Monday 25 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 140

MTCI Loke Tender Emprezáriu Hadau Malu Máfia SDSB Buras

Miguel: "La Legaliza mós La'o, di'ak Regula."

Agora daudaun ema barak ko'alia katak jogu SDSB hanesan jogu ilegál, maibé realidade hatudu katak ema barak iha interese atu joga. Bainhira estadu bandu no haruka PNTL sira ba sobu banda ho ajente balun maibé hamosu jogu lotaria klandestina buras liu tan. Iha meia du fulan Abríl membru PNTL husi parte intelijénsia kaer ajente fa'an kupaun SDSB iha área Bekora Dili Ajente Pntl sira ne'e kontente tan ba halo relatóriu ba sira nia superiór katak kaptura osan uitoan de'it. "Ha'u nia osan sira la foo hikas fali to'o agora," dehan ajente fa'an kupaun SDSB ne'ebé jornalista Tempo Semanal fila hikas ba kuartél PNTL kaikoli hodi sisi ninia osan ne'ebé prende husi membru PNTL sira. Husi ajente kupaun SDSB na'in rua lakon osan hamutuk besik rihun rua dollar Amerikanu.

Tuir Maun A katak ne'ebé semana semana sempre Joga SDSB ne'e hateten katak ba nia, "la'ós de'it buka manan maibé mós menghibur ha'u kuandu estrese." Tuir observasaun jornál ne'e dala barak funsionáriu estadu nian mós to'o iha kna'ar fatin loke ínternet hodi hare rezultadu jogu SDSB ne'ebé foo sai iha situs SDSB Singapura, Malasya ho Indonézia.

Tuir ajente fa'an kupaun SDSB ida iha Kaikoli ne'ebé jornalista Tempo Semanal dada lia hateten ninia hatene katak banda balun iha relasaun metin ho partidu balun ne'ebé ka'er ukun hela. "Agora daudaun iha Bandar lubun maka sei ativu nafatin maibé ativu liu maka banda na'in tolu," dehan ajente ida ne'ebé fa'an hela ninia kupaun iha loron sábadu (23/05). Nia hatutan foin lalais ne'e Bandar ida hela besik ai look laran konsege hetan rendimentu puru ho totál liu US$16 míl tan ba la iha partisipante ida maka manan lotaria ne'e.

Maibé kuandu ema kona barak no boot banda balun la konsege selu ate ema dada sira nia karreta. "Dala ida ha'u kona empat angka nian maibé agen la selu tan ba hotu," dehan Maun A servidór estadu ida ne'ebé husu jornál ne'e labele publika ninia naran Kompletu.

Deputadu Duarte Nunes husi bankada CNRT dehan katak tanba iha problema barak mak mosu no iha máfia ida ne'ebé organizadór husi sira ne'ebé halo jogu. Nune'e duni iha momentu balun parlamentu halo presaun makas para governu mós fá orden ba PNTL hodi hapara tiha jogu ne'e.

"Ha'u hanoin katak, iha tempu ikus mai Governu bele kria lei ida hodi legaliza situasaun SDSB ne'e, Tanba ne'e mak Ministériu MTCI kria ona lei atu loke notariál públiku ne'e oinsá mak atu loke fali jogu SDSB.

Governu halo ona lei ida atu bele kontrola entaun nune'e duni estadu hakarak ema ne'ebé hala'o jogu refere maibé tuir deputadu AMP ne'e hateten atu di'ak liu define mós foo prioridade ba ema Timor oan.

"Ita hakarak la'o buat ne'e tenke ema timor oan ida ne'ebé halo rejista iha Tribunál hodi nune'e ita bele garante katak ne'e timor oan nian tanba nia rejista ona iha tribunál," dale Duarte.

Nia mós husu atu iha sistema ida ne'ebé nak loke osan entre sosiál no ema ne'ebé hala'o jogu ne'e. Di'ak liu tan bainhira governu kria ekipa konjuntu ida hodi kontrola lala'ok no sistema lotaria maka monta ona para labele hamosu hikas fali máfia iha jogu ne'e atu kuandu ema manan iha direitu simu ninia osan.

Komenta kona ba prosesu tender ne'ebé loke ona husi MTCI Duarte Nunes dale, "Kuandu la iha ema li'ur (setór Privadu Timor oan) mak ka'er di'ak liu Governu bele ka'er tan ba Governu presiza osan atu ba sosiál nian. Governu ka'er signifika katak persentajen maioria ba hotu iha sosiál."

"Investimentu ida rekupera neineik, maibé persentajen tenke ba nafatin iha sosiál. Agora se la'ós Governu mak kaer, tenke ema timor oan ida ne'ebé ke iha kapasidade atu kaer, mais importante mak osan ne'ebé ke hetan ne'e sirkula nafatin iha Timor laran atu osan ne'e labele sai ba nasaun seluk," dehan Nunes.

Duarte duvida ho lala'ok MTCI ne'ebé loke tender lalais liu. "MTCI loke ona tender, tenke iha ona esplikasaun ne'ebé klaru no nak loke uitoan ba públiku. Oinsá mak halo sistema lotaria ne'e (se mak hala'o, sistema mákina oin saa, se maka kontrola, manan selu oin saa, selu persentajen hirak ba sosiál) antes de loke konkursu, tan ba ema hotu tenke hatene hamosu fali lotaria ne'e nia benefísiu ne'e saida de'it mak ba povu no Governu."

Duarte Nunes ninia preokupasaun boot liu maka kona ba deskonfiansa ho lian fuan alegasaun ne'ebé dehan MTCI antes tender foo manan ona ba emprezáriu indonézia ida iha Dili. "karik ema timor ona mak kaer ne'e di'ak, tanba osan bele sirkula fila-fali iha Timor Leste, maibé ema iha rai li'ur mak kaer osan ne'ebé sira hetan sai hotu ba rai li'ur, ida ne'e halo ita preokupa no tenke evita."

Duarte Nunes sujere katak di'ak MTCI buka sosializa uluk lotaria ne'e ba publika atu ema hotu hatene no fó lia menon atu timor oan sira ne'ebé ke iha hanoin atu konkorre bele ba konkorre. Iha semana ruma kotuk emprezáriu lubun ida maka hamriik hamutuk hodi dada lia kona ba lotaria ne'e. Iha Emprezáriu sira ne'e ida naran Aleixo Cobra ne'ebé alega katak MTCI loke tender hanesan taka falta de'it i pior liu tan sira du'un katak jogu lotaria ne'e foo manan ona ba emprezáriu indonézia ida.

"Ha'u hatene katak sira atu fó ba emprezáriu Indonézia ida maka ka'er," dehan Cobra.

Nia re alsa, "Ha'u hatene katak Indonézia ida maka sei ka'er la'ós ema seluk ida maka ka'er, ne'e ha'u hatene tiha ona."

Tuir Cobra katak Kompañia Indonézia ida ne'ebé maka atu ka'er ne'e maka uluk hala'o SDSB ilegál ne'ebé maka sempre polisia ka'er babeik. Husu kona ba naran kompañia ne'e Cobra dehan, "ha'u lalika fó sai imi hatene hotu ona kompañia ne'ebé sempre ka'er SDSB ilegalmente ema sempre ka'er babeik ne'e."

"Nia maka agora sempre hamutuk iha ministériu komersiál industriál para atu ka'er buat ida ne'e. Tanba ne'e maka ha'u hatete ona katak jogu ida ne'ebé Sr ministru halo para atu bele monu ba indonézia nia liman laran," alega Cobra. Tanba ne'e maka ha'u la konkorda no ha'u ida ne'ebé maka kompañia timor oan, maka hetan ijin dezde governu anteriór ate agora daudauk ne'e ha'u nia ijin, ha'u ba trata iha ne'ebá nia lakohi foo, ne'e kan buat ruma iha laran ladún di'ak."

Aleixo rejeita atu tuir konkursu ne'ebé loke husi MTCI tan nia rasik iha ona lisensa ba lotaria ninian.

"Ha'u la tuir tanba jogu ne'ebé maka Sr Gil halo, ha'u hakarak ne'e antes de sira fó konkursu ne'e se maka manan." "Ha'u agora hein loke de'it. Ha'u loke SDSB, ha'u nia mákina sira iha ne'e hein loke de'it, semana ida ne'e ha'u 'umumkan' loke de'it, pois haruka sira polisia mai ka'er de'it no ha'u prontu hodi ba tama tanba ha'u hatene katak ha'u 'ijin' ilegál.

"Primeiru ho segundu Governu konstitusionál maka fó, no terseiru governu konstitusionál ka'er ha'u tanba ha'u sai ona husi sira nia partidu, buka fali partidu seluk ida ne'ebé hodi kolabora. Entaun agora daudaun ha'u nia 'ijin' sei válidu," cobra relembra.

Nia rejeita atu entrega lotaria ne'e ba kompañia privadu tan ne'e nia sujere, "Se no kazu ministru nia hanoin fó ba KADIN ou fó ba 'perkumpulan' emprezáriu ruma, ida ne'e ha'u fó apoiu totál, mas privadu ha'u kontra nafatin. Maibé ne'e fó ba kompañia KADIN ha'u aseita para sira bele la'o, tanba orsamentu ne'e balu sei tenke ba atletizmu, balu ba igreja uitoan no balu ba sosiál maibé se karik ba individuál ou kompañia privadu ha'u la konkorda."

Aleixo cobra hanoin katak tempu ne'e seidauk di'ak atu loke lotaria ida. Iha parte seluk Bainhira jornalista Tempo Semanal koko husu pozisaun Igreja Katólika ninian amu Martinho Gusmão hateten in jeral rekoñese esforsu governu ninian atu kontrola lotaria refere. Maibé en nome privadu padre ne'e hateten katak, "jogu lotaria ne'e se afeta morál no sosio ekonomia familias sira nian."

Amu ne'e hateten katak iha ne'ebé de'it joga lotaria sei lori impaktu pozitivu ho negativu ba komunidade sira.

"wainhira joga di'ak maibé lakon sei lori impaktu negativu ba ekonomia família ida ninian ne'ebé sei hamosu istori malu, baku malu no bele bele sobu uma kain sira."

Tan ba ne'e tuir igreja ninia pozisaun la konkorda ho jogu SDSB. Maiske parte barak maka preokupa maibé la konsege hapara entaun tuir Inspector jerál Geral de jogu Miguel dos Santos Lobato Ita hotu hatene jogu SDSB katak, jogu ida ke populár kuaze ema timor oan tomak koñese jogu ne'e iha tempu uluk kedas, tanba agora jogu ne'e la'o hela nafatin ilegalmente, maibé Governu hare katak tenke regula buat ne'e, mais se la regula mós jogu ne'e la'o hela entaun halo dekretu lei nomeru 6, 2009 atu bele regula no legaliza jogu ne'e hodi kontrola di'ak liu tan ninian lala'ok jogu ne'e iha komunidade nia leet

Tuir Miguel katak Tender, "Nia Objetivu boot liu atu kontrola jogu ne'e, tanba ema ajénsia sai fali ba ema estranjeiru s entaun osan hirak ne'e transfere barak liu ba iha rai li'ur Entaun atu prevene osan la bele sai barak liu husi jogu ninian, governu deside atu kria dekretu lei no legaliza jogu ne'e halo ba iha kompañia sira ne'ebé mak manan tenke halo rolin hodi bele iha transparénsia no osan bele sirkula iha Timor leste la sai hanesan agora daudaun."

"Governu la lori jogu foun ida mai iha timor leste, maibé legaliza tiha jogu ne'ebé mak agora la'o hela no jogu ne'e ema hala'o nafatin ate agora no atu kontrola susar tebe-tebes, ilegalmente la'o hela, entaun Governu kria dekretu lei ne'e hodi bele legaliza jogu s ne'e,no mós bele kontrola jogu ne'e."

"Alende ne'e bele kontrola la bele hasai osan barak ba iha nasaun seluk, hodi nune'e bele lori resibu ba estadu liu husi resibu selu taxa ba estadu, maibé tenke foo ba sosiál hodi bele halo atividade sosiál nian ne'ebé mak ita enfrenta iha Nasaun Timor Leste."

Nia mós foo ezemplu, "kuandu ema ida ba hola kupaun ne'e la presiza gasta osan barak hanesan UU$ 1.00 ne'e nia bele hola ona 'kupaun gandegang ' 2/3, Maibé buat ne'e hanesan mekanizmu ou 'hiburan' ida hodi bele halo jogu SDSB no hetan sorte ba ema ne'ebé mak manan tuir prosesu jogu ne'e ninian."

Tuir observasaun jornál ne'e iha terrenu hatudu katak kupaun iha oin rua. Iha ne'ebé naran Hiburan sosa ida ho folin US$1.00 ne'ebé kuandu ema ida kona bola mean númeru sorteu haat ne'e loos hotu maka sei manan US$2,000.00 bola segundu Bainhira enxe númeru sorteu tolu kona maka sei hetan US$1,000.00 no mós kona bola terseiru ne'ebé konsege enxe númeru rua loos. Iha tan fali Kupaun ida ne'ebé sira fa'an ho folin US$0.75 ne'ebé manan sei hetan valór nominal osan nian sei ki'ik liu.

Miguel haktuir dala barak liu jogu ne'e atu haksolok komunidade ne'ebé mak iha hanoin atu sosa SDSB no hanesan sorte ida atu manan, mais di'ak liu legaliza tiha duke ita husik hela de'it hanesan agora.

"Bainhira la'o ilegalmente no hanesan ita hatene husi informasaun barak katak, ho nia lala'ok ida agora la'o hela daudaun ne'e."

"Iha ema konsumidór ou jogadór sira barak liu maka ninia direitu sei la lakon bainhira nia manan iha prosesu ne'e, pur-ezemplu kuandu hola barak liu bele manan barak tuir prosesu jogu ne'e ninian, karik kooperadór sira ne'e lakohi selu no la iha bazeia legál atu klaim."

"Maibé depois de Governu legaliza ona hodi hatudu operadór ba opera jogu SDSB ne'e, iha nia direitu ba konsumidór sira 'dijamin sepenuhnya', tanba konsesionáriu ne'e tenke tau osan 'jaminan' iha banku para bele 'menjamin' ema ne'ebé manan tenke selu."

"Agora joga ne'e la'o ilegálmente hodi nune'e governu buka atu legalizaa ou halo 'resmi' tia para depois bele kontrol jogu s sira ilegais ne'e."

"Medida s ne'e iha oin rua, bele mós governu lori forsa para hodi taka sira liu husi inspesaun jerál de jogu s, bele mós ema konsumidór sira halai rasik de'it la hola iha sira ne'ebé halo jogu s ilegál ne'e. sira sei hakarak mai hola liu iha ida ne'ebé maka governu legaliza ona tanba ida ne'e 'menjamin' liu sira nia hak-hak nu'udar jogadór ou pemain, tanba sira manan hira kompañia tenke selu."

"Akontesimentu mosu barak liu maka wainhira ema ne'ebé sosa kupaun manan la selu labele halo buat ida tan jogu s ne'e la'o ilegalmente."

Nune'e duni estadu hakarak regula hodi foo salva guarda direitu ema ne'ebe joga no prevene osan semo sai husi nasaun Timor Leste. "se la'o legalmente ona buat hanesan ne'e sei prevene di'ak liu tan, tanba primeiru ema ida manan ne'e kompañia konsesionáriu tenke garantia selu nia no governu kontrola buat ne'e, tanba nia iha osan ida UU$ 350,000.00 iha baze," Miguel fo razaun.

Bandeira Monu PM Xanana Monu ain

Iha serimónia selebrasaun aniversáriu ba dala hitu iha Pallasu do Governu nia oin kmanek duni. Iha dadeer tuku sia Oras Timor Leste estrada liu husi pallasu nia oin taka ba tráfiku atu liu no sira ne'ebé hetan lisensa tama maka dignitariu sira. Eis susesór komandante Gerrilleiru Falintil ne'ebé troka Komandante Em xefe Kay Rala Xanana Gusmão 1992-1993 Mau hunu mós autoridade seguransa sira koko atu hapara tama ba área serimónia ninian. Sorte seguransa sivil oan ida maka koñese foo fali kadeira ida besik postu seguransa iha parte portaun oeste pallasu ba eis kombatente da luta ne'e hodi tuur. Maibé wainhira soe matan ba kadeira VIP okupa husi konvidadu s nasaun ninian inklui mós ema sira ne'e uluk lakohi rai ne'e sai nasaun. "Ha'u hanoin loloos se Estadu valoriza ona veteranu s da libertasaun nasionál sira entaun governu tenke rekoñese mós sira nia prezensa iha serimónia ba aniversáriu nasaun ninian. Pelumenus husu veteranu s sira ne'e uza meda lia sira hodi mai partisipa iha sira nia loron nasionál ne'e," dehan joven ida naran Fausto iha pallasu governu nia oin ba Jornál ne'e (20/05)

Iha serimónia nia klaran antes de diskursu, Presidente da Repúblika kondekora ema na'in haat. Rua nasionalidade Timor oan no rua seluk ema internasionál ne'ebé dala barak foo sira nia vida hodi serve povu no nasaun TL. Iha serimónia kondekora saun medalla ba Alcino Pereira atleta defisiente ne'ebé dala barak hamorin nasaun ne'e ninia naran iha eventu internasionál balun monu tun ba palku leten hafoin Alcino kaer ona medalla ne'ebé aprezenta husi Loriadu Nobel da Paz ne'ebé ninia medalla mós monu iha oslo iha 1996. "Brouuuuu....,"lian tarutu husi meda lia ne'ebé monu simu ho hamnasa no pasa liman husi partisipante serimónia Atu taka falta ba fallansu ne'ebé Presidente lori Alcino hakat ba oin hodi tulun nia hi'it sa'e fali meda lia ne'e ba leten.

Iha mós dadeer ne'e mosu grupu hasa'e bandeira ida la'o ho sapatu sorin de'it i tuir VIP balun hare katak na'i ulun nasaun balun uza fali sapatu kats (sapatu para halo jinástika).

Iha loro kraik grave liu tan wainhira bandeira nasionál ne'e hatún tiha ona no kore ona husi tali maka monu ba rai wainhira joven rua ne'e lulun hikar hela. Joven oan ne'e hakat ba oin hodi foti hikas bandeira nasionál hodi re'in no kontinua hikar. Maiske ema la hakilar maibé populasaun sira dada iis naruk ne'ebé ita bele rona, "haaaaa....," ema wain boot dada iis naruk dala ida de'it. "Ha'u triste tebes hare bandeira nasionál monu ba rai tan ba ne'e hatudu katak ema ne'e falta de sentidu ba buat sagradu ne'e. Ida bandeira ne'e lulik tebes tan ba hodi mate, susar no terus maka soi. Rua karik governu hili ema maibé falta de preparasaun morál no mentalidade ba ema sira ne'e," dehan veteranu ida ne'ebé lakohi jornál ne'e sita ninia naran.

Iha fatin seluk eis responsavel kaixa klandestina ida hateten katak ne'e sinál ladún di'ak ba ukun na'in sira tan ba fahe malu beibeik. "Ha'u hare Bandeira Portugés monu iha 1972, ha'u mós hare bandeira merah putih monu iha tempu okupasaun no agora iha pallasu nia Governu AMP nia ukun bandeira nasionál monu no iha CCF bandeira lulun metin an," dehan Gaspar aliás Tigre.

"Bandeira kuandu to'o nia tempu monu ne'e monu duni maiske uza arame maka hodi kesi. Ne'e la'ós labarik sira nia sala maibé na'i ulun sira nian," nia halo predisaun

Nia dehan liu katak, "monu iha pallasu ne'e dezastre ba membru governu sira no iha CCF hatudu katak ne'e falun metin Fretilín iis mós la sai."

PM Xanana monu ain ba povu tan ba Bandeira monu. "Tan ba bandeira monu ne'e duni iha biban ne'e husu deskulpa ba povu Timor tomak kona ba fai la ki'ik ida ne´e," dehan PM Xanana liu husi ninia komunikadu ba imprensa ne'ebé jornál ne'e simu. PM Xanana argumenta katak Bandeira monu algodaun no luvas ne´ebe sira uza ne´e maka namdoras. Xanana eis da rezisténsia durante tinan naruk ne'e atu lakon sala-sala ninia moris hodi defende simbolo nasaun nian ne'e. "Ha'u respeitu bandeira Nasionál, tan ba ne´e maka funu tinan sanulu resin hitu (17) iha ai laran no tinan hitu (7) iha kadeia," dehan iha nota de imprensa ne'ebé uza logo governu ninian.

Kona ba bandeira monu bainhira akontese iha serimónia hatún bandeira nasionál iha Pallásu Governu,iha Kuarta loraik (20/05), ne´ebe hetan reasaun husi Sekretáriu Jerál Partidu Fretilín katak "ne´e sinál good bye AMP no good bye ba Xanana".

Hataan ba ironia Mari Alkatiri nian ne´e "PM husu ba sira, se sira fiar iha sira nia lia fuan hirak ne´e?",husu PM Kay Rala Xanana Gusmão.

Maiske nune'e ema barak sei buka si'ik tun sa'e tan ba karik ne'e sinál ruma ka insidente puru tan antes de akontesimentu bandeira monu iha 20/05 mosu uluk ona mós kalix óstia monu durante de misa iha Igreja Be dois Dili, iha domingu (17/05).

Tuir Observsaun jornal ne'e amu ne'ebe dirije misa iha loron ne'eba tanis wainhira sasan lulik reprezenta Kristu nia futar isin naksalin ba rai.


2 comments:

Unknown said...

Iha parte ida jogu ne diak tamba governo bele trava osan nebe sempre sai ba liur kada semana-semana. Se bainhira osan sirkula iha ita nian nasaun maka ita sei bele uza ba ita nia pembangunan.

Parte ida la diak tamba ita nia nasaun ne sei iha bandido barak tamba problema sosial. Naok ten, baruk ten no violensia sei aumenta ba bei-beik. Tamba ne hau nia hanoin katak se diak liu kria uluk lei ida para atu bele regula ema nebe loke no jogador antes atu loke.

Unknown said...

bandera monu nee tuir lolos laos problema ida ga buat nee accidente ida. Maibe, de facto povu comesa duvida no tauk ba buat ruma nebe sei mai nee tamba sira hare katak buat barak lao lalos iha administrasaun nee nian. Se ita analiza didiak, bandeira monu nee tamba seda? karik departamento nebe tau matan ba servisu nee na halo ninia post didiak? se nunee duni, entaun sira halo seda deit iha sira nia servisu fatin ga tempo? Buat sira nee hotu hatudu katak porblemas barak acontece dadaun iha institucoens, birocracia nebe hatudu hamutuk ba lideransa. Ita labele hakfodak se husi prioridades ba desemvolvimento sira nee, guvernu la tau importancia barak ba espiritu nacionalismu. Buat barak ita rona mak ita "tenque dezemvolve"mas haluha idealismo nebe bele "catalize" ema ninia espirotu atu serbisu makaas no troca mentalidades ita nia ema nian. Portanto, sei iha serbisu barak nebe Guvernu tenque halo - mas, ida uluk liu mak "fire" ga "pecat" officials sira nebe toma conta buat acontecimento nee no depois, "deliver"ba povu seda mak sira planu atu halo no promete. Se guvernu halo nunee duni, sira hatudu ba povu katak sira serius duni ba sira nia lideransa ninia planu no sira sie hetan duni resultado nebe sira no povu hakarak. chao