Tuesday 30 August 2011

Xina Remata Uma 100 Ba F-FDTL, Xanana Hahi Xina Nia Apoiu


Tempo Semanal-Dili 27/08/2011

Xanana tuir hela esplikasaun husi enjineiru Xines husi
 komapnia Xina nian ida maka manan tender husi Governu
 hodi konstrui central eletricidade iha Hera ne'ebe
 tuir planu sei hahu fornese enerjia eletricidade
 ba TL iha Tinan ne'e ninia laran (Photo/LH)
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao iha ninia deskursu ba entrega uma atus ba F-FDTL iha loron 26/08/2011 iha Metinaro fo agradesimentu wain ba Goevrnu ho Povu Xines hodi hari bairo military ida ba F-FDTL.

“Ba Povo irmão Xinês ho ba empresa construtora, no ba Senhor Embaixador Fu Yuanchong rasik, hau ható, lori hau nia naran rasik no mos lori povo timor tomak naran, sinceros agradecimentos ho votos de-gratidão ba gesto altruísta de-amizade ho simpatia ida né tan, ba Timor-Leste, hamutuk ho gestos sira seluk nebé hatudu ona mai ita hotu, iha tinan hirak né laran,” dehan Primeiru Ministru no Ministru de Defeza Kay Rala Xanana Gusmao.

Liu tan Xanana hahi, “República Popular China hamriik nafatin iha linha oin, hamutuk ho países sira seluk nebé kontribui mos ba construção ita nia Nação né nian, la exige contrapartidas ba ita, sá-tan cobra buat ruma.”

Enkontru Lideransa F-FDTL hamutuk SED TL
 ho Militar no Governu USA iha Dili tinan kotuk (photo/TS)
Apoiu Governu Xina ninian kona loloos kedan todan ne’ebe nasaun Timor leste hasoru. No tuir observasaun balun dehan Xina ninia apoiu la ho kondisaun ruma no sira nia apoiu orsamentu uitoan maibe efektivu liu duke kompara ho nasaun belun hanesan Australia ho Amerika ne’e gasta liu osan ba sira nia ema maka sai hanesan asesor ba boa governasaun maibe korrupsaun aumenta liu tan.

“Ita hotu fiar metin katak ajuda ida né, desinteressada, no nia hun ho abut mak genuína solidariedade chineses sira nian ba povos sira seluk nebé precisa tulun, tanba né mak ita sei la haluha oferta hanesan né, maski ita só bele selu ho ita nia amizade no laran moos ba sira.”

Xina ninia apoiu maka harii edifisiu foun iha nasaun Timor Leste maske ninia kualidade ema barak mos kestiona hanesan gabinete Ministeiru negosiu estranjeiru ne’ebe ninia besi lutu nian ferozu hotu ona, palaciu Prezidenti da Republika, gabinete Ministeiru Defeza ho kuartel F-FDTL nune’e duni Xanana dehan, “Ami hakarak tebetebes atu kontinua coopera ho Governo Xinês iha áreas indispensáveis ba desenvolvimento ekonómiko ho social País né nian, la ho laran ta’uk no sei la hakfodak ho kríticas.

“Muito obrigado, Senhor Embaixador, ba buat hotu nebé Xina halo ona ba Timor-Leste.”

Antes de Krize 2006 mosu iha tinan 2005 mosu relatoriu ida husi komandante F-FDTL balun ho asesor balun dehan katak membru F-FDTL barak ladun diciplina tan ba sira hela dook husi sira nia familias no problemas hetook aat liu tan wainhira salariu ne’ebe ki’ik ne’e tenke gasta barak liu hodi selu transporte. Nune’e duni eis Prezidenti da Republika ne’ebe mos iha momentu ne’eba hanesan komandante Supremu ne’e dehan, “Ita labele haluha katak ida né mak razaun ida hotu nebé hamosu crise peticionários sira nian, nebé sai aat liu ho acontecimentos trágicos iha 2006.”

Nia esplika katak, “Militares barak tebes mak la sente laran kontente no hakmatek tanba sira tenke moris dook husi sira nia famílias, no la iha kbiit no biban atu bele bá vizita sira nia maluk, buat nebé la hanesan ho sira nia camaradas sira seluk, nebé pertence dunik ba zonas nebé sira serviço bá, besik sira nia uman no iha liu possibilidade atu hela hamutuk ho sira nia famílias rasik.”

“Ho objetivu atu hakmán situsaun difísil hanesan né, nebé hanesan injustisa boot ida ba efetivus barak F-FDTL nian, no atu husik sira hela hamutuk ho sira nia fén ho oan sira, no liu-liu, bele exerce ho motivação sira nia karreira militar nebé sira rasik mak hili, mak Governo hola iniciativa atu avança ho kontrução komplexo ida né nian,” Xanana esplika.

Xefe do Governu ne’e dehan, “Timor-Leste País ida ke geografikamente ki’ik, maibé tanba la iha estradas nebé bele facilita ligação lais no segura entre fatin hotu-hotu no ladún hadia estradas, mak halo distâncias ne’e sai boot liután no dificulta tebetebes laços familiares entre ema sira nebé, tanba razão serviço, tenke sai ba fatin dook, husik hela sira nia fatin moris no hela bá. F-FDTL, tanba sei limita sira nia hela fatin iha parcelas território balu laran, mak sira sente todan tebetebes tanba problema ida né, no tenke hasoru realidade katak, militares barak liu mak moris dook liu husi sira nia famílias, no la iha kondições financeiras nebé permite ultrapassa kontrariedade ka sasatan hirak né hotu.”

“Uma lubun ida né, nebé destina ba militares sira nebé ativus, no bele hamahon famílias to’o atus ida (100), konsegue dunik harii, tanba Repúblika Popular da-Xina nia laran luak, hodi responsabiliza rasik ba ninia konstrução liu husi kompanhia china nian ida, naran Chongqing International Construction Corporation, no agora mak foin halo entrega formal ba F-FDTL, i Estado timorense la gasta buat ida.”

Xanana mos apela ba Militares F-FDTL atu tau iha hanoin sentimentu de diciplina no responsabilidade ba bairo ne’e ninia diak tan ba tuir nia katak, “Uma hirak nebé hahú ohin imi atu hela bá, pertence ba Instituição, la’ós imi nian mesak. Imi nia kamaradas sira seluk ho sira nia famílias, aban-bain rua sei bele hela mos iha uma hirak né.”

“Tanba n’e mak, imi nia obrigasaun boot ida, la’ós deit moral maibé mos disciplinar, mak atu cuida no bali didi’ak komplexo né tomak, hodi mantem nia dignidade hanesan espaço ida ho natureza militar.”

“Bairro ida né tenke hanesan nafatin motivo orgulho boot ida ba maluk sira hotu nebé hela iha né no, liu-liu, ba Instituição Militar tomak, tanba ne’e mak entrega ba ita boot sira nia liman, atu assegura katak sei akontece dunik nuné.”

“Timor oan tomak tau hela matan iha sira nia Forças Armadas, tanba né mak imi tenke buka sai nafatin hanesan fonte ezemplu no inspirasaun ba povu sira hotu.”

“Hau fiar katak zona abitasaun foun ida né sei sai kmanek tebetebes, tanba hadi’a ho kuidado, tanba moos no tanba hanesan fatin nebé dame no hakmatek ba ema sira nebé hela iha né, i bele mos hada’et ba fatin sira seluk atu sira banati tuir.”

Iha okaziaun ne’e eis komandante en xefe das Falintil ne’e dehan Pátria Timor Leste nebé nurak hela né, sei la sai hanesan Estado soberano no independente ida, nebé timor oan tomak mak kaer rasik sira nia destinos, se karik, la iha esforço ho sacrifício husi maluk sira hotu nebé saran tomak sira nia an, hodi luta hasoru okupante, iha funu ida ke halo durante um quarto de sékulo ka tinan ruanulu-resin laran.

Xanana relembra fali transformasaun Falintil ba F-FDTL, nebé uluk hanesan braço armado resistência nian hasoru inimigo, ohin loron sai hanesan Forças Armadas modernas ida, nebé karacteriza ho espírito disciplina ida ke forte, sentido de-dever no orgulho patriótiko nebé ás tebetebes, no, maski ho limitação meios humanos ho logístikos nebé, infelizmente, sei afeta maka’as sira hotu, sira consegue hatudu nafatin capacidade operacional nebé halo ema hotu admira, hanesan sira prova ona liu husi missões nebé sira envolve bá.

Forças Armadas hanesan lutu-hún boot ida, hodi garante integridade territorial no tane- metin independência nacional, tanba né mak responsabilidade exklusiva e obrigatória Estado nian mak oinsá bele garante kondições hotu-hotu nebé tulun sira hametin nafatin koesão interna ho espírito de-korpo, buat nebé só bele hetan, liu husi moral no bem-estar ba sira nia tropas hotu-hotu.

Ikus liu Xanana mos Felisita famílias sira hotu nebé atu mai hela iha

No comments: