Tuesday 31 March 2009

Tempo Semanal Edisaun 132

Sengketa Entre Pemilik Saham Pualaka Petroleo Alves: "Mana Haruka Para"

Dili, Tempo Semanal

Primeiru Outorgante, Luis Geraldo Ximenes de Oliveira hanesan Manager Geral ba kompania Pualaka Petroleo Fuel, Lda., hamutuk ho segundu Outorgante, Joao Batista Fernandes Alves nudar Diretur Finansas, oras nee dadaun kadi hela kakutak atu hasoru terseiru Outorgante nebe
hanesan mos Diretur ezekutivu Pualaka Petroleo Fuel, Americo Luis Lourenco Lopes, tanba deskonfia "Ministra Justisa Lucia Lobato nudar Diretur Ezekutivu nia fen halo interferensia ba osan USD.1350.00 (mil trezentus e sinkuenta dolar amerikanu) no USD.6200.00 (seis mil e
duzentus dolares amerikanus) nebe hasai husi numeru de konta Puala Petroleo Fuel nian iha banku BNU Dili ho data, 23/09/2008 no 03/10/2008", alega Diretur Finansas Pualaka Petroleo hodi hatudu cek hasai osan nian nebe asina husi Diretur Finansas rasik ho Diretur Ezekutivu, maibe kansela tiha (la hasai osan) tanba tuir Diretur Finansas alega katak, Ministra Justisa halo interferensia. Problema ida nee fo fatin ba Manager Geral ho Diretur Finansas, Pualaka Petroleo atu lori Diretur Ezekutivu ba tribunal wainhira Americo Lopes lakohi buka solusaun ba problema nee iha nivel advogado, dehan Diretur Finansas, Joao Batista Fernandes Alves hodi konta liutan konaba Diretur Ezekutivu ninia intervensaun hodi hasai mos funsionarius nain 8 nebe durante nee servisu makaas ba kompania refere. "cek rua nee labele sai ba osan tanba gerente BNU depois de halo konsulta ba Ministra Justisa Lucia Lobato, Ministra dehan la aseita", alega Joao Alves.

Ministra Justisa nudar kaben husi Diretur Ezekutivu Kompania Pualaka Petroleo, nebe dala barak hateten ba jornalista sira nega ninia involvimentu iha asuntu kompania ninia kaben nian. "Dala balun kompania nee lori cek nebe asina husi Diretur Ezekutivu ho Diretur Finansas Pualaka Petroleo nian ba BNU atu hasai osan maibe gerente BNU nian telephone uluk ba Ministra Justisa hodi hetan bensaun. Nunee duni cek ida nebe hasai iha 03/10/2008 ho ida iha 23/09/08 hetan empata husi autoridade justisa nee", Alves alega liutan. Maibe wainhira jornalista Tempo Semanal ba husu komfirmasaun ba Gerente boot BNU nian iha Sesta-feira, 27/03/2009 lorokraik tuku: 04:15 konaba asuntus hirak refere, maibe Gerente boot ida husi BNU nee ho nervozu duni jornalista Tempo Semanal husi nia servisu fatin. Jornalista Tempo Semanal nebe hein ona durante oras ida ho balu nee ho pasensia sai husi sala laran tanba Gerente boot nee loke hela odamatan hodi obriga jornalista sai lalais. Alende duni sai jornalista, Gerente boot nee mos foti tiha cek transferensia orsamentu Pualaka Petroleu nian husi banku BNU ba Bank Mandiri nebe jornalista lori atu ba hatudu ba nia konaba naran ema hirak nebe asina cek nomos razaun ruma konaba alegasoens kontaku banku ba Ministra Justisa iha prosesu hasai orsamentu Pualaka Petroleu nian iha BNU. "sai husi nee, jornalista labele hatene segredu banku nian", dehan Gerente boot nee ho hirus no loke odamatan hodi husu jornalista sai lalais husi nia servisu fatin BNU. Maibe wainhira jornalista hateten, cek nee halo komfundi osan nain kompania Puala Petroleu tanba asinatura rua iha cek laran, osan nain Pualaka Petroleu la hatene, Gerente boot nee hirus liutan hodi koalia lian makaas atu jornalista sai lalais husi sala laran. Wainhira jornalista lao dadaun ba odamatan iha andar leten nee atu sai mai liur, jornalista tenta husu fila fali cek nebe gerente boot nee foti maibe gerente boot nee kaer metin cek
hodi subar tiha iha nia kotuk.

"senhor bele fo fila fali cek nee mai?...labele!, nee cek banku nian tanba sa imi hetan", husu jornalista no gerente nee hatan ho lian Portugues ho oin mean no loke odamatan luan liutan atu jornalista sai lalais tanba nia lakohi haree tan jornalista hamrik iha sala laran,fatin sekretaris Timor oan ida servisu ba. Iha loron hanesan, antes jornalista ba banku BNU atu halo komfirmasaun ba gerente boot BNU nian, jornalista Tempo Semanal tenta uluk halo comfirmasaun ba Diretur Ezekutivu kompania Puala Petroleo Fuel Lda., Americo Luis Lourenco
Lopes iha Hotel Timor, maibe Americo labele fo komentariu tanba Americo nia kaben, Ministra Justisa Lucia Lobato nebe lao sai dadaun husi fatin han meudia nian iha Hotel Timor nee hateten, "ba Tempo Semanal labele fo intervista", Ministra hateten ba nia kaben Americo
Lopes atu labele intervista ho jornalista Tempo Semanal. Antes Americo hetan samada husi Ministra, Americo prontu ona atu hateten sai buat ruma konaba alegasoens hotu hasori nia (Americo), maibe wainhira Americo hakbesik an ba Ministra hodi hateten orsida mak nia tuir tanba sei koalia ho jornalista, derepenti Ministra fila oin hodi hateten ba nia kaben Americo katak, "ba Tempo Semanal labele fo intervista", Ministra dehan ho lian nervozu. Tanba nee, Americo Lopes nebe prontu ona atu intervista mos tenki lao sai dadaun tuir Ministra Justisa sai
husi Hotel Timor. Liu tiha minutu 20 nia laran, hahu husi tuku 02:10 too tuku 02:30, jornalista tenta telephone ba numeru telephone 727xxxx nebe jornalista deskonfia Americo Lopes nia numeru telephone, atu husu Americo Lopes kumpri nia promete atu fo intervista ba jornalista maibe wainhira jornalista telephone, ema mane ida simu telephone nee hodi hateten katak, sala sambung. "nee senhor Americo ka?, sem!. Hanesan nee senhor ohin ita hasoru malu iha Hotel Timor ita dehan atu fo intervista nebe ami hein hela, oinsa?, Oo..laos,, imi sala samgung", dehan mane nee husi telephone. Tanba dehan sala sambung, entaun jornalista mos tenta telephone ba numeru telephone 737xxxx, nebe jornalista deskonfia hanesan numeru telephone Americo Lopes nian, maibe numeru nebe jornalista telephone fora da area do cobertura. Husi parte seluk, iha dokumentus kontratus kompania Pualaka Petroleu Fuel, Lda nebe asina iha Diresun Notariadu Ministeriu Justisa nia oin iha loron 17 Marsu 2008, deskonfia mosu tan falsifikasaun ba dokumentus nee tanba iha tan dokumentus kontratu ida nebe a hanesan. Ezemplu iha pagina rua nebe esplika konaba Estatutos kompania ninian, iha artigu 1 dokumentus nee nian asina husi ema nain 4 maibe iha dokumentus ida seluk deskonfia falsifikasaun tanba laiha asinatura nomos hakerek sala direisaun kompania nian. Iha dokumentus primeiru esplika katak, Kompania Pualaka Petroleu Fuel domisiliu "em Audian na Avenida 12 de Novembru, Santa Cruz, Distritu Dili", maibe iha dokumentus ida seluk hakerek "Rua Audian, Avenida 12 de Novembru, Suco Santa Cruz, Sub distritu Nain Feto do Distrito Dili". Deskonfia falsifikasaun ba dokumentus primeiru nee makaas liu iha parte fahe saham nian, iha pagina 2 dokumentus nee nian nebe iha dokumentus ida seluk ho asinatura ema nain 4 esplika katak, Luis Geraldo Ximenes de Oliveira ho saham 30%, Americo Luis Lourenco Lopes ho saham 30% no Joao Baptista Fernandes Alves ho saham 40%. Maibe ba dokumentus ida seluk nebe laiha asinatura husi ema nain 4 nee, esplika katak, Luis Geraldo Ximenes de Oliveira ho saham 20%, Joao Baptista Fernandes Alves ho saham 30% no Americo Luis Lourenco Lopes ho saham 50%. Koalia konaba dukumentus rua nee ida nebe mak loos, Diretur Finansas Pualaka Petroleu, Joao Alves duun katak, dokumentus ho saham Luis Oliveira 20%, Joao Alves 30%, Americo Lopes 50% nee la loos, dukumentus loos mak Luis Oliveira ho saham 30%, Americo Lopes 30% no Joao Alves 40%, esplika nia. Atu hatene liutan konaba akuzasoens, alegasoens no deskonfia sengketa ou perpecahan entre pemilik saham iha kompania Pualaka Petroleu Fuel Lda., tuir mai akompana deit intervista eskluzivu jornalista Tempo Semanal ho Diretur Finansas, Pualaka Petroleu Joao Baptista Fernandes Alves. (Sesta-feira, 27/03/2009)

TS: Iha loron 19/03/2009, iha trasferensia orsamentu Pualaka Petroleu Fuel iha Banku Nasional Ultramarino ba Bank Mandiri nebe benefisiariu ba kompania LIVRARIA MAU HURAN, (Americo Luis Lourenco Lopes nia kompania) ho total orsamentu USD15,000.00, karik senhor Diretur iha koinesementu ruma konaba transferensia nee?

JA: Hau foin hatene dehan katak iha tranferensia ida hanesan nee, tranferensia ida hanesan nee la hatene mai husi ida nebe, hau la asina nein cek ida, la asina nein dokumentu ida husi banku para halo transferensia ba banku seluk. Ultimu transferensia rua ke ami halo
maka transferensia ida nebe ke hau ho senhor Americo rasik mak asina para atu bele halo pagamentu ba funsionarius sira ho pagamentu sira seluk ka debitu sira nebe ke ami iha.

TS: Signifika senhor Diretur laiha koinesementu ba tranferensia nee nebe fo benefisiariu ba kompania LIVRARIA MAU HURAN?

JA: Ouu..se ba tan LIVRARIA MAU HURAN ida nee hau rezeita purke laiha relasoens servisu entre LIVRARIA ho Pualaka. Se iha karik transferensia nee, ami nain rua tenki iha akordu ida purke sistema pagamentu hotu nebe ami halo tenki tuir request pagamentu husi General Manager tanba ami tenki bazeia ba request pagamentu nee mak ami bele hasai cek hodi halo pagamentu.

TS: Se nunee, karik iha problema ruma iha Pualaka nia laran?

JA: Sem, tanba depois de Americo haruka labarik sira nebe servisu iha Portu nian para, ami senti katak iha diskriminasaun ida tanba se mak sai General Manager ba Portu Tibar nee mak Luis Geraldo Ximenes de Oliveira. Tanba nee, nia (Luis Oliveira) mak bele iha intendementu ho
funsionarius sira iha portu Tibar no nia mak bele haruka para. Se karik funsionariu sira halo atuasaun ruma ke ladiak ba kompania, entaun laos deit nia haruka para derepenti maibe nia tenki konsulta ami nain rua antes atu hasai ema ida no antes atu hatama ema ida. Purtantu, momentu ida nee mosu derepenti deit, Manager ho Supervisor iha Portu Tibar mai hateten ba ami nain rua katak senhora haruka para servisu.

TS: Funsionarius nain hira mak para servisu?

JA: Sira hotu hamutuk nain 8, maibe ami hakarak tenta atu sira nain 8bele servisu nafatin purke iha dezentenamentu. Se iha dezentenamentu entre ami, sira nain 8 la sala buat ida. Purtantu, direitu nebe ke sira iha desde sira tama servisu iha nee, sira tuir loloos tenki kontinua servisu tanba labele iha ema ida hapara sira nain 8 nia servisu kumformi ita nia hakarak.

TS: Karik senhor Diretor bele esplika oituan konaba Saham hamutuk parte tolu nian?

JA: Ami mantein nafatin tuir dokumentu legal nebe ke ami asina iha Ministeriu Justisa Diresaun Notariadu nia oin katak, Luis Geraldo Ximenes de Oliveira ho saham 30%, Americo Luis Lourenco Lopes ho saham 30% no Joao Baptista Fernandes Alves ho saham 40%.

Tanba nee enkuantu atu iha investimentu iha area seluk ka atu fo apoiu ba ema seluk, nee intendementu internal entre ami ke ami tenki kumpri intendimentu sira nee. Tanba nee hau hanoin katak, se derepenti mak haruka para deit ami nain rua (Luis Oliveira ho Joao Alves), entaun ami tenki abansa prosesu nee ba oin (tribunal).

TS: Ho saham nebe iha, kompania hetan lukru ona durante nee?

JA: Tuir kalkulus nebe hau halo hatudu katak laiha prejuizu nein oituan tanba investimentu sira nebe uluk ami investe, rekovre fila ona no ami senti katak lukru nebe ami hetan, nee direitu ami nian ba servisu nebe ami halao durante tinan ida liu fulan ida. Hau mos komesa haree ona katak, ami tenki investe fila fali lukru nebe ami hetan ba dezenvolvimentu nasional.

TS: Iha ona planu atu fahe lukru entre pemilik saham sira?

JA: Ami tenta buka solusaun ida entre ami, liu husi advogadu kompania Pualaka Petroleu ninian rasik maibe, too agora senhor Americo Lopes ladun iha interese para atu bele iha solusaun ida hanesan nee. Tanba nee, ohin (sesta-feira, 27/03/09) ultimu dia ke ami atu haruka karta
ida ba nia hodi husu atu nia bele lalais foti solusaun, se lae ami sei foti kazu nee ba oin. Ami sei foti kazu nee liu husi nivel advogado atu resolve maibe se labele karik ami sei lori ba tribunal.

TS: Bele esplika oituan konaba istoria Pualaka nian?

Despois de hau sai husi terseiru guvernu konstitusional, hau mai iha nee atu haree saida mak hau bele halo. Tanba nee, senhor Luis de Oliveira rasik hamosu ideias ida katak, se bele ami tuir kompania Pualaka nebe ke Luis ninian rasik. Tanba nee ami involve iha kompania
nee para atu bele haree tok saida mak ami bele halo. Husi nee, hau hamosu ideia ida katak, se Timor riku mina-rai, entaun Timor oan sira mak tenki kaer servisu iha area mina nian. Ho ideias ida nee mak ami konsentra servisu iha Pualaka hodi haree oinsa bele loke pompa gazolina iha Dili nomos distritu sira hodi fo apoiu ba dezenvolvimentu nasional. Ami konsege loke pompa gazolina iha Lospalos, Same, Dili, ami tenta kobre distritu hotu maibe tanba problema managementu
kompania nian mak halo ami la konsege halo buat ida ke boot liutan. Ami nain tolu, Luis Oliveira, Americo Lopes ho hau (Joao Alves), ba registu kompania nee iha Ministeriu Justisa, iha neba ami asina akordu ida nebe hateten katak, hau (Joao Alves) ho saham 40%, Luis Oliveira 30% no Americo Lopes 30%. Akordu nee ami asina iha Diretur Notariadu, Dr. Henrique de Oliveira Ximenes nia oin para depois bele abansa prosesu nee ba oin. Hafoin ami asina akordu nee, ami ba banku Caixa Geral de Depositos (BNU) atu loke konta bankaria. Maibe ami too iha neba, banku ejize atu kompania aprezenta dokumentu legal kompania nian atu bele iha kredibilidade iha banku. Tan nee ami lori dokumentu notariadu husi Ministeriu Justisa ba banku no banku simu hodi esplika mai ami prosedimentu saida mak ami tenki halo. Tanba nee, ami hatama osan oituan iha banku no banku husu se deit mak bele asina wainhira atu foti osan. Ami nain tolu halo akordu ida lalais hodi defini katak, hau (Joao Alves) ho Americo Lopes mak asina hanesan kompania nain no testamuna mak Luis Oliveira hanesan mos kompania nain. Ami halo ida
nee iha funsionarius banku nia oin. Tan nee, kolker atividade bankadia, tranferensias osan sai ba liur, foti levantamentu osan atu selu atividades, salarius, entaun asinatura iha cek laran minimu ema nain rua mak hau (Joao Alves) ho Americo Lopes atu legaliza osan iha kontra bankaria Pualaka ninian iha BNU. Mesmu atu halo tranferensia telegrafika ba pagamentu mina nian iha liur mos hau ho Americo mak tenki asina. Hanesan mos pedidu de pagamentu ba guvernu laos deit hau mak asina maibe ami nain tolu asina, maibe hanesan gestor principal mak Luis Oliveira. Tan nee, kolker intervensaun ba sistema managementu nebe ke iha teritoriu laran desde husi fornesementu mina husi Portu Tibar ba EDTL Dili no mina foer atu lori ba nebe, nee ami intrega ba Luis Oliveira mak toma konta. Ami nain rua nia servisu liu-liu hau halo konta konaba dokumentus administrasaun nian, halo kalkulus no Americo Lopes mak kadabes ami nain rua mak ba liur hodi negosia fila fali fornesementu mina nian. Nunee ami haree katak, sistema nebe ami uza nee kapaas teb-tebes tanba bele fo garantia ba guvernu mina ho koalidade diak atu labele iha failansu iha sentral eletrika EDTL nian. Purtantu wainhira buat hotu lao diak ona, komesa mosu intervensaun maibe la hatene husi senhor Americo Lopes ka husi nebe para depois
haruka para tiha servisu sira nee hotu, haruka para tiha funsionarius iha Portu Tibar, nebe mak durante nee servisu liu oras, servisu too kalan boot maibe ba haruka para tiha sira la hatene razaun saida.

TS: Funsionarius nain hira mak sai no se mak hasai?

JA: Mumentu nee General Manager mantein ho servisu nebe ke iha maibe derepenti mosu senhor Amin (Americo Lopes nia alin) nebe ke senhor Americo Lopes mak hatama hodi ba iha Portu Tibar no hateten ba funsionarius sira dehan "mana haruka para". Purtantu ami nia
intendementu dehan katak senhora ministra mak haruka para. Nee ita bele konkretiza ho labarik sira nebe ke iha, tanba sira telephone mai ami nain rua (Luis Oliveira ho Joao Alves) hodi ba haree kedas tansa mak haruka para. Maibe tanba General Manager, Luis Oliveira haree
katak atu labele kria komfuzaun iha neba entaun Luis retira funsionarius nain 8 nebe senhora haruka para. (aro)

MJ Nega, Joao Alves Metin Alegasaun

Relasiona ho informasaun hapara membru kompania Pualaka nain 8 ne'ebe kompostu husi postu Tibar nain 5 no nain 3 husi parte Pon-bensin Luru Mata nian ne'ebe alega involvimentu ministra justice Luçia Lobato iha prosesu hirak ne'e iha loron 27/03 jornal ne'e tenta klarifika ho ministra justica ne'ebe hanesan mos fen Sr. Americo Lorenco Lopes nu'udar nain no direktur Exekutivu ba kompania Pualaka. Maibe Ministra ne'e rejeita katak nia hatama kanur ba Pualaka ninia bikan maske ninia kaben maka sai hanesan direktur ba kompania refere. "Hau nu'udar
membru Guvernu ida ne'ebe la iha 'urusan' ho ida ne'e, maibe ita boot nia pergunta ne'e kona ba saida?" ministra nega no finji la kompriende perguntas jornalista ninian. Maibe Ministra Lucia tenta atu esplika katak nia la hatene buat ruma ho lalaok kompania refere maske staf balun alega katak osan husi Pon bensin laos tau iha edificiu Pualaka iha Audian maibe tau iha edificiu Pualaka ida iha Ministra ninia uma. "Hau Ministra Justisa, laos diretur Kompania Pualaka, ne'e duni ita boot husu pergunta ne'e sala karik?" Tenik Lucia. Ministra Justica mos rejeita akuzasaun sira seluk ne'ebe halo husi membru kompainia Pualaka balun hasoru nia. Maibe ho firme Ministra lucia defende ninia parte la hetene kona ba kestaun ida ne'e, tan ne'e nia hateten ba jornalista Tempo Semanal katak, "Ha'u la hatene kestaun ida ne'e, tan ne'e ita boot sira bele ba husu ema hirak ne'ebe mak halo akuzasaun." Hafoin loron rua jornalista sira halo esforsu buka atu hetan malu ho direktur kompania Pualaka iha ninia knua knar fatin Audian no Pon Bensin Luru mata maibe la konsege. Iha loron 27/03, mais ou menus iha tuku 2,20 otl jornalista konsege hetan direktur pualaka ne'e iha hotel Timor. Fou-foun Direktur Pulaka ne'e lakohi fo intervista no husu ba jornalista TS hodi dehan, "imi bele ba hasoru hau nia advogadu Tito."
Maibe Jornalista tenta nafatin no ikus mai Direktur ne'e loke neon hakarak ona no husu ministra atu lao uluk ona, maibe derepente deit direktur ne'e troka fali ninia hanoin hodi dehan fali, hodi fo esperanca husu jornalista dehan, "imi hein wituan tan lai." Hafoin Direktur Pualaka ne'e koalia lia fuan ne'e ministra justica ne'ebe ninia kareta ho numeru matrikula 05 para hein hela iha hotel Timor nia oin ho lalais interven hodi hateten ba direktur Pualaka dehan, "ba Tempo Semanal labele fo intervista," hateten Ministra Justica ne'ebe keixa ona Tempo Semanal ba ministeiru Publiku ho alegasoens komete krime difamasaun hasoru nia onra hafoin de noticias iha edisaun 108 jornal ne'e ninian. Maske nune'e jornalista TS iha responsabilidade sei hein nafatin tuir pedidu direktur pualaka ninian ne'ebe dehan jornalista hein lai maka nia fila mai maibe to'o ikus direktur ne'e la fila no halo jornalista sira hein durante oras ida ho balu nia laran. Iha 29/03 dader jornal TS tenta kontaktu telefone director pualaka via telemovel maibe sorte at nafatin. Depois de meiu dia 29/03 jornalista jornal ne'e tenta kontaktu telephone Sr. Tito ne'ebe nu'udar advogado mak indika ona husi Direktur Pualaka. Maibe advogado ne'e dehan lakohi problema interna kompania sai konsumsi publiku maske staf kompania rasik maka ke'e sai karekas kompania nian inklui halo akuzasoens balun. Iha 27/03 lokraik tuku 16.00 OTL Jornalista TS hit ain ba BNU. Hafoin de resepsionis BNU atende jornalista TS hodi lori kopia Cheque kompania Pualaka ne'ebe polimika maka jornal ne'e konsege asesu atu hodi hatudu ba gerente BNU hodi bele klarifika alegasaun katak gerenti BNU aprova cheque US$ 15,000.00 maske Joao Alves la asina maibe derepenti deit ema bot BNU nian ida ho naran Artur hadau tiha kopia cheque problematiku ne'e hodi dehan katak, "dokumentus ne'e konfidencial no jornalista nain rua husi jornal ne'e suta sai husi uma servisu fatin BNU. Nune'e duni TS la konsege konfirma ho gerente BNU ninian kona ba asinaturu autorizasaun iha cheque hodi halo tranferencia osan husi konta kompania Pualaka iha BNU ba kompania Mau huran iha banku Mandiri iha loron 19/03. Iha transferencia ida ne'e Joao Alves hateten nia la asina cheque ne'e. "Ha'u la hatene iha
transferencia ba Mau huran no ha'u la asina cheque transferencia ne'e." Nune'e duni direktur Financas kompania Pualaka konfundi ho cheque ne'e no alega katak buat ruma lao ladun los iha BNU. Tan ba desde 20 de Marsu nia parte tenta atu hetan print out husi konta Kompania Pualaka ninian maibe gerente BNU promete hela deit I too ohin loron halo susar ba nia ho Luis Oliviera atu hetan asesu ba bankaria kompania ninian. Joao Alves hateten normalmente kualker cheque ba transferencia no nominal sa deit husi pualka tenki iha asinatura ema rua entre Direkur exekutivu no direktur financas ne'ebe testamunia husi Luis Oliviera. Joao Alves mos aprezenta alegasaun seluk hasoru BNU hp Ministra Justica halo kon kali iha prosesu pagamentu kompania refere.

"Ne'e cheque ne'ebe normal no tuir lolos tenki selu tan ba iha asinatura direktur ninian ho ha'u nia asinatura," esplika joao ho liman fuan hatudu ba asinatura ne'ebe iha cheque laran. Maibe cheque 2 ne'e la selu tan depois de BNU simu cheque ne'e teleone uluk ba ministra Justica hodi husu autorizasaun maka ministra hateten labele selu maka la selu to'o agora," alega Joao. TS

Direktur Pualaka Atua, Staf Dun MJ interven Lalaok Kompania

Fungsionarius balun maske naran sei iha estrutura maibe hasai husi pualaka la ho surat resmi ruma nune'e sira mos hahu loke karekas Pualaka ninian inklui hato'o alegasaun hasoru Ministra Justica ninia involvimentu iha kompania refere.Hanesan Joaõ Pereira da Silva nu'udar superviser teknik iha portu Tibar hato'o alegasaun hasoru ninia direktur inklui Ministra Justica. "Nia dehan ha'u naok ten," alega da silva. Superviser pulaka nian ne'e lekar sai akontecimentu iha loron Tersa feira, (17/03/09) tuku 19.00 no dun katak atetude Direktur Pualaka ne'e, "hanesan abuzu de poder. Ne'e hanesan uza kekuasaan. Primeiru nia hanesan direktur nia hanoin nia iha osan bele halo hot-hotu. Yang kedua tan ba posisi. Ba nia ne'e hanesan ninia senyora ne'e kan hanesan ministra justica." Tuir Pereira da Silva ninia hare direktur ne'e bele hanlo atetude hanesan ne'e hodi dun ema arbiru deit. "Jadi nia pada waktu nia koalia nia la hatudu bukti maka iha ne'ebe hodi hateten ami naok ten. Ami naok ninia sa ida?" Da silva
koalia ho lian husu. Joao Pereira da Silva nia knar hanesan superviser tekniku hahu servisu hodi halo instalasaun dada mina ne'ebe iha konstrusaun ne'ebe Pualaka la uza konsultan ruma hodi halo servisu maibe ideas husi sira rasik deit maibe ho intenvensaun husi "pihak seluk" haruka sira para servisu. "Husi Sr. direktur ninia alin sira pois haruka tan ema ida ba iha ne'eba dehan senyora Ministra maka haruka momentu ne'eba sira uza naran dehan "mana, mana maka haruka ema ne'e ba iha ne'eba." Nune'e duni tuir Pereira da silva ninia hare estrutura ne'ebe monta ona iha ne'eba la iha etika tuir servisu ninian. "Tan ba sira tau uluk ami iha ne'eba haruka fali ema ba, la fo hatene resmi dehan ema ne'e agora mai tan ba imi servisu la diak agora ema ne'e ambil alih," nia alega. Tuir superviser ne'e katak durante servisu iha stasaun Tibar sira nungka estraga mina, "maibe iha kazu mina ba to'o EDTL no EDTL tolak. Tolak tan laos foer, mina berubah warna. Warna la hanesan entaun EDTL haruka fila fali." Tuir Joao Pereira da Silva katak se karik la hetan ona dalan sai ba problema ne'e maka sei lori ba tesi iha tribunal tan ba difamasaun para ninia naran diak. Nune'e duni tuir nia hanoin "Tenki lori ba, para hatene
lia los. Tan ba senyor ne'e hateten ha'u naok tenki iha provas. Para buktikan ha'u naok ten duni ka lae," Pereira da silva sadik ninia direktur atu prova. Nia konfeza katak ho alegasaun husi direktur ne'e halo ninia oan sira mos sofre moral kuandu rona ema dun sira nia aman naok ten tan ne'e tuir ninia hanoin, "diak liu kazu ne'e tesi iha tribunal, instituisaun independenti mak tesi par abele hare se mak los no se mak la los.Se ha'u naok ha'u tenki ba kadeia no se ha'u la naok
nia mos fatin hanesan deit, iha kadeia hotu tan ba ida ne'e difamasaun. Nune'e duni fungsionariu hirak ne'e prepara atu lori kazu ne'e ba tesi iha meja verde no tuir Joaõ fiar an katak nia parte sei manan wainhira kazu ne'e lori ba tribunal tanba nia la naok mina. Fungsionariu ne'ebe hasai husi sira nia servisu iha Pualaka iha Tibar hasai nain lima no iha pon bensin nain tolu ho nune'e total staff ne'ebe hasai hamutuk lubun ruma ona. Atu semente liu tan lia fuan trata la murak husi direktur Pualaka hasoru Joao Pereira da silva iha ninia oan mane Gerson Pereira da Silva (Siquito) nia oin maka Rogeiro nu'udar fungsionariu Pulaka ninian ida mos marka prezenca iha
akonecimentu ne'eba hahu loke ibun. "Primeiru ne'e trata tiha primu siquito. Trata dehan be tiu ne'e, naok dor. Nia naok mina mak hola motor. Depois mai fali ami husu osan iha pon bensin nian ne'e." Nia mos alega katak direktur Pualaka hodi policia (PNTL) ameasa sira hafoin de husu osan iha pon bensin no rona resposta husi staf sira ne'ebe la satisfas nia. "Nia dehan imi sira mai mangame iha ne'e, ha'u haruka policia tiru hotu imi," Rogeiru konta tuir. Tuir staf ne'e
katak sira tur hela sira nian wainhira sira nia direktur ba ameasa sira. Nia kontinua alega tan katak laos lia fuan trata ne'e laos deit ba Joao Pereira da Silva maibe iha momentu ne'eba direktur Pualaka ne'e mos trata ema nain 2 seluk ne'ebe mos nain ba Pualaka. "Koalia kuandu trata maun Luis ho tiu Joao dehan ne'e laos Fretilin maka ukun. Ne'e AMP maka ukun. Ne'ebe halimar haruka policia maka tun. Tiru deit," alega Rogeiro.Wainhira akontesimentu ne'e mosu tuir Rogeiro ninia alegasaun katak Direktur Pualaka ne'e hetan segurnca husi membru PNTL nain rua ne'ebe hatais hela roupa civil. "Policia nain rua maka lao ho maun Americo," nia fo lembra. Nia hateten katak sira labele simu hasoru direktur ne'e ninia lia fuan tan,"ba ho policia." "Ami simu hasoru ladiak. Ami simu hasoru maka senti la diak baku fali ami ne kan ladun diak ida," nia hateten. Nune'e duni ho paciencia nonok deit hodi ba fo hatene ba ninia maun hp tiun sira. Tuir Rogeiru katak ne'e lolos ne'e bisnis la iha buat ruma ho politik." Tuir fali staf seluk ida ne'ebe husu jornal ne'e labele fo sai ninia identidade informa katak,"Sr. Americo ne'e ninia ferik oan Ministra Justica entaun nia loke fali kantor ida iha ninia uma ho ida ne'e la rezolve
kazu refere no husik staf sira sai abandona ou nia kasar ne'e bele hateten atu soran fali staf sira tan ba ne'e, "ami ejiji direktur nain tolu atu tur hamutuk hodi rezolve problemas ne'e ho lalais." Zito Alves nu'udar manajer Pon bensin haktuir katak problema ne'e mosu husi Direktur Exekutivu Kompania Pualaka Sr. Americo Lopez tanba falta konsiderasaun ba staff sira ne'ebe servisu iha Tibar. "Ami hanesan staff husu ba diretur nain tolu bele hamutuk hodi rezolve problema Pualaka, se problema ne'e mak hanesan ne'e nafatin ami senti katak dalan atu hetan rezolusaun mak ba tribunal" katak zito ba Jornal ne'e iha edifisiu pualaka Audian. Zito informa katak, "problema ne'e mosu tan ba deit iha deskonfiansa la masuk akal," nune'e mos tan, "ami
servisu hela, sira lori ema ke laos iha estrutura pualaka ninia laran,ami bolu dehan ema ilegal ba hatama tan, para hodi hasai fali ema hirak ne'ebe ke iha estrutura pualaka ninia laran ne'ebe servisu hela." Tuir Zito ninia alegasaun katak, "problemas ne'e mosu husi yahh.. Sr. Americo tan ba la konsidera ema sira ne'e servisu iha tibar ne'eba."Ba oin Zito apelu ba nain pulaka sira nian atu hamutuk hodi resolve sira nia problemas. Maibe "Se problemas ne'e maka la konsege
resolve maka dalan ba rezolusaun maka tribunal." Fungsionariu Pualaka ne'e sei senti an nafatin hanesan staf. Tuir Zito Alves to'o loron ne'ebe dada lia ho jornal ne'e ninia naran sei iha nafatin estrutura Pualaka ninian maske ninia labele ona halo servisu iha Pualaka. "Sei dehan sai lae karik tanba ami hare ba estrutura i ami mos halo servisu iha Pualaka ne'e ami hatene informasaun se mak iha prosentu barak no menus ami hatene" salenta nia. Zeca Alves hateten katak tuir estrutura no formasaun kompania pualaka rasik staf sira hatene katak se maka iha
por sentu barak liu no witua liu sira hatene. "Ami hatene estrutura tuir profile ami nia kompania ninian katak hakerek mos hela katak, "sr. Americo Lopez iha direitu 30%, Sr. Luis 30% no Sr. Joaõ Alves maka iha 40%, ne'e buat ne'ebe legal husi kontratu ne'ebe sira halo iha notariadu." Lia fuan ne'e konfirma husi dokumentus kompania pajinas tolu ne'e jornal ts hetan hatudu asinatura no paraf husi ema nain tolu husi kompania Pualaka ho direktur Notariadu Ministeiru
Justica ninian nu'udar notairadu firma: " pualaka petroleo Fuel, Lda" TIN: 1054954, maka defini iha artigu uluk liu nian hodi fo naran ba kompania ho " Pualaka petroleo feul, Lda". Wainhira kompania ne'e hahau ninia aktividades iha Janeiru 2008 staf sira ne'ebe agora dadaun ne'e hasai ona husi sira nia fungsaun, halao sira nia knar la ho salariu maibe servisu ho vulontariamente. To'o kompania ne'e konsege lao ona no foin lalais ne'e direktur kompania liu husi advogadu nain
rua lori surat ba sira no sei define nafatin katak Zito Alves nia pozisaun sei nudar manajer pon bensin. "Iha loron rua liu ba Sr. Americo, liu husi ninia advogadu nain rua ahh..lori surat ida mai ami, hau mos simu i hau nia pozusaun sei nafatin. Iha ne'eba hakerek dehan katak, Zito alves manajer pon bensin. Ne'ebe ha'u senti katak ha'u nia pozisaun sei nafatin." Maske nune'e kompania la simu Zito Alves ninia prezenca iha stasaun pualaka iha terenu hanesan Tibar ho Pon Bensin Luru Mata no la fo asesu bat au mina iha kareta. Kuandu kompania ho ninia direktur hasai duni staf sira ne'e maka sira sei ejiji sira nia direitu subsidiu se karik hasai duni ona sira husi Pualaka. "Se sai duni sira teki selu ami nia subsidiu." Zeca hateten katak sira nia parte konta subsidiu hahu husi sira nia servisu desde sira servisu ba kompania ne'e komesa husi NOl husi NOL BESAR to'o agora Pualaka komesa iha buat hot-hotu ona." Nune'e duni nia alega katak direktur kompania hatama ema foun ne'ebe ke uluk nungka halo servisu ba Pualaka hodi
tebe sai sira ne'e uluk ho sakrificiu hodi tane Pualaka nia naran sa'e ne'e. Kompania Pualaka hari'i husi Sr. Luis de oliviera iha tinan ruma liu ba ne'ebe ikus mai bolu hetan tan membru nain rua maka Joao Alves ho Americo Lopes hodi tau sociu hamutuk pualaka. Maske ho kbi'it osan
ladun iha maibe Kompania ne'e konsege sai hanesan vencedor ba fornecedor Mina ba Central EDTL Timor Leste iha tinan kotuk ne'ebe hamosu deskonfianca no kestaun LC husi Governu ho valor liu US$ juta tolu. Hanesan Vice Primeiru Ministru Ir. Mario Viegas Carrascalao ne'ebe iha momentu ne'eba sei hanesan membru Parlamentu Nasional husu atu iha investigasaun ba kestaun ne'e tan ba iha indikasaun, "Kon kali kon." Ho problemas entre nain sira husi kompania Pualaka mak ninia konsekuencia problemas trabaliadores sira ne'ebe hasai husi stasaun
Pualaka iha Tibar no Pon Bensin nian budu liu tiha ona semana rua "korban kan fali ami hanesan trabailiador sira ne'e. Staf ne'ebe husu jornal ne'e atu labele hakerek ninia identidade ne'e alega katak, "senyor Americo ne'e kom nia hanesan ministra ida nia laen bele loke fali kantor ida iha uma ministra ninian ne'eba." Ho lalaok loke kantor ida tan iha uma Direktur ninian ne'e maka "Pegawai sira iha ne'e terlantar tiha." Ho lian "kasar" karik kompania pualaka atu soran fali fungsionarius sira bele baku malu tan ba loke tiha kantor ida iha ne'eba hodi tau sira nia emar iha Pon bensin no tibar ne'eba be ema sira be uluk fou-foun hahu ne'e oin?" nia alega. Nune'e duni staf oan ne'e hatudu ninian neon diak hodi hateten katak, "Tuntutan lolos ne'e
maka sira nain tolu enki tur hamutuk resolve problema." Lolos ne'e problema ne'e besik resolve tiha ona maibe iha momentu dader ida fali grupu, "sr. Americo ninian hadau tiha tibar husi nain rua ne'e no Sr. Americo haruka ninia alin ba iha ne'eba hodi ba hasai mangeira husi roh ida seluk tau fali bar oh ida seluk sem kuinesimentu husi sira. Depois husu ba Sr…sira dehan ne'e…Ministra maka haruka. Agora kompania ne'e ministra mos iha direitu iha laran ne'e oin sa los?" nia alega ho husu. Tuir staff Pualaka ne'ebe halao nia knar iha Tibar ne'e hateten katak, problema ne'e mosu tanba Direktur Exekutivu Americo Lopez ne'ebe tau saham mos iha kompania pualaka ne'e deskonfia staf Pualaka mak halo kna'ar hanesan manejer iha Tibar ne'e naok mina no osan hodi sosa motor ba nia oan nu'udar staff mos iha pualaka. Wainhira jornal
ne'e ba kruza informasaun ne'e ho staf Joaõ Marcos Correa nudar manajer finansas iha Tibar ne'e los duni no sira tenta atu okupa pon bensin iha luru mata. Nia fo razaun katak sira, "atu okupa kompanha Pualaka tanba sira mos nudar staff kompanha Pualaka iha tinan 2008 fulan Juli to'o tinan 2009 ne'e sira halao buat hotu ho normal maibe agora xefi nain tolu ne'ebe tau saham hapara sira nia servisu," haktuir Joaõ Marcos ba jornal ne'e iha kompanha Pualaka
Comoro-Luru-Mata. Iha semana kotuk fungsionarius Pualaka ne'ebe hasai ona husi Tibar tenta atu okupa pon bensin Pualaka nian iha Luru Mata hodi obriga manajemen pualaka resolve sira nia problema. Hanesan Joao Marcos correa ne'ebe lakon mos ninia servisu iha Tibar hateten ba
jornal ne'e iha Pon bensin Pualaka Luru mata katak "Ami ejiji liu maka ami nia servisu no kantor ate a data, kantor mos rua fali ona, laos ida deit ona. Ida iha sr. Americo nia uma no ida iha kantor pusat nafatin I to'o agora la iha koalia kona ba ami nia kazu hapara ami ne'e oin sa, tan ba sa ami la hatene," dehan manajer financas ne'e iha pon Bensin Luru Mata. Tuir ninia hanoin katak problemas hapara sira nia servisu ne'e razaun lolos ne'e konsekuensia husi kudeta entre ema nain tolu ne'ebe sai nain ba kompania Pualaka maibe sira lakohi interven iha laran so nia husu atu parte manajemen resolve staf sira nia statutes, direitu de servisu ho salariu. Tuir staf ne'e konfesa katak se kuandu kompania la konsege resolve sira nia problema maka sira sei lori ba parte autoridade ne'ebe relevante ba kestaun trabailiadores ninian hodi husu aijuda. Nia hatutan katak problema ne'e mosu husi sira nain tolu mak hanesan Sr Americo Lopez ne'ebe
Ministra Justisa nia kaben, Joaõ Alves no Luiz Oliveira no karik problema ne'e husi mina ou buat seluk sira la bele hatene tanba atu hatene liu ne'e sira nain tolu. Ba fungsionarius sira ne'e hakarak koalia kona ba direitu salarial ne'ebe sira iha no hatene tanba sa mak hapara sira no oinsa ho sira nia salariu. Sira hakarak ejiji atu parte manajemen rezolve lalais atu sira hatene hodi bele buka fali servisu seluk, realsa manajer ne'e. Tuir nia katak saham ne'e sira nain tolu nian "ami hatene sira nain tolu nian, ikus mai problema ne'e mosu ami lakohi intervene iha laran, ami ejiji liu ami nia direitu no tan sa hapara ami la iha kuinesementu ate a data ami ba kantor laos ida deit ona maibe rua, ida iha Sr. americo nia uma, ida iha kantor pusat Audian nafatin" esplika nia. Joaõ Marcos mos ejiji ba xefi nain tolu ne'e atu rezolve staff sira nia problema se lae nia rasik sei levanta problema ne'e ba sindikato trabailiador iha ministeiru solidaridade nia mahon hodi kanaliza tutan ba parte ne'ebe kompetente inklui parlamentu nasional. Depois jornal ne'e dada lia ho Joaõ Marcos correa iha pertamina pualaka derepenti juven ida mai ho kamijola mean no hateten ba jornal ne'e atu la bele publika informasaun ne'ebe jornal ne'e hetan husi staf pualaka ho razaun katak kompanha Pualaka problema hela ho staf refere no staf refere la iha kompetensia atu kualia konaba Pualaka " imi jornalista la bele hatun informasaun husi sira tanba sira problema hela ho Pualaka no ami lakohi sira hatun Pualaka no sira la iha kompetensia atu koalia" hateten joven ne'ebe tau hela kamijola mean ne'e na jornal Tempo Semanal. Jornal ne'e husu karik direktur iha fatin servisu ninian nune'e jornal ne'e ninia jornalista bele hasoru maibe nia dehan la iha pon bensin maibe iha ninia residencia Bidau. Wainhira jornal ne'e tenta ba halo konfirma ho nain ida seluk husi kompania Pualaka hateten katak, "Tuir Akte notariadu iha Ministeiru justica ne'e hateten katak, hau iha 30 porsentu, Sr. Amerco iha 30 porsento no sr. Joao Alves iha 40 porsento. Ne'ebe agora ha'u ho Sr. Joao Hamutuk ami rua iha 70 porsento. Dasar hukumnya kuat sekali," fo sai Luis Oliviera. Maibe ate agora sira nia parte la involve iha hasai staf sira ne'e. "Jadi ami to'o agora la hanoin atu hasai pegawai sira ne'ebe uluk terus hamutuk to'o agora." "Maibe Sr. Americo tan ba hodi deit nia forca, lori deit nia ferik oan ministra I nia fen mos terlalu ikut campur iha laran," Luis Oliviera alega. Tuir manejer jeral Pualaka ne'e nia hakarak atu lei ne'e lao los katak, " bisnismen. Bisnismen, no pejabat Negara, pejabat Negara." Nune'e duni tuir fundador ba kompania Pualaka katak, " ami sei husu ba estadu para tenki halo tender ulang. Tenki hasai pualaka ne'e tan ba pualaka ne'e ami nian," nia husu. (diz/ico)

PNTL Simu Responsabilidade,

Khare Kontenti Sela Naha PNTL ba Xanana

Dili, Tempo Semanal

Tuir nota ba emprensa ne'ebe redasaun jornal ne'e simu hateten katak iha loron 27 Marsu 2009, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian (RESJ), Atul Khare anuncia hamutuk katak PNTL husi distritu balun iha TL prontu simu hikas fali responsabilidade. Sira desidi katak simu fila fali responsabilidade ne'e sei hahú iha Distritu Lautém, tuir fali ho Distritu Manatuto. Simu filafali responsabilidade iha distritu rua ne'e sei depende ba iha konkluzaun akordu entre Governu Timor-Leste no Misaun Integradu Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (UNMIT) kona-ba prosesu simu filafali responsabilidade no kumpri ho prosedimentu sertifkasaun nian.

Aranju prátiku sira ba simu filafali responsabilidade nian oras ne'e daudaun hala'o hela iha distritu rua ne'e. Iha nota emprensa ne'e mos informa katak avaliasaun sira mós kompleta tiha ona iha Aileu no Ainaro. Maibé, distritu rua ne'e sei rekere melloramentu molok distritu sira-ne'e deklaradu prontu atu simu filafali responsabilidade. Maibe tuir observsaun jornal ne'e ninian katak PNTL komunitariu iha area ne'eba halo servisu todan tebes ho sukat rai ho ain haleu sukus sira iha area ne'eba. Sira ladun iha transporte maibe UNPOL sira uza Prado hodi pasiar entre estrada dili ho aileu. "UNPOL sira servisu mes-mesak iha sira nia kuartu no ami dala ruma maka ba impresta sira nia komputador hodi hakerek ami nia surat," dehan komandante PNTL ba jornal ne'e iha Aileu momentu ruma liu ba. Primeiru Ministru Gusmão kongratula PNTL no simu akordu ne'e. "Ami sei hahu husi distritu rua (2) tamba prosesu ne'e lao neneik sei ba mos
distritu sira seluk bele halo tuir . Neduni ami husi estadu no governu maka tau kondisoens, nebe'e dehan iha duni fasilidade, lojistika rasik no komando sira mos iha preparasaun atu asumi lideransa", hateten Primeiru Ministru. "Ohin loron aniversario PNTL nian, ita hotu kontente tamba komemora ba sia (9) loron PNTL nian, katak ita iha esperansa ba polisia, maske infrenta problema oi-oin, sira mos hakat ona ba oin hodi kumpri didiak sira nia dever nudar polisia nebe
profisionalismo duni", hateten Primeiru Ministru Gusmão. Maske PM kontenti hahi UNPOL fo hikas fali responsabilidade ba PNTL maibe la hanesan ho komunidade husi distritu fatin moris Xanana ninian. Sira diskorda ho lia fuan ne'e tan ba iha moris lor-loron PNTL oan sira maka servisu dolar maske kondisaun menus. "Ha'u hanoin ne'e teatru ida deit. Tan lia fuan transferencia de poderes husi UNPOL ba fali PNTL oan sira ne'e maka halo ha'u konfuzaun. Se hakarak hatene realidade UNPOL mai so hatene simu vencimentu bo'ot, perdiem wain maibe lalaok laek tan sira servisu mes-mesak ho kondisaun ne'ebe diak husik PNTL oan sira maka servisu dola konsege tau seguranca mai iha ami," dehan abel soares jovens ida husi Manatutu ba jornal ne'e iha sabadu(26/03) iha manatutu vila. Tuir foin sa'e ne'e ninia hanoin katak se UNPOL mak apoiu tebes PNTL entaun sira mos tenki preokupa ho kondisaun servisu PNTL iha fatin ne'eba ninian. Desde akordu suplemetar entre governu Timor Leste UNMIT iha dezembru 2006 PNTL horik iha kalilin okos UNPOL ninian maibe postu central manatutu deit mos ninia kakuluk la taka hodi autoriza udan ho loron tama let ba uma servisu fatin PNTL distritu ne'e ninian. "PNTL ne'ebé hahú atu asumi responsabilidade tomak ba polisiamentu sai nu'udar pasu ida tuir mai iha esforsu katak estabilidade ida-ne'e sai sustentavel iha tempu naruk," dehan RSSG
Atul Khare ulun bo'ot UNMIT ninian. Khare sauda tebes Governu ho UNMIT wainhira alkansa tiha ona desizaun atu PNTL oan sira simu hikas fali sira nia responsabilidade policiamentu iha Manatutu inklui mos Lautem. Maibe PNTL ne'ebe halao sira nia knar iha manatutu sei horik iha kuran meus balun hodi apoiu sira nia servisu hanesan radio komunikasaun hodi empata ligasaun entre distritu ho sub-distritus sira iha area ne'e. "Dala ruma iha situasaun urjenti ami husu apoiu ba uzu radio servisu Saude ninian," konta tuir pntl ne'ebe servisu iha sub-distritu ida iha Distritu refere. DR. Khare hahi tebes situasaun seguranca Timor leste ne'ebe hahu konduxivu dadaun fali hodi hateten, "Timor-Leste foti tiha ona pasu sira ne'ebé boot iha fulan 12 liubá hodi restaura
estabilidade." Maibe Agusto da Costa Pinto vendedor ida iha Merkadu Komoro dehan ho sinista, "hato'o hela ha'u nia parabems ba sr. SRSG ne'e tan ba konsege ona akordu ida tan iha surat tahan leten." Maske foin iha muda negociante ne'ebe fa'an folin besik dalan ninin Da costa
Pinto moris iha distritu baucau ne'e senti laran moras ho instituisaun PNTL maibe, "ha'u tur hodi hanoin ho didiak katak sira ne'e mesak ita nia maun alin no sira merese apoiu husi ita." Governu Timor-Leste no UNMIT konkorda tiha ona katak simu filafali responsabilidade ne'e sei
sai prosesu ida hala'o ho faze, ne'ebé bazeia ba iha avaliasaun konjunta ida kona-ba preparasaun PNTL nian, tuir kritéria ne'ebé konkorda mutualmente. Polísia ONU nian sei kontinua hela iha distritu sira ne'ebé PNTL asumi tiha ona responsabilidade hodi fornese konsellu no atu monitoriza PNTL, inklui iha área protesaun direitus umanus nian. Tuir mane ne'ebe mai husi rai kulu tunu maka dadaun ne'e fa'an hela folin iha merkadu ne'eba hateten katak nia mos akompainya problemas mundu dadaun ne'e wituan. Tan ne'e nia hein katak, "Se UNPOL
sira ne'e maka sei hetan oportunidade atu hela kleur liu tan, ne'e diak oan ida tan ba UNMIT no ha'u mos kontenti. Tan ha'u lakohi krizi financeiru mundial ne'e bele halo UNPOL oan sira ne'e balun lakon sira nia servisu no se sira fila sedu husi Timor Leste maka sira sei lakon mos oportunidade atu ba pasiar iha Bali," Pinto kari biadas ba ONU nia matan. "Mai ha'u katak PNTL oan sira ne'e halo servisu diak liu fali UNPOL nune'e duni husu deit ba ministru Seguranca hadia facilidade no kondisaun naton ona," lia espera vendedor oan ne'e. (ts)

Monday 23 March 2009

Tempo Semanal Edisaun 131

PNTL ba Dasiak,Halolo Lei no Estabilidade

Dili-Ho loron komemorasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ba dala
9, nudar Instituisaun ne'ebe 'menegakkan undang-undang dan melindungi
Negara dari berbagai bentuk rong-rongan' ou halolo Lei nomos kria
estabilidade ba Nasaun no povu.


Loron moris iha dia 27 Marsu 2001 tinan sia lia liuba siqnifika katak,
maske ho idade ida ke nurak, haboot an hodi nune'e nudar lutu internal
ba Nasaun garante seguransa ba povu iha teritoriu tomak. Atu hatene
diak liutan saida mak PNTL halao durante tinan 9 laran, Tempo Semanal
halo interevista esklusivu ho Komandante Jeral Interenu Afonso de
Jesus, iha nia k'nar fatin hanesan tuir mai ne'e:

Bele kualia mai ami durante tinan sia nia laran k'nar saida deit mak
ita boot sira konsege halao no saida mak la konsege halao?

Hanesan ita boot sira hatene katak, PNTL ninia servisu la ses husi
saida mak hakerek ona iha Lei konstituisaun Republika Demokrasia Timor
Leste (RDTL), artigu 47 no hakerek ona iha Lei Organik PNTL ninian
ne'ebe fó ona kompetensia ba Polisia hodi bele halao servisu hanesan
siguransa no estabilidade iha Nasaun ida ne'e atu nune'e povu no
sosiadadu sivil sira bele moris iha hakmatek no dame nia laran, ida
ne'e servisu ne'ebe hanesan atividadi rutina lor-loron PNTL sira
halao.

Alein de ne'e atividade fundamentu saida mak PNTL halao ba Nasaun ida ne'e?

Liu husi atividadi sira seluk hanesan halao patroliamentu, cek point
no sosializasaun Leis balun ba iha sosiadadu sivil sira, liliu konaba
regulamentus tranzitu ninian atu komunidade sira bele hatene. Atu
nune'e evita sira nia an labele monu ba asidentis ne'ebe hot-hotu la
hakarak atu akontesi iha rai laran.

Ida ne'e mak atividades ne'ebe normalmente Polisia halao no
atividades seluk mos hatene mos Lei no fó kompetensia ba PNTL atu bele
halao prosesu investigasaun ba kazu kriminal hirak ne'ebe akontesi iha
rai laran atu nune'e bele submete ba Ministeriu Publiku karik kontinua
ninia prosesu.

Problema saida diet mak durante ne'e PNTL hasoru?

Problema durante ne'e PNTL hasoru ita boot sira hatene katak
problema ba Instituisaun PNTL hanesan apoiu lojistik ne'e mak PNTL
sira infrenta durante ne'e, maibe agora dadauk ita boot sira haree
katak, semana kotuk liu ba ami fó ona apoiu balun ba iha komandante
Distritu sira nomos Unidades Departementu sira atu bele fó apoiu
lojistik diak ba sira atu bele halao sira nia k'nar ho diak no
professionalismu.

Ida ne'e mak oras ne'e ami halao no problema seluk ne'ebe ami
infrenta hanesan lor-loron iha parte operasional ninian ami infrenta
problema konaba kontra Lei kodigu tranzitu ninian. Ita boot sira haree
katak labarik sira ne'ebe minora ho idade ki'ik lori kareta, lori
motor injeral buat sira ne'e problema hotu ne'ebe ami hasoru. Iha mos
problema seluk liliu ba juven balu ne'ebe oras ne'e sei dook husi lian
unidade, dala ruma hafuhu malu, baku malu, foin loron rua liu ba kotuk
kolega ida mate iha Luru-Mata neba tanba problema grupu nian. Tanba
ida ne'e esforsu ema hotu nian atu bele minimiza problema hotu ne'ebe
iha ita nia Nasaun ida ne'e. Atu nune'e bele kriamente ida ke ambiente
atmosfir bele hakmatek, bele kondusivu atu komunidade sira bele halao
sira nia atividades labele ho tauk trauma.

Oinsa relasaun PNTL ho Falinti-FDTL?

Relasaun entre PNTL ho Falintil-FDTL, hahu husi tinan 2008 ne'ebe
iha insidenti iha atentadu ataka ita nia nai ulun sira, Xefi Estadu
Jose Ramos Horta ho Xefi Guvernu no hahu husi neba ami komesa halao
servisu ida ke diak no ohin loron bele lori fali ambiente ida ke
hakmatek ba povu sira.

To'o ohin loron mos ami kontinua atu servisu hamutuk atu nune'e iha
futuru bele iha koordenasaun ida ke diak. Tanba ne'e mak ohin loron
ita hatene dehan katak iha Lei halo ami nia difini ketak-ketak, maibe
hanesan ami Instituisaun PNTL ami presiza atu nai ulun sira mos bele
halao Lei. Ninia oan sira bele fó poder atu bele halao koordenasaun
ida ke diak atu bele halao servisu iha ita nia Nasaun ida ne'e.

Mais neste momentu ema barak mak iha preukupasaun ho krize 2006?

Mais neste momentu ami hatene katak ami iha relasaun diak maske hahu
husi krize 2006 ema hot-hotu preukupa los ho ami Instituisaun 2 ne'e,
maibe wainhira ba to'o iha 2008 ami komesa hakbesik an halao servisu
hamutuk atu lori fali ita nia maluk sira ne'ebe mak hanesan kriminozu
fila fali mai.

Ne'ebe to'o ohin loron ami kontinua mantein nafatin relasaun ami
nian ho Institusaun 2 ne'e. Ami hein katak iha futuru bele diak liu
tan nomos iha hanoin balun atu iha sira nia formasaun ruma ne'ebe
baziku treinu ruma ami mos tenki haruka ami nia ema balu atu ba iha
neba atu bele haree oinsa treinamentu ba iha forsa ninian atu ami mos
bele iha koinesimentu ruma.

Saida mak sei presiza atu halao ba ita nia membru nia kapasidade sira agora?

Membru sira hadia kapasitasaun ne'e buat ida ke importante tebes ba
Instituisaun PNTL, tanba PNTL foin mak hari'i komesa husi
2000-2004-2005. Maibe, wainhira hari'i ho nia kapasidade ida limitadu
maibe Estadu mos fó fiar ida ba sira atu nune'e bele asegura siguransa
iha ita nia Nasaun ida ne'e no hodi ida ne'e ita presiza tan atu bele
hasae sira nia kapasidade laos ba Offisiais sira deit, maibe ba mos
Ajenti sira ne'ebe halo sira nia funsaun ne'ebe importante, liliu iha
Unidade Investigasaun Kriminal no Tranzitu, Informasaun, Unidade
Maritima, UIR Unidade Intervensaun Rapida (UIR), ne'e buat ida ke
prosesu tenki treinu bebeik.

Estratejia saida mak sei kria, atu nune'e PNTL mos bele iha kapasidade
hanesan Nasaun ne'ebe avansadu ona?

Ita haree hanesan Internasional sira no Polisi sira iha Nasaun
ne'ebe mak avansadu oituan sira laos dehan lor-loron treinu dala ida
deit husik ona, maibe buat ne'e atividade rutina ba ita nia Ajenti no
Offisiais sira atu nune'e sira bele iha kapasidade ida ke diak atu
bele orienta ami nia soldadu sira atu bele halao servisu tuir regras
prosedur ne'ebe iha.

Sei sira la iha koinesimentu konserteza ne'e hanesan ita boot sira
hatene failha oituan deit iha kritika, ida ne'e hau hanoin futuru mai
ne'e ita tenki haree kapasitasaun ne'e importante ida, maske ita ba
ona haree kapasitasaun husi T-UNDP Australia ninian ne'ebe haruka ona
Offisiais balun ba ona Semarang kursu Leadership iha neba, maibe ita
senti katak ida ne'e la sufsienti.

Ema ida ba kursu ho tempu loron 5 seidauk iha buat ida atu nia
aprende, presiza tempu ne'e tenki naruk no treinu bebeik atu bele iha
kapasidade.

Entaun iha ona planu atu bele mos suporta ida ne'e, mais ou menus
treinu PNTL sira ne'ebe mak treinu iha fatin seluk?

Sim, ita boot sira haree iha 2008 ne'e halao ona kursu barak, foin
dadauk ne'e haruka ba iha Australia, husi Akademia nain 2, ne'ebe ba
tuir treinamentu konaba peace keeping force ninia Misaun da Paz.

Ne'e mos sira ba tuir atu iha koinesimentu ba iha neba nomos iha
programa seluk atu haruka tan ba atu sira mos bele kontinua nafatin no
futuru ninian, ita sei hanoin. Kursu seluk hanesan narkotik nian mos
ita presiza fó treinu no treinu presiza mos ekipamnetus konaba
forensiik ninian atu bele fasilita ami nia servisu.

Mais ou menus membru PNTL presiza hetan koinesimentu konaba saida deit?

Ami mos iha ne'e falta koinesimentu no hau konaba buat ida
'Narkotik' iha ita nia rai laran, hau husu husi T-UNDP Australia sira
atu fó ai-moruk oioin tanba ita la iha koinesimentu haree konaba ida
ne'e.

Sira lori buat ida ne'e mai mais hau hakarak fahe buat ne'e ba iha
Distritu sira, tau iha didin lolon poster ne'e liliu ba iha ami nia
Polisia sira mak halao k'nar hanesan investigasaun atu sira bele hetan
koinesimentu.

Ita haree katak ai-moruk hirak ne'ebe dala ruma iha ita nia rain,
ita falta koinesimentu, ne'e mak hau husu buat ne'e mai iha ne'e ho
tan livru balun no presiza atu fó ba Komandante sira atu bele mos
hatene. Kuandu sira halao servisu sira hetan buat sira ne'e ita bele
esplika katak ai-moruk sira ne'e dala ruma relevante bele estraga ita
nia juventudi sira, tanba servisu ida ne'e importante bele halao ami
nia k'nar.

Ita boot sira haree tuir iha ami nia estrurtura ne'e fahe ba unidade
barak teb-tebes, unidade spesial 1 mak Unidade Intervensaun Rapida
(UIR), Unidade Reserva Polisia (URP) ho Unidade Polisia Fronteira
(UPF) nomos iha unidade seluk hanesan Unidade Maritima, Informasaun,
Investigasaun ho Komoniti Polisia, maibe sira sei fahe tan sub-unidade
seluk ne'ebe ita haree luan teb-tebes.

Oinsa ho disiplina memrus PNTL sira nian?

Disiplina membru PNTL ninian tuir observasaun ema seluk nian barak
mak dehan PNTL ne'e disiplina la diak, ne'e 'kaca mata' ema husi liur.
Maibe, husi 'kaca mata' PNTL nian rasik Instituisaun katak ami iha
duni impresaun displinar, maibe iha balun ke seriu no balun ke la
seriu.

Ba sira ne'ebe la seriu ami foti medidas halo investigasaun tuir Lei
hateten dehan katak, fó represaun diskrita ba nia ou verba no bele mos
halao buat seluk hanesan transparansia ba husi fatin ida ba fatin
seluk. Ida ne'ebe seriu liu ita boot sira hatene katak dala ruma bele
hetan iha dimisaun no suspensaun.

Bazeia ba buat hirak ne'e hotu liu husi etapa saida deit?

Ne'e etapa ida hahu husi 2007 mai ne'e etapa ida ke ita boot sira
hatene katak, ne'e liu ona husi krize ne'ebe tenki liu husi prosesu
konsolidasaun, konsilida malu neneik, buat hotu lao tuir narasaun mak
ita foin haree prosesu sira neba. Ita lakohi esforsu ita nia an lalais
atu nune'e bele estraga buat hotu, ne'ebe intermus no disiplina iha
intervensaun disiplinar iha maibe la dun boot.

Sira ne'ebe ita boot sira hatene dala ruma uza sivil no pistola ba
iha fatin balu hanesan bar hodi hemu no dala ruma ba iha manu futun
neba hodi futu manu no tur hemu iha estrada, ida ne'e ami mos presiza
apoiu husi komunidade sira se karik bele fó informasaun mai ami tanba
komunidade sira nudar ami nia tilun, ami nia matan, ami nia liman no
ain.

Oinsa relasaun entre PNTL ho Komunidade?

Relasaun entre PNTL ho komunidade ne'e buat relasaun ida diak tebes,
positivu tebes. Tanba ne'e mak ita boot haree katak hahu entrega
servisu ba iha Instituisaun PNTL husi 2002, 2001 sira entrega poder ba
ami ne'e hanesan ita boot sira haree hanesan primeiru hahu husi
Manatuto ho Aileu, sira ne'e mak hanesan ema ne'ebe toma
responsabilidade primeiru iha tinan 2001 ho 2002 depois tuir mai
Distritu sira seluk.

Ne'ebe ami haree katak relasaun ami nian ho povu ne'e diak teb-tebes
maske hanesan ohin ita boot sira temi ona katak iha individua PNTL
balu mak halo nia azneiras, meneira oioin, maibe ami haree katak sira
iha duni konfiansa.

Tanba ne'e mak ita boot sira haree katak hahu husi krize 2006 ne'e
so akontesi deit iha sidade Dili, iha ne'e deit umanu mais ita boot
sira haree dehan katak, 12 Distritu halao sira nia servisu lao normal
nomos apoiu komunidade ne'ebe maximu teb-tebes tanba ne'e kria
estabilidade to'o agora.

Karik iha Distritu balun la kria relasaun diak?

Se karik husi Distritu mak la kria relasaun ida diak hau hanoin ita
boot sira hatene ona, depois liu husi krize 2006, ita mai fali to'o
2008 iha atentadu, iha atentadu ida ne'e komunidade ne'e koopera
teb-tebes tanba ne'e mak ami iha susesu iha parte operasional Ne'e
apoiu komunidade ninian ne'ebe lor-loron sira komunika ho ami fó
informasaun ba ami no nune'e mos konaba rekoilha armas ilegalis sira.

Ne'e katak iha parte ida positivu tebes ne'ebe kria relasaun povu no
polisia ninian diak teb-tebes. Maibe ida ne'e ami senti dehan labele
para deit iha ne'e mais tenki esforsu nafatin liliu husi Polisia
Unidade Komunitari.

Sira mos tenki halao planu iha 2009 ne'e sira tenki tun nafatin ba
iha baze liliu ba iha Suku sira ne'ebe izoladu, Poliaia la to'o atu
bele kualia ho povu sira no sosiadade sivil sira konaba ami nia
funsaun, misaun no ami nia servisu lor-loron atu komunidade sira mos
bele hatene katak, ida ne'e mak ami nia esforsu atu bele kria relasaun
ne'e atu diak liu tan hodi bele hametin estabilidade iha Nasaun ida
ne'e bele hetan dezenvolvimentu.

Injeral PNTL nia membru hamutuk hira?

PNTL uluk atu rekruta to'o 3.000, maibe tanba deit iha infrasaun
balu ne'ebe mak hetan ona diminasaun iha 2005, i depois tama tan ho
krize ne'e balu hakarak rezigna sira nia an, balu ba servisu iha fatin
seluk hanesan iha Embassada Amerika nian no oras ne'e dadauk ami nia
membru ne'e menus, ami hetan deit 3.182 ne'e mak sei ativu servisu.

Iha planu atu halo rekrutamentu foun?

Konaba ida ne'e hau hanoin oras ne'e dadauk ami presiza hadia lai
iha internal ami nian nebe ita boot sira kestiona konaba infrasaun
displinar, entaun ami hanoin katak ami tenki hadia sira iha laran lao
los ona, i depois ita ba fali iha tinan seluk mai haree buat hot-hotu
los ona ita hauhu tama ba rekrutamentu.Ami lakohi promete tanba ita
boot sira hatene treinamentu ne'e atu hahu ona ba Distritu 3 ne'e, se
tuir ami nia hakarak ne'e katak tanba Ajente sira balu ne'ebe fila ba
servisu iha ida-idak nia rai rasik dala ruma tratamentu ba ema ne'e la
igual, dala ruma defende liu ba nia familia no dala ruma ema seluk
ne'ebe halo krime ita ba kaer. Entaun iha hanoin katak iha tinan ida
ne'e ami atu halo re-treinamentu ida ne'ebe hili husi Distritu 3, i
depois ami sei halo kolokasaun ida hanesan Indonesia nia tempu halo
'Surat Keputusan (SK) Penempatan,' dala ruma ema husi Same sei la fila
fali ba Same, maibe husi Same bele ba fali Baucau, Viqueque no
Lospalos bele mai fali parte Ainaro, Same no Covalima.

Maske, iha kondisoins balu ema hateten dehan foin muda ba trata ema
tenki hanesan ema iha kondisaun ho buat hotu, maibe hakarak ou lakohi
ita tenki halo ida ne'e hodi minimiza ami nia problema hirak ne'ebe
ami infrenta iha durante ne'e. Ida ne'e mak ami hanoin hela, mais
konaba rekrutamentu foun ami seidauk bele kualia tanba dala ruma ami
kualia ida ne'e hanesan ami promete, la realiza la diak.(ts)

Thursday 19 March 2009

Tempo Semanal Edisaun 129

Forsa ONU Kria Instabilidade No Viola Direitus Humanus Iha TL

Membru GNR tortura membru PNTL

Dili,Tempo Semanal

PNTL Agente: Gastao Peidade depois GNR baku nia

Iha Sesta-feira (06/03/09) madruguada, GNR halo kapturasaun no torturasaun hasoru Timor oan balun wainhira membru GNR balun involve baku malu ho jovens sira. Vitima sira ne'e timor oan balun inklui mos membru PNTL nain rua ida husi CSP no ida seluk husi parte Financas PNTL mos populasaun civil ida. GNR ninia atetude dala barak diak hodi fo treinamentu ba membru PNTL sira maibe dala ruma sei hametin liu tan violencia iha nasaun ne'e. Prezenca GNR iha nasaun ne'e tan Estadu TL ninia pedidu mai hodi ajuda Governu TL hakotu violencia maibe iha tempu pas GNR sira halo provokasaun ho atetude "overacting, halai kareta ho velocidade as, tun sasurut ema hanesan trator no trata ema hanesan animal mos kreia problemas iha bar mos fatin seluk-seluk tan," dehan joven ida ne'ebe mos testamunia ba insidenti iha bar Casa minha nian ne'e.

Membru PNTL, Ajente Gastao Piedade ne'ebe servisu iha parte Financas PNTL kaptura hamutuk ho membru PNTL ida husi CSP ho mos ema civil ida lori ba simu kastigu iha kuartel GNR Kaikoli Dili. "Ha'u nia matan kanek no ha'u nia liman sira hetan kanek hotu, tan hetan torturasoens husi membrus GNR. Tan ba iha momentu ne'eba sira lori ha'u ba iha sira nia kompaund, depois halo torturasaun ba ha'u sem iha investigasaun ruma," Gastao informa ba Jornal Tempo Semanal iha semana kotuk. Tuir lei ne'ebe vigora iha Rai Timor Leste ne'e membru seguranca internasional sira so halo atuasaun deit nune'e duni depois detain
tiha ema ida GNR sira ne'e tenki lori suspeitu ba sela detensaun PNTL ninian. Problemas segundu maka tuir lolos GNR sira ne'e, "la iha direitu halo kapturasaun ba ha'u," ida wainhira sira la uza farda. Bar hanesan fatin divertimentu ba ker GNR, PNTL no publiku bele ba iha
fatin ne'eba maibe laos atu ba mete Problemas. "Iha momentu ne'eba sira halo problema bo'ot."

Wainhira jovens sira ne'ebe halo problemas ho sira halai hotu ona entaun sira mai fali ami hodi koalia mai ami katak atu halo kapturasaun mai ami maibe ha'u dehan lae tan ha'u membru PNTL tan ne'e o labele halo kapturasaun ba ha'u." Iha momentu ne'eba vitima ne'ebe ninia matan kuana hetan suku wain ne'e sei hatudu ninia identidade kompletu dehan nia PNTL maibe GNR sira ne'e sei hasai lia at ba nia hodi tolok instituisaun PNTL.

GNR sira halo kapturasaun obrigatoriu ba Agente PNTL ne'e iha besik luron besik tasi ibun, hotel Casa minha nia oin mais ou menus tuku tolu dader hodi lori nia ba kompoun GNR kaikoli. "Sira la lori ha'u ba detensaun PNTL distritu Dili maibe lori ha'u ba sira nia kompoun hodi
halo torturasaun ba ha'u durante tres oras nia laran tan ne'e maka UNPOL mai tula ha'u lori ba fatin detensaun distritu Dili." Torturasaun ne'ebe maka membru PNTL ne'e simu husi GNR sira maka, "tun ho ba komesa tres oras madruguada to'o fila fali seis oras madruaguada depois de ida tun sira la husu ha'u maibe sira tuku ha'u, baku ha'u depois tiha ha'u nia liman no sira haruka ha'u tur ba rai maka sira ho grupu nain walu ka sira hanesan ne'e maka mai baku lisuk ha'u no ida maka konsege tebe kona ha'u nia matan fukun ne'e no hetan suku postura lima. Sira baku tiha hanesan ne'e la to'o sira sei ba foti tan tudik ida hodi koso ba ha'u nia ran ne'ebe fakar ba rai ne'e depois sira dehan ne'e sai ba evidencia."

Ho matan kanek no bubu Gastao sei fo lembra ba Guarda Nasional Republikana portuges sira ne'e katak, "Timor Leste laos ona iha 450 anus pasado maibe Timor agora, Timor intelektual. Timor ne'ebe hatene prosesu wituan labele atu viola fila fali buat ne'e. Nia rejeita lalaok manipulativu GNR ne'ebe buka razaun falsu hasoru nian. "Ha'u nia laran moras teb-tebes," nia hateten. Wainhira nia tenta husu atu hatene ninia sala maibe laos lia fuan maka hatan maibe tan
nia koalia demais entaun GNR sira kesi metin ninia liman. Nia kanek ran sai barak ona maibe laos hetan tratamentu ba ninia kanek mas GNR, "bolu duni doutor ida, mai atu halo tratamentu mai hau, mas laos mai halo tratamentu maibe mai fo, baku tan ha'u. Mai foti be, be aqua
ne'e, masa ida hodi baku tan ha'u, ida ne'e maka realidade," Gastao haktuir. Iha Domingo tuku nen dader maka UNPOL sira lori Gastao ba detein iha fatin detensaun PNTL ninia kaikoli no ikus mai lori ba Tribunal hodi halo primeira interogatoriu ne'ebe ninia rezultadu la
hetan sala ida iha nia kona ba problema entre jovens ho GNR iha Bar Casa Minha Dili.

Gastao ne'ebe hetan liberdade total ne'e senti sala laek no sai vitima torturasoens husi Forca GNR lakohi admite atu ema seluk sai vitima ba GNR ninia atuasaun kleuk ne'e hateten ba jornal Tempo Semanal katak nia, " pronto halo keixa tan ba ida ne'e viola leis ho konstituisaun" nasaun Timor Leste. Hanesan Timor oan ida ne'ebe hetan liman fatin husi GNR nia dehan, "atuasaun GNR ne'ebe la professional. Ba ha'u membru PNTL sira halo tiha ona hanesan ne'e entaqun ba
cidadaun civil ne'ebe la kompriende lei," nia promete hodi hatan ba prokurador ninia iniciativa hodi halo investigasaun ba membru GNR sira ne'ebe deskonfia komete krime torturasaun ne'e hodi lori ba meja verde nia oin.

Nia realsa katak nia sei atetude GNR ba ema ne'ebe kompriende lei hanesan ne'e entaun forca da pas ONU nian ne'e sei halo at liu tan ba populsaun iha dili laran tan maioria problema akontese iha capital nasaun foun ne'ebe foin sai husi violencia 2006. "GNR ninia hahalok balun diak maibe sira ninia hahalok hanesan ne'e viola karta ONU kona ba deklarasaun direitu ema nian no wainhira lalaok ne'e sei kontinua nafatin ba ema seluk maka GNR sei la hetan fatin iha populasaun Timor Leste nia fuan laran nune'e duni sei mosu problemas entree ma Timor
oan hasoru sira."

Estadu Timor Leste liu husi ninia Presidenti da Republika iha fulan kotuk husu ona ba ONU Nova Yorke atu extende tan prezenca ONU nian iha nasaun ne'e.

"Ha'u hein katak ne'e GNR sei estuda husi sira nia esperiencia hodi tau an iha fatin. Se lae sira sei la hetan respeitu husi populasaun Timor Leste," dehan Maria dos santos joven feto ida iha Lecidere Dili ba Jornal ne'e.

Festa Karnaval GNR Festeiza Tortura Marcio

Iha loron sanolu resin hat antes (21/02/09) akontese uluk ona hahalok violasaun direitus ema nian husi membru GNR balun hasoru cidadaun Brasileiru ida. Iha loron ne'eba populasaun Dili wain maka ba festeiza loron karnaval ninia.

Ema lubun bo'ot ne'e mai husi nasaun ho kultura oi-oin no fatin lahanesan iha Dili laran. Ema wain tun ba Estrada sira la tau importancia udan ne'ebe habokon cidade ne'e maibe halo malirin ulun ho fuan ema hirak ne'e, hodi kanta, troka hakilar, danca no bidu husi pantai kelapa mai to'o Palaciu do Governu. PM Xanana nune'e mos Ministru Turismu no Industria Gill Alves apela ba pas no aktividade Karnaval ne'e hodi anima populasaun ne'ebe dala barak moris ho presaun
violencia. Maibe buat ne'ebe PM Xanana koalia lavale ba GNR sira mak halo seguranca hela ba eventu ne'e. Loron mos subar dadaun ninia matan mai rai loro sa'e no nakfila an ba kalan wainhira iha palaciu oin Populasaun kontenti ho festa Karnaval maibe GNR sira festa torturasaun ba cidadaun brasil nian. Marcio Gutenberg Figueirido de Araujo professor ne'ebe desde 2005 mai iha nasaun ne'e hodi ajuda hanorin ema timor oan sira kona ba lian tetun ninia destinu nakukun hanesan kalan ne'ebe monu dadaun mai rai.

"Membru GNR sira kaer ha'u no kesi liman ba kotuk maka tuku ha'u ho violentu tebe-tebes," dehan professor kmanek ne'ebe moris iha Nordeste Paraiba Brasil ne'eba. Insidenti ida ne'e mosu mais ou menus tuku 19.00 ka 19.30 otl.Poblemas "torturasaun brutal" ne'e mosu tan ba hare ninia kaben ne'ebe tenta ajuda staf Embaisada Brasil nian ida. Hafoin de GNR husik Staf Embaisada Brasil ne'e lao liu ba diresaun portaun akait ninian no GNR kaer ninia kaben nia kapas wainhira nia fen fila oin ba GNR ne'e buti nia fen ninia kakorok depois GNR sira ne'e
hateten ba ninia kaben katak, "o labele hanorin ha'u kona ba ha'u nia servisu."

Wainhira Marcio haree GNR buti nia fen ninia kakorok maka nia mos decide dudu sai GNR nia liman husi nia kaben ninia kakorok. "Oficiais GNR mai barak liu tan no kaer ha'u ho kesi ha'u nia liman ba kotuk no halo ha'u hakneak ho ain tur depois oficiais ida seluk tuku kona ha'u nia inus no basa ha'u nia hasan no sira seluk tuku no tebe dala barak iha ha'u nia isin lolon, liman mos ain." Ho soku Marcio nia inus ran no halo nia oin mesak haris ho ran. Hafoin de torturasaun iha Palacio nia oin GNR sira tula nia ba kareta hodi lori ba Kuartel GNR iha Kaikoli hodi hamo'os ran iha ninia futar oin.

Husi fatin ne'eba sira transfer Marcio ba kuartel PNTL distrital dili hodi halo teste ba alcohol no ninia rezultadu hemu alcohol wituan liu la lanu maibe durante tempu tomak ninia liman aljemadu ba kotuk ate muda nia ba uma ba uma servisu UN nia ida maka oficiais UNPOL ida hasai ninia tali borgol. "Sira trata ha'u hanesan ema kriminozu ida."

"Ha'u hanoin oficiais GNR sira la hetan preparasaun didiak para hela iha Timor Leste tan ba sira nu'udar forca da pas laos forca de guera." "Sira hanaran an hanesan forca da pas maibe sira trata ema at hanesan animal ou pior liu tan animal." Tuir Marcio katak, "ate animais sira mos merese dignidade tan ba kuandu tuku no tebe animal mos viola sira nia direitu." Profesor portuges ne'e ejiji investigasaun ba kazu ne'e no "ha'u hakarak hetan justica.

"Wainhira jornal ne'e dada lia ho Marcio ninia liman ho ain sei kanek fresku nafatin hela. "Sira gosta brani atake ema hodi grupu no baku ema hafoin liman futu ba kotuk tan ne'e ha'u dehan sira halo torturasaun barbarik fisikamente hasoru ha'u."Marcio dehan, "nia presiza denuncia tan ba abuzu sira hanesan ne'e foin kazu ida husi kazu sira seluk ne'ebe labele hatene tan ema lakohi fo sai." Entaun tuir nia apelu ba ema hotu katak, "kualker de abuzu poder policial seja denuncia." Nia kategoria lalaok GNR ne'e ladiak maske balun kmanek nune'e presiza atu fo sai ba publiku hodi halo koreksaun ba Forca ne'ebe tun foun-foun iha Dili Oan Timor sira simu hanesan liurai bo'ot. "Buat ne'e hanesan akto kovarde ida tan ba ha'u la halo defeza, labele kontra no nu'udar ema ida maka labele bok an tan ona. Lalaok ne'e kontra direitus ema nian."Hafoin de governu TL ho brasil ninian estabelece akordu internasional ida Marcio husik rai natal mai horik iha TL hodi sai mentor ba profesores oan rai ne'e ninian mos tempu ruma nia ba ajuda iha UNTL. Durante reside iha TL nia la iha esperiencia at ruma maibe kontenti hela deit. "Ha'u iha belun barak ema oan Timor maka ha'u hatene tan ba ha'u hakarak dedika an ba hanorin estudantes no profesores Timor oan sira.""Esperiencia diak mai ha'u durante hela iha ne'e tan importante mai ha'u hatene nasaun foun nune'e tenta atu tulun mos tenta hanorin."

Mane ne'ebe rai ida ho belun bo'ot TL saudoso Sergio Viera de Melho, triste ho atetude GNR no peokupa tebes katak situasaun ne'e hodi dale katak, "sira sei halo at liu ba ema Timor oan sira seluk tan ba mai ha'u deit sira halo ona hanesan ne'e sa tan ba ema Timor oan baibain
ida."

Governu Simpatia ho Vitama GNR haluha PNTL

Tuir nota de imprensa ne'ebe jornal ne'e simu husi Gabinete Primeiru Ministru hatudu katak governu Timor Leste hatudu ninia solidaridade ba GNR nain hat ne'ebe kanek maibe la kestiona nem wituan kona ba atuasaun GNR ne'ebe viola direitus ema Timor oan balun ninian .

"Governu Timor Leste, atraves ninia vice-Primeiro-ministro Jose Luis Guterres, lamenta ho incidenti ne'ebe vitimou elementus GNR nain hat. Hanesan problema, ne'ebe akontese iha sexta Feira kotuk (06/03), iha restaurante ida iha avenida de Portugal, parte marginal husi
Kapital Timorense," hakerek iha nota ba imprensa Governu nian ne'e.Liu tan Vice PM ne'e mos rekuinese papel importante ne'ebe desempena husi GNR no sira nia misaun hodi hametin seguranca ba Povu Timor Leste. Tuir Governu katak incidenti ne'e trata hanesan aktu ida izoladu ne'ebe la refleta sentimentu no postura povu timor oan ninian perante
servisu mak prestado husi GNR.

Jose Luis Guterres fo hanoin fali katak situasaun aktul iha normalidade ba povu Timor Leste. Antes remata liu husi nota ba imprensa ne'eba vice uluk liu husi Primeiru Ministru ne'e fo hatene
sai katak kestaun akontecimentu 06/03 iha hela prosesu buka hatene tuir nia laran no promete katak sira ne'e sala sei kastigu. "UNPOL ho PNTL sira sei investiga akontecimentu no sema hirak ne'ebe kulpado sei punido tuir akordo iha leis ho normas iha pais demokratiku ne'e."

Hafoin de intervista ho Vice I PM ne'e iha semana kotuk jornal Tempo Semanal hatudu foto membru PNTL ne'ebe ligadura taka hela ninia matan mak sei bubu no metan kuana halo ema numeru rua iha Governu AMP ne'e hakfodak ho kondisaun Gastao Piedade ninian.

"At liu hanesan ne'e ga?" dehan vice PM ba jornal ne'e. Akontesementu nee mosu atraves forsa ida nebe mai ho misaun Nasoens Unidas no forsa ida ke mai husi nasaun nebe amigu teb-tebes ho Timor Leste, nee duni, esforsu diak liu guvernu bele halo hodi hetan relatoriu ida ke diak antes informa ba publiku nasional no internasional. Insidentes nee tuir Vise Primeiru Ministru katak, hanesan insidente ijoladu nebe laos akontese bebeik. "hau sente katak insidente nee laos
paten ka akontese bebeik hanesan mos iha nasaun seluk. Maibe importante ba ita maka orgaun kompetente tenki halo investigasaun ho seriu para ita bele hatene loloos lia loos nee iha nebe.

Tuir joven ne'ebe marka mos prezenca iha bar Casa minha ninia iha kalan akontecimentu nia hateten katak ladun justu kuandu Governu hola pozisaun sedu hanesan ne'e. "Mai ha'u ne'ebe haree akontecimentu iha kalan ne'eba lolos ne'e GNR tenki hatudu sira nia profesionalismu laos
mai provoka uluk situasaun.

Tan ne'e husu Governu atu ejiji investigasaun profundu ba kazu ne'e, " afirma Lino (naran kode). Nia mos husu GNR atu responsabiliza sira nia atuasaun hasoru Timor oan sira ne'e. "Se karik hetan evidencia GNR komete violencia kontra Timor oan hirak ne'e Governu Timor Leste bele kastigu ka la'e?" Wainhira jornal ne'e tenta hetan konfirmasaun husi parte GNR iha sexta kotuk la konsege tan ba tuir komandante GNR ne'ebe simu jornalista Tempo Semanal hateten katak nia ema foun ne'ebe la hatene buat ida. "Ha'u foin mai la hatene kazu ne'e."Jornal ne'e mos tenta ona husu klarifikasaun ba parte UNPOL maibe relasaun publika husi UNMIT husu jornal ne'e rai hela deit perguntas I ate noticia ne'e hatun seidauk simu resposta husi UNMIT.

Governu TL husu ajuda ba nasaun belun ex kolinial Portugal, Australia, Nova zealandia ho Malaisya hafoin mosu violencia iha 2006. Nune'e Portugal haruka hikas GNR laos ho bandeira ONU mai nasaun ne'e ajuda hapara violencia.

GNR tun ikus liu iha Baucau ne'ebe kuaze metade husi membru governu tempu ne'eba ba simu no liu dalan Baucau Dili populasaun hamri'ik lina hodi simu sira nua salvador. Iha fulan ruma liu tiha GNR submete an iha bandeira ONU nian (ts)

Monday 16 March 2009

Tempo Semanal Edisaun 130

Deskonfia Dr. Abilio Viola Akta $50.000,00

Dili, Tempo Semanal

Iha kompromisiu politiku iha 2007, Dr. Abilio Conceicao de Araujo nebe
hanesan Prezidente partidu hetan big hug (hakuhak boot) husi povu nebe
apoia nia liu-liu Prezidente Republika Dr. Jose Ramos Horta tanba
Horta hatoo ninia apresia ba Dr Abilio ninia kontribuisaun ba
livertasaun rai ida nee. Maibe kompromisiu politiku nee Dr. Abilio
organiza iha problema balu nia leten, tanba Abilio deskonfia halakon
osan kompra kombustivel ho total US$13 millioens husi kompania Coloca
Fuel Pty. Ltd, nebe entrega ba Dr. Abilio iha fin du anu, 30/12/2004,
no oras nee Dr. Abilio sai suspeitu hafoin Tribunal Distritu Dili iha
03/03/2009 foti desizaun kontra Abilio ho prosesu nú. 16/Sivil/2006.
Kazu lori Dr. Abilio ba meja modok nee, hanesan primeiraves akontese
iha agenda moris Dr. Abilio nian iha era independensia. Maibe kazu nee
apar ho kantiga nebe ema hasaran ho dalen Melayu katak, "buah jatuh
tidak jauh dari pohonnya", tanba antes Dr Abilio simu osan kompra
kombustivel husi Coloca Fuel Pty. Ltd iha 2004, Dr. Abilio mos halo
preparasaun hodi asina kontratu sosa rai hektar rua husi Maria de
Jesus iha Aldeia Bitaba, Suku Hudi-laran, Sub distritu Dom Aleixo,
distritu Dili hanesan estasaun mina Dr. Abilio nian nebe sei supply
mina ba Coloca Fuel tuir kustus orsamentu US$13.000,00 nebe nia simu
husi kompania nee. Iha prosesu sosa rai nee, dona Maria de Jesus akuza
Dr. Abilio inresponsabilidade tanba la respeita kontratu nebe sira
asina hamutuk iha Defensoria Publiku. Du'un inresponsabilidade nee
Maria de Jesus tula ba Dr. Abilio nia Kbas, hafoin durante tinan lima
nia laran, Dr. Abilio abandona kontratu hodi la selu kada tinan
US$10,000.00 ba Maria de Jesus hanesan rai nain. "ami sai vitima ba
Sr. Abilio de Araujo nebe la kumpri nia dever durante tinan lima nia
laran hahu husi Abril 2004 too Abril 2009 hodi la selu kada tinan
US$10.000,00 ba Maria de Jesus. Tan nee, ami deside lori kazu nee ba
tribunal no kazu nee regista ona iha Tribunal Distrital Dili,
27/11/2007 ho Nú. Proc. Nú. 36/A/Sivil/2007", dehan Maria de Jesus
nebe oras nee ho idade 80 resin. Tuir dokumentus audensia ho pajina 3,
nebe jornal nee hetan esplika katak, iha Setembru 2000, Alianca da
Conceicao Araujo husu ba Maria de Jesus katak nia presiza rai hektar
2 atu sosa ba nia maun Abilio de Araujo hodi halo bisnis fan mina,
fabrika sabaun, fabrika susu been nebe sei fo servisu ba komunidade
liu-liu foin sa'e sira."iha 18/09/2000, ami asina kontratu ida nebe
partisipa husi Americo Menezes nudar testamunha husi Alianca da
Conceicao no Lucas de Oliveira husi parte Maria de Jesus. Iha sina
kontratu nee, parte rua konkorda ho folin Rp.100.000/m2", dehan Maria
de Jesus. Hafoin asina tiha kontratu, entre fulan Janeiru too Jullu
2001, Maria de Jesus simu duni osan ho total Rp. 293.900.00,
ekivalensia ho US$29,390.00. Osan nee, rai nain uza hodi selu (ganti
rugi) ba okupante temporariu sira nia plantasaun. Husi Agostu 2001 too
2003, rai nain hein hela sira nia direitu ba osan restu husi Alianca
ho nia maun Abilio. "ami husu ba sra. Alianca tanba sa demora selu
osan nee maibe Alianca esplika katak, tuir loloos nia selu tiha ona
maibe tanba ema Portugues ida nebe Dr. Abilio fo komfiansa hodi kaer
osan nee, lori lakon tiha osan US$170 mill resin, nunee too agora
prosesu pagamentu atraza", katak Maria de Jesus. De Jesus alega liutan
katak, iha Fevereiru 2004, Sra Alianca fo hatene ba de Jesus katak
Alianca nia maun Dr Abilio fila ona husi Portugal no agora too ona iha
Dili atu koalia konaba kontratu foun. Sobre kontratu foun nee, iha
karta husu audensia fo sai pontu balu hanesan, uluk Dr Abilio hakarak
sosa rai hektar rua maibe ikus presiza deit hektar ida, wainhira
kontratu foun nee asina mak Dr Abilio sei fo tan osan US$20,000.00.
Osan ida nee atu uza hodi seluk ikupante temporariu sira nia uma no
plantasaun. Ho US$20,000.00 nee mak osan nebe simu ona husi parte
komprador besik US$50,000.00, maibe sei falta osan sorin hamutuk
US$50,000.00 atu selu US$10,000.00 tinan-tinan durante tinan lima nia
laran hahu husi Abril 2004 too Abril 2009.Liutan, karta husu audensia
nee alega katak, iha artigu 4 pontu ida kontratu 29 de Abril 2004 nee
hateten, "wainhira komprador la kumpri nia dever durante fula ida mak
sei kona multa 2% husi total osan rai nia folin nebe seidauk selu. Iha
pontu rua husi artigu nee hateten mos katak, wainhira atrazament nee
too fulan tolu ba leten mak parte komprador kona multa 5% husi total
rai nia folin nebe seidauk selu.Kontratu 20 de Abril 2004 nee halo iha
Defensoria Publika nebe asina husi Dr Manuel Sarmento husi parte
komprador no Dr Arlindo Maria Freitas advogado Fortuna husi parte rai
nain ka vendedor. "Tanba iha loron nebe determina komprador la kumpri
nia dever, maka iha Junho 2005, ami haruka surat ba komprador Dr
Abilio. Segunda karta ami haruka tan iha Julho 2005 maibe parte
komprador la fo resposta. Tanba la hetan resposta maka, iha 27 Janeiru
2006, ami hasoru diretamente ho Dr Abilio iha nia servisu fatin. Iha
hasoru malu nee Dr Abilio hateten, "surat hirak nebe ami haruka nia
simu tiha ona no respeita nafatin kontratu nebe halo tiha ona no
pagamentu atu halo iha loron hirak mai nia laran", alega Maria de
Jesus iha nia karta audensia. Maria de Jesus haree katak, problema ida
nee halo nia atu lakon nia direitu ba osan rai nian maka, iha 2007
Maria de Jesus desidi lori kazu nee ba tribunal. "ami desidi lori ba
tribunal no regista iha Tribunal Ditrital Dili iha loron 27 de
Novembru 2007 ho numeru proc. No. 36/A/Civil/2007, maibe too ohin
loron prosesu nee atraza hela iha tribunal tanba laiha prosesu
julgamentu ruma ka husu hanoin ba Reu no sira hotu nebe involve iha
problema ida nee". Liutan de Jesus alega katak, sira desidi lori kazu
nee ba tribunal atu haten justisa ba sira nia direitu. "opsaun nebe
ami hili hodi aprezenta kazu sivil nee iha tribunal tanba ami hakrak
hetan justisa hafoin ami sai vitima durante tinan 5 nia laran,
wainhira Dr Abilio abandona kontratu", nia alega. Iha karta
deklarasaun nebe jornal nee hatetan haktuir katak, Maria de Jesus ho
nia kaben matebian Agosto da Silva alias Waimanu hela iha rai nee
desde tinan 1955, tempu nebe liu tiha tinan 4 nia laran mak foin mosu
movement Timor oan kontra guvernu Portugal iha Watucarbau 1959. Iha
tinan 1975 wainhira forsa Indonezia tun iha Dili, Maria ho nia kaben
Waimanu halai ses tiha ba ailaran hamutuk ho Falintil sira no sira tun
hikas mai vila ia 1979 hodi hela nafatin iha rai nebe oras nee sai
polemika. "iha tempu guvernu Indonsia, tinan-tinan hau selu taxa ho
valor Rp.350.000 ka ekivalente ho US$35.00 kada tinan", dehan Maria
hodi hatudu ba jornalista evidensia Surat Pemberitahuan Pajak nebe
asina husi Kepala Kantor Pelayanan PBB Drs. Rapot Manik nomos Surat
Tanda Terima Setoran. Iha 29 Abril 2004, Maria de Jesus hanesan rai
nain ba iha Defensoria Publiku hamutuk ho Abdullah Rahim Balafif
hanesan emprezariu ho Abilio da Conceicao de Araujo hanesan emprezariu
hodi asina akta fan rai. Tuir dokumentus kontratu ka Akta Jual Beli
Tanah dan Bangunan nebe jornal nee hetan haktuir katak, iha artigu 3
husi artigu 14 akta nee nian esplika katak, osan husi akordu fan no
sosa rai ho folin US$100,000.00 nee sei selu tuir sistema mak hanesan;
ida, etape primeiru iha Marsu 2003 selu tiha ona ba Maria de Jesus
hamutuk US$30,000.00. rua, etape ba darua selu tiha ona iha 20 Abril
2004 ho koantia orsamentu hamutuk US$20,000.00. tolu, osan restu
hamutuk US$50,000.00 sei selu durante tinan lima nia laran no
tinan-tinan sei selu US$10,000.00 ba rai nain, konta husi 24 Abril
2004 too 24 Abril 2009. Maibe too agora Maria de Jesus la haten
pagamentu. Nunee Maria deklara Dr Abilio viola artigu 3 kontratu akta
fan no sosa rai nian nebe sira asina hamutuk iha Defensoria Publiku
nebe sai sasin ba asina akta nee mak Defensor Fortuna, Alvaro Maria
Freitas SH ho Defensir Publiku, Manuel Sarmentu. Atu komfirma sobre
notisia nee, iha 18/04/2009 tuku 10:35 jornalista Tempo Semanal ba
hasoru malu ho Sra Alianca iha nia hela fatin Lahane atu husu
komfirmasaun hodi Intervista ho Dr Abilio, maibe Alianca hateten nia
maun Dr Abilio sei halao vizita ba rai liur.Nunee, Alianca fo tuir nia
numeru mobile atu jornalista bele kontaktu hikas nia iha dia
28/03/2009 wainhira nia maun Abilio fila hikas husi nia vizita ba rai
liur. Entertantu winhira jornalista husu atu Sra Alianca esplika
oituan informasaun konaba rai nee maibe nia rezeita fo komentariu.
Jornalista mos tenta telephone ba numeru mobile Dr Abilio nian maibe
mosu samada hateten "fora da area do cobertura". (aro)

Povu Kiik Hahu Lori Dr. ba Tribunal

Iha loron Tersa-feira,(3/3/) foin lalais ne'e, Tribunal Distrital Dili
halao julgamentu ba kazu ne'ebe ho prosesu numeru 16/sivil/2006 hodi
akuza Abilio Conceçao de Araujo konaba kazu orsamentu ho valor US$
150.000 ne'ebe atu importa kombustivel mai kompainia Coloca Fuel Pty
Ltd, maibe to'o ikus buat hotu la realiza. Alein de ne'e, Abilio mos
nudar ema ne'ebe koinesidus tebes tanba nia mos nudar fundador Nasaun
Timor Leste, tanba wainhira Nasaun ida ne'e hahu forma partidu no
Abilio involve an hamutuk ho Proklamador Francisco Xavier do Amaral,
halo buat barak ba Nasaun ida ne'e. Ikus liu iha 28 Novembru 1975 sira
ho barani ida ke maka'as konsege Proklama TL sai Nasaun independenti,
maibe ikus mai tanba Timor rasik momentu neba la iha unidade entaun
partidu UDT ba konvina ho Indonesia hodi nune'e 7 Dezembru 1975, forsa
TNI mai invade Timor Leste hodi nune'e povu sira halai namkari ba foho
lolon no mota kuak. Ikus mai depois TL hetan ukun rasik an, ema ne'ebe
sai koinesidus tebes hasoru Meja modok atu toma responsabilidade,
tanba inklui iha kazu sosa rai iha Aldeia Bitapa/Hudi-Laran, Suku
Bairro Pite, Sub-Distritu Dom Aleixo, Distritu Dili ne'ebe to'o ohin
loron seidauk selu hotu. Relasiona ho karta ne'ebe redasaun Tempo
Semanal, hetan foin lalais hateten, iha fulan Setembru tinan 2000,
Abilio Araujo nia alin Senhora Aliança da Conceiçao Araujo ba iha
senhora Maria de Jesus nia uma ho objetivu atu sosa rai hektar 2
(rua), atu nune'e nia maun Abilio bele uza hodi loke negosiu 'bisnis'
konaba faan mina, fabrika sabaun no fabrika susu ben. Hafoin halo
negosiasaun konaba rai nia folin, iha loron Segunda-feira,18 Setembru
2000 husi parte rua ne'e halo kedas akordu hodi asina kontratu ne'ebe
iha momentu neba, husi parte sosa rai nian, sra. Aliança ho nia
testamunha Americo Menezes mak asina nomos husi parte faan rai Maria
de Jesus ho ninia testamunha Lucas de Oliveira(alin Maria de
Jesus).Bazeia ba akordu ne'ebe iha, momentu neba husi parte rua ne'e
konkorda ho rai nia folin Rp 100.000 m2 (Seratus Ribu Rupiah Permeter
Persegi), tanba iha altura neba TL sei uza osan Rupiah.Depois halao
tiha asina kontratu konaba rai nia folin, entre fulan Janeiru to'o
Julhu 2001 husi parte Sra. Maria de Jesus simu duni osan husi Sra.
Aliança ho total RP 293.900.000, ne'ebe konta ba Dollar
US$.293.390.00, maibe osan refere ne'e uza hodi selu deit "ganti
rugi," konaba tempurariu sira nia plantasaun no ai-han seluk ne'ebe
eziste iha rai leten. Tanba Abilio ema ida ne'ebe matanek entaun nia
uza ninia poder nomos rikusoins hodi bosok fali povu kiak sira, ne'e
duni iha fulan Agustu 2001 to'o tinan 2003 husi parte Sra. Maria hein
Sra. Alianca ho nia maun Abilio atu kualia wainhira atu selu hotu rai
hektare rua nia folin nomos dala barak husi parte Maria husu nafatin
ba sira katak tanba saida demora nafatin. Maibe, Sra. Alianca esplika
katak, tuir lolos selu hotu ona, maibe ema Portugues ne'ebe Abilio fó
konfiansa hodi kaer osan ne'e, lori lakon tiha osan US$ 170.000 resin,
tan ne'e seidauk selu hotu. Iha fulan Febvreiru 2004,Sra. Aliança fó
hatene ba rai nain sira katak, nia maun Abilio husi Portugal no to'o
ona iha Dili no hakarak atu kualia fali kontratu foun tanba uluk
Abilio hakarak sosa rai hektar rua, maibe ikus fali presiza deit ona
hektar ida, ne'e duni sira hateten wainhira kontratu foun ne'e asina
ona hafoin fó tan osan US$ 20.000, atu selu okupante temporariu sira
nia uma nomos plantasaun hirak ne'ebe iha.Osan ne'ebe simu husi parte
komprador, mais ou menus besik ona US$ 50.000, nune'e mos osan sorin
hamutuk US$ 50.000, sei selu durante tinan lima laran, hahu husi loron
asina kontratu iha fulan Abril 2004 to'o Abril 2009 ne'ebe kada tinan
sempre selu ho US$ 10.000, maibe to'o ohin loron la iha rezultadu ou
informasaun husi Abilio, tan ne'e husi parte rai nain desidi lori kazu
refere ba Tribunal no kazu refere mos rezista iha Tribunal Distrital
Dili, iha loron 27 Novembru 2007 ho nu.36/A/sivil/2007, mais to'o
agora kazu ne'e seidauk iha julgamentu. Tanba Abilio abandona
kontratu, ne'e duni husi parte Sra. Maria aprezenta kazu sivil ne'e
iha Tribunal, atu nune'e bele hetan Justisa, maibe hein tinan ida
resin Justisa la dauk mosu, entaun nudar povu mukit ne'ebe moris husi
familia ai-leba haruka surat ida ba iha Ministeriu Justisa tanba
hakarak halo audensia ho Ministra Justisa ne'ebe kaer assuntu
Justisa.Hafoin dadalia ho jornalista Tempo Semanal, avo Maria de Jesus
ne'ebe agora dadaun ho idade 80 resin ho kondisaun fiziku ne'ebe fraku
hanesan matan labele haree no tilun la rona ona, hateten iha tinan
2001 Abilio Araujo atu sosa rai, maibe la 'jadi' tanba dehan katak ema
ida ne'ebe nia fó konfiansa lori halai osan ne'e duni iha 2004 halo
akordu foun fali.Iha momentu neba Abilio fó osan hodi selu ema nia
plantasaun no uma ne'ebe eziste iha rai ne'e, nune'e mos promete ba
Maria de Jesus katak tinan–tinan sei selu US$ 50.000 to'o dala lima,
maibe fulan Abril agora tama ona tinan lima mais nunka selu dala ida.
Karik tanba Abilio Araujo hanesan ema ida ne'ebe koinesidu no matenek
entaun nia uza ninia poder hirak ne'e hodi hakarak hanehan povu ki'ik
sira, maibe hanesan povu ai-leba ne'ebe la iha poder sira sempre
esforsu an nafatin hodi hato'o kazu ne'e ba iha Tribunal hodi nune'e
bele hetan Justisa. Avo ne'e haktuir liutan, rai ne'e malae Altur Luz
husi Portugal nian, maibe iha tempu kolonialismu Portuguesa wainhira
akontesi kontra Golpe malae Altur Luz entrega kedas rai ne'e ba nia ho
nia kaben (matebian) tanba, sira nain rua mak iha momentu neba halao
servisu hodi atende Altur Luz 'asuliar.'"tanba rai ne'e entrega ona
mai hau, ne'e duni ami barani hodi halo sertifikadu rai nian iha tempu
Indonesia, nune'e mos hau lakohi bosok ema boot sira se karik rai ne'e
laos hau nian tanba wainhira ita bosok ema Maromak sempre
hatene,"halerik Maria ho triste.Wainhira husu konaba pergunta ne'ebe
dehan katak, hafoin faan tiha rai mais ou menus simu ona orsamentu
hira mak Abilio fó, maibe avo Maria resposta ho mata ben katak, to'o
ohin loron nia seidauk hetan osan husi parte sosa rai, mais soke deit
fó osan US$ 50.000, hodi selu ba ema sira nia plantasaun.Nune'e mos
parte seluk, Direitur DTPSC Distritu Dili Antonio Carceres haktuir ba
jornal TS katak, haree ba legalidade dokumentus realidade hatudu katak
rai ne'e Maria de Jesus nian, ne'e duni apapun yang terjadi Maria de
Jusus mak iha direitu ba rai ne'e tanba nia iha sertifikadu konaba rai
nian, ne'e duni tenki rekoinesi. Maske iha ona ema balu ne'ebe mai
hato'o informasaun konaba rai refere, maibe informasaun ne'ebe sira
hato'o ne'e la iha baze legal nomos la tuir dokumentus ne'e duni husi
parte DTPSC la rekoinesi, tanba ne'e DTPSC konsidera katak Maria de
Jesus mak iha direitu. Direitur ne'e haktuir, Guvernu labele
intervensaun ba kestaun refere, tanba rai ne'e privadu nian, mais
kuandu nia okupa rai Estadu nian hafoin dehan rai ne'e ninian entaun
otomatikamente Guvernu tenki foti medidas ruma, ne'e duni ba kualker
sidadaun ne'ebe hela iha neba tenki aluga. Se karik iha ema balun mak
dehan katak rai ne'e ninian entaun nia tenki lori dokumentus
komparativu ba Tribunal hodi hasoru Maria de Jesus, tanba Maria iha
dokumentus legal.To'o ohin loron DTPSC seidauk hetan informasaun no
reklamasaun ruma katak rai ne'ebe Abilio hola ne'e iha problema, maibe
kuandu iha problema karik entaun entre Maria ho Abilio tanba rai ne'e
seidauk selu hotu.Maske, iha Lei inan hateten ona katak ema ne'ebe iha
direitu ba rai 'hak milik atas tanah,' mak ema sidadaun orjinal, maibe
direitu atu hetan rai hektares hira ne'e seidauk defini tanba ne'e
Guvernu iha planu implementa mekanismu hirak ne'e se lae ema balun
bele hetan to'o 100 ou 200 hektar mais ba ema balun atu halo deit uma
mos susar teb-tebes.(Ico/tov)

Thursday 12 March 2009

Pacific Freedom Forum Petitions Against "Unconstitutional" Defamation Case

"Unconstitutional" Defamation Case

Tuesday, 10 March 2009, 12:03 pm

Press Release: Pacific Freedom Forum

Pacific Freedom Forum Petitions Against "Unconstitutional" Defamation Case

For immediate release: Monday, 09 March 2009 –
Attempts by the government of Timor Leste to push
criminal defamation charges against a newspaper
publisher will have "chilling effects" on freedoms of speech.

"East Timor has a choice – it can follow other
states down a well beaten track towards
corruption," states Pacific Freedom Forum interim Chair, Susuve Laumaea.

"Or it can begin a fresh chapter for
resource-rich Pacific Islands by encouraging
robust news reportage – even critical commentary."

José Antonio Belo is being sued for criminal
defamation because of an article he published
alleging corruption by the country's Justice Minister, Lucia Lobato.

In his article, Belo highlighted a contract
between the Justice ministry and that of the
minister's husband, for prison repairs and guard uniforms.

The PFF strongly condemns attempts to limit
freedoms of speech in any country and has begun a
petition online to back up an earlier effort by
the Australian Centre for Independent Journalism.

"Freedoms of speech are laid down in concrete
terms in East Timor," says PFF co-chair Monica Miller.

"We shouldn't have to remind the democratically
elected representatives of Timor Leste about what
is set down in black and white in their own
constitution – the ruling law of the land."

"There are extensive constitutional protections
for freedoms of speech and, unusually, freedom of
the press and mass media," says Miller.

"For the government of East Timor to hide behind
the same colonial laws used by Indonesia to
suppress and intimidate genuine efforts towards
democracy ignores blood sacrifice by thousands of
their own citizens in support of freedom."

The PFF statement comes after the criminal
defamation case was criticised by media workers
and researchers, through the Australian Centre for Independent Journalism.

More than 85 signatures have been sent to East
Timor prime minister; Xanana Gusmao from the
Sydney based University of Technology.

"We urge islands media to show solidarity with
their colleague in East Timor by signing the
petition and encouraging others to do so as well," says Miller.

"Failure to do so may see a chilling effect on
freedoms of speech in East Timor and the region's
youngest media at a time when neither can least afford it."

ENDS

Tuesday 10 March 2009

Tempo Semanal Edisaun 128

Akuzasaun PGR: AP fo Sigaru,

Alfredo Agresivu, GS Kombinar no MC Tiru PR

Dili, Tempo Semanal

Ema barak sempre kestiona failansu iha Ministeiru Publiku no kapasidade Prokurador Jeral DR. Longuinhos Monteiro ninian. Maibe iha semana ida kotuk nia laran gabinete Ministeiru Publiku halo mudansa ruma ne'ebe kada vez bele sulan netik is kritika nain sira. Iha loron 03/03/09 DR. Monteiro anunsiu ba Publiku katak akuzasaun ba arguidu nain 28 ne'ebe deskonfia involve iha atentadu kontra PR no PM hahu hatama ba tribunal. Iha tuir kedan Dokumentus pajina rihun ruma ne'ebe asina husi Prokurador Internasional ne'e rejista iha Tribunal Distrital Dili. Iha Loron 05/03/09 Gabinete foun no luxu Ministeiru Publiku ninian Inagura. DR. Longuinhos tuir iha sofa besik Presidenti da Republika nia sorin ho oin midar no hafoin de seremonia, nia hahu
hu sigaru nia suar sai hodi dada iis naruk. "Dala barak ema sempre kritika ami maibe sira la kompriende ami nia servisu," dehan DR Monteiro.

Hafoin de tinan ida loron sanulu resin lima(11/02/08-26/02/09).Prokuradoria Distrital Dili tuir dokumentus akuzasaun ne'ebe asina husi Prokurador Internasional Felismino GarciaCardoso hatur ona akuzasaun kontra arguido nain 28 inklui AP ne'ebe nu'udar ex Major Alfredo Reinado Alves nia Assesor Juridiku no namorada. AP ne'ebe moris iha Lospalos hanesan Timor oan no bot iha Australia hetan sidadania rai Kangaro ne'e, hetan akuzasaun hanesan autora indireita (tuir kodiku Penal artigu 55 n.1, 1) iha kazu loron 11/02/08. Nia hetan akuzasaun hamutuk 23 hanesan pontu uluk liu nian akuza AP halo krime atentadu hasoru vida Presidenti da Republika
ne'ebe tuir konkursu real, P.e P kontra artigu 104 kodiku penal. Akuza halo Krime hamutuk 12 kona ba atentadu Homesidu tuir P. e P. kontra artigu 53 ho 338 kodiku penal. Akuza mos Krime 7 ba atentadu Homesidu iha P. e P. tuir artigu 53 no 338 kodiku Penal ninian no ikus liu nia
mos hetan akuzasaun ho krime 3 ba hakanek nian ne'ebe define iha artigu 406 kodiku penal. Ministeiru Publiku akuza AP maka fomenta Alfredo atu labele rende ba Justica, influensia Alfredo atu mai partisipa iha sorumutuk ida iha 16/11/2007 iha Palacio Presidenti Kaikoli, hafoin AP fila husi Australia iha 06/02/08 nia lori tipu de sigaru ida ba Ex-Major Alfredo ne'ebe kuandu fuma Ex-Major ne'e sempre agresivu nune'e mos ninia emar sira ne'ebe fuma mos, fumenta Alfredo katak se nia mai hasoru malu ho Presidenti no Primeiru Ministru maka
nia sei mate, no iha loron ruma ikus antes de akontesementu mosu angelita dehan, "vao la mata o dois caes," Referindu ao PR e ao PM." AP durante tinan ida liu ona labele sai husi Timor Leste fila ba haree ninia familias iha Australia ne'e, nia senti duvidas atu hetan justisa lolos ba nia kazu no iha posibilidade justisa sei la justu. "Se sistema judisial TL mak kontinua nafatin hanesan dadaun ne'e, iha posibilidade," dehan Angie Pires ba Televizaun SBS Australia no Jornal Tempo Semanal iha loron Kinta (05/03/09) iha Dili. Nune'e tuir ninia hanoin, agora dadaun depende deit ona ba Maromak nia tulun ho atensaun husi rai liur atu garantia nia sei hetan justisa ne'e lolos. "Buat ne'ebe ha'u bele halo agora maka halo apelu ba komunidade internasional atu nune'e sira akompaina no monitor kazu ne'e ho didiak nune'e ha'u bele hetan justisa ne'ebe lolos. Tan sira hatene didiak sa los maka akontese iha TL."Angelita mantein nafatin katak nia la
involve iha atentadu kontra Presidenti ho PM. "Ha'u inocenti," nia dehan. Wainhira jornalista tenta husu hanoin husi Angelita Pires nia hateten, "Ha'u labele elabora barak liu. Ha'u la iha liberdade tuir legal nian atu koalia, maibe iha duni akuzasaun 23. Ha'u bele hateten
ne'e. Ha'u bele konfirma buat ne'e. Ha'u hanoin buat sira seluk husik ba ha'u nia Defensor mak bele koalia liu tan. Los duni akuzasaun hirak ne'e konfuzaun tebes i ha'u rasik mos la kompriede no hela ho konfuzaun." Husu kona ba karik ho akuzasaun ne'e iha ona mudansa ruma ba ninia estatus maibe nia dehan," Ha'u sei nafatin iha meus judisial hanesan. Ha'u nia Pasaporte sei nafatin iha tribunal, ne'ebe ha'u labele sai. Buat ne'e exatamente hanesan nafatin." Wainhira husu Angelita Pires kona ba oinsa ninia moris hafoin lakon Alfredo. Nia hatan ho oin triste no matan wen dehan, "ne'e buat ne'ebe difisil tebes. Ha'u hanoin hanesan ema hotu hatene katak, ha'u lakon Reinado, lakon bebe ne'e. Hetan akuzasaun ne'ebe la justu, perseguisaun hhhh.
Ha'u hanoin ha'u selu ona presu balun. karik lolos ha'u lalika hetan akuzasaun ba buat seluk ruma. Lolos akuzasaun ne'ebe los mai ha'u ne'e maka hadomi Reinado no hadomi bebe ne'e. Ha'u ne'e hanesan di kambing hitamkan no ema hotu hatene katak ha'u ne'e sai kambing hitam.
Akuzasaun ne'e ambigius" Iha parte seluk autoridade judisial konsege hola lian husi testamunia hamutuk ema nain 134 hahu husi Presidenti da Republika, Primeiru Ministru, ema Nasional no Internasional maka hanesan nain ba kareta ne'ebe uza hodi mai Dili, Seguransa PR ho PM,
sira ne'ebe hela vizinu ho uma PR inklui sira ne'ebe kareta nain no besik ba Grupu Ex-Major Alfredo hanesan staf NGO Internasional ho Nasional balun mos ba ema internasional ho Nasional ne'ebe besik fatin akontesementu ninian. Ba arguido sira seluk hanesan AdC, DdA, GJS, PNL, MC, GSM, JMG., ELC, ISMS ho CdSX., hanesan ko-autoria mos autoria singular, no forma konsumada, e tuir concurso real katak sira hetan akuzasaun krime dala husi atentadu kontra vida Presidente da Republika, p. e p. pelos art ° 104° do kódiku Penal, akuza halo krimes
atentadu de Homesidu hamutuk sanulu resin rua tuir p. e p. iha art° 53° e 338° kodiku penal ninian. Arguido hirak ne'e mos hetan akuzasaun halo krime hakanek ida, maka kontra p. e p. pelo art° 406° do kodiku Penal. Sira nain hirak ne'e hetan tan akuzasaun seluk ida ba krime
estraga sasan kontra p. e p. pelo art.° 365°/2, § 2°, do kodiku Penal. Nune'e mos krime ida ba detensaun no uza armas de fogu hodi halo perturbasaun ba ordem publika ne'e kontra p. e p. pelo art.° 4° no 4.7 do Regulamento da UNTAET n.5/20001. Ba arguido GS, AdC, BdC, AdA, JB,
RMB, JSG, GL, JAM, JAS, QES, JdCV, TT, JA, FXA ho AdA hanesan ko-Autor ka autor singular hetan akuzasaun krime 7 ba atentadu de Homocidiu P.e P. pelos art.° 53 e 338 husi kodiku penal. Sira mos hetan akuzasaun krime hakanek nian 2 tuir p. e p. pelo art. °406 husi kodiku Penal mos hetan akuzasaun halo krime 1 ba detensaun no uza armas de fogo hodi halo perturbasaun ba ordem publika, p. e p. tuir art.° 4° no 4.7 do Regulamento da UNTAET n. 5/2001. Arguido GS, hanesan autoria singular, tuir forma konsumada no iha konkursu realf akuza ho krime ida de konspiração kontra p. e p pelos art.° 88° e 110° no. 1 e 5 do kodiku Penal.

Maske Arguido GS dala balun ba jornalista nia nega hatene kona ba planu atentadu 11 de Fevereiru 2008 maibe Parte autoridade hatene ona katak arguido GS, maka nu'udar kombinar no planear, hamutuk ho sira seluk hodi halo mate ka agredir fisikamente Presidenti da Republika, lalaok hirak ne'e bele opta hanesan pratika krime planeadu. Ministeiru Publiku konsege mos deteta provas lubuk hanesan kareta ne'ebe Arguido sira uza inklui material funu sira seluk.Kareta hirak ne'ebe uza hodi tula grupu Ex-Major Alfredo Reinado Matebian ho Arguido GS ninia grupu mai Dili ne'e maka hanesan kareta Nissan Safari, ho numeru matrikula
02-083 Gj18-397 TLS no Mitsubishi Pajero, ne'ebe ninia numeru matrikula 16-891 TLS, ema ne'ebe sai hanesan sofer maka ex-major Alfredo Reinado no Leopoldino Exposto. Viekolu rua ne'e hodi tula arguidos sira mos transporta fardamntus, medikamentus, kilat no muniçoens.Ema hirak ne'ebe sa'e tuir kareta rua ne'e maka arguido AdC, DdA, GJAdS, PNL, GSM, MC, JMG, ISMS, ELC ho CdSX, mesak fardados no lori arma. Ema hirak ne'e ba diresaun uma Presidenti da Republika iha Metiaut ne'ebe to'o iha ne'eba pur volta tuku 6 dader, 11 de Fevereiru 2008. Iha akuzasaun ne'e Prokurado dekreta katak Arguido ne'ebe tiru Presidenti Republika maka MC, ne'ebe identifika ona husi seguransa PR nian. Arguido ne'e lori kilat ida ho marka HK 33 ATN-n.019366, hanesan ho kilat ne'ebe tiru Presidenti ne'ebe entrega ona wainhira nia
entrega an ba autoridade. Kareta rua seluk sai husi Lauala, ne'ebe konduz husi arguidos GS ho JA, tula ko-arguido BdC, AdC, AdA, JB, RMB, JSG, GL, JAM, JAS, QES, AdS, JdCV, TT, AdA ho FXA, deskonfia hatais farda no lori kilat. Kareta rua lori ema lubun ne'e ba diresaun rezidensia PM nian iha Balibar no to'o iha fatin besik uma hodi halo embuskada ninian iha madrugada, 11 de Fevereiru 2008. Prokurador mos alega katak iha momentu koluna kareta liu embuskada iha besik mota no dalan, serka de metru 500 husi uma PM, ho determinasaun Arguido GS,
komesa tiru intensivamente ba diresaun kareta sira ne'eba no tenta atu atinji ema ne'ebe iha kareta laran. Autoridade mos deskobre tiru sira ne'e efektuadu ho maioria ba diresaun viatura PM ninian. Tuir Augstino da costa Estudante Universitariu ida iha Dili nia fo parabems ba
Prokuradoria ninia sucesu. Maibe nia mos husu, "labele halo sensasi deit hodi nune'e labele haree liu ba kazu ne'e tan ba ema bo'ot be aselera ba povu ki'ik ninia kazu budu to'o dodok", katak nia. (ts)

Oleu Foer ba Timor Oan, Dollar

ba China Nuclear Industry
Dili, Tempo Semanal

Iha loron 17 Junho 2008, Ministeiru Finansas anunsia iha website kona ba "Konvite Atu Hatama Expresaun Interese Nian No Proposta" ho tempu ne'ebe determina hodi hatama proposta maka loron 4 fulan Julho, menus semana tolu depois. Tamba tempu badak, ita fiar katak guvernu hatene ona se mak sei hetan projetu ida ne'e, no buat ne'ebe iha tenderizasaun nia laran ida ne'e hanesan formalitas deit. Projetu "Konstrusaun ba Rede no Linha Eletricidade Nasional no Plantasaun e Fasilidade Eletrisidade" nian ida ne'e sai projetu ne'ebe bo'ot liu ne'ebe sei tau iha Timor Leste, estimasaun orsamentu ne'ebe atu aloka tokon $300-$500 dolares Amerikano. Primeiru Ministru aprezenta lei Orsamentu Rektifikativu ba Parlamento Nasional ne'ebe inklui tokon $105 ba infrastrutura produsaun eletrisidade no tokon $285 ba distribuisaun atu bele gasta entre 2008 no 2011. Projetu ne'e inklui plantasaun eletrisidade oleu pezadu rua, hodi fornese hamutuk 150 to'o 200 megawatts (MW), do'ok liu husi total nesesidade ba eletrisidade
ne'ebe antisipa ba Timor Leste ba tinan 20 oin mai. Tuir Planu Dezenvolvimentu Setor Eletrisidade ADB (Banco Dezenvolvimento Asia nian) 2004 nian, kapasidade eletrisidade maximu ne'ebe Timor Leste hakarak iha 2002 maka 18.6 MW, ho tarjetu 109 MW iha tinan 2002. Relatoriu ida ne'e mos hateten katak "gerasaun eletrisidade husi is (uap-indo) manas fatuk metan-no mina, gas iha tasi laran no nuklear sai opsaun ho skala ne'ebe bo'ot, no la konsidera atu bele halo ho fasil iha Timor Leste, ne'ebe ho sistema eletrisidade ne'ebe relatif
kiik. Se plantasaun rua ne'e mak lao, plantasaun mina todan bele halo plantasaun hidro eletrisidade iha Iralalaro no Gariuai sai la importante, hanesan mos projetu seluk no proposta ba agrofuel, biogas, hidroeletrisidade, gas ne'ebe sai, anin no rekursu ba energia eletrisidade alternativu sira seluk. Ida ne'e sei la uza mina no gas ne'ebe hetan iha Timor Leste no Tasi Timor, maibe sei halai liu ba petroleum ne'ebe importa mai husi rai seluk. Projetu ne'e inklui ho
"Rede ba lina transmisaun" atu haleu nasaun tomak, ho laiha spesifiku hanesan atu aumenta ba iha area vila bo'ot deit ou ba aldeia tomak, ka iha distritu laran deit. Kontraktor tenke "kompleta projetu tomak ne'e, hahu husi dezenu too prosesu komisaun nian, husi plantasaun eletrisidade no linha transmisaun iha tinan ida depois asina kontratu konkordansia nian," ne'ebe antisipa ba loron 25 Julho 2008. Ida ne'e imposivel ba projetu ida ho kapasidade ida ne'e atu halo ho kualidade iha planu servisu ida ne'e. Iha fatin seluk, pagamentu ba projetu ida ne'e sei han tempu tinan tolu nia laran. Plantasaun eletrisidade ida ne'e sei sunu "Mina todan" ne'ebe konesidu hanesan "petroleum mina todan", rezidu oleu petroleum" ka "No.6." katak residu karsinogenik husik nebe sai husi fatin hamos/ta'es mina matak nian depois gasoline, solar no fraksaun material lakan nian hetan mudansa. Ida ne'e hanesan buat teknologia ne'ebe foer la halimar, ne'ebe ninia faze liu tiha ona iha nasaun barak tamba razaun ambiental, no sunu nia emisaun boot liu ho kuantidade husi sulfur, hamosu rai rahun semo, hamosu karbon
dioksida no material seluk ne'ebe hamosu polusaun. Plantasaun eletrisidade ne'ebe uza oleu pezadu sei la valoriza prosesu ratifikasaun Timor Leste foin lalais nee ba Protokolu Kyoto nian,
ne'ebe halo nasaun ida ne'e atu fo atensaun ba mudansa klimatika. Iha konvite tenderizasaun la hateten spesifiku katak plantasaun eletrisidade tenke foun, dala ruma iha ema balun ne'ebe koko atu hatama ekipamentu uzadu balun iha Timor Leste ne'ebe dala ruma bele hafoer ambiente. Proposta Orsamentu Rektifikativu semi anual fulan Julho 2008 inklui tokon $105 dolar durante tinan hat ba plantasaun eletrisidade rua, kiik liu kompara ho presu normal ba ida ne'ebe foun.
(Mos inklui tokon $285 dolar ba rede eletrisidade nasional.) Timor Leste presiza duni rede eletrisidade nasional ida ne'ebe iha kapasidade gerador sufisiente atu fornese nesesidade nasaun nian. Maibe, projetu ida ne,ebe la realistiku sei la hetan ninia objetivu. Iha adisional atu estraga hotu finansa nasaun nian no hamonu honestidade prosedural tenderizasaun nian, sei impede dezenvolvimentu barak ne'ebe atu halao alternative benefisial seluk no estraga ita nia
ambiente. Iha semana rua depois primeiru sirkulasaun komvite nian, hetan revizaun dala rua, lista ema ne'ebe diferente atu responde ba investigasaun. Hahu Junho 25, ema Canada ho naran Michael E. Francino tau iha lista, hodi troka Rosa Ribeiro no Ines Almeida. (ts)