Wednesday 31 March 2010

Eis Anti Independensia Fila, Manuel Lakon Rai

Rui Castro : Otonomista Di’ak Liu Hatene An
Dili-Tinan barak Maubere oan Luta ba Ukun rasik an, tanba hakarak defende ninia direitu ba rai pedasuk ida maibeukun nain sira uza nafatin lei dokumentus ilegal husi Kolonializta, Faxista no agresor sira hodi duni sai maubere husi sira rain iha tempu Ukun Rasik An, Maubere oan ne’ebe uluk terus no sofre tinan ba tinan sai vítima iha ninia rain rasik, tanba otonomista no oportunista sira ne’ebe uluk lakohi Timor atu Ukun An to’o ikus hetan direitu ba rai barak liu duke Maubere oan sira.Faktu s hatudu katak, agora daudauk sira ne’ebe hetan rai barak liu, la’ós Timor oan orijinál ne’ebe defende rai doben ida ne’e, maibé mesak ema Xineza, jerasaun Portu no mesak família otonomista ne’ebe aproveita de’it situasaun Ukun An, tanba bainhira sira hare situasaun la di’ak sira halai ba estranjeiru hanesan, Austrália,Xina, Portugál, Indonézia no Nasaun sira seluk, maibé hare ba situasaun di’ak ona sira mai ho Alvará rai ‘Sertifikadu tanan’ ne’ebe okupasaun Indonézia no Portugeza husik hela hodi hetan direitu ba rai.

Situasaun hirak ne’e agora daudauk akontese ba Avó Manuel Xinanis (95), hela iha área Bidau Lesidere Otél Turizmu nia kotuk, tanba rai ne’ebe uluk Malae António Xinanis entrega ba nia ‘Avó Manuel’ agora daudauk sai polémika, tanba dehan eis Governadór Timor-Leste Abílio Ozóriu Soares (Mate Bian), sosa ona. Rai ne’e agora daudauk família Abílio mak okupa. Maibé hetan reasaun makas husi Avó Manuel tanba la iha koñesimentu ba nia hanesan ema ne’ebe Malae António Xinanis fó fiar.




Loos duni, ai-leba ne’ebe kbiit laek sempre sai nafatin vítima, tanba la iha podér, la iha forsa no beik, karik ida ne’e hanesan ona malisan ‘kutukan’…?.

“ita hotu koko halo took reflesaun ba situasaun hirak ne’e, tanba faktu s hatudu dala barak ona, maibé la iha ema ida neutraliza situasaun hirak ne’e, ne’e duni to’o ohin loron povu kbiit laek ne’ebe tuba ba Ukun Rasik an sempre sai nafatin atan iha ninia rai rasik, tanba de’it faxista no oportunista sira nia interese.Sesta-feira,19/3/2010 iha ninia hela fatin Bidau Lesidere, Avó Manuel Xinanis haktuir kronolojia ba Jornál Tempo Semanál katak, iha momentu ne’ebá Administradór Distritu Aileu Sr. Agapito haruka nia mai servisu ho Malae António Xinanis hanesan Asuliar hahú husi tinan 1952 to’o 1973.Tuir Manuel Xinanis, antes Malae António Xinanis sai husi Timor nia entrega hela uma, kintál ho dokumentu s ba nia no Malae refere hateten ba nia,” imi tenke kuidadu didi’ak buat sira ne’e no espertu nafatin, tanba imi la hatene lee no hakerek, maibé se imi hamlaha husu ba uma no kintál ida ne’e no Maromak sei tulun,” Avó Manuel konta tuir.

Entretantu nia hatutan hela iha rai ne’ebe refere tinan barak ona, hahú husi tempu Kolonializmu Portugeza, Indonézia to’o Timor Ukun Rasik An iha 1999. “maibé ha’u sente hakfodak bainhira rona katak rai ida ne’e eis Governadór Abílio Ozóriu no sosa ona husi dona Iria iha Austrália, tan ne’e ha’u ezije ba sira atu lori dona Iria mai, maibé sira dehan, dona Iria ne’e ema boot no lakohi hasuru ema hanesan imi,” konfesa liu tan Avó Manuel.

Dokumentu s hirak ne’e entrega duni ba nia, maibé tempu invazaun Indonézia iha presaun makas, entaun nia ta’uk no lori ba Sr. Labão Gomes atu rai, mais ikus mai Labão fó fila tan,” ne’e ha’u lori ba Sr. Zeca iha Bemori atu rai iha António Xinanis maun nia oan, maibé bainhira ha’u ba husu fila-fali nia feton ida dehan, Zeca bulak tiha ona no dokumentu s hirak ne’e sunu hotu ona, ne’e duni hela de’it surat rai teen nian, Avó kbiit laek ne’e konta tuir. Hodi nune’e sira sente duvida, tanba uluk sira ba husu dokumentu s iha Sr. Zeca sira dehan sunu hotu ona, maibé ha nusa sira dehan rai ne’e sira sosa ona no dehan fali sira iha dokumentu s.”Tuir informasaun, prosesu tranzasaun sosa no fa’an rai hala’o iha rai li’ur iha tinan 1997, maibé tanbasá momentu ne’ebá sira la mai hela kedas’ maibé ikus Timor Ukun An foin sira mai reklama rai ne’e dona Iria fa’an tiha ona.

Karik dona Iria fa’an duni ona rai ida ne’e, nia tenke mai esplika atu nune’e bele hatene no husu nia direitu, tanba nia hein rai ida ne’e tinan barak ona, tenik Avó Manuel ho laran triste.

Nia hatutan, iha tempu okupasaun Indonézia, uma ne’e militár Indonézia mak okupa, maibé bainhira sira sai entrega nafatin ba nia no iha meadu tinan 2001-2002 Sr. Zeca lori Malae ida mai aluga hodi loke restaurante, maibé osan fahe ba rua.

Tanba sente atu lakon direitu ba rai, entaun iha loron 10 Jullu 2005 husi parte Avó Manuel hato’o karta deklarasaun ba Diresaun Nasionál Teras Propriedade Servisu Cadastrais (DNTPSC) atu bele hetan direitu, ne’e duni iha loron 19 Jullu 2005 DNTPSC hasae Rekamasaun do Direitu De Propriedade bazeia ba Artigu 12 ne’ebe asina husi Sr. Horácio da Silva ho númeru 310.06.02.05.02.03363.

Surat reklamasaun do Direitu de Propriedade ne’ebe parte Avó Manuel hetan sai duvida boot ba parte rua ne’e, tanba liu husi intervensaun Xefe Suku Bidau Lesidere Feliz da Conceição hateten, dokumentu s ne’ebe iha Avó Manuel ne’e falsu no nia brani responsabiliza ninia liafuan.

“ha’u prontu atu atende nafatin oinsá atu rezolve problema ne’e, maibé labele kolia ho ibun mamuk de’it, tanba ha’u la’ós labarik, ne’e duni ita tenke ko’alia tuir ema boot nian no tenke bazeia ba buat ruma la’ós ko’alia arbiru de’it.”Kestaun ne’e mosu kontradisaun makas, tanba esplikasaun husi husi Xefe Suku dehan surat ne’ebe Sr. Horácio asina hodi entrega ba Avó Manuel la válidu, maibé Sr. Horácio informa ba Jornalista Tempo Semanál iha Sesta-feira, 19/3/2010 tuku 14 :15 otl katak, surat husi parte rua ne’e vale hotu, inklui surat ne’ebe iha Avó Manuel.

Ho fiar an Xefe Suku hatudu dokumentu s ba jornalista Tempo Semanál hanesan, Buletin de Ofisial, karta rejista husi DNTPSC ne’ebe asina husi Sr. Horácio da Silva iha tinan 2003, ‘akta jual beli, akta kuasa no dokumentu s sira seluk.

Maibé, bainhira TS tenta husu kopia husi dokumentu s ne’e hodi apar ho dokumentu s ne’ebe Jornalista asesu husi parte Avó Manuel, maibé Xefe Suku refere reseita no lakohi fó tanba dehan sensitivu.Tanba dehan presiza hetan despaxu husi Ministra Justisa hafoin bele fó komentáriu, ne’e duni Sr. Horácio la fó komentáriu kle’an ba kazu refere, maibé tuir esplikasaun badak husi Sr. Horácio katak, dokumentu s husi parte rua ne’e válidu hotu, tanba tuir Lejizlasaun Rai Nian Lei No 1/2003, 10 De Marsu Dekretu Lei No 19/2004, 29 de Dezembru no Lei No 12/2005 12 de Setembru deklara karta ne’ebe Avó Manuel hetan bazeia ba Artigu 12 no karta husi parte família Abílio hetan bazeia ba Artigu 13. Iha Artigu 13 alínea 3 hateten, aktu sira hanesan dispozisaun (fa’an ka fó) kona ba soin metin iha fatin husi sidadaun estranjeiru sira ne’ebe realizadu ona molok loron 20 de Maiu tinan 2002 hahú Lei ida ne’e konsidera aktu sira ne’e la iha.Kestaun ne’e hatudu katak, karta ne’ebe Avó Manuel hetan husi DNTPSC ne’ebe asina husi Sr. Horácio válidu, maibé bazeia ba artigu no regulamentu saida mak família Abílio Ozóriu no Xefe Suku deklara karta ne’e la vala lidu no falsu.

“uluk mosu duni problema, maibé agora iha legalidade ne’ebe hatudu rai ne’e sosa ona no iha dokumentu s hanesan Buletin Ofisial, ne’e duni se sira iha dokumentu s bele hatudu,” esplika José Lemos ne’ebe deklara an hanesan família Abílio Ozóriu. Rona tiha lia fuan hirak ne’e Jornalista TS koko atu inter vista, maibé derrepente mosu inan ferik rua hodi kolia ho lian makas katak,” sira ne’e kriadu no servisu ba ami nia Avó António Xinanis ‘nu’udar rai na’in’ ne’e duni sira la hatene no tuir loloos sira husu lai ami, ne’e mai husi ne’ebe, tanba ami ne’e sira nia Bei Oan rasik no sira ne’e ema fuik.Uma ne’e ami la hola arbiru, maibé iha ‘permintaan’ husi na’in no la’ós naran ba hola de’it tanba iha dokumentu s. Rai ne’e atu Abílio mak sosa mós la iha problema, tanba ami mós Abílio nia Bei Oan la’ós ema fuik.”Aleinde ne’e Lemos ne’ebe deklara an hanesan Abílio nia Rian esplika ho lian makas dehan,” di’ak liu hasuru malu iha Tribunál no nia sadik hodi hateten se nia ‘Avó Manuel’, mak manan iha Tribunál bele foti uma no ami fó tan osan ba nia hodi nia moris ‘selama dua puluh tahun,” esklarese família ema númeru primeiru ne’ebe kontra Ukun Rasik An.

Husu kona ba informasaun ne’ebe hateten uluk Avó Manuel mak fó dokumentu s rai ba Zeca hodi haloot, maibé sira responde lae, no husu ba TS atu hakerek iha jornál laran katak, dokumentu s ne’e fó ba Sr. Zeca maibé iha tempu Indonézia nia na’in rasik ba foti hodi fa’an no agora Buletin Ofisial iha sira.Zeca subliña liu tan, rai ne’e sira hola liu husi Konsuladu Indonézia nian iha Austrália ‘Darwin’ no la’ós inisiativa sira nian tanba sira la iha interese ba rai ne’e, maibé ‘atas permintaan pemilik tanah.’

Ho ninia diplomasia, Lemos haktuir,” imi hare ona sira nia dokumentu s no ami nian, maibé TS responde sin, ami hare hotu ona no iha ne’ebá Sr. Horácio mak asina, maibé Lemos haktuir tan, la’ós hare ba naran mais asina tura, ne’e duni nia husu atu Jornalista TS fila-fali ba Sede Suku hodi hare didi’ak.”Rona tiha lia fuan ne’e TS responde dala ida tan,” ami hare tiha ona no husu ona klarifikasaun husi Sr. Horácio, maibé nia rasik dehan asinatura ne’e ninia no ida ne’e válidu.”

Di’ak Liu Hatene An

Responde ba kestaun refere, emprezáriu Timor oan Rui Castro ne’ebe kontra makas kona ba Alvará Rai Portugés no Indoneziza hateten, inprinsipiu ita husu took sira sidadaun ne’ebe, se sira sidadaun Indonézia entaun úniku sidadaun Indonézia, ne’e duni oinsá mak rai ne’e sira nian.Liu-liu relasaun família integrasaun ho Otonomista, tanba ‘akibat perkawinan politik’ ho prosesu rekonsiliasaun ne’ebe la’o la ho justisa, tan ne’e mak traidór no Otonomista sira mai reklama katak rai ne’e sira nian, maibé nia nunka luta ba rai ne’e atu ukun an.

Sekarik prosesu ‘transaksi jual beli’ akontese iha rai li’ur, hanesan Austrália no Indonézia oinsá mak ninia ‘keapsahan’ válidu ba rai ida iha Timor Leste, ne'e duni tuir loloos labele.

Ha’u hakarak hateten

de’it, ‘semua proses transaksi jual beli yang dilakukan oleh orang – orang pejuan integrasi dalam membeli tanah, walaupun punya sertifikat pada saat itu tapi harus dilakukan suatu infestigasi, apakah transaksi itu terjadi dalam keadaan normal atau dalam ancaman, apalagi berkaitan dengan orang nomor satu di Timor Leste (Abilio Jose Osorio Soares) yang tidak mengakui kemerdekaan.

Tenke hare husi parte hotu-hotu molok atu hateten rai ne’e Abílio nia família nian no oinsá mak iha lejitimidade katak rai ne’e Abílio nian, tanba prosesu administrasaun Indonézia iha TL mundu la rekoñese no faktu s hatudu ona liu husi referendu.

“Otonomista sira di’ak liu hatene tuir an, tanba ha’u fiar 100% Dra Lúcia B Lobato ema rezisténsia ida, Timor oan puru iha sentimentu ba kestaun refere no ha’u fiar nia sei prova nia maluk ai-leba sira”.

Ha’u ladún aseita kuandu ema Otonomista sira mai reklama katak rai ne’e sira nian, maibé prosesu ‘transaksi’ hala’o iha rai li’ur no pior liu ema ne’ebe fa’an rai ne’e ba Otonomista ne’ebe nunka rekoñese ukun rasik an.

Ho razaun hirak ne’e dezde uluk kedas, “ha’u la aseita Alvará Portugés no Indonézia, tanba iha momentu ne’ebá Timor oan barak la asesu ba administra si Portugés, ne’e duni oinsá mak sira atu trata dokumentu s tanba barak la hatene hakerek no lee. Hanesan mós iha okupasaun Indonézia nian, se mak besik liu ba ‘Kopasus’ no Militár sira mak sei hetan fasilidade barak para hetan Sertifikadu.

Ema ne’ebe sai vítima iha tempu kolonializmu Indonézia ho Portugés mak Timor oan Puru, liu-liu povu beik no ai-leba sira, maibé tansá mak ita rekoñese nafatin Alvará Portugés ho Indonézia atu aplika iha ne’e. Atu ko’alia kona ba rai di’ak liu uza Lei Tradisionál hodi halo ‘pengakuan’ direitu ba rai (hak milik atas tanah), maibé se kondisaun nune’e hela de’it, saida mak sei akontese, Timor oan orijinál sei sai atan no bainaka iha ninia rai rasik tanba faktu s hatudu daudauk ona i ida ne’e barak mak akontese

Se mak (matebian) Abílio Ozóriu Soares no se mak Abílio nia família, Abílio nia família hira mak luta ba ukun rasik an, ne’e duni ezije katak rai ne’e sira nian. Keta hanoin katak Avó ne’e beik ne’ebe atu halo beik nia, ida ne’e la iha justisa.

Castro husu ba Governu labele taka matan ba ai-leba sira, maibé tenke loke matan tanba povu ne’ebe sira ukun ne’e uluk luta ba ukun an, ne’e duni sira ne’ebe la partisipa iha ukun an ne’e hanesan ‘penumpan’ iha rai ida ne’e tanba bainhira situasaun la normál sira halai fali ba rai li’ur.Uma na’in iha Timor mak ema ne’ebe luta ba ukun an no sira mak rai na’in loloos tanba sira mak luta ba nasaun no rai ida ne’e.Loos duni sira mós Timor oan, maibé diferensa, tanba sira la luta ba ukun an, ne’e duni sira ne’e ‘menunpan’ ukun an ne’ebe identifika hanesan oportunista.

“Ha’u la hateten sira la iha direitu, maibé relasiona ho kazu rai iha Bidau, ha’u hakarak dehan de’it tenke investiga didi’ak prosesu ‘transaksi’ no la bele hare de’it ba surat tahan hodi hateten loos ona katak rai ne’e Abílio nian.

Dala ida tan ha’u dehan, Ministra Justisa Timor oan ida, ema rezisténsia no nia família barak mate tanba hakarak ukun rasik an, ne’e duni ha’u fiar nia nunka hanoin atu trai ninia maluk Timor oan puru hodi fa’an no fasilita rai ida ne’e ba ema integrasaun sira para halakon fali ninia maluk Timor oan puru ne’ebe uluk luta ba ukun rasik an.

“Hanesan ema Akadémiku ami hakarak hateten de’it, rai ne’ebe agora daudaun problema ne’e la’ós família Abílio nian, maibé hare ba istori rai ne’e Avó Manuel nian tanba tinan barak ona Avó Manuel hela iha ne’ebá no serbisu ba malae António Xinanes hanesan asuliar, maibé antes malae ne’e fila nia entrega kedan rai, uma no dokumentu s ba Avó Manuel” haktuir Reprezentante Front Estudante Mahaswa TL ne’ebe prontu atu sai hanesa advokasia ba Avó Manuel.Tanba ta’uk ho okupasaun Indonézia ne’e duni Avó Manuel entrega dokumentu s ba Sr Zeca hodi rai entaun Zeca mak toma konta dokumentu s hirak ne’e no Zeca mak selu fali impostu ba estadu iha tempu Indonézia.

Maibé iha tempu ukun an Zeca fó aluga uma ne’e ba malae ida hodi loke Restaurante, mais Zeca konsidera nafatin katak Avó Manuel iha direitu ba rai ne’e duni osan ne’e sira fahe.“Maibé ha nusa mak to’o ikus Abílio nia kaben mai dehan rai ne’e sira sosa ona. Atu sosa rai prosesu tranzasaun tenke klaru, sosa husi se no sosa iha saa data foin bele dehan rai ne’e ninian, maibé prosesu tranzasaun halo fali ho ema ne’ebe la normál (cacat mental) ne’e la loos” hakilar Reprezentante Front

Sira dehan Dona Iria mak halo tranzasaun ho sira iha tinan 1997, maibé iha 1998 tasa ne’e Sr Zeca mak selu entaun prosesu tranzasaun ne’e oinsá.(ts)

10 Anniversary Celebration of PNTL (National Police of Timor-Leste)

Iha 27 Marcu 2010 iha selebrasaun aniversariu dala sanulu Polisia Nasional Timor Leste - PNTL nian.  iha palasio governu.

On 27 March 2010 at the Government Palace there was a tenth anniversary celebration of the National Police of Timor-Leste













Foto husi Lirio Fonseca ba Tempo Semanal.

Sunday 28 March 2010

Pakote Referendum Timor-Leste: Exclusive Major Government Document Leak

In a major leak of Government documents Tempo Semanal can now reveal the details of over $31,140,000 million USD of Pakote Referendum funds covering 704 projects in 11 Districts across Timor-Leste.

Tempo Semanal was not able to obtain relevant documents for Ainaro and Aileu Districts.  But Tempo Semanal can reveal the details of 
  1. Baucau
  2. Bobonaro
  3. Viqueque
  4. Oecusse
  5. Manufahi
  6. Manatuto
  7. Liquica
  8. Dili
  9. Ermera
  10. Lautem 
  11. Cova Lima
All above linked to pdf files of orginals

In August 2009 the Government of Timor-Leste announced that it would create the Referendum Package (or Pakote Referendum) to be funded from Ministry of Infrastructure budget.  The initiative was designed to procure public works projects on a massive scale in an extra budgetary method not approved by the National Parliament, going around the Finance Ministry in a "direct procurement" method executed by political allies of the Government of Timor-Leste. There have been many allegations that the project funds have been manipulated, not implemented, or implement far below standard.

Shortly after announcing the Pakote Referendum approximately 75 million USD - nearly 12% of the national budget in 2009 was transferred into the bank accounts of "AECCOP".  Headed by the Julio Alvaro (godfather of one of Prime Minister Xanana's children and President of the Forum Empresario de Timor-Leste)  AECCOP is the the structure set up to 1)  select which companies would be awarded contracts under this new scheme and 2) oversee its execution across the country with both a National and 13 District structures.

All projects signed off on 24 September iha tinan 2009.  Julio Alvaro mak assina sira hotu with Domingos Caeiro, Secretary of State Obras Publicas, Jose Manuel Carrascalao Vice Ministru Infra Estruturas, Pedro Lay Ministru Infra Estruturas.



This new scheme appears to operated outside of the procurement laws which govern how public money is supposed to be spent in Timor-Leste.  The Parliamentary Opposition and many in civil society have alleged wholescale corruption.

Once again it would appear that the World Bank Public Financial Management Capacity Building (PFCBP) is either entirely toothless in executing its tasks in achieving good financial management in Timor-Leste, or is possibly complicit as the Worldbank has not spoken out about the issue. Jeffrey Sachs Former Worldbank official and now senior Economic Adviser to the UN Secretary General will be in Dili in two weeks.  Will he comment on the matter?

Tempo Semanal will let readers including Aderito de Jesus Soares of the new Anti Corruption Commission (KAK) view the documents for themselves so make their own conclusions. 


Baucau District Pakote Projects - $2,280,000





Bobonaro Pakote Projects $3,463,000


 Cova Lima Pakote Projects $3,226,000


Dili Pakote Projects $6,690,000


Ermera Pakote $1,780,000


Lautem Pakote Projetu $2,180,000

Liquica Pakote Projetu $1,413,000


Manatuto Pakote Projetu $2,365,000


Manufahu Pakote Projetu $2,384,000


Oecusse Pakote Projetu $2,413,000


Viqueque Pakote Projetu $2,946,000


Wednesday 17 March 2010

Taur Beats Down Portuguese in the Courts of Timor-Leste.

Major General Taur Matan Ruak interviewed in Metinaro last week speaks out aggressively against the ongoing use of Portuguese in Timor-Leste' courts. Claiming that common Timorese who find accused cannot understand the charges, processes, verdicts and sentencing. He states that every international staff in the court system should either learn Tetun or leave the country.

In 2001 the Constituent Assembly adopted Portuguese as an official language in what was a generally unpopular decision as the vast majority of Timorese do not speak, understand or read Portuguese. 


Tuesday 16 March 2010

AECCOP, Alvaro. Something Stinks, but the Worldbank/IFC nose is closed.

 The Timorese private sector is the hope of the country.  The Government of Timor-Leste and the international community consistently state that their programs and policies are designed to empower the Timorese private sector to the point where it can provide for the employment and prosperity of Timor-Leste's rapidly growing population.

However it would appear that the Government of Timor-Leste and the international community are more interested in empowering cronies, and perhaps even crooks, than in assisting the small to medium sized business in Timor-Leste's districts.

The almost $80 million Pakote Referendum initiative was created by the Government of Timor-Leste in August 2009 and implemented by Julio Alvaro the President of the Forum Empresario de Timor-Leste (The Business Forum of Timor-Leste).  Mr. Alvaro was responsible for creating an implementation structure known as AECCOP across the country which decided who would get the projects ranging in size from $20,000 and up.  This structure has awarded hundreds of contracts to hundreds of businesses.  Tempo Semanal will reveal the details of these projects in full in a soon to be released edition, as it has obtained complete records for the Pakote referendum in 11 districts.to companies which is a shareholder or an owner. 

Furthermore, when certifying Pakote Referendum projects he is going to give to himself he does so under his own signature - demonstrating he has political protection.  In the case illustrated in the below photo of a list of pakote referendum projects for power lines to be set up between Laga and Baguia in Baucau Mr. Alvaro certifies his own Company Alvarado to receive a contract with $4.6 million (reported previously on March 8 2010 in Tetun)
Alvaro uses the people's money for himself.

Also, when delivering projects to the Government Mr. Alvaro's company has shown a tendency to over bill.  He has knowledge of procurement requirements, is involved in decisions as to who will win contracts (ie himself) and will then over charge the Government.  In the case of the installation of power lines between Laga and Baguia his firm were awarded the contract for a job that the Secterary of State of Electricity deemed to be a $3 million dollar project - but Mr. Alvaro through AECCOP/Pakote paid his firms $4 million.


The Worldbank and the IFC are involved in something called the Better Business Initiative in Timor-Leste. Its objectives being 

Facilitate dialogue between the government of Timor-Leste and the private sector, which
includes the broadest private sector participation possible, including the districts;
• Assist the Timor-Leste government in developing the private sector;
• Remove the barriers that businesses face with regard to entry and exit;
• Promote consistent enforcement and non-discretionary interpretation of laws and
regulations;
• Provide feedback on various government policies affecting the private sector;
• Provide feedback on draft government laws and regulations that could affect the private
sector.

However, while the Worldbank and IFC have rules about procuring goods and services from firms it deems corrupt and puts them on a blacklist, they seem to have little problem working on governance issues with a Government that may be corrupt, and in this case the leadership of a national business forum which may be corrupt.


Perhaps Julio Alvaro's company Alvarado should be blacklisted.  Although this is unlikely as the Worldbank/IFC require his good graces in order to promote the so-called Better Business Initiative.  As in the case of UNMIT the Worldbank/IFC is more interested in colluding with cronies and crooks than promoting good practices in the interests of common Timorese.

Manipulasaun Presu materiál Konstrusaun

Julio Alvaro: Prezidente Forum Emprezario de Timor-Leste (FETL) no Prezidente AECCOP / Pakote Referendum Hetan Alegasaun
Dili, Tempo Semanál 

IV Governu Konstitusionál hamosu pakote referendu (PRR) no AECCOP kria espekulasaun presu materiál de konstrusaun hodi halo povu mukit la iha kbiit atu sosa materiál konstrusaun to’o ohin loron tan ba presu sasqaen hirak ne’e la estavel. Antes mosu PRR presu materiál konstrusaun hanesan pregu, simentu, kalén ,besi no seluk tan, iha loja Lay sei normál hela maibé ho PRR Kada Loza idak-idak halimar hasa'e sasaen folin tuir sira nia hakarak no iha loja Lay mosu lista ne'ebé asina husi Prezidente AECCOP, Sr. Júlio Álvaro ho Sr Jimmy Lay iha loron 13/10/2009 ne'ebé hetan protesta maka'as husi Asosiasaun Emprezáriu Baukau iha loron 28/10/2009.
“Sasaen nia folin sa'e maka’as iha timor laran tomak ne’e tan ba iha máfia pazar ne'ebé envolve emprezáriu estranjeiru no envolve mós emprezáriu timor oan ne'ebé hola parte iha konspirasaun hasae sasaen nia folin,” dehan Rui Castro koordenadór PRR distritu Baukau hanesan asinante segundu iha surat protesta ba manipulasaun sasaen nia folin PRR ne'ebé maka sani iha PM ninia oin durante enkontru ho emprezáriu sira iha salaun Konsellu Ministru ninian.


Populasaun een jerál foin maka sente katak materiál konstrusaun ninia folin sa’e ne’e iha fulan Janeiru no Fevereiru 2010 maibé loloos ne’e akontese ona dezde fulan Setembru no Outubru 2009. “Iha pakote Referendu mosu konspirasaun boot ida ne'ebé envolve emprezáriu Timor oan, ne'ebé hanaran an riku liu iha Timor mak hola parte iha hasae sasaen nia folin iha Timor laran tomak,”alega Rui Castro.

Tuir koordenadór PPR husi distritu Baukau ne’e katak nia nunka hafodak bainhira populasaun dada iis boot kona ba materiál konstrusaun ninia folin karun. “Tan ba ami iha lista ne'ebé bele responsabiliza maka hatudu katak emprezáriu boot Timor oan balun envolve iha máfia Pazar.”

Bainhira husu karik nia hatene emprezáriu ne’e se Rui ho fiar an dehan, “ha'u hatene, 100% ha'u hatene no ha'u fiar katak ida ne'e Sr. Primeiru Ministru mós hatene. Bainhira jornál ne'e husu emprezáriu ne'e se loos Rui hataan ho diplomasia katak, “Emprezáriu barak inklui Primeiru Ministru hatene nia. Tan ami aprezenta ona karta ofisial kona ba hasa’e sasaen nia folin iha Pakote Referendu see la sala iha fulan Outubru nia laran maibé seidauk hatene tindak lanjut oin saa.”

Tuir dokumentu ne'ebé jornál asesu hatudu katak surat protesta ho Númeru : 01/SS-ASEMBA /X/2009 alega mosu manipulasaun iha sasaen folin ba Projetu Pakote Referendu (PPR) ne'ebé hala'o husi Presidente AECCOP Júlio Álvaro ho Loza suplaier Materiál Konstrusaun ne'ebé Governu identifika.

Tuir surat ne'e hateten, “ami hare katak “la'os de'it tatoli folin, maibé mosu tiha ona manipulasaun folin, tatoli folin.” 

“Estima saun lucru ne'e Sr. Julio Alvaro hamutuk ho nia kroni-kroni sira hetan bele too US$ 1,000,000.00 ( Juta ida dolar Amerikanu), “surat ne'e dekreta.

Hare husi karta kontratu ne'e deskonfia katak, Loza Toko Lay hamutuk ho Júlio Álvaro halo manipulasaun ba folin sasaen, ne’e duni iha loron Kinta-feira no Sesta-feira Jornalista tenta atu husu klarifikasaun husi Patraun Toko Lay, maibé tuir informasaun ne'ebé Jornalista TS hetan husi ema hirak ne'e serbisu iha loza refere (kaixeiru) hateten patraun la iha fatin nune'e too notísia ne'e hatún jornál ne'e la konsege halo klarifikasaun ba Sr. Júlio Álvaro tan ba sei iha estranjeiru.

Castro kategoriza emprezáriu boot Timor Leste ne'ebé envolve iha espekulasaun presu materiál konstrusaun ne’e hanesan ema ida ne'ebé, “la iha nasionalizmu no patriotizmu. Tan ba ema ne’e halo traisaun ba povu no mós nia sai traidór ba nasaun ida ne'e. Ema ida ne'e, iha ninia vida tomak sempre hanoin de'it atu hariku an no hanehan mós halo terus povu seluk. Ema sira hanesan ne'e loloos fatin ba sira iha Timor ne'e la iha.”

Rui Castro alega katak Prezidente AECCOP ninia lala'ok ne'e hanesan, “oportunista iha bisnis no pelacur bisnis.” Rui promete katak nia prontu responsabiliza ninia lia fuan tan ba ema emprezáriu boot ne'e mak, “ema ne'ebé ha'u hateten ne'e ninia asinatura iha surat laran.” 

“Ami sei hatama ba komisaun anti korrupsaun relasaun ho manipulasaun sasaen nia folin iha pakote referendu inklui mós kazu sira seluk maka mosu iha Pakote Referendu dari aspek logika maupun bisnis tidak masuk di akal kalau kontraktor itu dalam satu perencanan dan pelaksanaan proyek keuntungannya 100% dari nilai penawaran.”

Rui dehan Timor oan sira ne'ebé envolve iha hasa'e sasaen nia folin hodi halo terus povu, loloos ne'e sira labele sente katak sira nia an ne'e Timor oan ida. Rui realsa Primeiru Ministru ninia lia fuan ne'ebé ko'alia sai ona iha enkontru ho emprezáriu tomak iha Delta Nova iha fulan Janeiru 2010 katak emprezáriu Timor oan barak liu investe sira nia osan iha kuartu otél sira iha bali. “Faktu hatudu katak emprezáriu boot sira dala barak manan projetu iha Timor maibé sira nunka halo re investimentu iha Timor tan ba sira gosta liu sosa uma iha bali,” dehan Rui.

Rui Castro dun katak, ho Sr. Júlio Álvaro ninian konkalikon ho loja Lay hasae sasaen nia folin, foo impaktu negativu maka'as ba dezenvolvimentu nasionál no liu-liu ba povu kbiit laek atu sosa materiál konstrusaun hodi hadi'a sira nia knua tanba sasaen sira ne'e nia folin aas too kalohan tutun.

Situasaun ida ne’e hetok aat liu tan kuandu Ministériu Turizmu Comersiu Indústria (MTCI) la kontrola presu materiál konstrusaun no la iha kbiit atu kria sistema ou tau tarzetu ba presu sasaen ho modelu ida. Ho lian Indonézia 'satuan harga,' buat hirak ne'e labele hala'o iha Timor-Leste tanba uza sistema merkadu livre, ida ne'e mak sai kestaun boot.

Governu rasik fó sai ona iha Jornál da Repúblika tuir artigu 16 alínea B katak, “se mak fa'an sasaen la tuir buat ne'ebé mak Governu estabelese tiha ona no hasae presu sasaen folin la tuir regra s sei hetan sansaun hanesan multa osan US$ 1, 000.00 too 10, 000.00.”

Maibé Departamentu Inspesaun Alimentár Ekonomia (IAE), MTCI ninian, too agora seidauk halo intervensaun ba presu Materiál konstrusaun, ne'e duni Emprezáriu hasae ninia presu tuir sira nia hakarak tanba Governu la iha vontade no kbiit atu kontrola tuir Lei ne'ebé estabelese tiha ona.

Nune'e duni Rui Kestiona, “Ministru Gill Alves hanesan Ministru Comersiu Indústria iha autoridade ka lae?, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão mós uluk hanesan komandante ida hatudu ninia ukun ka lae? Se sira hatudu duni sira ukun ne'e karik sasaen nia folin la sa'e. Nune'e tan ba sira la hatudu sira nia ukun ne'e maka sasaen nia folin sa'e. Se governu ida hare setór privadu no emprezáriu sira hasae sasaen nia folin maibé sira la halo kauza ne'e hamosu pertanyaan boot ida.”

Rui Lamenta kuandu governu la intervein maka maiske governu fornese orsamentu rekuperasaun ba eis IDP krize 2006 no foo subsídiu ba veteranu, ferik katuas, faluk no oan kiak sira mós sei la iha kbiit nafatin atu halo uma ruma too sira mate tan ba sasaen folin karun.

Iha semana kotuk, Armando da Costa ho idade 50 hi'it an ba Loza Victória (Kolmera) atu sosa pregu no kalén maibé fila ho oin triste. Ho dada iis Armando dehan, “ai koitadu ha'u lori osan 'seratus dolar' de'it mai atu hola kalén ho pregu, maibé osan ne'e la too tanba kalén tahan ida nia folin U$ 3.75. Ha'u sente ne'e karun loloos, ha'u fila liman durante ne'e, rai osan hodi hola kalén no pregu atu hadi'a ha'u nia uma, mais la bele tanba folin karun loos.”

Maibé Deputadu Manuel Tilman, membru Komisaun C asuntu Ekonomia no Finansas Anti Korrupsaun defende emprezáriu sira no husu governu atu foo subsídiu ba materiál konstrusaun hanesan halo ba foos. “Se la iha subsídiu ba materiál de konstrusaun folin bele sa'e tun konforme merkadu ne'e duni loja sira la iha kulpa ida so governu maka atu prevene hodi fasilita buat ida hanesan pakote referendu ne'e tuir mai sei iha pakote de dezenvolvimentu entaun governu tenke obta ou subsídiu ba emprezáriu.” 

“Ha'u la hatene povu hirak mak halo uma, maibé di'ak mak Asosiasaun AECCOP hanesan Sr. Júlio Álvaro ho sira nia amigu sira mak manan osan barak tanba sira ne’e hatene osan hira mak Governu a loka ba konstrusaun,” dalen Manuel.

Iha parte seluk, Dekanu Ekonomia Cristóvão dos Reis dehan, materiál konstrusaun nia folin sa'e, “tanba la iha regra s no la iha Lei atu regula kona ba sasaen folin ne'e duni emprezáriu no negosiante sira hasae presu sasaen tuir sira nia hakarak.”

Dekanu UNTL ne'e realsa, “emprezáriu sira aproveita tempu ida ne'e hodi hasa'e presu sasaen, tanba la iha regulamentu atu regula presu sasaen no la iha kontrola saun husi Governu.” 

“Dezenvolvimentu, la signifika atu hari de'it konstrusaun boboot hanesan hari edifísiu no hadi'a estrada, maibé presiza mós halo mudansa ba povu nia moris. Realidade hatudu, povu ki'ik ne'ebé presiza hakarak halo uma, ohin la bele halo buat ida tanba sasaen folin sa'e aas tebes,” nia esplika.

Nia sujere, “Di'ak liu Governu hala'o regulamentu ida hodi regula Emprezáriu sira, maibé regulamentu hirak ne'e presiza aplika no kontrola. 

“Folin materiál konstrusaun hanesan simente, besi, ai, kalén ho seluk-seluk tan, ema barak sempre kolia hela de'it. Mais Governu halo finzi la rona no taka tiha tilun sorin no husik de'it tilun sorin.”

Atu konfirma preokupasaun husi komunidade jornál ne'e tenta ba iha MTCI maibé haruka fali ba departamentu inspesaun Alimentár Ekonomia. “Ha'u hanoin materiál nia presu ne’e Komérsiu Indústria mak tenke fó nia tabela, hodi nune'e ami bele hare hodi hala'o Inspesaun ba sasaen nia folin,” esplika Xefe Departamentu Inspesaun Alimentár Ekonomia José Ferreira Martins. 

Departamentu ida ne'e mós kuran ema, “Ami ema na'in haat (4) de'it, ida ne'e limitadu tebes nune'e to’o agora seidauk hala'o Inspesaun ba materiál hirak ne’e. 

“Atu hatene presu barak ou uitoan ami tenke hare ba tabela. To’o agora sira (MTCI) seidauk fó tabela atu nune'e ami nia Departamentu bele hare presu sasaen nian, ”tenik Martins ho oin triste.

Iha 07 Setembru 2009, Toko Lay haruka lista ida ba Ministru Pedro Lay ne'ebé a lista materiál konstrusaun ninia folin sei baratu sentavu lubun ruma no iha fali lista ida akordu entre asosiasaun Emprezáriu Baukau ho Loza Lay iha loron 16 fulan hanesan ninia presu menus uitoan maibé asinatura Presidente AECCOP 13/10/2009 hasae liu tan presu materiál konstrusaun. 

Iha loron 4 Juñu tinan 2008, Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona Lei Tributária ne'ebé hodi halo redusaun ba taxa importasaun maibé realidade hatudu folin iha merkadu sa'e aas nafatin, kestaun ne'e mosu karik tanba Lei Tributária seidauk implementa ho loloos.


Saturday 13 March 2010

Governu Hili Mina Karun Habokur Sunshine Povu Lakon US$810,000.00

Jacinto Alves: la'ós hare ba Ha'

Iha mea do fulan Maiu IV Governu Konstitusional ho obrigatoriamente hakotu kontratu fornesimentu mina ba EDTL husi kompañia Pualaka Petróleu hafoin mosu konfrontasaun entre jerente na'in tolu. Nune'e hahú iha loron 25 fulan Maiu 09, kompañia Sunshine maka hetan fali sorte hodi fornese mina ba EDTL. Bainhira kontratu ho Kompañia Sunshine atu hotu, governu liu husi Aprovizionamentu sentrál loke konkursu públiku ida, ne'ebé kompañia lubun maka hola parte iha fulan Novembru 09, no kompañia Sunshine maka sei fornese nafatin mina ba EDTL. Prosesu tender ne'e rasik lori tempu lubun ida, to'o momentu ne'ebé governu anúnsiu ba públiku katak kompañia ETO mak sai Vensedor. Kompañia seluk hato'o protesta no hamosu alegasaun KKN no Monopóliu iha fornesimentu Mina ba Governu RDTL tan ba diretór ETO subrinu husi PM Xanana no nia hala'o daudaun projetu seluk husi governu nia mos. Husi protesta ne'e obriga governu friza tiha rezultadu tender refere to'o agora . Nune'e governu emenda tan kontratu ba kompañia Sunshine to'o loron 31/01/2010. Fulan Fevereiru mós to'o daudaun ba nia rohan no loron hi'it nia an ba dere odamatan fulan Marsu nian maibé kompañia Sunshine maka sei fornese nafatin mina ba EDTL no sei hein nafatin tempu foo rezultadu tender . Nune'e durasaun Fornesimentu Mina ba EDTL husi kompañia sunshine hamutuk fulan sia katak fulan neen ho kontratu orijinál no dezde fulan Dezembru ate Fevereiru la'o ho emenda saun

Deputadu Arsenio Paixao Bano husi bankada Fretilín ho lian maka'as via telemovel estiona emenda saun ba kontratu no alega katak, “kuandu emenda kontratu mina folin tun maka sira tau nafatin ka hasa'e folin tan ne'e na'ok ona osan povu nian.”

Tuir invoice husi kompañia Sunshine Petrol Group no. 53/SPG/P.O/RDTL Dezembru 2009 kompañia Sunshine fornese mina ba EDTL ho folin kada litru US$0,953 duke kompañia importadór seluk hanesan Pertamina ne'ebé fa'an ho folin litru ida entre US$0.79-US$0.80 no Atauru Oil fa'an kada litru US$0.78. Bainhira kompara presu entre Sunshine ho Pertamina nian mosu diferensa presu US$0.15 (sentavu dolar amerikanu sanulu resin lima) no kompara ho presu Atauru Oil nian hatudu katak Povu Timor Leste lakon US$0.17 (sentavu dolar Amerikanu sanulu resin hitu) ba kada litru. Ho diferensa ida ne'e hatudu katak iha fulan Dezembru estadu lakon saugati US$ 450,000.00 osan ne'ebé loloos bele rai ba hadi'a eskola ruma lakon saugati hanesan Bano ko'alia. Iha segunda Feira kotuk bankada opozisaun liu husi plenária parlamentu nasionál kestiona kondisaun eskola ida iha besik foho matebian nia hun ne'ebé sei aat hela, aula la sufisiente, kuran profesór no sala ba mestra sira la iha maibe estadu soe lerek tiha US$450,000.00..

Nia esplika ninia alegasaun, “na'ok osan povu nian ne'e tan presu mina tun maibé governu la halo tuir meuz normál. Liu tan nia realsa ninia akuzasaun katak, “Se presu ne'e tun governu deside selu ho presu nafatin, ne'e na'ok osan povu nian.

Se konkursu normál halo tiha ona, kontratu la asina depois emenda de'it kontratu ne'ebé iha ona entaun halo konkursu ida, iha fulan Novembru ne'e para halo saa ida?” kestiona Bano.
Tuir Bano ninia hanoin, “ne'e labele, ne'e mal administrasaun.”

se maka responsabiliza ba fasilita kontratu ne'e, ema ne'e irresponsavel, morál la iha, la iha seriedade i ema ne'e la responsavel,” Deputadu Bano alega.

Arsenio hateten katak iha parte balun governu gasta osan la ho kalkula saun maibé iha parte seluk kondisaun povu nia moris aat hela.“Ne'e hakarak fakar osan naran-naran de'it, so para habokur de'it ema balun,” nia duun.

Vice Prezidente Partidu mais Votadu mak lakon governasaun iha 2007 hodi dudu ninia partidu Fretilín sai de'it opozisaun ne'e hateten katak, “problema governu la iha planu, nune'e hodi fakar osan naran-naran, hodi habokur ema balun. Haree ba eskola barak sei aat envezde hadi'a eskola maibé foo bokur ba de'it kompañia sira ne'ebé ho tipu kontratu hanesan sunshine.”

Nia hateten se kalkula didi'ak maka gasta entaun sei salva osan barak atu bele uza dada bee ba populasaun no hadi'a eskola lubun ruma iha Dili no interiór inklui Irrigasaun barak ke la funsiona envezde tau matan ba ida ne'e maibe “Governu hili sosa mina husi kompañia ne'ebé fa'an ho folin aas ne'e hamosu duvida s,” dehan Ban

Deputadu ne'e haktuir katak tuir prosesu normál labele emenda liu dala ida ba kontratu hanesan. Nia esplika katak bele emenda kontratu dala ida depois hahu halo ona prosesu tender no foo sai ninia rezultadu hodi estabelese kontratu loloos.
 
Hatan ba Preokupasaun Deputadu Bano nian Joao Martins nain husi Sunshine dehan governu maka hili ninia kompañia tan ba servisu di’ak ne'ebé durante fulan sia nia laran la hamosu problema ruma. “Governu foti desizaun ne’e ha’u tuir de’it purke Governu hakarak Timor atu sai di'ak,” dehan João Martins ba jornál ne'e iha dada lia ida iha otél Timor loron (25/02/2010) Kinta.

Tuir invoice kompañia sunshine petrol group ne'ebé asina husi manajer jerál, Chian Choon Ning iha loron 24/12/2009 ne'ebé jornál ne'e konsege hetan, dekreta iha pájina uluk liu no segundu katak totál mina ne'ebé hatama ba EDTL litru 1,257,890 ne'e ba konsumu eletrisidade ba loron 12 nian iha Dili, ne’e estadu gasta ona US$1,198,768.17. “Agora daudaun mais ou menus ita halo perhitungan ne’e, EDTL fulan ida Timor tomak konsume mina 3,5 miloens litru pur mezes,” dehan Joao Martins na'in ida husi kompañia Sunshine.
Hataan kona ba komparasaun presu mina sunshine ne'ebé karun liu duke sira seluk Sr. Martins hateten, “presu mina nian ne’e, ita tenkesér kompara buat ne’e hanesan masan ba masan.” No razaun seluk mina Sunshine karun maka, “sira (kompañia seluk) ninia mina ne’e light heavy fuel ou NGIO nia salfa ne’e 1,5% ou 1% ida ne’e ha’u la hatene, maibé mina ne'ebé husi parte Sunshine fornese ne’e High Speed Diezel fuel salfa 0.05% no mina ida ne’e nia kualidade superiór liu husi sira seluk ne'ebé reklama katak mina ne’e nia presu aas.”
Nia esplika kona ba presu mina iha fulan Dezembru nian, ““Iha Dezembru ho agora ne’e ita kompara, mina baril ida ne’e kuaze atinji kedas U$.80 dolar, ne’e duni ita tenke hare premiun refinaria nia sobre kualidade mina temparadu no mina nia kualidade ou presu ne’e ami avalia sai hanesan ne’e.

Tuir João Martins katak, “agora daudaun mais ou menus ita halo halo perhitungan ne’e EDTL fulan ida Timor tomak konsume mina 3,5 miloens litru pur mezes.”

Nia foo agradesimentu ba Governu ne'e foo ona fiar ba nia atu servisu hamutuk iha área eletricidade. “Ha'u hakarak husu obrigadu ba Governu atu hare estabilidade timor nian tanba Sunshine mós tenta meu s posivel atu nune'e ahi labele mate ona iha timor ne’e,” João Taka.
Tuir dokumentu s ne'ebé jornál ne'e konsege deskobre husi gabinete Sekretáriu Estadu Eletrisidade hatudu katak kompañia Atauro Oil haruka ona kotasaun folin mina fulan Janeiru ho Fevereiru 2010 nian ba parte relevante. “Ha'u hakarak aprezenta ba ita boot kotasaun Presu ba High Speed diesel iha fulan janeiru (2010) ne'e,” hakerek iha surat kotasaun Atauro Oil Supply LDA. Kotasaun ne'e aprezenta folin mina kada litru US$0.77 (sentavu hitu nulu resin hitu) no presu kada litru iha fulan Fevereiru Atauru hafolin husu US$0.80. Kompara ho Sunshine ne'ebé fa'an kada litru US$0.893 iha fulan Janeiru ne'e karun liu US$0.12 (dolar sentavu sanulu resin rua). Se Governu mak uza kotasaun iha fulan Janeiru karik, estadu konsege salva osan povu nian hamutuk US$360,000.00. Atua saun hili sosa mina karun durante fulan Dezembru 2009 no Janeiru 2010 nia laran de'it halakon ona osan povu nian totál US$810,000.00 tan ba gastu la efisient

Kompañia Atauru mós aprezenta ho dokumentu seluk hanesan “sertifikadu de kualidade” husi Schutter Far East Sdn.Bhd hodi foo garantia katak Atauro Oil mós importa mina High Speed Diesel duni. Bainhira jornál ne'e tenta atu konfirma ho diretór kompañia Atauru Oil Sr. Lorenco maibe nia lakohi foo komentáriu no rejeita atu foo komentáriu tan ba razaun lakohi halo problema ho kompañia seluk.

Iha parte seluk Deputadu Inásiu Moreira kondena maka'as gasta osan estadu la bazeia ba kalkula saun ne'e.

Tenke halo kálkulu ida matemátiku alokasaun osan ba iha mina ne'e; la bele ezajeradu; ida ne'e presiza hare flutuasaun presu mina iha mundu. kompañia ida agora daudauk fornese mina (EDTL) presu hanesan “ezajeradu,” alega Deputa Inási

Ha'u hanoin devia governu hili kompañia ne'ebé fa'an mina ho folin baratu hodi asegura orsamentu estadu duke sosa folin karun hariku kompañia ida ho ninia belun sira,” lamenta Inásiu Moreira.

Nia dekonfia katak, “Alokasaun osan mak la halo kálkulu matemátiku, hanoin tau de’it. Ha’u bele deskonfia katak iha intensaun.”

Deputadu ne'e sujere, “tuir loloos governu ba husu kotasaun husi kompañia importadór hotu-hotu hodi estuda ida ne'ebé maka bele foo folin di'ak.”

Iha momentu hanesan tuir deputa Inásiu Moreira katak folin mina husi kompañia sunshine ne'e, “ ezajeradu.” Nia foo razaun katak, “ flutuasaun mina iha mundu ba mai mak 70-80 sentavu pur litru, tanba saida mak agora sa’e liu ba 95 sentavu. Ne’e presiza hare halo investigasaun, karik alokasaun osan mak la halo kálkulu matemátiku, hanoin tau de’it. Ha’u bele deskonfia katak iha intensaun,” alega membru parlamentu husi bankada Fretilín ne'e.
Labele husik liu ba hahalok ne'ebé kontra Lei ou intensaun ne'ebé la di'ak a loka osan fó malu de'it,” Inásiu Komenta.

Deputadu ne'e deskonfia katak prosesu fornesimentu mina ne'e mós hamosu duvida s. “Ha'u halo observasaun por ezemplu Sunshine, la hatene, ha'u rona de'it iha relasaun ho membru Governu sira balun; ami hare hanesan fó malu de'it, ho presu ne'ebé ita bele hateten ezajeradu, tanba ita hare flutuasaun mina ba mai 70 sa'e liu mak 80.”

Nune'e deputadu ne''e hateten katak durante ne'e fornesimentu mina ba EDTL foo de'it ba familia membru do IV governu ninian nune'e nia husu, “presiza kontrola no haree i husu Governu atu hare fornesimentu mina ba EDTL ne’e ho jenuinu matenek depois mak halo desizaun. La bele fó de'it ba malu, maibé tenke liu husi prosesu ida ke legál i tanba fornesimentu mina ita Timor oan sira mós bele, iha mós iha kondisaun no bele halo esforsu oinsá bele fornese mina ba EDTL,” Inásiu deklara.

Funsionariu iha EDTL mós rekoñese katak presu mina Sunshine karun liu tan ne'e iha loron 29/01/2010 ho surat númeru referénsia 018/DG/1/10, diretór jerál EDTL Mac Maidens hakerek ba Manuel Monteiro, diretór Aprovizionamentu Ministériu Finansas ho konteudu hanesan, “Bazeia ba karta husi Sekretáriu Estadu da Eletrisidade, Agua e Urbanizasaun ho no Ref. 10/SE-EAU/1/10, maka ho ida ne'e diresaun nasionál Eletrisidade de TL hakarak atu hato'o ba ita boot hodi foti desizaun ruma ba kompañia Atauru Oil Supplay, no mós EDTLhakarak atu konfirma kona ba presu kombustivel husi fornesedor kombustivel EDTL agora daudauk (sunshine) ho presu mina iha merkadu tan ba tuir observasaun presu husi Mina kompañia Sunshine nian aas tebes. Obrigado ba ita nia servisu hamutuk,” asina husi Mac Maidens ne'ebé CC ba ministru Infraestrutura, Sekretáriu Estadu Eletrisidade no diretór jerál administrasaun Finansas iha Ministériu infraestrutura.

Tuir surat ida seluk Sekretáriu Eletrisidade mós rekoñese katak presu mina husi kompañia seluk di'ak liu fali Sunshine ninian. Kuandu jornál ne'e kestion ninia surat ref. 10/SE-EAU/1/10 Sekretáriu Estadu ne'e finje tiha ho diplomasia dehan, “tenderizasaun la halo iha ne’e,maibé hala’o iha Aprovizionamentu Sentrál tanba ne’e ha’u la hatene no bele ba husu iha ne'ebá.”

Nia esplika ho oin mistura katak, “Kontratu ne’e hala’o iha Ministériu Finansas ne’e duni husu ba sira, tanba ami hein hodi simu de’it. Kuandu kontratu ho valór boot sira mak halo advertais no sira mak avalia, ami haruka de’it ami nia pesoál tékniku ba hamutuk iha ne'ebá hodi halo desizaun no ami hala’o tuir desizaun ne'ebé iha.”

Bainhira jornál ne'e klarifika ba Francisco Soares nia hateten katak, ““kestaun la'ós tanba presu, maibé depende ba presu iha merkadu internasionál ne'ebé sempre tun sa'e hela de'it.”
Husu Razaun foo nafatin ba Sunshine ne'e Burlaku argumenta katak, “tanba nia uluk tuir tender mak manan , razaun mak ida ne'e, liu husi prosesu ida mak sira sei kaer nafatin.”
Interesante kuandu ema balun dehan fali muda husi Pualaka ba Sunshine ne'e rotasaun de'it hanesan diretór jerál kompañia Sunshine hateten.

Iha oportunidade ne'e mós Francisco esplika uitoan kona ba prosesu tender ne'ebé manan ona husi ETO. “Hein de'it desizaun governu, kumu hein desizaun husi governu seidauk foti, entaun Sunshine para atende nesesidade la bele husik.”

Maiske Mac Maidens dehan ona Mina Sunshine karun maibé Francisco Soares sei ka'er metin nafatin Sunshine. Sekretáriu Estadu Januário Pereira propoin ona kompania seluk ne’ebe fa’an mina baratu hodi poupa osan Povu ninian ne'e sulin hanesan mina.

Tuesday 9 March 2010

SEEAU LA'OS PPR BURLAKO DESKONESIDU JOAQUIN PAKOTE SILUMA

DESKONFIA: SEEAU HO AECCOP KONKALIKON KOORDINADOR PPR AYAM POTONG.

Tan informasaun ne’ebe jornal ne’e konsege koleta hatudu katak momos katak Sekretariu Estadu Eletrisidade Agua ho Urbanizasaun hatene katak kompania ne’ebe kaer projetu lina eletrisidade Laga, Baguia ho Afaloicai ne’e nain husi Sr. Julio Alvaro maiske nega husi Sra. Josefa..
 
Iha ezekusaun projetu pakote referendu (PPR) hamosu problema barak, tan falta planeamentu mak di'ak, ezekusaun ppr fraku no kuran ekipa inspesaun ida di'ak ba kualidade pakote ne'ebé gasta orsamentu do estadu besik millaun dolar Amerikanu 85 ne'e. Projetu Pakote referendu ne'ebé hahú lansa iha selebrasaun ukun rasik an indonézia ninian, iha loron 17/08/2009 ne'e mós la iha transparénsia. Hanesan Deputadu Joaquim Amaral husi bankada Fretilín no membru komisaun infraestrutura dale katak tuir lista pakote referendu ba de'it estrada, bee moos, eskola no ospitál mais eletrisidade ne’e la iha surat ne'ebé mak primeiru ministru haruka ba parlamentu hodi justifika ezisténsia pakote referendu. “Partikularmente eletrisidade ne’e dokumentu ne'ebé haruka ba parlamentu la iha, ha'u husu dala rua sira la hataan no dezvia tiha maibé responde fali buat seluk,ida ne'e ba ami hanesan “penasaran,” agora hanesan membru parlamentu no reprezentante povu iha direitu para hatene informasaun no ne'e direitu konstitusionál povu nian,” deklara Joaquim.

Bainhira dada lia ho Jornalista TS joaquim dehan, “Ha'u agradese ba média ajuda fó sai ida ne’e tanba ita hatene kompañia 21 ho orsamentu pelumenus 17 millaun ida ne'e introspesaun tanba saa osan boot transparénsia la iha,” dehan Joaquim bainhira haree tiha dokumentu s refere.”

Hanesan dokumentu s ne'ebé jornál ne'e konsege asesu iha SEEAU nia gabeta hatudu katak iha fulan Outubru loron 19 tinan 2009, Arch. Januário da Costa Pereira, Sekretáriu Estadu ba Eletrisidade, bee no Urbanizasaun, Vice Ministru infraestrutura, José Manuel Castela Viegas Carrascalão ho Prezidente AECCOP Sr. Júlio Alfaro foo bensan ba surat tahan ida hodi foo projetu ba kompañia 21 ho totál orsamentu hamutuk US$16,693,515,92 maibé Sekretáriu Estadu Eletrisidade Arch. Januário nega mata-matak katak projetu sira ne'e la tama kategoria pakote Referendu maibé estabelese tuir prosesu no regra normál. Jornál ne'e mós halo esforsu ona durante semana 2 la konsege hetan resposta husi Presidente AECCOP ho vice Ministru Infraestrutura.

Iha parte seluk bainhira jornál ne'e konfirma ho parte aprovizionamentu sentrál diretór Francisco Burlako Soares dehan nia rasik, “dés koñesidu” ho tender ne'ebé SEEAU dale.

Nune'e duni deputadu bankada Fretilín Joaquim Amaral membru komisaun infraestrutura hateten “se la'ós pakote referendu no pokuramen la hatene entaun ne'e pakote siluman.”

Tuir dokumentu ne'ebé jornál ne'e deskobre iha gabinete Sekretária do Estadu eletrisidade iha duni surat tahan ida lista Pakote Referendu ne'ebé foo manan ba kompañia 21 inklui kompañia Alvorada Limitada hetan sorte bain ba projetu valór US$4,669,223.68 hodi halo instalasaun lina eletrisidade entre Laga, Baguia ho Afaloi-kai. Bainhira jornál ne'e tenta konfirma ho Diretora Alvorada Limitada, Sra. Maibé jornál ne'e mós hetan dokumentu s konfedensial seluk husi SERAU husi departamentu DPU hatudu totál orsamentu ba projetu refere US$3,196,394.85. Iha diferensa entre kalkulasaun parte Tekniku planeamentu ho montante ne'ebé mosu iha lista Pakote Referendu ne'ebé asina mós husi Sr. Júlio Álvaro. Emprezáriu balun alega katak kompañia Alvorada ne'e ninia na'in mak Presidente AECCOP maibé sra. Josefa nega.

Josefa Henrique da Silva dehan kona ba lala'ok projetu ne'e nia hataan katak, “ha'u ladún hatene,” no husu TS atu ko'alia ho sira nia enjeñeiru Camacho. Bainhira jornál ne'e husu karik projetu ne'e inklui iha pakote Referendu ka lae Sra. Josefa ho fiar an dale,”la'ós la'ós, la'ós. Ne'e la'ós pakote Referendu ida.” Maibé Jornalista TS informa hikas ba Sra. Josefa katak ninia kompañia mak okupa iha númeru ultimu no hetan projetu ne'ebé valór boot liu projetu sira seluk. Diretora ne'e nonook kleur kuaze segundu 8 hodi gasta lerek pulsa Jornalista Tempo Semanal ninian. Maibé hakarak atu hetan lian fuan ruma karik Sra. Josefa la kompriende Pergunta s entaun jornalista ne'e mós sani hikas fali Pergunta maibé hetok lian laek liu tan nune'e husi sorin rona maka dada iis kahur ho lian mmmm...husi Sra. Josefa durante segundu sanulu resin haat. Jornalista ne'e halo..halo..dala rua Sra Josefa mós hataan hela dehan, “ya ha'u rona.”tuir mai rona maka manu koko roek. I Sra. Josefa husu Jornalista TS atu hakotu lai ligasaun telemovel hodi dehan, Ita bele taka lai?, ita bele taka lai,” depois dona Josefa taka telefone ho urjente de'it.. Bainhira koko telefone hikas ba númeru hanesan Sra. Josefa kala sibuk ka lakohi ona simu telefone husi jornalista TS ninian.

Hataan ba Sra. Josefa da Silva ninia deklarasaun ne'e, diretór Ministériu Finansas, Francisco burlako hateten katak nia nunka hatene tender refere. “Ha'u la hatene, ha'u la hatene. Ha'u dés koñese prosesu ne'e. O que que ha'u hatene muito bein parese ke tama pakote referendu,” rejeita Burlako. Diretór ne'ebé sempre hetan alegasaun barak ne'e esplika katak projetu ho valór US$ 4,669,223.68 ne'e tenke tuir tender maibé karik liu husi single source nia la hatene. “Se la'ós pakote referendu entaun tenke iha kontratu biasa. Ne'e nia (Sekretáriu Estadu Sr. Januário) tenke hatene atravesa husi ne'ebé?, tenke tender loos ka lae?” kestiona Francisco.

Aprovizionamentu sentrál presiza esplika tan ba totál orsamentu ba instalasaun lina eletrisidade hamutuk US$16,693,515,92 no Sekretáriu Estadu Januário argumenta la'ós tama iha pakote referendu entaun presiza tender maibé Burlako dehan durante ne'e la iha tenderizasaun ba projetu lina eletrisidade durante tinan 2009 nia laran. “Kuandu sira dehan dada fiu sira ne'e tender iha ne'e ha'u bele dehan katak ha'u la hatene,” reforsa Francisco.

Francisco foo hanoin fali katak iha momentu ruma sira mós diskute ona atu hatama projetu eletrisidade iha Pakote referendu maibé tuir Francisco katak, “iha sinál balun katak ida ne'e la tama pakote referendu tan ba orsamentu taka ona. Hotu ona.”

Komenta lista ne'ebé asina mós husi Sr. Júlio Álvaro iha loron 19/10/2009 Francisco ho lian hamnasa dehan, “Ne'e Kerdizér ke pakote Referendu. Enatun tama iha pakote referendu. Se presidente AECCOP mak asina ne'e tama iha pakote referendu. Prontu ne'e pakote referendu. Tama pakote referendu.”

Husu kona ba prosesu tender ne'e karik bele halo iha aprovizionamentu desentralizada diretór ne'e dehan, “se iha 2009 sira (SEEAU) rasik maka, tenke ser ne'e labele.” nia esplika katak iha 2009 seidauk halo mudansa ba lei tomak. Iha 2009 Sekretária Estadu Eletrisidade bele halo tender mesak ho valór US$250,000.00 mai karik. “Kuandu liu ona US$250,000.00 ba leten ne'e seidauk. A nau seer tama iha pakote referendu, ne'e kestaun seluk. Mais de tender hotu-hotu tenke iha finansas.”

diretór Francisco esplika katak iha tinan 2010 maka sei halo mudansa ba prosesu tender nian. Maibé prosesu ne'e bele legál kuandu tama iha kategoria kazu estraordináriu maibé tuir Francisco dale, “iha 2009 kazu sira ne'ebé tama iha kazu estraordináriu mós ha'u tenke hatene.”

kompañia Fantija Eletrical Unip Lda, ne'ebe hetan projetu instalasaun foun ba MV no LV, lina distribuisaun eletrisidade iha área kairi-Venilale, Uma Ana Ulu ho berkoli iha sub distritu Venilale daudaun ne'e la'o hela. Konstrusaun ba lina eletrisidade ne'e rasik ladún di'ak tan ba fiu tahan besi riin eletrisidade kesi fali ba nu'u no hali no besi riin balun halis hela.

Jornál ne'e tenta kontaktu ba diretór Fantija Eletrical Unip. Lda hodi husu kona ba instalasaun lina eletrisidade ne'ebé maka kompañia ne'e hala'o daudaun no diretór ne'e hataan, “bele, bele,” maibé kuandu husu kona ba tempu no kompañia hira maka partisipa iha tender ba projetu ne'ebá, diretór ne'e hatudu lian nakdedar uitoan hodi dehan, “hmmm....(kala hanoin razaun)... ha'u iha dalan hela, ne'ebé ha'u lahatene. ha'u nia dokumentu s iha kantor hotu hela irmaun,” dehan diretór Fantija Electrical Unip.Lda, Carlito X. de O.M. Araújo via telemovel ba jornál ne'e. Nia hateten, “hmmm...fulan..hein lai eehhh..tiga bulan sebelum desember sa ida eeehhh...? eeehhh fulan Outubru ida. Sekitar ida ne'e.”

Jornalista TS husu karik projetu ne'e tama iha pakote referendu maibé ho lian kotu kotu Sr. Carlito dehan, “la tama, la tama Sr. Bainhira TS mensiona katak jornál ne'e iha ona asesu ba lista pakote referendu ne'ebé Sr. Carlito ninia kompañia okupa númeru ualu husi kompañia 21 hala'o PPR nia tenta esplika,”ha'u hanoin ninia sistema primeiru la'ós pakote. Pakote ne'e sai ikus. Depois maka bee, kala la'o ne'e maka sira hatama orsamentu ba iha ne'ebá, ha'u lahatene. Mais ha'u nia projetu nia prosesu la'o ne'ene depois hetan.

Númeru ne'ebé aponta iha lista PPR ne'e de'it la konsistente tan ba númeru ne'e ema ne'ebé naran iha lista barak uza fali númeru seluk.

Bainhira husu katak parte aprovizionamentu la iha konsentimentu ba tender projetu ne'e Sr. Carlito argumenta katak, “Ha'u nia dokumentu hatama iha ne'ebá. Maibé ho lalais diretór dehan, “depois ha'u haree tiha lai dokumentu s ha'u lori ba ita ko'alia ne'e ka? Ha'u nia esplikasaun ladún di'ak tan ba ha'u la'o hela iha karreta laran.” momentu ne'ebá nia promete atu lori dokumentu hatudu ba TS maibé too notísia ne'e foo sai jornál ne'e seidauk konsege haree dokumentu refere.

Jornál ne'e mós tenta konfirma ho cornel Unip. Lda ninia númeru telemovel ne'ebé hakerek iha lista pakote referendun maibé sra ida maka foti hodi dehan Sr. Rogeiro M. M. Viegas seidauk tama servisu fatin. Entaun Sra. Ne'e foo fali númeru telemovel ida ba jornalista tempo Semanal maibé hataan netik iha Sr. Rogeiro nia fatin lian feto TT ida hodi dehan, “ telemovel esta disligadu ou fora de área kobertura.”

TS halo esforsu liga hikas ba Sra. Maria M. dos S.Lima ne'ebé ninia kompañia nia naran X-Ray, Co.Lda ne'ebé simu husi ema mane ida konfirma duni kompañia ne'e Sra ninian duni maka kaer instalasaun lina eletrisidade ba área calvacha ho Laiki iha distritu Lospalos. Bainhira hala'o hela projetu ne'e too klaran kompañia mós troka tiha naran. “Hodi bainhira ne'e kompañia X-Ray mak tuir tender maibé troka tiha, troka kompañia nia naran ba fajatei maibé diretora nafatin dona Maria.

Iha momentu ruma liu tiha TS mós telefone ba númeru telemovel dona Maria Sau husi kompañia Aquarius, Lda. Jornalista ne'e komprimenta no husu atu ko'alia. “Halo bondia, ha'u bele ko'alia ho Sra. Maria sau a? Husi númeru dona Maria Sau hataan, Sim..sim bele, ko'alia ba,” lia hataan ne'e la'ós feto ida mane. Nune'e jornalista ne'e konfunde ho husu tan fali, “karik ida ne'e dona Maria ka la'ós? Sim..sim bele ko'alia.”

Entaun Jornalista ne'e hahú kompriende katak ema ne'ebé hataan ne'e la'ós dona Maria Sau maibé hakarak hatene loloos entaun jornalista husu, “Dona Maria sau karik ita boot ninia kompañia maka Aquarius ne'e ka? Mana Maria Sau ho lian mane ne'e dehan, “Sim..sim. Too ikus jornál ne'e deskobre katak lian ne'e mai husi Sr. César Moreira. Moreira mós nega katak projetu refere tama iha pakote referendu maibé hanesan investimentu ida husi kompañia uluk hafoin maka estadu selu hikas sira nia osan.

Iha parte seluk Sr. Manuel T.C. De Jesus husi kompañia Lunarsol Unipesoal, Lda rekoñese projetu ne'e hahú iha fulan Oetobru no ida ne'e, “tama iha pakote Referendu.

Maibé Koordenadór pakote referendu distritu Dili, Aleixo Cobra dehan katak lahatene buat ruma kona instalasaun lina eletrisidade tama pakote referendu maiske sira rona lia anin tama iha pakote referendu no hare lina eletrisidade instala daudaun iha parte balun iha distritu kapitál nasaun ne'e. “Ami la iha koñesimentu kona ba ida ne'e, orsamentu hira mós ami la iha koñesimentu. Maiske ami rona informasaun katak ida ne'e tama pakote referendu. Mas pakote referendu la too ba ami hanesan koordenadór Dili, sira la foo koñesimentu ba ami ate agora. So ami hatene katak Sekretáriu estadu ho presidente AECCOP, sira rua mesak, deside mesak i nia maka asina mesak.”

“Ami husu ba Sekretáriu estadu ne'e beibeik ona maibé sempre menghindar husi ami. Mas dehan tama iha pakote referendu mas projetu ne'e seidauk iha. Maibé ate agora ema servisu tan tiha ona. Ne'ebé ha'u hateten katak ami la iha koñesimentu ba ida ne'e i ami rona katak ne'e pakote mas la foo koñesimentu ba ami. So natoon de'it iha Sr. Júlio ho Sekretáriu estadu. Ami ezije buat ne'e atu tama pakote referendu mas la hare. Kala tama duni pakote referendu mas projetu la iha nune'e ami la hare,” dehan Aleixo ho doko ulun ba karuk no loos.

Aleixo kondena maka'as lala'ok Sekretáriu Estadu ho Presidente AECCOP ne'ebé kontraria ho lia menon Primeiru Ministru ninian ne'ebé hateten katak Pakote Referendu ne'e dezeña atu foo de'it ba kompañia Timor oan sira nian hodi fortifika sira nia kapasidade maibé iha realidade kompañia Dili Machineries, Unipesoal, Lda ne'ebé na'in husi ema sidadaun indonézia mós hetan PPR iha área Oekuse, Suai ho Mehara ho totál Orsamentu US$1,759,207.21. “Iha Dili kolega bapa oan wijaya mak manan mas Sr. Júlio Álvaro mak foo, la'ós ami mak foo. Nune'e ami nia área ne'e Sr. Júlio mak okupa hotu hodi foo projetu eletrisidade ba sira no ami la hatene buat ida,” alega Aleixo.

Dala ida tan Cobra esplika, “Ami la iha koñesimentu nu sentidu katak projetu ne'e sira fahe tiha hotu ona mak ami rona. Ami la asina dokumentu s ruma i kompañia balun manan ne'e tenta husu ami atu asina mas ami dehan pakote ne'e la'ós ami nian, ami la hatene buat ida no la iha lista nune'e ami lahatene buat ida.”

Nune'e deputadu Joaquim haktuir katak durante debate orsamentu do estadu 2010 iha plenáriu, nia husu diretamente ba Primeiru Ministru kona ba projetu pakote referendu iha eletrisidade.

Prosesu pakote Referendu iha governasaun ne'ebé organizadu no rasionál ne'e la 'maksud akal' mais prontu buat ne’e kala la'o ona ita presiza ninia transparénsia ba públiku, hanesan parte ida kultura estadu hodi kombate korrupsaun. Sein iha kultura transparénsia kombate korrupsaun bele hanesan retórika de'it,” dehan Joaquim.

Iha mós akuzasaun katak iha kontaktu entre emboot ruma ho emprezáriu balun hodi ko'alia kona ba projetu lina eletrisidade no funsionáriu kontratu tékniku iha SEEAU mós haknaar an iha kompañia privadu balun ne'ebé daudaun ne'e kaer hela instalasaun lina eletrisidade ne'e.

Nia mós apela ba vice PM ba asuntus administrasaun ho boa Governasaun atu halo investigasaun ba naksalak hirak ne'e no hein katak bainhira KAK prontu ona kee klean liu tan. “Ha'u hanoin informasaun ne’e vice primeiru ministru asuntu administrasaun bele toma atensaun ba ida ne’e tanba asuntu interesante, kna'ar ne’e mak atu halo liu liu iha prokuramen sentrál. Nia sentraliza ministeriál sira ho orsamentu 'terbatas' mais kazu eletrisidade ne’e prokuramen sentrál deskoñesidu no iha ministériu sira ne'ebé la kapasidade bele halo tender ba projetu boot entaun ne’e hanesan dezafiu ida ba vice primeiru ministru asuntu administrasaun atu bele buka hatene tanba nia iha instrumentu inspetór Jerál no agora pur ezemplu KAK foin hari ha'u hanoin hanesan PR (pekerjaan Rumah) ida ba KAk mais saida mak urjente servisu atuál ne’e vice primeiru ministru atu nune'e bele ajuda selae sira dun malu ba mai de'it.”