Thursday 16 December 2010

VETERANO, LAOS VETERNARIO

Antero Benedito da Silva,
 Direitor Peace Centre, UNTL




Semana rua liu, Primeiru Ministru Xanana Gusmao halo reuniaun ida ho veteranu resistensia nian iha tasi ibun, Behau nian. Xanana koalia kona projetu enerjia neebe uza oleu pezadu no husu veteranus sira atu unidade. PM.Xanana dehan “ partido ita bele keta-ketak, maibe kuandu too veteranu ita tenki hamutuk.' Horiseik hau le notisia jornal Australiano, the Sydney Morning Herald (15/12/.2010) no Luta Hamutuk nia artigu neebe koalia kona projetu enerjia nee, mak hau hahu lembra tansa PM. Halo enkontru ho veteranu sira. Depois de Indonesia husik Timor, naran ida veteranu nee sai objetu politika ba inimigu no amigu. PM. Xanana no membru resistensia sira hatene katak sira veteranu tanba povu, laos meremente tanba lider individual ruma, laos mos tanba sira nia-an rasik.

Governu Aliansa Minoria Parlamentariu (AMP) komete politika balun neebe seriu tebes, maibe kontinua lao ba oin ho aitonka. Depatadu AMP barak fanatiku, maibe laos kritiku. Ida, bain-hira mosu krise mundial 2007/08, Governu hasai osan tokon US$240 ho objektivu atu estabiliza merkadu. Konsellu Fundu Petroliferu iha nia parisere ba Parlamentu Nasional dehan katak proposta nee la diskriminativu no husu Governu atu konsentra ba intervensaun tempu naruk nian, kona oinsa mak aumenta produsaun lokal neebe sustentavel. Bankada FRETILIN lori kazu nee ba tribunal, sira manan. Ohin loron, saida mak akontese. Timor oan foho lolon sira neeba, kuandu la han fos, sira dehan sira hamlaha ona. Sira la hatene ona han talas, neebe tuir lolos diak liu fos. Ministeriu Komersiu no industria kontinua servisu, buat ida la kona nia. Rua, bain-hira Governu la konsegue eksekuta orsamentu jeral tinan 2009, fulan Novembru 2009 PM.Xanana Gusmao derepenti halo desisaun hasai osan entre tokon US$72-74, hamosu programa pakote referendo. Veteranu sira barak mak haksoit hotu ba hari kompania no ema business. Xanana halo visita ba fatin historika Bucoli neeba, hodi tanis hateten: “imi mos katuas hotu ona, husik ba imi hetan netik osan oi-tuan.” Hanesan babain, veteranu sira hare nia tanis sira mos tanis hotu, la uza kakutak ona. Resultadu saida? Mak hari Camara Comercio no Industria?

Tinan oin, Governu infrenta hela problema seriu liu tan. Hahu husi tinan 2006-2011, Orsamentu Jeral Estado haksoit makaas husi pelumenus tokon 100 resin tinan 2005 no proposta orsamentu tinan 2011 sae too 1.2 billaun inkluindu fundu doadores sira. Laiha tentativas halo disiplina fiskal. Governu hahu konstrusaun mega-projeitu ambisiosu ho fundu kuaze tokon US$400 fulan Fevereiru 2009 mak kontribui ba situasaun nee. Projetu nee iha problema seriu balun. Ida, projetu uza oleu pezado konsidera la amizade ba meu-ambiente. Los duni, Timor laos nasaun neebe halo foer azone layer, kompara ho nasaun riku norte sira neebe tinan barak ona dezenvolve industria. Maibe, sem estudu neebe klean, Deputadu sira AMP nian hakruk no foti liman A-Z, tanba fanatiku deit. Rua, makina neebe uza hodi hari projetu nee, makina segundu maun, no konsidera atrazadu ona iha mundu. Nafatin deit, laiha estudu klean. Tolu, Governu integra deit projetu nee ba Kompania Xinese Konstrusaun 22, mak hahu konstrusaun. Retorika Governu nian dehan, katak sei emprega Timor oan nain 20.000, maibe realidade sei imprega deit Timor oan 155. Hafoin, konstrusaun nee lao lalos. Governu tenki husu fali sekretamente kompania Indonesia nian Puri Akaya Engineering Ltd. hodi kompleta servisu nee, no seidauk hatene, se projetu nee sei hotu duni. Tanba fallansu neebe Governu halo, tuir the Sydney Morning Herald katak fundu konstrusaun sei aumenta husi US$91m ba US$353m hafoin Kompania Joint venture Italiana Electroconsult and Bonificia neebe halo evaluasaun fulan Setembru 2010 hakerek iha nia relatoriu konfidensial hateten katak total despesa projetu nee sei aumenta ba US$629m.


Governu agora rai hela aifuan simalakama iha meja Konsellu Ministru: 'dimakan ibu mati, tidak makan, ayah mati.' Se debe osan, Timor nia jerasaun sira sei sai atan ba ema, se osan laiha atu selu projetu enerjia boot nee, Governu monu. Ministeriu Finansa, ho konsellu husi Norwegia muda formula konta riko-soin fundu petroliferu hodi numeru Rendementu Estimativu Sustenteval 3 pur sentu nee aumenta ba US$700 resin. Xanana husu tiha ona veteranu sira atu apoiu nia. Apoiu oinsa? Husu Konsellu Ministru atu responsabiliza ba desisaun impulsivu sira neebe sira halo hodi kausa problema grave sira nee. Veterano, ou veternario!

By Antero Benedito da Silva

2 comments:

Anonymous said...

Titulo artigu ne'e kondiz kedas ho situasaun iha railaran. Veteranu sira sai hanesan tiha veterinariu. Katak so salva animal moras bar-barak iha governo (le politikas sira governu nian) wainhira governu sai tiha hanesan vitima husi inkapasidade iha planeamento no gestaun husi politikas ka kebijakan sira nian rasik. Aat liu fali mak governo halo tiha veterano sira hanesan kuda para atu sae hodi salva an husi falhansu rasik.

Tragiku liu tan maka iha parte balu veteranu sira sai tiha hanesan karau susuben nebe governu uza atu bele hasai susuben ba habokur no haforsa koruptos sira nia intereses iha parte oin-oin governasaun AMP nian. Husi angulo ida ita bele dehan katak manuver husi parte rua nee (xanana no veteranu) halo tiha povo hanesan frango ka ayam potong!

Iha nee ita bele konklui katak sim los kedas katak VETERANU MAK HANESAN LOS HO VETERINARIU ATU TENTA KURA MORAS AAT ANIMAL SIRA IHA KEBUN BINATANG KA JARDIM ZOLOGIKU IDA NARAN AMP!

Ne'e mak hanesan imagen real no aktual governasaun AMP nian nebe ita deskreve iha linaguagem metaforika. Katak konjunto husi ema sira iha AMP nebe halao politika governasaun ho mentalidade animal ka balada fuik nebe la utiliza kapasidade rasional ema moris nian atu halo planeamento no gestaun ba osan Povo nian.

Keta haluha katak moras aat balu iha animal mos dala ruma moras aat sira nebe bele hetan iha ita ema, maka hanesan kanker. Biar veterinariu halo intervensaun oin-oin atu kura mos, labele ona tamba grave tiha ona no moras nia abut metin tiha hodi espalha tiha ba isin lolon. Entaun kuandu veterinariu labele kura, nunee dalan diak liu maka kala hamate deit ona animal sira hetan moras aat nee. Hanesan mos atu dehan katak governu AMP nia politika falha total no projeta dunik imagen inkapasidade rasik iha AMP laran ka animal sira nebe hetan moras kanker. Kanker iha sentidu: inkapasidade, korupsaun, laiha gestaun konaba osan povo nian, laiha visaun ba futuru nasaun nian no inkompetentes iha servisu sira nebe halao atu lori destinu nasaun ba oin.

Atu hamosu fali imagen diak ida katak Timor Leste laos rai nebe governa husi politiku sira ho mentalidade hanesan animal, entaun so liu husi eleisaun demokratiku ida atu nunee bele mosu mudansa nebe hatudu katak iha Timor Leste ita ema maka ukun nasaun laos animal sira iha kebun binatang ida hanaran AMP maka ukun.

Anonymous said...

Naun kerdizer ke ema hotu iha AMP hanesan hotu.Timor atu diak primeiru tenke buka lider nebe iha deit fen ida maka bele fokus ba Nasaun. Ema fen barak ka solteiraun sira ho nona barbarak ulun iha fali nebe? Ulun hanoin deit atu tur iha kadera, naran bothodi konkista feto oan sira.