe la loos selu de’it. Dala barak perguntas husi deputadus, sr PM de facto la hatan, ministra mos gaba aan maibe la hataan ba esensial perguntas.

TS: Oin sa hanesan partidu opozisaun nia haree ba orsamentu ne'ebe aprezenta husi IV Governu konstitusional ba tinan fiskal 2011?

AB: Partidu Oposizaun FRETILIN nian hare katak aumentu Orsamentu Jeral Estadu nian, aumenta ba babeik, no besik ona um billaun dolares amerikanu. Iha tinan tolu ho balun liu ba, besik liu ona 3 billoens. Osan barak gasta ona no resultadu uituan liu kompara ho osan ne’ebe mak gasta tiha ona. Ezemplu hatudu iha projektus balun halo tiha liu de’it fulan ida nia laran aat fali ona, projetu hadia dalan iha Bairo Pite gasta 3,500,000 USD iha tinan 2009 aat fali ona, projetu elektrisidade nian too ohin loron gasta ona 110 miloens dolares amerikanu no iha tinan ida nee 2011 sei gasta tan 163 miloens dolares amerikanu maibe elektrisidade iha Dili sei mate lakan nafatin. Projetus barak fahe de’it no gasta osan barak liu ho numeru falsu. Ho esperiensia hirak ne’ebe hau temi no esperiensia seluk tan posisaun FRETILIN nian pessimista no konklui katak osan povo nian sei gasta nar-naran deit, osan ne’e barak tebes mas ema uituan deit mak sei goza.

TS: Husi Ita boot ninia ko’alia ne’e hanesan ita boot duvidas katak orsamentu ne'e sei foo benefisiu ba populasaun sira nia moris?

AB: Orsamentu nee sei foo benefisiu balun ba povo mas barak liu sei foo benefisiu ba grupu kiik ida iha Dili. Populasaun sei hetan osan uituan de’it husi programa subsidiu idozos nian, veteranus sira, osan barak mak gasta ba programa ne’ebe mak emprezarios sira no governantes sira nia gaji no subsidios. Governu halo kontente povo ho osan uituan maibe osan barak lagasta barak ba sira. Ezemplu ita hare katak maske Governu hatun taxa (pajak) liu husi reforma tributaria maibe folin sasan iha merkadu aas nafatin, se mak sustenta folin aas ne’e?, sira nebe mak hetan osan kiik no aat liu tan, ba sira ne’ebe mak lahetan osan lor-loron. Osan barak sei mout iha kurtu prazu de’it, se mak selu susar ne’e?, jerasaun oin mai. Tan programa la iha sustentabilidade no la iha efeitu iha longo prazu, gasta osan barak iha tempo badak tan laiha kapasidade atu halo programa didiak hodi halao desenvolvimentu ne’ebe sustentavel, ohin ita laiha problema tan osan sei iha, mas loron ida osan minarai nian hotu mak problema foin mosu.

TS: Oin sa nu'udar partidu Opozisaun ninia hanoin kona ba funduz dezenvolvimentu rekursu Humanus ho funduz infra estrutura ne'e? Ami Rona Ita Boot sira atu lori Governu ba Tribunal ne’e loos ga?

AB: Fundus rua nee inconstitusional no viola lei jestaun finanseira. Loloos governu tenke aloka osan ba ministeriu ida idak atu desenvolve infraestruturas, iha kapital desenvovlimentu.

Ami hatene katak rasaun PM harii fundus rua ne’e tan ba nia la iha ona konfiansa ba nia membrus governu aat kaer, atu halo jestaun ba implementasaun kapital desenvolvimentu boot. Ne’e klaru ona. Horseik (Kuarta 12/01) bainhira PM koalia, justifika harii fundus rua ne’e, nia temi fatin faan ikan iha Bidau Santa ana ne’eba. Ne’ebe harii maibe ikus mai labele uza tan ba bee la tama. Ne’e hatudu katak iha duni inkapasidade iha nia ministrus atu halo jestaun ba kapital desenvolvimentu. Nia (PM) frustradu ho sira nia hahalok; sira nia inkompetensia. Maibe loloos nia hasai sira. La’os harii fundu rua ne’e ketak. No harii agensia desenevolvimentu nasional ketak atu kaer projetus hirak ne’e. Ba ami dalan ne’e atu harahun de’it administrasaun publika, em ves de harii kapasidade. Ne’e hanesan kriasaun governu, iha governu nia laran.

Fundus rua ne’e iha problema duni. Problema dala uluk mak ami haree; osan barak mak sentraliza iha PM Xanana nian kontrole ne’ebe osan hamutuk 317 miloens dolares amerikanu ba Fundo Infrastrutura no iha 25 miloens ba Fundu Rekursu Humanus no sei atu ezekuta liu husi Agencia do Desenvolvimentu Nacional (ADN) ne’ebe atu harii iha Primeiro Ministru nia Gabinete. ADN iha Primeiro Ministru nia okos ne’e hetan alokasaun ho total osan hamutuk $32,311,000.00, atu jere fundus rua nee. Total 3 miloes husi AND ne’e sei gasta atu selu staff internasionais sira hodi implementa programa rua ne’e. Ami haree katak Fundus rua ne’e hatudu momos sentralizasaun osan iha Primeiru Ministru nian okos maske Gabinete PM nian la iha kapasidade atu ezekuta osan ne’e. Esperiensia hatudu iha tinan 2010 Ministerio Infrastrutura maske iha ona staff tekniku, iha Ministerio ne’e la konsege gasta osan ho total $ 206,148,000.00. Nunee ita iha duvida, tan sa mak iha tinan 2011 Primeiru Ministru ne’e hamosu fali total osan 317 miloens dolares amerikanu iha nia kontrole liu husi Fundu Infrastrutura no Fundu Rekurso Umanus 25 miloes nian. Maske iha Gabinete PM la iha staff tekniku atu ezekuta osan ne’e? Ikus liu ami hare katak Fundu Infrastrutura karik illegal, kazu karik atu hanesan ho Fundo Estabilizasaun Ekonomia nian, ne’ebe Tribunal Rekursu deklara illegal hafoin FRETILIN lori kazu ne’e ba Tribunal. FRETILIN sei estuda hela no se karik Governu ida ne’e la simu rekomendasaun husi Komisaun C, Komisaun Parlamentu nian ba Finansas no Ekonomia no rekomendasaun balun husi FRETILIN, hodi hadia Fundus rua ne’e iha OJE 2011, entaun diak liu FRETILIN sei lori ba Tribunal. La’os tan FRETILIN la aseita ho fundus atu halo desenvolvimentu ba rai ne’e maibe FRETILIN fiar katak desenvolvimentu sei la’o ho diak liu, se ita halao programa sira ne’e bazeia mos ba lei nebe vigora iha Timor Leste.

Fundus rua ne’e ilegal no inconstitusional no ami sei lori ba tribunal. Ne’e la iha duvida. Ami hatama rekerimentu husu haruka orsamentu ba governu fali atu hasai fundus rua ne’e, maibe meza parlamentu neim husik ita diskute rekerimentu ne’e. Ami halo rekerimentu tan ba ami hakarak desenvolvimentu rai ne’e atu la’o ba oin. Tan ba se ami lori ba tribunal no deklara inkonstitusional ka ilegal entaun kapital desenvovlvimentu la boot iha tinan 2011. hanesan uluk akontese ho Fundu estabilizasaun Ekonomiku.

TS: Orsamentu sira ne'e tuir governu nia deklarasaun katak sei uza duni ba hadia nasaun no povu sei hetan benefisiu barak liu Maibe tan sa maka ita boot sira la konkorda de’it?

AB: Benefisu ba povo sei uitaon deit, liu husi selu idosos, veteranos. Ne’e ema nia direitu tuir konstituisaun, la’os politika governu ida ne’e nian. Ida ne’e de’it. Benefisiu boot liu mak hanesan baibain ba ema ne’ebe barak liu mak iha Dili, maibe povo foho sei la hare osan ne’e.

Fundus rua ne’e dehan atu implermenta PEDN. Maibe PEDN seidauk aprova iha parlamentu. PEDN iha program do governu ne’ebe governu lori mai no aporva iha parlamentu iha 2007, maibe la iha fundus rua ne’e iha laran. Maibe fundus mosu uluk, depois mak PEDN mak mai ka? Nee la los. Maibe ami hatene tan ba PM hakarak osan nee labele iha nia ministru sira nia liman, dalan ida tan sei sai dezastre hanesan uluk nafatin ho exekusaun la iha. Maibe ami mos la fiar katak PM rasik ho osan barak iha nia liman, sei exekuta ida ne’e. Ita hare nia ministeriu defesa no seguransa rasik mos problemas barak ezekuta kapital desenvolvimentu, hanesan kazernas PNTL, F-FDTL nian, no porto temporariu Hera ne’ebe seidauk hahu tan ba governu impata construsaun iha ne’eba.

Depois hanesan ministra finansas de fakto rasik dehan, iha dollar besik satu milyar neebe atu tama iha orsamentu geral estadu ida ne’e, US$700,000,000 ka 70 persent mak sei halai hotu ba liur. Ami hanoin barak liu du ke ida ne’e, tamba sosa sasan husi liur mak barak liu. Kollusi ho importadores mak barak, atu faan sasan mai Timor-Leste karun liu ita bele sosa iha fatin seluk. Ita hatene ona katak sasan balun iha Timor-Leste ita tenke selu folin dala rua ka dalan tolu boot liu du ke nia valor iha Surabaya ka Singapura ka Darwin. Tamba sa? Tamba politika governu ne’e nian injekta osan demais iha ekonomia nia laran. Tamba ne’e mak povo la hetan benefisiu tuir osan boot ne’ebe gasta. Ne’e politika la los ona. Ita hare katak tinan ne’e hamlaha sei mosu, maibe orsamentu la hare didiak ba situasaun ida ne’ebe bele mosu. hamlaha sei sai porblema no tuir mai, ita hotu tenke buka solusaun ba povo hamlaha.

Hanesan hau hateten ona katak osan barak se benefisia grupu kiik ida, hanesan membros governu, parlamentares sira no emprezarios sira, ema barak sei hetan restu de’it. Atu dehan KKN iha ka laiha, hau sente iha karik, tan ami deskuti dadauk Proposta Orsamentu Jeral Estadu nian ba 2011, molok Parlamentu aprova Orsamentu ne’e, ami rona ona katak projetus ba 2011 nian fahe dadauk ona. Ida ne’e ita bolu saida? KKN duni. Problema mak sistema aprovisionamentu lalao no kuandu la implementa loloos projetus sira sei fahe de’it no hamosu duni KKN.

TS: Ko'alia kona ba KKN iha TL ema balun dehan hahu menus hafoin KAK mosu. Oin sa Ita boot sira nia hanoin?

AB: KKN iha Timor Leste ita rona hanesan ona diskursu loron-loron nian. Loron ida KKN nee se sai hanesan kultura no lasai ona hanesan surpresa ba ita hotu. Korupsaun bele merakyat deit laos deit merajalela. Hau bele kumpriende kata KAK mosu ona maibe too ohin loron ita sedauk rona serbisu atu kombate KKN nee too iha nebe ona, tan KAK foin mak hamrik. Hau rona ema barak kumesa desmoralizadu tan lahare KAK nia serbisu atu kombate KKN nee mosu iha TVTL ka radio. Ita sedauk rona ema ida tama Becora tan naok osan povo Maubere nian. Maibe hau hakarak iha esperansa katak KAK presija funsiona lalais iha tempo badak hodi bele hamenus osan povo nian ema nauk nar-naran deit.

Enkuantu kapasidade institusional la iha atu investiga, lei seidauk diak atu bele investiga, rekursus humanus no rekursus seluk seidauk los iha ministeriu publiku, interferensia politika iha justisa makas nafatin hanesan dadaun, KKN sei mosu tamba ema neebe ioha intensaun nauk hatene katak sira bele nauk tamba la iha dalan atu kaer sira. Situasaun hasoru KKN la amumenta deit tamba KAK mosu, tamba KAK mos sei harii nia kapasidade. Uluk FRETILIn dehan ona ida nee. KAK nee laos ai moruk atu hamate KKN, tamba iha mos papel Ministeriu Publiku no Tribunias neebe tenke funsiona.

TS: Ema balun dehan IV Governu konstitusional maka ukun maibe hariku mos familias balun husi lider FRETILIN ninian. Oin sa ita boot ninia hanoin?

Ema sira ne’ebe mak koalia karik sira hatene duni tan derepente ita hare familias balun Governu ida iha kareta no seluk seluk tan. Tan ida nee duni mak hau sempre husu iha Parlamentu Nasional ba ukun nain sira atu deklara sira nia riku soin hodi bele evita rumores no bele tulun investigasaun nu kazu iha duni alegasaun korupsaun iha futuru hodi sira bele justifika rikusoin nee sira hetan husi nebe no hetan oinsa. Hau fiar katak ema nebe mak nauk osan povo maubere nian, loron ida sei reponsabiliza ba nia hahalok nee. Ohin lei la kaer sira aban bain rua lei nee sei kaer sira.

Ema hotu iha direitu atu tuir nia profisaun nudar empresariu. Porjetus neebe governu desidi, nee governu nia desisaun. Fo ba se, tuir prosedimentus ka lae nee governu nia knaar. Deklarasaun "hariku familias balun husi lider FRETILIN ninian" nee la los. Nee la justu koalia hanesan nee tamba se fo ba ema hau hanoin la fo tamba ema FRETILIN ka maluk FRETILIN nian maibe tamba emprezariu. Se lae labele fo tamba FRETILIN nia maluk bainhira iha poder, maibe depois FRETILIN la iha poder mos tenke husu tamba sa mak nafatin, maske FRETILIN la tama iha prosesu, no la iha knaar atu desidi, la iha poder atu desidi. FRETILIN iha opozisaun, oinsa FRETILIN mak desidi se mak hetan kontratu. Nee la los, diak liu husu ida nee ba sira neebe fo kontratus ka projetus ida nee. Kestaun laos hariku ka la kariku, kestaun, projetus nee halo los ka lae. Tuir prosesu ka lae. Ho ida nee lalika husu FRETILIN, maibe husu ba sira iha poder.

TS: Karik sei iha tan buat ruma mak ita boot hakarak hatoo?

AB: Previsaun husi FMI/IMF ba tinan ida nee kresimentu ekonomiku 6.1% deit, maibe ministra finansas dehan horseik katak nia sei fiar governu nia estatistika diak liu FMI nian. (TS)

Sunday, 2 January 2011

OJE 2011 Sei Hahu Debate Iha plenariu iha Loron Sanolu Fulan Janeiru maske Ezekusaun hahu iha Loron Uluk Fulan Janieru

Tempo semanal-Dili, 02.01.2011

Proposta lei ne’ebé aprova iha konsellu de Ministrus kona ba Orsamentu Jerál Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba tinan 2011 iha fulan Novembru tinan kotuk sei hahu debate iha plenaria parlamentu nasional iha loron 10/01/2011.
Tuir komunikadu imprensa iha tinan kotuk haklaken katak Proposta lei ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian ba tinan 2011 engloba reseita no despeza hotu Estadu Timor–Leste nian kobre periódu entre loron 1 fulan Janeiru tinan 2011 no loron 31 fulan Dezembru tinan 2010.

“Totál ne’ebé estimadu husi fonte hotu-hotu (mina rai no la’ós mina rai verba husi parseiru dezenvolvimentu sira no reseita la’ós fiskál sira), husi OJE ba periódu nee mak millaun $2,398 dolar norte-amerikanu,” dehan iha komunikadu refere.

Iha komunikadu refere orsamentu ne’e hafahe ba dotasaun hanesan, “Millaun $115.909 dolar norte-amerikanu ba Saláriu no Vensimentu; Millaun $270.459 dolar norte- amerikanu ba Beins no Servisu, husi hirak ne’ebé milliaun $25 dolar norte-amerikanu hanesan afeta ba Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian; Milliaun $164.456 dolar norte-amerikanu ba Transferénsia Públika; Milliaun $28.252 dolar norte-amerikanu ba Kapitál Menór; Milliaun $405.924 dolar norte-amerikanu ba Kapitál Dezenvolvimentu, hosi hirak milliaun $317.306 dolar norte-amerikanu mak afekta ba Fundu Infra-Estrutura nian.”

Tuir Amalia X. pereira estudante universidade ida iha Dili hein atu iha ezekusaun fundus dezenvolvimentu capital Umanu ne’e sei foo liu benefisiu ba povu kiik nia oan. “Husu governu atu hatuur persyaratan mak klaru nune’e povu ninia oan bele asesu ba funduz ne’e. Se la’e orsida foo de’it ba boot sira nia oan nune’e povu nia oan sai penonton nafatin de’it,” dehan feto ran tinan 26 ne’e ba Tempo Semanal iha kampus ida iha Dili.

Governu informa ona katak, “Totál dotasaun orsamentu mak hanesan milliuaun $985 dolar norte-amerikanu, husi hirak milliaun $317.306 dolar norte-amerikanu mak afeta ba Fundu Infra-strutura no milliaun $25 dolar norte amerikanu ba Dezenvolimentu Kapitál Umanu nian.”

“OJE ba 2011 ida ne’e koerente ba polítika no reforma katak IV Governu Konstituisaun implementa tiha ona to’o dadaun ne’e, halao forma pozitivu ida hosi indikadór ekonómiku no sosiál iha tinan 2010, no estabelese baze fundament’al ida ba kontinuidade no atrasaun investementu - esensiál ba dezenvolvimentu no kresimentu Timor-Leste ho forma ne’ebé mak aselera no susutentável.”

“Governu iha faze finál elaborasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (2011-2030), ne’ebé mak transforma Timor-Leste ( Nasaun ida ho rendimentu kiik) nasaun ida ho rendimentu mediu-aas ho espasu tinan 20, ho ida ne’e diversifika ekonomia, ne’ebé transforma ekonomia bazeada ida iha mina rai, ekonomia naun petrolifera ida, ne’ebé mak implika finansiamentu elevadu ida, iha area infra-estrutura nian no kapitál umanu – pilar fundamentu rua iha kriasaun ba kondisaun bázika ne’ebé permiti atrai investimentu privadu no alkansa kresimentu no sustentabilidade ekonomia.”

Iha tinan 2010 ezekusaunkapital dezenvolvimentu tarde tan ba liu husi lei governu muda husi Aprovizionamentu Ministeiru Financas ba Servisu Tekniku Aprovizionamentu ne’ebe monta iha vice Vice PM rezignadu Mario carrascalao ninia mahon. Maibe iha orsamentu 2011 Governu hamosu tan fali ADN.

“Atu to’o ba objetivu hirak ne’e ho dalan efikáz no efisiente, Governu iha planu atu kria fundu rua: Fundu
Infra-estrutura nian no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu. Sei bele mós kria Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), kompostu husi tékniku kualifikadu, atu kontrola kualidade hosi projetu sira no asegura katak espesifikasaun no kustu sira apropriadu duni.”

Maibe husi komunidade balun pesimista ho ezekusaun no benefisiu husi orsamentu do estadu ne’e. “Ita hein orsamentu ne’e sei foo duni benefisiu ba povu no harii duni estrutura ne’ebe ho kualidade iha nasaun ne’e,”dehan Justinho da Cruz, sofer transporte publiku ida iha Bobonaro.

Nia hatutan katak, “ha’u tauk maka orsamentu ne’e governu foo ba kompania sira mai halo Estrada la hun la dikin hanesan ita haree daudaun ne’e entaun povu maka lakon.”

Dala barak falla iha ekipa sira iha Ministeiru Infraestrutura halo orsamentu do estadu salin saugate deit ba kompania sira. “Se karik governu hakarak fahe de’it ba kompania sira entaun foo nonok de’it ba malu. Labele mai finze halo estrada no eskola maibe la iha kualidade entaun ami la kontente,” sublina Justinho ne’ebe dehan nia moris iha sud-distritu ida husi distritu Manatutu ne'e. (TS)