Showing posts with label Violensia domestika. Show all posts
Showing posts with label Violensia domestika. Show all posts

Saturday, 15 December 2012

Numeru Violensia Kontra Feto Sei Makas


TEMPO SEMANAL -DILI,15/12/2012

Kampania loron 16 kontra violensia hasoru Feto hanesan kampania Internasional hodi elimina violensia kontra feto iha mundu tomak. FOKUPERS, hanesan organizasaun independen ne’ebé servisu ba area direitus feto no labarik feto sai vitima husi violensia bazeia ba jeneru no violensia domestika iha knar hodi fó sai ba públiku relevante ho atendementu ba violensia bazeia ba jeneru no violensia domestika iha tinan 2012.Tuir Pres Riles Fokupers

Iha tinan ne’e Fokupers fó atendementu ba feto sobrivivente hanesan tuir mai, kazu ne’ebé Fokupers simu keixa hamutuk 130 violensia Domestika 84. Kazu ne’ebé refere ba uma mahon hamutukl 110 sobrevivente hamutuk ema nain hitu nolu (70) no oan familia ne’ebé tuir hamutuk ema nain haat nolu (40).

Kazu ne’ebé prosesa ba iha Tribunál hamutuk ualu nolu (88) no kazu rua nolu resin ida (21) mak hetan ona desizaun final iha Tribunál Dili, Suai no Baukau. Desizaun prizaun aas liu mak tinan sanolu resin ualu (18) kazu insestu no minimu tinan ida (1) fulan neen (6) kazu Violensia Domestika.

Antes 2012 hetan desizaun final hamutuk kazu sanolu resin neen (16) vilensia domestika sanolu (10) insestu kazu tolu (3) no violensia seksual kazu ida (1), tortura kazu rua (2) ho pena prizaun aas liu mak tinan sanolu resin ualu (18).

Ida ne’e hatudu katak, kazu violensia domestika barak mak sei pendente iha Tribunál no fó impaktu ba vitima seidauk hetan Justisa ne’ebé justu iha sira nia moris. Maske Timor-Leste iha ona Lei kontra violensia domestika no kodigu penal rasik. Ho razaun ne’e organizasaun Fokuprs hakarak rekomenda ba orgaun kompetente mak hanesan Sekretariu Estadu Promosaun Igualidade (SEPI), Sekretariu Estadu Seguransa (SES), Ministeriu Justisa (MJ), Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) inklui mós Parlamentu Nasional (PN).

Bazeia ba monitorizasaun Fokupers ne’ebé halo akompaniamentu ba vitima, hare katak atendementu autor judisiariu sira la dun masimu tuir mandate Lei Konvensaun Violensia Domestika (LKVD) artigu 10 ne’ebé mensional katak, SEPI nia knar atu fahe informasaun no fó formasaun ba entidade hotu kona ba oinsá prevene no identifika Violensia Domestika.

Sekretariu estado segurangsa mak sai hanesan responsavel maxima hodi proteje vitima no perpetrador sira husi violensia Domistika liu PNTL iha seksaun polisia unidade vulneravel ( VPU ), maibee durante ne’e hatene katak  prestasaun servisu husi VPU rasik sei hasuru obstakulu oin – oin tamba faltade rekursus humanu no ekipamento.

Iha  tinan fiscal 2011 PN abrova verva hodi sosa trasporte ba VPU, maibee kolokasaun trasporte ne’e, la makximu tamba unidade seluk mak utilija fali. Ami rekomenda ba SES, atu haree fila fali kolokasaun transporte ba polisia VPU hodi fasilita sira nia atendemento ba iha vitima iha prosesu investigasaun ba kazu violensia ba jeneru no violensia Domestika. Rekomenda mos atu tau fatin ka kuartu emerjente no logistika hodi bele responde ba atendemento vitia sira( liu – liu no labarik sira sai vulnavel).

VD nudar krime publiku nebe prezija urgemente halo atendemento, na maibee realidade kazu barak mak pendent hela no kazu balu hetan resizaun final la justu,ho violasaun nebe vitima hasuru, exemplu minimu desizaun tinan 1 fulan ne’e barak liu mak livre kondisional.
 
Husu ba Sr, menisteriu justisa iha obrigasaun aloka orsamentu ba trenamento adfogadus no autor judicial kona ba lei kontra violensia domestika (LKVD) , ho nune sira bele fo apoi no asegura asistensia justisa nebe adenkuada no justu. Ami hakarak rekomenda ba MJ atu halo koordenasau no instuitisional hanesan SEPI,PDHJ, no SES partikularmente PNTL kona ba sensibilisazaun LKVD ba sidadaun hotu, inklui asuntu feto asesu ba justisa.

Knaar PDHJ nia hak nian tuir LKVD mak responsabiliza ba hasa’e koinesementu no trenamento legal ba ajente polisia, adfogadus juizis autoridades relevantes. Nune’e bele ajuda direitu feto nian asesu ba justisa. Sira sujere ba PDHJ tau iha konsiderasaun hodi integra atividade refere iha planu atendementu atividade atual ba autor judisiarius, F-FDTL lideres komunitariu no seguransa prizaun. Sujere mós ba PDHJ halo koordenasaun ho instituisaun relevantes seluk hanesan SES, SEPI, no MJ hodi enkarega servisu refere.

Fokupers ho respeitu tomak hakarak manifesta gratidaun no elojiu ba ilustres Deputadu sira iha parlamentu Nasional. Tanba, distintus deputadus sira konsidera asuntu igualidade jeneru sai hanesan elementuprioritariu hodi aprova ona orsamentu jeral Estadu (OJE) 2011 no 2012 ba implementasaun LKVD.

Nai deputadu sira nudar reprezentante primordial iha parlamentu Nasional, ohin sira koko atu fó hanoin no hato’o ami nia preokupasaun ba implementasaun LKVD husi Ministeriu xaves.

Ne’e duni, rekomenda atu nai deputadu sira analiza didi’ak planu orsamentu Governu nian antes finaliza diskusaun ou debate iha parlamentu nasional kona ba planu orsamentu jeral estadu 2013. Ho nune’e atu asegura ba implementasai Lei Kontra Violensia Domestika hodi proteje feto no mane bazeia ba ida-idak nia nesesidade nudar seres umanus ne’ebé bele moris iha familia ida nakonu kondisaun dame no armonia.(**)   

Wednesday, 23 February 2011

Deskonfia PNTL Proteze Ninia Membru, Ligia Hulan Keixa ba Parlamentu

Tempo Semanal-Dili,22.02.2011


Ligia ho tinan tolu nolu resin rua, lori kazu Violensia Domestika kontra ninia kaben LDCP ba keixa iha Parlamentu Nasional hodi husu responsabilidade ba instituisaun ne'ebe ninia kaben haknaar aan ba. Tuir inan husi oan ida ne'e hateten katak ninia kaben hanesan membru PNTL husi Unidade polisia Imigrasaun RDTL ne'e dala ruma baku nia.

"Hau mai iha ne'e atu hato'o keixa tan ba ha'u nia la'en abandona ha'u ho ha'u nia oan i nia baku ha'u. Iha dia 15 de Novembru ne'e nia baku ha'u i depois nia so'e sai ha'u nia roupa. Ha'u nia la'en ne'ene servisu nu'udar polisia imigrasaun," deklara Ligia ba jornalista sira hafoin sulan keixa kontra ninia kaben ba meja membru Parlamentu Nasional.

Antes ne'e tuir mekanizmu Ligia lori kazu refere ba hato'o ona iha gabinete sekretariu do Estadu Seguransa ninian hodi hetaan solusaun nune'e sekretariu Estadu haruka ona surat ba instituisaun lei ho ordem TL hodi buka dalan ba kazu ne'e.

"Ha'u hato'o ona keixa ne'eba Sekretariu do Esatdu. I sekretariu do Estadu segurnasa rasik foo ona despacho tun mai iha sira ne'ebe iha investigasaun nia ne'e i agora la iha rezultadu ida kona ba investigasaun ne'e," nia esplika.

Antes ohin (22/02) Ligia leva keixa ne'e ba Uma Fukun Parlamentu Nasional nia rasik ba ona iha kuartel PNTL ninian iha loron Segunda Feira (21/02) maibe ladauk satisfas ho lalaok iha instituisaun lei ho Ordem ne'e maka hodi nia ba Parlamentu Nasional.

"Hodiseik mos ha'u ba iha ne'eba atu hasoru komandante jeral no hasoru sira iha NID ha'u husu kona ba despacho tun mai ne'e. Sira la hatudu ba ha'u. Sira so hatudu de'it surat iha kertas rua kee sira hanoin karik hau ne'e ema buta huruf. Ne'ebe sira dehan de'it katak despacho ne'e maka hanesan ne'e. Maibe sira la hatudu ha'u nia kronolojia. Ne'ebe ha'u hatene dala ruma sira bele bosok ha'u. Tan ba hau hatene despacho ne'e hamutuk ho ha'u nia kronolojia," nia relata.

Tuir Ligia katak, "Se la iha solusaun ha'u sei ba hato'o ba Sr. Primeiru Ministru tan ba agora daudaun ne'e nia rasik hanesan Ministru Defeza no Seguransa."

Iha mensajen ba nasaun nune'e mos iha diskursu celebrasaun aniversariu loron Direitu umanus internasional (10/12/2010), Prezidenti da republika DR. Jose Ramos Horta kondena maka'as violensia domestika ne'ebe ninia numeru aas liu iha nasaun Timor Leste. (TS)