Saturday 8 September 2012

TL ho Australia Koko Hamenus Deszempregu


Tempo Semanal-Dili, 07/09/2012
TL nia SEFOPE, Ilidio Ximenes hateke hela ba
 embaixador Australia Miles Armytage nebe ko'alia
 iha press conferencia  (07/09) iha salaun SEFOPE Dili

Governu salin osan wain ona maibe deszempregu aumenta bba beibeik tan ba mos turista sira barak maka hetan servisu iha nasaun ne’e. Maibe SEFOPE ho Australia koko kaer liman atu hametin liu tan kapacidade Timor oan hodi bele hetan servisu nune’e hodi hamenus deszempregu iha nasaun ne’e.

Governu Timor Leste liu husi SEFOPE no Governu Australia liu husi ninia embaixador Miles Armitage hala’o hikas enkontru (07/09) hodi ko’alia kona ba apoiu husi Governu kanguru ne’ebe hodi redus numeru dezempregu iha Timor Leste. “Ami ohin ko’alia kona ba akordu ne’ebe Ausaid halo ho SEFOPE,” dehan secretariu do Estadu Formasaun Profesional no Empregu iha V Governu Konstitusional Ilidio Ximenes.

Iha fatin hanesan sekretariu Estadu Ximenes rekuinse katak presiza kontinua liu tan formasaun no treinamentu ba buka servisu na’in. Nia haktuir katak daudaun ne’e iha jovens balun servisu ona iha Australia.

“Iha ita nia trabaliador na’in sanolu resin rua servisu ona iha Australia no sira hahalok di’ak tebes,” Ximenes dehan.

Tuir dadus ne’ebe iha ema Timor oan ho idade produktivu entre tinan 15 to’o tihan haat nolu resin sia mais ou menus iha 262,000 no sira ne’ebe hetan ona servisu maske temporariu hamutuk mais ou menus iha 252,000. Nune’e iha ema rihun sanolu mak la hetan servisu liu kedan.

Numeru idade produtivu ne’ebe aumenta ba beibeik ne’e sai ameasa bo’ot id aba estabilidade nune’e nasaun vijinus Australia mos aijuda atu hamenus liu husi kooperasaun ho SEFOPE. Tuir Embaixador Armytage katak Australia sei iha komitmentu atu aijuda liu programa mak estabelicidu ona.

Servisu nain Xines nain rua kee hela rai ba kanu
Lider iha nasaun ne’e preokupa tebes ho problema deszempregu ne’ebe nasaun ne’e hasoru tan b abele sai factor importante ba dezestabilizasaun iha nasaun ne’e. Hanesan mosu iha komprimisu kampania dala tolu ne’ebe hala’o iha tinan ne’e parte maioria hatudu sira nia preokupasaun.

Maske tuir data orsamentu mak TS asesu hatudu katak hahu husi Agusto 2007 to’o fulan Juniu 2012 IV Governu konstitusional salin ona Dollar liu bilaun tolu maibe Dezempregu mos sei aumenta ba beibeik. Orsamentu ho total maio ou menus US$3, 545,039,929 ne’ebe gasta iha 2007 ate 2012 ne’e ninia rezultadu hatudu bu’at di’ak balun no a’at mos barak.

Karik orsamentu ne’e maka gasta halo didiak no governu hatuur politika ida ne’ebe furak maka Timor oan sira barak mos sei la halerik buka servisu. Maibe problema bo’ot ida maka sei iha turista barak maka halo servisu iha nasaun ne’e. Iha ema sidadaun husi estranjeiru barak mak mai fali sai pedreru, karpinteiru wainhira Timor oan sira la’o leva besi no dudu karosa liu husi dalan ninin.

“Ha’u hanoin ita mos tenke aprende tan ba hanesan tukang batu ida dala barak ami mos iha frakeza duni. Ami ladun hatudu ami nia kualidade de servisu no badinas maka patraun sira buka maka xines, indonesiu ho philipina sira,” dehan abrao Simoes sidadaun ida hela Dili.

Nia sujere atu Governu loke formasaun ida ne’ebe adekuada no kualidade la’os treina hotu tiha timor oan sei nafatin deszempregu.

“Ha’u hein katak Governu ka parte kompetente atu hatuur lei no ezekuta lei ho didiak atu bele asegura Timor oan sira ninia direitu no dever. Se la’e Governu mak loke dalan ba ema seluk mai halo fali servisu ne’ebe Timor oan rasik bele halo I Timor oan ba husu servisu ba kompania sira hetan maka ema liur de’it,” nia husu kahor ho lamentasaun.

Iha fatin ketak ida Armelinda de amaral hela iha parte komoro ba jornal aceita ho lamentasaun husi joven simoes hodi dehan,”iha razaun, tan ba iha restaurant, bar, hoteis no fatin barak mak ha’u haree ne’e, se iha servisu fatin barak mak ninia nain ema sidadaun Indonesia maka servisdores sira mos mai husi Indonesia. Nune’e mos kompania sira ne’ebe maka manan barak liu projeitu husi governu Timor Leste mos fasilita liu ema sidadaun estranjeiru husi nasionalidade hanesan ho kompania sira ne’e ninia nain tan ba karik governu seidauk hatuur lei ruma hodi regula ou lei maka sei dada naruk hanesan boraixa nune’e husi Timor oan habai aan iha loron laran buka servisu.”

Parte autoridade sira dala barak halo sensasi deit no ceremonial deit maibe husi kotuk sai fali fasilitador ba lala’ok kontra lei nian. Tuir observasaun iha semanara ruma kotuk jornalista Tempo Semanal hetan autoridade ba to’o iha ema estranjeiru balun ninian fatin hodi aijuda rekola passaporte ne’ebe vistu mate ona hodi ba extende. Ema estranjeiru sira ne’e servisu iha fatin balun iha Dili laran.

No comments: