Monday 25 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 140

MTCI Loke Tender Emprezáriu Hadau Malu Máfia SDSB Buras

Miguel: "La Legaliza mós La'o, di'ak Regula."

Agora daudaun ema barak ko'alia katak jogu SDSB hanesan jogu ilegál, maibé realidade hatudu katak ema barak iha interese atu joga. Bainhira estadu bandu no haruka PNTL sira ba sobu banda ho ajente balun maibé hamosu jogu lotaria klandestina buras liu tan. Iha meia du fulan Abríl membru PNTL husi parte intelijénsia kaer ajente fa'an kupaun SDSB iha área Bekora Dili Ajente Pntl sira ne'e kontente tan ba halo relatóriu ba sira nia superiór katak kaptura osan uitoan de'it. "Ha'u nia osan sira la foo hikas fali to'o agora," dehan ajente fa'an kupaun SDSB ne'ebé jornalista Tempo Semanal fila hikas ba kuartél PNTL kaikoli hodi sisi ninia osan ne'ebé prende husi membru PNTL sira. Husi ajente kupaun SDSB na'in rua lakon osan hamutuk besik rihun rua dollar Amerikanu.

Tuir Maun A katak ne'ebé semana semana sempre Joga SDSB ne'e hateten katak ba nia, "la'ós de'it buka manan maibé mós menghibur ha'u kuandu estrese." Tuir observasaun jornál ne'e dala barak funsionáriu estadu nian mós to'o iha kna'ar fatin loke ínternet hodi hare rezultadu jogu SDSB ne'ebé foo sai iha situs SDSB Singapura, Malasya ho Indonézia.

Tuir ajente fa'an kupaun SDSB ida iha Kaikoli ne'ebé jornalista Tempo Semanal dada lia hateten ninia hatene katak banda balun iha relasaun metin ho partidu balun ne'ebé ka'er ukun hela. "Agora daudaun iha Bandar lubun maka sei ativu nafatin maibé ativu liu maka banda na'in tolu," dehan ajente ida ne'ebé fa'an hela ninia kupaun iha loron sábadu (23/05). Nia hatutan foin lalais ne'e Bandar ida hela besik ai look laran konsege hetan rendimentu puru ho totál liu US$16 míl tan ba la iha partisipante ida maka manan lotaria ne'e.

Maibé kuandu ema kona barak no boot banda balun la konsege selu ate ema dada sira nia karreta. "Dala ida ha'u kona empat angka nian maibé agen la selu tan ba hotu," dehan Maun A servidór estadu ida ne'ebé husu jornál ne'e labele publika ninia naran Kompletu.

Deputadu Duarte Nunes husi bankada CNRT dehan katak tanba iha problema barak mak mosu no iha máfia ida ne'ebé organizadór husi sira ne'ebé halo jogu. Nune'e duni iha momentu balun parlamentu halo presaun makas para governu mós fá orden ba PNTL hodi hapara tiha jogu ne'e.

"Ha'u hanoin katak, iha tempu ikus mai Governu bele kria lei ida hodi legaliza situasaun SDSB ne'e, Tanba ne'e mak Ministériu MTCI kria ona lei atu loke notariál públiku ne'e oinsá mak atu loke fali jogu SDSB.

Governu halo ona lei ida atu bele kontrola entaun nune'e duni estadu hakarak ema ne'ebé hala'o jogu refere maibé tuir deputadu AMP ne'e hateten atu di'ak liu define mós foo prioridade ba ema Timor oan.

"Ita hakarak la'o buat ne'e tenke ema timor oan ida ne'ebé halo rejista iha Tribunál hodi nune'e ita bele garante katak ne'e timor oan nian tanba nia rejista ona iha tribunál," dale Duarte.

Nia mós husu atu iha sistema ida ne'ebé nak loke osan entre sosiál no ema ne'ebé hala'o jogu ne'e. Di'ak liu tan bainhira governu kria ekipa konjuntu ida hodi kontrola lala'ok no sistema lotaria maka monta ona para labele hamosu hikas fali máfia iha jogu ne'e atu kuandu ema manan iha direitu simu ninia osan.

Komenta kona ba prosesu tender ne'ebé loke ona husi MTCI Duarte Nunes dale, "Kuandu la iha ema li'ur (setór Privadu Timor oan) mak ka'er di'ak liu Governu bele ka'er tan ba Governu presiza osan atu ba sosiál nian. Governu ka'er signifika katak persentajen maioria ba hotu iha sosiál."

"Investimentu ida rekupera neineik, maibé persentajen tenke ba nafatin iha sosiál. Agora se la'ós Governu mak kaer, tenke ema timor oan ida ne'ebé ke iha kapasidade atu kaer, mais importante mak osan ne'ebé ke hetan ne'e sirkula nafatin iha Timor laran atu osan ne'e labele sai ba nasaun seluk," dehan Nunes.

Duarte duvida ho lala'ok MTCI ne'ebé loke tender lalais liu. "MTCI loke ona tender, tenke iha ona esplikasaun ne'ebé klaru no nak loke uitoan ba públiku. Oinsá mak halo sistema lotaria ne'e (se mak hala'o, sistema mákina oin saa, se maka kontrola, manan selu oin saa, selu persentajen hirak ba sosiál) antes de loke konkursu, tan ba ema hotu tenke hatene hamosu fali lotaria ne'e nia benefísiu ne'e saida de'it mak ba povu no Governu."

Duarte Nunes ninia preokupasaun boot liu maka kona ba deskonfiansa ho lian fuan alegasaun ne'ebé dehan MTCI antes tender foo manan ona ba emprezáriu indonézia ida iha Dili. "karik ema timor ona mak kaer ne'e di'ak, tanba osan bele sirkula fila-fali iha Timor Leste, maibé ema iha rai li'ur mak kaer osan ne'ebé sira hetan sai hotu ba rai li'ur, ida ne'e halo ita preokupa no tenke evita."

Duarte Nunes sujere katak di'ak MTCI buka sosializa uluk lotaria ne'e ba publika atu ema hotu hatene no fó lia menon atu timor oan sira ne'ebé ke iha hanoin atu konkorre bele ba konkorre. Iha semana ruma kotuk emprezáriu lubun ida maka hamriik hamutuk hodi dada lia kona ba lotaria ne'e. Iha Emprezáriu sira ne'e ida naran Aleixo Cobra ne'ebé alega katak MTCI loke tender hanesan taka falta de'it i pior liu tan sira du'un katak jogu lotaria ne'e foo manan ona ba emprezáriu indonézia ida.

"Ha'u hatene katak sira atu fó ba emprezáriu Indonézia ida maka ka'er," dehan Cobra.

Nia re alsa, "Ha'u hatene katak Indonézia ida maka sei ka'er la'ós ema seluk ida maka ka'er, ne'e ha'u hatene tiha ona."

Tuir Cobra katak Kompañia Indonézia ida ne'ebé maka atu ka'er ne'e maka uluk hala'o SDSB ilegál ne'ebé maka sempre polisia ka'er babeik. Husu kona ba naran kompañia ne'e Cobra dehan, "ha'u lalika fó sai imi hatene hotu ona kompañia ne'ebé sempre ka'er SDSB ilegalmente ema sempre ka'er babeik ne'e."

"Nia maka agora sempre hamutuk iha ministériu komersiál industriál para atu ka'er buat ida ne'e. Tanba ne'e maka ha'u hatete ona katak jogu ida ne'ebé Sr ministru halo para atu bele monu ba indonézia nia liman laran," alega Cobra. Tanba ne'e maka ha'u la konkorda no ha'u ida ne'ebé maka kompañia timor oan, maka hetan ijin dezde governu anteriór ate agora daudauk ne'e ha'u nia ijin, ha'u ba trata iha ne'ebá nia lakohi foo, ne'e kan buat ruma iha laran ladún di'ak."

Aleixo rejeita atu tuir konkursu ne'ebé loke husi MTCI tan nia rasik iha ona lisensa ba lotaria ninian.

"Ha'u la tuir tanba jogu ne'ebé maka Sr Gil halo, ha'u hakarak ne'e antes de sira fó konkursu ne'e se maka manan." "Ha'u agora hein loke de'it. Ha'u loke SDSB, ha'u nia mákina sira iha ne'e hein loke de'it, semana ida ne'e ha'u 'umumkan' loke de'it, pois haruka sira polisia mai ka'er de'it no ha'u prontu hodi ba tama tanba ha'u hatene katak ha'u 'ijin' ilegál.

"Primeiru ho segundu Governu konstitusionál maka fó, no terseiru governu konstitusionál ka'er ha'u tanba ha'u sai ona husi sira nia partidu, buka fali partidu seluk ida ne'ebé hodi kolabora. Entaun agora daudaun ha'u nia 'ijin' sei válidu," cobra relembra.

Nia rejeita atu entrega lotaria ne'e ba kompañia privadu tan ne'e nia sujere, "Se no kazu ministru nia hanoin fó ba KADIN ou fó ba 'perkumpulan' emprezáriu ruma, ida ne'e ha'u fó apoiu totál, mas privadu ha'u kontra nafatin. Maibé ne'e fó ba kompañia KADIN ha'u aseita para sira bele la'o, tanba orsamentu ne'e balu sei tenke ba atletizmu, balu ba igreja uitoan no balu ba sosiál maibé se karik ba individuál ou kompañia privadu ha'u la konkorda."

Aleixo cobra hanoin katak tempu ne'e seidauk di'ak atu loke lotaria ida. Iha parte seluk Bainhira jornalista Tempo Semanal koko husu pozisaun Igreja Katólika ninian amu Martinho Gusmão hateten in jeral rekoñese esforsu governu ninian atu kontrola lotaria refere. Maibé en nome privadu padre ne'e hateten katak, "jogu lotaria ne'e se afeta morál no sosio ekonomia familias sira nian."

Amu ne'e hateten katak iha ne'ebé de'it joga lotaria sei lori impaktu pozitivu ho negativu ba komunidade sira.

"wainhira joga di'ak maibé lakon sei lori impaktu negativu ba ekonomia família ida ninian ne'ebé sei hamosu istori malu, baku malu no bele bele sobu uma kain sira."

Tan ba ne'e tuir igreja ninia pozisaun la konkorda ho jogu SDSB. Maiske parte barak maka preokupa maibé la konsege hapara entaun tuir Inspector jerál Geral de jogu Miguel dos Santos Lobato Ita hotu hatene jogu SDSB katak, jogu ida ke populár kuaze ema timor oan tomak koñese jogu ne'e iha tempu uluk kedas, tanba agora jogu ne'e la'o hela nafatin ilegalmente, maibé Governu hare katak tenke regula buat ne'e, mais se la regula mós jogu ne'e la'o hela entaun halo dekretu lei nomeru 6, 2009 atu bele regula no legaliza jogu ne'e hodi kontrola di'ak liu tan ninian lala'ok jogu ne'e iha komunidade nia leet

Tuir Miguel katak Tender, "Nia Objetivu boot liu atu kontrola jogu ne'e, tanba ema ajénsia sai fali ba ema estranjeiru s entaun osan hirak ne'e transfere barak liu ba iha rai li'ur Entaun atu prevene osan la bele sai barak liu husi jogu ninian, governu deside atu kria dekretu lei no legaliza jogu ne'e halo ba iha kompañia sira ne'ebé mak manan tenke halo rolin hodi bele iha transparénsia no osan bele sirkula iha Timor leste la sai hanesan agora daudaun."

"Governu la lori jogu foun ida mai iha timor leste, maibé legaliza tiha jogu ne'ebé mak agora la'o hela no jogu ne'e ema hala'o nafatin ate agora no atu kontrola susar tebe-tebes, ilegalmente la'o hela, entaun Governu kria dekretu lei ne'e hodi bele legaliza jogu s ne'e,no mós bele kontrola jogu ne'e."

"Alende ne'e bele kontrola la bele hasai osan barak ba iha nasaun seluk, hodi nune'e bele lori resibu ba estadu liu husi resibu selu taxa ba estadu, maibé tenke foo ba sosiál hodi bele halo atividade sosiál nian ne'ebé mak ita enfrenta iha Nasaun Timor Leste."

Nia mós foo ezemplu, "kuandu ema ida ba hola kupaun ne'e la presiza gasta osan barak hanesan UU$ 1.00 ne'e nia bele hola ona 'kupaun gandegang ' 2/3, Maibé buat ne'e hanesan mekanizmu ou 'hiburan' ida hodi bele halo jogu SDSB no hetan sorte ba ema ne'ebé mak manan tuir prosesu jogu ne'e ninian."

Tuir observasaun jornál ne'e iha terrenu hatudu katak kupaun iha oin rua. Iha ne'ebé naran Hiburan sosa ida ho folin US$1.00 ne'ebé kuandu ema ida kona bola mean númeru sorteu haat ne'e loos hotu maka sei manan US$2,000.00 bola segundu Bainhira enxe númeru sorteu tolu kona maka sei hetan US$1,000.00 no mós kona bola terseiru ne'ebé konsege enxe númeru rua loos. Iha tan fali Kupaun ida ne'ebé sira fa'an ho folin US$0.75 ne'ebé manan sei hetan valór nominal osan nian sei ki'ik liu.

Miguel haktuir dala barak liu jogu ne'e atu haksolok komunidade ne'ebé mak iha hanoin atu sosa SDSB no hanesan sorte ida atu manan, mais di'ak liu legaliza tiha duke ita husik hela de'it hanesan agora.

"Bainhira la'o ilegalmente no hanesan ita hatene husi informasaun barak katak, ho nia lala'ok ida agora la'o hela daudaun ne'e."

"Iha ema konsumidór ou jogadór sira barak liu maka ninia direitu sei la lakon bainhira nia manan iha prosesu ne'e, pur-ezemplu kuandu hola barak liu bele manan barak tuir prosesu jogu ne'e ninian, karik kooperadór sira ne'e lakohi selu no la iha bazeia legál atu klaim."

"Maibé depois de Governu legaliza ona hodi hatudu operadór ba opera jogu SDSB ne'e, iha nia direitu ba konsumidór sira 'dijamin sepenuhnya', tanba konsesionáriu ne'e tenke tau osan 'jaminan' iha banku para bele 'menjamin' ema ne'ebé manan tenke selu."

"Agora joga ne'e la'o ilegálmente hodi nune'e governu buka atu legalizaa ou halo 'resmi' tia para depois bele kontrol jogu s sira ilegais ne'e."

"Medida s ne'e iha oin rua, bele mós governu lori forsa para hodi taka sira liu husi inspesaun jerál de jogu s, bele mós ema konsumidór sira halai rasik de'it la hola iha sira ne'ebé halo jogu s ilegál ne'e. sira sei hakarak mai hola liu iha ida ne'ebé maka governu legaliza ona tanba ida ne'e 'menjamin' liu sira nia hak-hak nu'udar jogadór ou pemain, tanba sira manan hira kompañia tenke selu."

"Akontesimentu mosu barak liu maka wainhira ema ne'ebé sosa kupaun manan la selu labele halo buat ida tan jogu s ne'e la'o ilegalmente."

Nune'e duni estadu hakarak regula hodi foo salva guarda direitu ema ne'ebe joga no prevene osan semo sai husi nasaun Timor Leste. "se la'o legalmente ona buat hanesan ne'e sei prevene di'ak liu tan, tanba primeiru ema ida manan ne'e kompañia konsesionáriu tenke garantia selu nia no governu kontrola buat ne'e, tanba nia iha osan ida UU$ 350,000.00 iha baze," Miguel fo razaun.

Bandeira Monu PM Xanana Monu ain

Iha serimónia selebrasaun aniversáriu ba dala hitu iha Pallasu do Governu nia oin kmanek duni. Iha dadeer tuku sia Oras Timor Leste estrada liu husi pallasu nia oin taka ba tráfiku atu liu no sira ne'ebé hetan lisensa tama maka dignitariu sira. Eis susesór komandante Gerrilleiru Falintil ne'ebé troka Komandante Em xefe Kay Rala Xanana Gusmão 1992-1993 Mau hunu mós autoridade seguransa sira koko atu hapara tama ba área serimónia ninian. Sorte seguransa sivil oan ida maka koñese foo fali kadeira ida besik postu seguransa iha parte portaun oeste pallasu ba eis kombatente da luta ne'e hodi tuur. Maibé wainhira soe matan ba kadeira VIP okupa husi konvidadu s nasaun ninian inklui mós ema sira ne'e uluk lakohi rai ne'e sai nasaun. "Ha'u hanoin loloos se Estadu valoriza ona veteranu s da libertasaun nasionál sira entaun governu tenke rekoñese mós sira nia prezensa iha serimónia ba aniversáriu nasaun ninian. Pelumenus husu veteranu s sira ne'e uza meda lia sira hodi mai partisipa iha sira nia loron nasionál ne'e," dehan joven ida naran Fausto iha pallasu governu nia oin ba Jornál ne'e (20/05)

Iha serimónia nia klaran antes de diskursu, Presidente da Repúblika kondekora ema na'in haat. Rua nasionalidade Timor oan no rua seluk ema internasionál ne'ebé dala barak foo sira nia vida hodi serve povu no nasaun TL. Iha serimónia kondekora saun medalla ba Alcino Pereira atleta defisiente ne'ebé dala barak hamorin nasaun ne'e ninia naran iha eventu internasionál balun monu tun ba palku leten hafoin Alcino kaer ona medalla ne'ebé aprezenta husi Loriadu Nobel da Paz ne'ebé ninia medalla mós monu iha oslo iha 1996. "Brouuuuu....,"lian tarutu husi meda lia ne'ebé monu simu ho hamnasa no pasa liman husi partisipante serimónia Atu taka falta ba fallansu ne'ebé Presidente lori Alcino hakat ba oin hodi tulun nia hi'it sa'e fali meda lia ne'e ba leten.

Iha mós dadeer ne'e mosu grupu hasa'e bandeira ida la'o ho sapatu sorin de'it i tuir VIP balun hare katak na'i ulun nasaun balun uza fali sapatu kats (sapatu para halo jinástika).

Iha loro kraik grave liu tan wainhira bandeira nasionál ne'e hatún tiha ona no kore ona husi tali maka monu ba rai wainhira joven rua ne'e lulun hikar hela. Joven oan ne'e hakat ba oin hodi foti hikas bandeira nasionál hodi re'in no kontinua hikar. Maiske ema la hakilar maibé populasaun sira dada iis naruk ne'ebé ita bele rona, "haaaaa....," ema wain boot dada iis naruk dala ida de'it. "Ha'u triste tebes hare bandeira nasionál monu ba rai tan ba ne'e hatudu katak ema ne'e falta de sentidu ba buat sagradu ne'e. Ida bandeira ne'e lulik tebes tan ba hodi mate, susar no terus maka soi. Rua karik governu hili ema maibé falta de preparasaun morál no mentalidade ba ema sira ne'e," dehan veteranu ida ne'ebé lakohi jornál ne'e sita ninia naran.

Iha fatin seluk eis responsavel kaixa klandestina ida hateten katak ne'e sinál ladún di'ak ba ukun na'in sira tan ba fahe malu beibeik. "Ha'u hare Bandeira Portugés monu iha 1972, ha'u mós hare bandeira merah putih monu iha tempu okupasaun no agora iha pallasu nia Governu AMP nia ukun bandeira nasionál monu no iha CCF bandeira lulun metin an," dehan Gaspar aliás Tigre.

"Bandeira kuandu to'o nia tempu monu ne'e monu duni maiske uza arame maka hodi kesi. Ne'e la'ós labarik sira nia sala maibé na'i ulun sira nian," nia halo predisaun

Nia dehan liu katak, "monu iha pallasu ne'e dezastre ba membru governu sira no iha CCF hatudu katak ne'e falun metin Fretilín iis mós la sai."

PM Xanana monu ain ba povu tan ba Bandeira monu. "Tan ba bandeira monu ne'e duni iha biban ne'e husu deskulpa ba povu Timor tomak kona ba fai la ki'ik ida ne´e," dehan PM Xanana liu husi ninia komunikadu ba imprensa ne'ebé jornál ne'e simu. PM Xanana argumenta katak Bandeira monu algodaun no luvas ne´ebe sira uza ne´e maka namdoras. Xanana eis da rezisténsia durante tinan naruk ne'e atu lakon sala-sala ninia moris hodi defende simbolo nasaun nian ne'e. "Ha'u respeitu bandeira Nasionál, tan ba ne´e maka funu tinan sanulu resin hitu (17) iha ai laran no tinan hitu (7) iha kadeia," dehan iha nota de imprensa ne'ebé uza logo governu ninian.

Kona ba bandeira monu bainhira akontese iha serimónia hatún bandeira nasionál iha Pallásu Governu,iha Kuarta loraik (20/05), ne´ebe hetan reasaun husi Sekretáriu Jerál Partidu Fretilín katak "ne´e sinál good bye AMP no good bye ba Xanana".

Hataan ba ironia Mari Alkatiri nian ne´e "PM husu ba sira, se sira fiar iha sira nia lia fuan hirak ne´e?",husu PM Kay Rala Xanana Gusmão.

Maiske nune'e ema barak sei buka si'ik tun sa'e tan ba karik ne'e sinál ruma ka insidente puru tan antes de akontesimentu bandeira monu iha 20/05 mosu uluk ona mós kalix óstia monu durante de misa iha Igreja Be dois Dili, iha domingu (17/05).

Tuir Observsaun jornal ne'e amu ne'ebe dirije misa iha loron ne'eba tanis wainhira sasan lulik reprezenta Kristu nia futar isin naksalin ba rai.


Tuesday 19 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 139

LUCON A/S: Wooside la'ós Kompañia Prudente

Pires: Woodside to'os TL sei Dada Rasik mai Be Asu

Dili,Tempo Semanal

Nasaun Timor Leste iha loron 20/05/09 selebra ninia loron restaurasaun independente ba dala hitu maibé problema mina iha tasi Timor nasaun ne'e sei hetan presaun husi ukun fuan kompañia woodside nune'e ekonomikamente TL tara kabun ba kompañia internasionál ne'e. Greater Sunrise lokaliza iha tasi laran entre Austrália ho Timor Leste ho distánsia kuaze 500 Km husi norte oeste Darwin no distánsia kilómetru 160 de'it mai norte Timor Leste. Aprosimadu tasi naruk metru 3000 iha parte Timor Leste ninian sei reprezenta problema signifikante ba instalasaun kadoras mina nian. Operadór woodside ho sira nia parseiru konsidera dahuluk liu konseitu dezenvolvimentu kadoras ba Darwin. Maibé Governu Timor Leste iha tempu naruk nia laran ona espresa sira nia hakarak atu woodside bele mós konsidera kadoras mai Timor Leste hamutuk ho ninia terminál no fasilidade tratamentu ba gás nian. Tuir reprezentante Woodside ne'ebé hasoru malu ho jornál ne'e iha Dili foin daudaun ne'e hateten katak, Woodside soe ona opsaun kadoras mai Timor Leste ba lixu. "Ami agora iha de'it ona opsaun rua maka atu hili entre Darwin ho namlele iha tasi laran." Tuir nota informasaun ne'ebé jornál ne'e hateten, "Estudu ne'e konklui ona katak LNG namlele iha tasi leten no darwin mak komersiál no teknikamente sai opsaun dezenvolvimentu di'ak ba sunrise." Iha Fevereiru 2007 Governu Kamberra ho Dili ratifika ona akordu unifikasaun internasionál ba Greater sunrise ne'ebé sei dezenvolve husi operadór woodside ne'ebé iha interese 33,4% ho ninia parseiru ConocoPhilips 30%, Shell 26,6% no Osaka Gas 10%. Antes ne'e tuir relatoriu estudu viabilidade kadoras ne'ebe prepara ona husi kompania INTEC nu'udar konsultan ba Woodside no relatoriu ida ke kompletu liu maka halo no fo sai husi Woodside iha Agusto 2004 tuir kedan ho aprezentasaun ida iha Dili loron 15-09-04 i enkontru revizaun iha Perth 28-29/10/2004. Iha ne'e woodside kadoras mai Timor Leste karung liu, risku bo'ot tan ba liu husi tasi ne'ebe naruk no sira prefere liu dada kadoras ba Darwin. Maibe Woodside ho INTEC tuir mai halo amandamentu ba sira nia relatoriu rasik iha Novembru/Dezembru 2004, rezulta ba redusaun estimative ba kustu ho total 21% ba pipa kadoras nian nune'e hatun kustu ho valor miliun US$ 916 ba miliaun US$724, maibe sira sei argumenta katak karun liu nafatin kompara ho kadoras mina Greater sunrise ba Darwin maske tuir governu TL katak sira la hatama kustu kadoras ba Darwin iha estudu viabilidade refere. "Relatoriu ne'e foka liu ba pontu risku signifikante balun no hateten katak kadora pipa ida mai Timor Leste lori signifikamente boot ba risku teknik nian, wainhira kompara ho LNG ne'ebe dezenvolve iha Darwin," hakerek dokumentu Ministeiru Dezenvolvimentu meu ambiente ne'ebe sita husi relatoriu Woodside nian iha pajina 4. Woodside estima kustu kadoras ho total miliaun US$ 916, nune'e duni Primeiru Governu Konstitusional husu LUCON A/S ne'ebe selu husi Diretorat Petroleu Norwegia iha Ministeiru dezenvolvimentu no enviromentu nia fatin klarifika katak Timor leste kontribui ba koalifikasaun ba kadoras kruza liu husi Timor Trench. "Tuir estudu mapa inisial katak kruza diretamente husi Sunrise mai Timor Leste sei to'o liu metru 3000, bele probavelmente naruk to'o metru 3200. Informasaun kona ba tasi naruk nian ne'e hatudu iha konflitu ho informasaun maka iha ba ekipa Timor Leste, indika katak kruza nia naruk bele to'o deit metru 2350." Woodside mos subar informasaun barak ba Timor Leste. "Woodside rekuza ona atu fahe detailu estimasaun ne'e," hakerek iha rezumu dokumentus ne'ebe hasai iha loron 20/01/2005 ne'e. Woodside sempre muda sira nia argumentu husi razaun ida ba seluk katak husi profunidade tasi nian. "Woodside labele konsidera sai hanesan operador prudenti ida ba halo estudu viabilidade kadoras mina," dehan relatoriu LUCON A/S ba governu TL. Nune'e duni kompania norwega ne'e rekomenda katak antes foti desizaun final ba konseptu dezenvolvimentu sunrise presiza hein halo kompletu estudu vialbilidade klean ne'e remata. Iha livru programa IV Governu konstitusional ba kurtu prazu defini tiha ona katak, "promove no atrai investimentu iha setor petroleu iha teritoriu nasional, atu lori kadoras pipa mai Timor Leste." Tuir Xefe Governu Xanana Gusmao katak estadu Timor Leste sei firmeja ninia pozisaun hodi halo esforsu dada kadoras husi sunrise mai TL. Atu hatene liu tan problemas tekniku, kustu no merkadudoria mak governu TL ho tulun husi kompañia petronas remata ona estudu kle'an ne'e i ninia rezultadu hatudu katak Timor Leste sai opsaun ne'ebé viavel liu. Maiske Woodside ho kompañia belun sira espera katak segundu mea tarde tinan 2009 sira bele selesiona ona opsaun ne'ebé prefere liu ba konseitu dezenvolvimentu sunrise maibé Governu Timor Leste liu husi sekretaria Estadu ba rekursu Naturais ameasa katak kadoras la mai TL maka sei la dezenvolve sunrise no se karik woodside ulun toos maka Governu sei dada rasik pipa mai be asu. Atu hatene kle'an liu tan tuir mai ita akompaña entrevista eskluzivu Tempo Semanal (TS) ho Sekretáriu Estadu ba Rekursu Naturáis Alfredo Pires (AP).

TS: Saida mak Governu Timor Leste hetan husi estudu ne'ebé Governu nia komisaun ba dezenvolvimentu Greater Sunrise?

AP: Estudu Greater Sunrise ne'e hatudu klaru, katak pipeline la'ós bele mai de'it, maibé pipeline mai iha TL viavel liu duke ema seluk mak halo. Agora daudaun ita mós halo remata ona estudu kona ba mapa iha tasi okos no mapa hirak ne'e prontu hotu ona. Tanba mapa iha tasi okos ne'e hatudu dalan ida ne'ebé di'ak liu ba pipeline atu mai iha TL no mós bele liu husi dalan oin-oin. Tanba to'o agora TL nia estudu hamutuk ho petronas hatudu katak pipeline ba Be asu Distritu Miquelina mak di'ak liu. Ne'e duni agora ita tenke hare kle'an liu tan opsaun hirak ne'e. Tanba asuntu ne'e hatudu TL mantein ninia pozisaun katak pipeline tenke dada mai TL. Maiske husi parte woodside hatudu katak sira mós mantein nafatin atu dada pipeline ba iha Darwin. Maibé povu TL hotu-hotu fiar katak TL iha direitu atu tau ninia hanoin kona ba kestaun pipeline, tanba nu'udar na'in husi rikusoin ita tenke defende ita nia interese. Tanba ne'e Governu ninia pozisaun hatudu katak, sekarik pipeline la dada mai TL entaun di'ak liu ema ida lalika book.

TS: Maiske Governu hakarak dada Pipeline mai TL maibé oinsá ho woodside ?

AP: Kestaun ne'e tenke tama iha debate sesaun mina rai nian. Tanba kestaun ne'e la'ós buat fasil ida para atu fó de'it ba ema ida. Maibé tenke liu husi prosesu diskusaun no soke de'it ita tenke iha argumentu ne'ebé forte. Ne'e duni ami fiar katak Governu TL iha ona argumentu ne'ebé forte, tanba rezultadu estudu hatudu konkretu ona. Maibé ofisialmente prosesu ne'e atu halo oinsá no mós autoridade nasionál da petrolleu mak tenke aprova pipeline ne'e. Tanba ita iha responsabilidade atu hare ba opsaun hirak ne'e. To'o ohin loron woodside aprezenta ona konsepsaun tolu ba autoridade nasionál da petrolleu TL nian atu konsidera, maibé autoridade seidauk konsidera hotu sira avansa kedas ona. Ne'e duni ba ami kestaun ne'e sala boot ida. Dala barak ona ami sama atensaun ba woooside, maibé sira kontinua nafatin ulun to'os. Ne'e duni kuandu sira ulun to'os entaun ida seluk mós ulun to'os hela. Tan ne'e kuandu woodside hakarak ulun to'os nafatin di'ak liu lalika book TL ninia rikusoin.

TS: Ita boot espera katak Governu TL bele dada pipeline mai?

AP: Ami esforsu para Pipeline tenke dada mai iha TL, tanba ne'e agora daudaun Governu hala'o hela preparasaun terrenu iha Be asu, Distritu Viqueque. Ne'e duni di'ak liu woodside tenke koopera hamutuk ho Governu TL.

TS: Oinsá sekarik sira hakarak dada nafatin pipeline ba iha Darwin?

AP: Bazeia ba sira nia opsaun katak, sira hakarak duni atu dada pipeline ba iha Darwin. Maibé kona ba asuntu ne'e ita mós iha direitu atu hanoin. Ne'e duni nu'udar timor oan labele hanoin katak woodside hakarak dada ba Darwin ne'ebé ita mós entrega de'it. Keta haluha katak ita mós iha direitu atu hanoin tanba Governu nian problema mak sei la husik pipeline ba iha Austrália. Maiske dala ruma ita hanoin katak nia ne'e kompañia boot no mós iha argumentu ruma. Mas ami sente ne'e la'ós fasil ba sira tanba oras to'o ona ba TL atu afirma ninia hanoin ba asuntu hirak ne'e.

TS: Hafoin estadu TL hala'o negosiasaun hodi dada pipeline mai iha TL, oinsá reasaun husi woodside ?

AP: Maiske ami deklara tiha ona pozisaun TL ba sira, maibé Sira mantein nafatin, hakarak dada pipeline ba iha Darwin no mós semana foin lalais ne'e sira ba afirma fali internasionalmente katak pipeline sira hakarak atu dada ba (darwin) . Maibé to'o tempu ida mak sira lakohi duni atu dada mai TL entaun Estadu TL mós prontu atu dada mesak pipeline mai (be asu).

TS: Tan ba saida maka Governu TL hakarak dada pipeline mai iha TL ?

AP: Tanba asuntu mina rai ne'e, bele loke oportunidade ba ita, atu serbisu no mós iha tan buat selu-seluk. Tanba la'ós de'it liu husi fabrika mak ita bele foo serbisu. Maibé ho ekonomia ne'ebé hale'u fabrika ne'e bele fó benefísiu ba TL. Asuntu ne'e bele mós fó benefísiu ba ema sira ne'ebé mak serbisu iha área ne'ebá. Tanba bele dezenvolve sira nia an. Porezemplu eletrisista timor oan ida ne'ebé mak serbisu iha ne'ebá, konserteza nia sei sai eletrisista nivel internasionál. Entaun ita mós iha ona ema ne'ebé kualifikadu, mas kuandu pipeline dada ba iha Austrália no bainhira ita atu haruka ita nia ema ba iha ne'ebá, maibé atu hetan vistu de'it mós imposivel. Entaun kestaun ne'e hatudu iha problema oin-oin atu empata ita nia dezenvolvimentu. Tanba iha TL governu, la'ós hare de'it ba pipeline, maibé governu sei hare mós ninia konsekuénsia no intereseira ba dezenvolvimentu TL nian, liu liu kuandu ita dada ba iha Be asu konserteza hakarak ou lakohi ita tenke dezenvolve Be asu no Be asu sei sai sidade ki'ik oan ida iha TL.

TS: Sekarik governu konsege dada pipeline mai TL, mais ou menus benefísiu ba povu no nasaun ne'e oinsá no mós saida mak Governu atu halo hodi evita risku ba Meiu Ambiente..?

AP: Benefísiu hanesan ohin ha'u temi ona iha leten, no agora daudaun ita iha ona pipeline taks forse timor oan hamutuk 108 ne'ebé serbisu iha ne'ebá, tuir idak-idak nia espesialidade. Ne'e duni ohin loron ita iha ona timor oan ida ne'ebé kompriende kona ba pipeline no mós hatene ona gás halo oin sá no ninia kle'an ne'e oin sá. Ne'e duni ha'u sente la iha tan duvida ba ita. Kona ba ambiente konserteza ita tenke próteze. Maiske agora daudaun ema barak dehan kuandu pipeline mai timor entaun sei estraga ambiente. Maibé realidade agora daudaun iha Darwin ona, mas to'o ohin nunka estraga sira nia ambiente no electiveness lubuk ida iha mundu tomak. Tanba ne'e agora ita mak tenke halo didi'ak electiveness de'it osan barak, ne'ebé kuaze U$ Dés míl onze dolar. Maibé ita lembra de'it katak agora daudaun ita nia banku fundu ne'e iha de'it U$ 4,785mil (tanba ne'e presiza dua kali lipat) ou presiza dala rua tan atu ita bele halo investimentu iha ne'e. Ne'e duni kualkér kompañia ne'ebé atu fakar nia osan iha ne'ebá automatikamente tenke halo sasa ho kuidadu tanba bele fó impaktu ba sira nia negósiu. Tan ne'e nia tenke uza ho sasa internasionál hotu ne'e duni kualkér kompañia ida ne'ebé mak mete nia tenke hala'o ho seguru. Tanba sei iha osan boot ne'ebé nia atu fakar iha ne'ebá. Agora husi parte governu TL hare katak povu hetan benefísiu husi asuntu refere. Tanba ne'e ita tenke asegura didi'ak atu buat hirak ne'e labele akontese de'it iha fatin izoladu ida, maibé kuandu ita regula didi'ak sei iha fatin para ema sira ne'e labele toba iha ne'ebé ita identifika. Entaun sira tenke ba toba iha vila hanesan iha otél para depois sasa sira, ekonomikamente bele la'o. Kestaun ne'e ita tenke halo, tanba kuandu ema sira ne'ebé serbisu iha fatin ne'ebá mak hakarak atu hemu bee ou Água ruma entaun sira la bele lori fali Água husi Austrália, maibé sira tenke hemu bee Água husi timor. Tanba ne'e ejize para hari fabrika Água nian iha timor no mós se bele karik governu tenke halo lei, atu nune'e ema hotu tenke sosa produtu lokál kuandu iha. Mezmu sira sosa água husi Austrália ho presu U$ 1.00 no mós iha timor sira tenke sosa ho presu U$ 1.10, maibé ita obriga nafatin. Ne'ebé iha área mina rai nian ita bolu ho konteúdu lokál no saida mak sira tenke foti husi asuntu ne'e. Ho konteúdu lokál ne'ebé iha, agora daudaun Governu sai matenek ona no autoridade nasionál petroleum hamutuk ho timor oan sira sei hanorin hela ita oinsá mak bele esplora mina rai no bele kria benefísiu ba povu. Sekarik imi la kaer modelu ne'e, ita bele ba to'o iha mina rai nia bee matan hotu dezenvolvimentu sei la la'o, ne'e duni kuandu see ita hakarak foti medida s ne'e, konserteza ita mós bele, maibé realidade hatudu katak governu ne'e mai ho polítika ida ne'ebé ho partisipasaun maka'as entaun ita tenke buka modelu ne'ebé fó dalan ba partisipasaun maka'as.

TS: Sekarik woodside mantein nafatin ninia pozisaun, saida mak Governu TL sei halo?

AP: Kuandu woodside lakohi, Governu TL mós sei mantein nafatin ninia pozisaun. Ne'e duni keta haluha katak ida halo, konserteza ida seluk mós tenke hala'o nafatin. Ita mós tenke hatene agora daudaun TL presiza duni Sunrise ka lae. Tanba bainhira ita hakarak gasta orsamentu iha banku tinan – tinan mós sei sai hela difikuldade boot ba ita. Tan ne'e ha'u ko'alia ho woodside nian katak TL ohin loron nian la hanesan ho TL uluk nian tanba iha ona mudansa boot, ne'e duni imi tenke konsidera. Nune'e mós ha'u hakarak hateten katak governu TL la hakfodak liu kona ba saida mak woodside halo, ne'e duni ita bele haruka fila – fali, tanba Governu la satisfeitu ho sira nia estudu ne'ebé iha.

TS: Karik kestaun ne'e bele fó impaktu ba relasaun entre Governu TL ho Austrália?

AP: Austrália la'ós nasaun ida ne'ebé atu mate ho Sunrise tanba ninia "pendapatan." Ne'e fuik loos, Maiske dala barak ha'u hateten ona katak Sunrise ba Austrália ne'e hanesan projetu boot ida, maibé Governu Austrália mós hato'o ona katak nu'udar nasaun, sira hakarak husik asuntu ne'e para kompañia mak rezolve. Mas husi parte governu TL sei envolve nafatin iha prosesu nia laran, atu nune'e oinsá bele asegura TL nia empreza, maibé buat hirak ne'e normál kuandu ita hadau malu ho rekursu Naturais.

TS: Oinsá ita boot nia hanoin bainhira woodside dehan TL sei falta merkadu no infraestrutura ne'e duni hakarak dada ba Darwin?

AP: Ne'e lohi boot ida, tanba gás ba Darwin ne'e sira fa'an hotu ba Japaun no ida ne'e la'ós merkadu Austrália nian. Tanba gás ne'ebé atu mai iha TL ita hamoos no tau iha ro'o ida para bele haruka ba Japaun, Koreia no mós ba merkadu internasionál ne'ebé ohin loron hamlaha loos. Kona ba presu teknikamente la iha problema, komersialmente la iha problema no mós kona seguransa la iha problema, ne'e duni kuandu woodside lakohi lori entaun TL bele buka dalan hodi dada mesak pipeline mai.

TS: Woodside dehan dada mai TL pipeline karun tanba tasi kle'an,ne'e duni saida mak estudu ne'e hetan?

AP: Informasaun ne'e bosok tanba estudu hatudu ona katak bele lori mai, tanba pipeline rasik badak liu. Porké ita besik entaun kerdizér besi ita presiza maibé pipeline karun liu, ne'e duni agora ita hare kuandu dada mai TL ne'e presiza de'it 200 KM no ba Darwin presiza 530 KM. Entaun kestaun ne'e hatudu katak besi ne'ebé atu uza ba Darwin barak liu duke dada mai TL. Tanba fatór bain-bain besi ne'e maka kuaze 40% ou 50% kustu entaun ita tenke presiza hare kestaun ida ne'e.

TS: Hafoin ofisialmente Governu TL aprezenta rezultadu estudu ba Woodside saida mak Governu hetan?

AP: Pipeline mai iha TL konserteza iha viavel maka'as, ne'e duni kuandu pipeline mai TL bele halo osan no mós see maka sai investimentu sei la lakon osan. Uluk sira dehan ba Darwin de'it mak bele halo osan. Maibé agora iha ami nia estudu dehan mai TL mós bele halo osan. Ne'e duni kompañia boot sira mós prontu ona atu ajuda. Tan ne'e agora daudaun ita haksesuk malu hela. Ha'u hakarak dehan katak TL la'ós Sunrise de'it, maibé iha tinan ida ne'e duni kompañia 10 sei ke'e fali fatin ne'e para atu bele hetan tan mina. Ne'e duni ami dehan katak di'ak. Nune'e mós ho Bayu undang ne'ebé boot liu uluk ema dehan ba ita, ne'e duni bayu undang nia vida sei naruk no depois ita seidauk book iha rai maran. Maiske ema balu hakarak book rai maran entaun husik lai atu nune'e ita bele prepara rekursu umanu tanba kuandu ita book ona iha rai maran konserteza sei iha partisipasaun maka'as, maibé agora iha tasi laran mós 50% sei mamuk hela no seidauk book tan ne'e ita labele ansi.

TS: Hanesan ohin ita boot dehan katak sei presiza ema barak nia partisipasaun, maibé oinsá ho rekursu umanu ne'ebé ita iha?

AP: Kestaun ne'e sai hanesan mós razaun ida ba sira, maibé naran katak ita tenke iha programa no estratéjia ida atu asegura asuntu ida ne'e. Tanba por ezemplu aban ita deside pipeline mai entaun fabrika ne'e tenke hein lai karik to'o tinan 5 mak bele komesa. Tanba sei halo dezeñu no mós sei liu husi prosesu ne'ebé naruk. Ha'u garantia katak kuandu pipeline mai iha TL 70% timor oan mak sei serbisu iha ne'ebá.(ico/tov)

Friday 15 May 2009

UN Child is Crying for Help in TL: Translation TS Edisaun 137



UN Child is Crying for Help in TL

Post September 1999 the UN deployed many peace-keeping forces and Civilian Police to help in establishing stability and peace in the country. The CivPol assisted in providing training for the PNTL and also supported in maintaining rules and order. However some UN staff members have also grew polemics in the head of some Timorese. Lígia Maria Lilly Cruz Nheu / Lilly, 31, is now suffering the attitude of a CivPol member stationed in Oecusse.

She met her beloved 8 years ago when Goran Susnja was carrying out the UN peace mission in Oeccusse. The portrait of the peace-keeping mission’s love memory between Lilly and Goran showed serenity from the enclave, Oecusse.

The two grandchildren of Adam and Eve started to know each other in October 2001 and their relationship were legalized in Oecusse based on the rituals of the Catholic Church, on 14/06/2002. “We are married in the Catholic Church and then I was brought to live with him in Bosnia for six months. During my stay in Bosnia, Goran’s family was very nice to me,” Lilly recalled.

“Our marriage was witnessed by my parents and relatives as well as Mr. Fernando Souto from Portugal who was also a CivPol,” Lilly wrote in her letter to Mr. Hasegawa and the representative of UNIFEM in 2006. “I have a problem, therefore I filed a claim to the UN in relation to my spouse,” Lilly said.

“I have submitted the claim to the UN since 2006, but no replies. So I went there once again in December 2008 but still there was no answer.”

The letter was intended to seek for assistance from UN’s higher representative in TL to fight for her rights. “I have the right to have food and support for my son. I am now a single parent for my son and it is difficult for me to look after and taking care of him alone. I wanted his father to be responsible. If necessary I will present him to the court,” stated in the first paragraph of the letter.

“I submitted the claim to the United Nations regarding my spouse who worked as a UN Police officer in 2001,” Lilly said.

Twelve days before the first anniversary of the TL’s Restoration of Independence the UN peace-keeper’s love give birth to a son named Marco Nheu. Since 08/05/03 to date Marco has never heard of his father’s voice, that’s why he always asking for his father. “Where is my father?” Marco asked his mother. By taking breath deeply Lilly replied, “Your father is in Bosnia.”

After being with her spouse for few months in Bosnia, Lilly returned to Oecusse to process some documents as well as to prepare for delivery. “Then I returned to Timor-Leste to process some documents as well as to give birth to my son. Five months after giving birth to my son I wanted to return to Bosnia but he did not allow me to return to him.”

Upon return from Timor-Leste Goran got another opportunity to work as a UN staff member in Liberia. Therefore Lilly also reminds the UN that she does not want “Goran” to give child to the local women in other UN missions, but later not taking responsibility and then escape.”

“It is very much difficult for me to be a single parent. Shortly my son will start to go to school but I am not capable to send him to school. That’s why I will not send him to school even though it is for his future. So, I would like to ask the UN to take this responsibility. So that my son can go to school,” Lilly said.

Lilly and her child came from Oecusse and stayed near the Obrigado Barrack. They stayed in a tiny house in Dili. In the first days of May she was wearing a red blouse with pigtail hair and riding Marco heading towards the direction of the UNMIT Compound in Caicoli. Lilly carries out two functions as a mother as well as a father to sustain for their living.

She provided the reason why she is pursuing the UN to be responsible for the attitude of its personnel, “Because I was married to a UN staff who worked for the UN for around five to six years.”

Last week Lilly went to the UN Human Rights Unit to talk with some personnel there to discuss about the rights of his son. This time Lilly wanted to hold the UN responsible because she has been waiting for three years but the UN has never replied to her case.

“I come back to the UNMIT and to the Office of Mr. Atul Khare, the SRSG, to submit a claim but until no there was no reply. Now I want to hold the UN responsible to support my son.”

“I have problem and that is why I submitted a claim to the UN regarding my spouse.”

She implored the World’s leading peace and stability organization to provide financial support to her son.

Lilly showed doubt when this newspaper was asking whether or not she is faithful that Goran will be coming back to care for his son? “This is why I come to the UN. The UN should be responsible because I married with him under the shade of the UN flag, and three years ago he was still working for the UN, therefore I keep insisting for the UN’s responsibility over my son.”

Marco is growing and he is taller that the children of his age. “I need financial support to care for Marco until he grows up. Honestly as a single mother I cannot do more to find money to help care for my son. Even if I try to contact his father, the father will not be able to support because not even a cent he has never sent me during this six years. What will he send if I force him now? That is why I brought this case to the UN.”

“Few weeks ago I went to the UN to meet with Mr. Atul Khare but one of his staff who attended me and bring me to the Division of Discipline but from then on there is no result.”

“With the advice from some of my colleagues I have gave the information to the UNMIT Human Rights Unit. I met Mr. Lui and have gave him my son’s birth documents and it is now still in the processing.”

At the time this Newspaper tries to get clarification from the UN Special Representative of the Secretary General in Timor-Leste, it was said that there is no time and the Newspapers also tries to ask clarification from the witness who currently worked as an UNPOL where in 2001 was a CivPol in Oecusse but it also cannot be done because there should be an authorization letter from the Public Relation Unit of UNMIT in Caicoli. The UN spokesperson Mr. G. Kakuk said in his office that UNMIT knows about the case referred but he does not want to give comment. “Yes, we know the case but we are not yet ready to talk about that particular case nor other issues because there is possibility of implications to the legal process and this case is still under process,” said G. Kakuk with an angry face.

When this Newspaper tried to ask for clarification about Lilly and her son who are crying for support from the UN, the spokesperson cut the question from the Tempo Semanal by showing his expression of confusion about question. When this Newspaper explained that Lilly was trying to ask support from the UN, Mr. Kakuk’s tone was even getting louder. “I have told you that I don’t want to talk about any particular case. If you are interested about the UN’s general policy regarding the sexual relationship between the staff member with the local women, I can provide you the general policy lines but I don’t want to talk specifically about this particular case nor other particular cases.”

“Primarily, sexual relationship between the UNMIT personnel with the local women is not prohibited, but strictly discouraged.”

“But exploitation and sexual abuse which is committed by the UNMIT staff members is prohibited.”

“The United Nations adopted the policy of zero tolerance therefore there will be serious disciplinary action whenever such cases occur."

“In the cases involving the UN staff members and claims for paternity is not associated with allegations of exploitation and sexual abuse should be solved in accordance with UN’s appropriate legislation or UN’s appropriate administration guidelines that we have which is the general policy we have.”

Even though the UN spokesperson does not want to talk about any specific case but there has been many love affairs that have occurred within the peace-keeping mission in Timor-Leste. And Lilly said that she has been waiting for three years but there was no result so she prefers to choose the Public denounce.

One of the UNMIT staff members said that there have been many cases regarding the relationship between local women and the UN staff member but it needs to be investigated properly.

Maria Manuela Leon, the former director of Fokupers said that some times ago they went to New York to take the document regarding the attitude of the UN staff members in Timor-Leste. “I think the UN has the responsibility to give compensation to these children.”

She expresses her affliction because at the time they helped in raising the case referred, some Timorese women did not give their supporting data but as now such case already occurs and there has been some courageous women emerging, “I think it is important that the women network organization should provide assistance to demand for their rights.” Maria expresses her affliction regarding the United Nations’ position which is not clear in relation to these cases. She recalled that at the time when they talked with the UN about the case, the UN asked, why shall you questioned about the children of the staff members from other countries, why did not question about the children of Portuguese father who were also many in Timor-Leste. “The UN has never concerned about this.”

Maria promised that she will try to help in raising this issue with her colleagues from women’s network.

Monday 11 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 138

Tender Hotél Turizmu Mega Manan, GMN Husu MJ Kansela

Felix: "Labele Kria KKN Iha Prosesu Tenderizasaun"

Tinan ne'e nu'udar tinan infra estrutura nune'e la kleur tan halo renovasaun ba uma balun no konstrui tan fatin seluk. Nune'e duni maka governu mós loke ona konkursu atu halo dezenvolvimentu ba otél Turizmu. Otél Turizmu iha ninia istória naruk ho nasaun ne'e ninia funu ba libertasaun nasionál hahú kedan husi 1975-1999 no otél ne'e mós hetan estragu s iha 1999. Tan ba Jornalista barak maka mai haksumik sira nia an iha kuartu otél ne'e. "Ha'u hanoin bele dezenvolve maibé labele halakon istori otél ne'e," dehan João da Costa joven ida ne'ebé tuur hela iha tasi ibun hodi hola anin husi Ataúru nian. Maibé Governu liu husi DNTPS loke tiha ona konkursu ida iha fulan klaran Abríl nian.

Iha kadernu de enkargu s konkursu públiku no. 001/CPA/DNTPS/MJ/III/2009 ne'ebé haktuir iha artigu 12 dekretu-lei 19/2004, DNTPSC, hodi informa ba interesadu sira katak hahú loron 30/03/2009, konsidera loke konkursu públiku arendamentu ba propriedade mak iha administrasaun estadu ninian, para investimentu no esplorasaun ba unidade oteleira, anteriór denomina da otél Turizmu.

To'o loron ikus 13/04/09 tuku 17. OTL emprezáriu lubun ruma maka hatudu tan sira nia hakarak atu investe. Tuir dadus ne'ebé jornál ne'e asesu iha loron 13/04/09 kompañia Mega Sosiedade de Turizmu Lda, hamutuk ho Royal Kai bauk, hotels & Resorts hatama sira nia proposta akompaña ho dokumentu de identifikasaun válidu (reprezentante/s husi pesoa koletiva), sertifika de licenca para hala'o atividade ekonómika, hasai husi diresaun jerál de komérsiu, estatutu de pesoa koletiva, deklarasaun garantia banku korrespondente ho 10% husi proposta no sertidaun komprovasaun la iha dívida ho estadu. Surat prova ida ne'ebé parte DNTPSC hasai foo sinál simu ho kompletu dokumentu husi konkorrente ne'e. Maibé antes de kompañia ida ne'e hatama kompañia sira seluk hanesan GMN/Grupu Média Nasionál Holding, Lda, Mega sosiedade de turizmu, konjuntu ho empreza Royal Kai bauk, otél Audi'an & Restaurante Lda, Suai Ida Construction Ltd, Simão Brother Timber Company ho otél Luz Clarita Amizade Unipessoal, Lda.

Tuir observasaun Jornál ne'e 14/04/2009 dadeer emprezáriu lubun ida maka tama ba knua kna'ar fatin DNTPS nasionál. Mais ou menus tuku 10.30-12.00 Otél, hahú tama ba sala de Reuniaun iha andár rua uma foun ne'e hodi tuur hale'u meza reuniaun nian. Iha meza ulun Sr. António Cárceres tuir buat ne'e estipula ona iha alínea a). no. 5 artigu 12, dekretu-lei 19/2004 fulan Dezembru ema ne'ebé maka prezide lala'ok ne'e Sr. António Cárceres ho ninia membru, Felix Maria M. da C. Gusmão iha kualidade hanesan Administradór Sua-Distritu Na'in Feto no Xefe suku Bidau Lesidere Sr. Jaime da Silva Soares Komisaun ne'e apoiu husi asesora internasionál ida no hahú halo verifikasaun ba dokumentu s obrigadiñu Iha faze ne'e proposta númeru 3, otél Audi'an & Restaurante Lda, númeru 4, Suai Inda Construction Ltd ho Simão Brother Timber Company imediatamente exkluida tan ba la hatama garantia bankária no kompañia no.1 GMN Grupu Média Nasionál, Lda, no.2 Mega Sosiedade, Lda ho Royal Kai bauk moos no.6 Hotentote Luz Clarita Amizade Unipessoal, Lda konsidera tama analiza proposta kompletu hodi kompara kritériu maka hatuur ona. Aleixo da Silva Gama dehan konkursu refere ne'e iha kompañia 6 mak hola parte, maibé kompañia 3 de'it mak manan, ne'e duni iha momentu ne'ebá kedas tim juri sira deklara katak entre kompañia 3 ne'e Elder nia kompañia mak hetan Primeiru lugar tanba ninia valór boot liu duke kompañia GMN Grupu Média Nasionál Holding Lda ne'ebé hetan segundu lugar no mós otél Luz Clarita Amizade unipessoal ne'ebé hetan terseiru lugar."

Administradór Sub-distritu na'in feto informa katak, "bazeia ba rezultadu konkursu hatudu kompañia 3 mak hetan valór di'ak tan ne'e sira na'in 3 mak Maiu (Avansa)."

Konkorrente no.2 mak sai vencedor ba projetu ne'e ho totál pontu s 90,25%, sira sei investe osan hamutuk US$4, 250,000.00, kritériu valór arendamentu sira nian aas liu konkorrente sira seluk tan US$12,000.00 iha primeira ano I sei foo servisu ba ema na'in 76. Felix Maria M. da C. Gusmão , administradór Sub-distritu Na'in Feto konfirma katak, "nu'udar mediadór ami hatene katak entre kompañia 3 ne'e, kompañia Mega Sosiedade de Turizmu Lda mak manan, ne'e duni kompañia refere iha direitu atu kelola projetu ne'e."

Kompañia no.1 ba fali segundu lugar ho valór 83,9% ne'ebé sei halo investimentu US$5,000,000.00 maibé selu valór arenandamentu kada fulan ki'ik ho US$ 6,500.00 no sira projeta sei foo servisu ba ema na'in 150 no Luz Clarita hetan de'it 61,5%.ho valór investimentu US$1,500,000.00, selu valór de rendimentu US$6,000.00 mós sira hakarak emprega ema hamutuk 45. Akta ne'ebé hamutuk pájina tolu ne'e asina husi membru komisaun sira na'in tolu foo mós tempu ba konkorrente Primeiru Lugar Mega loron rua atu hatama surat aseitasaun Iha dadeersan loron ne'e kedan Sr. Eduardo Massa ho Herder Encarnação asina no lori surat aseitasaun ba entrega iha DNTPSC distritál Dili ninian. "Nu'udar primeiru klasifikador …....komunika ba V. Exa. Ho orgullu SIMU rezultadu konkursu ninian," hakerek iha surat aseitasaun ne'e ne'ebé asina simu ona husi parte DNTPSC distritu Dili ninian.

Tuir fonte s jornál ne'e iha Governu nia laran hateten katak tender otél hamosu hela polémika ruma. Nune'e duni 15/04/09 Jornál ne'e tenta konfirma ba estaf ministériu Justisa nian ida via telemovel atu konfirma deskonfiansa ne'e. "Ha'u lakohi foo komentáriu." Bainhira husu ninia razaun ema ne'ebé jornál ne'e hatene ninia naran maibé nia rasik husu atu labele foo sai ne'e hatudu ninia ta'uk. "Ha'u hetan ancaman tan buat (konkursu) ne'e. Emboot balun telefone mai ha'u hodi terrór ne'ebé favór ida kompriende ba," funsionáriu estadu ne'e hateten.

Iha momentu seluk ida iha dada lia ho jornalista Tempo Semanal estaf ne'e dehan, "relatóriu ami hato'o ona ba Ministériu Justisa ne'e duni hein de'it despaxu, maibé kuandu to'o ikus mak mosu fali desizaun seluk konserteza ha'u la hatene, ne'e duni lalika tau todan fali ba ami tanba desizaun hirak ne'e polítika boot sira nian" katak funsionáriu DNTPS nian ida.

Nia deskonfia katak, "dala ruma desizaun bele mosu oin seluk tanba sira uza fali razaun hodi dehan katak kompañia ne'ebé manan ne'e iha ema na'in rua mak hamutuk, ne'e duni tenke entrega fali ba kompañia seluk, maibé tuir loloos rezultadu foo sai ona katak kompañia ne'ebé manan nia mak tenke avansa tanba kompañia ne'e hatama ona surat rekerimentu

Tuir pedidu komisaun avaliasaun katak kompañia ne'ebé sai vencedor tenke foo resposta de aseitasaun ka lae ba hala'o projetu iha 16/04/2009. Nune'e duni Mega ho Royal KaiBauk hatama sira nia dokumentu s simu projetu ne'e ba diretór distritál DNTPS no CC ba diretór nasionál DNTPS. "Hanesan primeiru klasifikadus agora kumpre....., komunika ba V. Exa. Katak ho kontente ACEITA rezultadu konkursu nian," hakerek iha alínea segundu antes remata surat ne'e.

Aleixo da Silva Gama / Cobra ne'ebé ninia kompañia sai hanesan terseiru lugar kontente ho desizaun juri nian tan rona tiha juri ninia desizaun hamriik foo parabeins kedan ba na'in kompañia primeiru lugar ne'e mós konfirma katak, "iha altura ne'ebá kedas tim juri sira foo prazu loron 2 ba kompañia ne'ebé manan atu hatama rekerimentu hodi nune'e bele hatudu katak kompañia refere bele la'o,maibé sekarik mak iha loron 3 nia laran kompañia ne'e la hatama rekerimentu konserteza kompañia ne'ebé hetan segundu lugar bele avansa."

"Mas sekarik nia hatama ona surat rekerimentu konserteza projetu ne'e, iha Elder nia liman tanba iha konkursu nia laran foo sai katak Elder mak manan tan ne'e nia mak iha direitu ba projetu refere."

"Iha altura ne'ebá la iha ema ida no mós juri sira ko'alia katak atu halo fali avaliasaun ou hato'o fali relatóriu ba Ministériu justisa,maibé sira hateten katak Elder ninia kompañia mak manan ona, ne'e duni nia iha direitu ba projetu ida ne'e, tan ne'e tuir ha'u nia hanoin la iha ema ida atu intervein ba prosesu ida ne'e."
Maiske Aleixo Cobra kontente buat ne'e la vale ba ninia belun husi GMN. Tan ne'e iha loron 22/04/09 Grupu Média Nasionál halo hirarquico tan ba la satisfeitu ho desizaun komisaun ne'e ninian. Liu husi surat tahan 15 ne'ebé asina husi GMN ninia advogadu husu ba Ministra Justisa atu di'ak liu revoga distinta komisaun ba analiza proposta ne'ebé admite ba Mega tuir konkursu no substitui ho deliberasaun seluk. GMN mós husu ba Ministra Justisa atu revoga tiha akto de adjudikasaun tan ba razaun ilegalidade ne'ebé GMN aprezenta kontra Mega no konsekuente bele deside adjudikasaun foun agora ne'ebé a favór ba rekerente. Iha pontu terseiru GMN alega katak Avaliasaun no valorizasaun proposta ne'ebá la korreta husi komisaun. Sira mós dun katak Governu ninia emar sira ne'e halo analiza, avaliasaun, valorizasaun sala tuir kritériu adjudikasaun maka hakerek ona iha pontu X kadernu enkargu nian. GMN dun katak komisaun ne'ebé lider husi diretór DNTPSC distritu Dili ne'e halo sala kona ba analiza, avaliasaun no valorizasaun kritériu ne'ebé dehan iha pontu IX, previstu iha kadernu de enkargu Maibé Felix Gusmão dehan, "kuandu projetu ne'e entrega fali ba kompañia seluk ne'ebé hetan segundu lugar ou terseiru lugar, ha'u sei protesta no husu klarifikasaun razaun saida mak projetu ne'e entrega fali ba kompañia seluk, tanba hanesan mediadór ha'u lakohi kria KKN no mós lakohi atu ema halo ha'u hanesan boneka."

Grupu Média nasionál ne'ebé uluk hari hodi halo publikasaun ba jornál balun iha Dili ne'e ohin loron sai kompañia boot ona no na'in husi kompañia refere agora daudaun ne'e kaer projetu boboot inklui mós Projetu reabilitasaun moru prizaun Bekora.

Surat notifikasaun ne'ebé asina husi Sr. António Verdial de Sousa, diretór DNTPS nasionál ne'e rekoñese notifikasaun ne'e. "Aprezenta ona iha loron ruma kotuk 22 de Abríl 2009 ba Ministra Justisa, Dra. Lúcia Lobato, rekursu hirarquico kona ba desizaun husi komisaun de adjudikasaun," hakerek iha aliña uluk liu surat ne'ebé hodi haruka ba Sr. Eduardo Massa.

Iha númeru 19 rekursu GMN nian dehan katak deliberasaun distinta komisaun ne'ebé admite konkursu ne'e ba Mega padece do vicio violasaun ba lei, tuir buat ne'ebé iha artigu 52, LPA, anulavel."

Sr. Verdial tenta defende desizaun refere ho lia fuan diplomasia. "Ami halo tuir de'it lei nia haruka," responde kona ba pontu s ne'ebé aprezenta husi rekursu GMN ninian.

Tuir funsionáriu seluk ida fali hataan ba rekursu GMN ne'e katak, "rezultadu ne'ebé ami foo sai ne'e bazeia ba relatóriu ne'ebé akontese iha momentu ne'ebá, no desizaun ne'ebé ha'u foti ne'e la'ós tanba ha'u koinese kompañia ne'e maibé ha'u bazeia ba sira nia dokumentu s, ne'e duni se kuandu kompañia refere ne'e atu reklama entaun sira tenke reklama ema ne'ebé mak foti desizaun tanba saida mak manan ne'e tenke hela."

Tuir nia alega katak, "sekarik informasaun hirak ne'e mak sai duni realidade konserteza prosesu konkursu ne'e hamosu ona Nepotizmu"

Otél ne'ebé lokalizasaun iha dalan dos direitu Umanu s, aldeia Kapela, Bidau Lesidere, Sub-distritu Na'in Feto ne'e sai hanesan destamuni ba istória naruk rai rohan Timor Leste. Iha Tempu Rezisténsia kuaze turista no jornalista barak maka mai haksumik ninia an iha fatin ne'e hodi simu no lori informasaun sai ba li'ur no iha fatin ne'e maka soldadu s indonézia barak mak hafuhu hela se maka ba halo kontaktu ho ema hirak ne'e. No ohin otél ne'ebé refere sei haksumik mós polémika lubun ruma ne'ebé sei presiza rezolve tan ba iha parte ida otél ne'e sei okupa hela husi ema Timor oan balun tan ba hetan arendamentu husi estadu Timor Leste no tuir fonte s jornál ne'e katak emprezáriu sira ne'e hatama ona governu ba tribunál. Kazu seluk tuir Ir. Mário Viegas Carrascalão katak otél ne'e nia na'in iha tan ne'e se bele hein ate remata maka halo tender. "Ha'u maka sai destamuni ba ema ne'ebé uluk sosa otél ne'e. Se karik kazu ne'e ba tribunál ha'u maka sei sai destamuni," dehan vice PM TL ba área Administrasaun no boa governasaun nian ne'e.

Ministru Balu Halo Rezisténsia Pasiva Kontra Vise PM

Carrascalão: "Sira sosa Hummer halo an hanesan aktor Hollywood"

Dili, Tempo Semanál

Mário Viegas Carrascalão, Vise Pri­m­eiru Ministru ba asuntu Administrasaun ne'­ebé Xanana hili hanesan Virus Anti Ko­­rrupsaun iha governu AMP nia estrutura atu tau matan ba naksalak ad­m­i­n­i­s­t­r­a­s­a­u­n­, liu-liu naksalak iha ezekusaun or­s­a­m­e­ntu estadu nian ne'ebé ministru ho se­k­r­etáriu estadu sira jere. Maibé ministériu balu oras ne'e halo C­arrascalão satu kosong tanba mezmu Ca­rrascalão haruka ona Memo balu ba mi­nistériu atu hetan justifikasaun ba nak­s­a­lak korrupsaun no mal-administrasaun iha ministériu nia laran, maibé ulun boot mi­nistériu nian la preokupa ho Carrascalão nia surat."oras ne'e Timor-Leste hanesan Am­é­rika tanba saida mak artista Hollywood si­ra kaer iha Amérika, iha Timor-Leste mós ema balu komesa kaer daudaun", de­han Eng. Mário Viegas Carrascalão ba jo­rnál ne'e iha nia servisu fatin Kinta se­m­a­na kotuk. Atu hatene di'ak liután saida mak Carrascalão halo ona hodi kombate korrupsaun no mal-administrasaun iha rai­ laran, tuir mai inter vista espesiál jornál Tempo Semanál ho Vise PM Mário Vi­egas Carrascalão.

Oinsá senhor Vise nia haree kona-ba hahalok korrupsaun iha governu ida-ne'e ?

Ita-nia ema sira ne'ebé halo ko­rru­psaun ne'e hatene katak se korrupsaun ne'e buat at ida, entaun ita tenke hili at ida ne'ebé mak di'ak liu ba ita, tanba koruptor hirak ne'e utiliza korrupsaun ida aat liu nian. Aat tanba osan ne'ebé sira na'ok la'os gasta iha ita-nia rain maibé sira lori ba tau iha rai li'ur. Osan dollar ne'e fasil lo­ri ba li'ur, ita bele tau iha mala oan ruma ita bele lori sai husi ita-nia rain. Ha'u mós komesa haree ona ema balu komesa kaer automovel Hammer. Ita bele haree iha Amérika, Hammer ne'e so artista Hollywood sira mak kaer, ma­ibé iha Timor-Leste matenek na'in balu mós kaer Hammer. Ne'e hatudu katak, ita laiha umildade atu moris tuir ita-nia sit­uasaun, maibé ita hakarak sai riku de­rr­epente. Karakterístika ba ema sira ne'ebé ha­karak riku derrepente ne'e mak sira ne'ebé la hatene moris ho osan barak ta­nba bainhira ema toman moris ho osan barak, ema ne'e ita haree simples hela, maibé ida ne'ebé iha osan ona komesa sosa Hammer, hatais mós oin seluk ona, ne'e ema sira ne'ebé hakarak riku derrepente. Ema hirak ne'e halo an ha­nesan ema riku iha rai boot sira, iha ita-nia rain kuandu ema ida derrepente hat­udu an hanesan ema riku derrepente, ne'e ita husu o hetan riku ne'e husi ne'ebé se o nia saláriu ki'ik hela.

Se iha Timor-Leste ema balu ha­k­arak riku derrepente maibé tara an ba korrupsaun, saida mak senhor Vise bele halo ba ema ne'e?

Ha'u lee iha jornál ema balu hateten ka­tak ha'u iha dilema atu kombate ko­r­r­u­psaun tanba uluk sei deputadu ha'u ko­'­alia barak maibé agora ha'u ladún ko'alia. Ha'u hakarak hateten ba ema hi­rak ne'e katak, sira keta mehi mak ko'alia karik tanba loloos ne'e sira kon­ese ona ha'u tanba ha'u lakohi hatene ema ida halo korrupsaun ne'e ha'u nia maluk ka, ha'u nia família ka, ha'u nia pa­rtidu ka see de'it kuandu halo korru­ps­aun, entaun ba ha'u mutin-mutin, me­tan-metan.

Bele fiar mai katak ha'u laiha kom­p­romisu ho korruptor. Se aban bainrua ha'u hatudu naksalak korrupsaun balu iha governu ida-ne'e nia ukun mak governu hirus ka dehan ha'u mak sala, entaun ha'u prontu simu sala no prontu mós atu sai. Mas antes ha'u sai, ha'u hakarak dehan de'it nune'e, ha'u sei la sakrifika ha'u nia prinsípiu. Bele fiar ba katak see de'it, ministru ka la ministru ku­andu iha buat ruma monu ona iha ha'u nia liman, entaun nia prosesu mak tenke ba polisia ou ba Pro­kur­adór Jerál. Se lae, pelumenus Insp­es­aun Jerál sei halo investigasaun. Maski nune'e ha'u laiha kbiit atu hata­ma ema ida ba kadeia tanba hatama ema ba kadeia la'os ha'u nia kom­peténsia.

Karik senhor Vise identifika ona iha ministériu ida ne'ebé mak in­d­i­k­a­saun korrupsaun mosu b­a­rak liu?

Ha'u hanoin atu taka odamatan ko­r­rupsaun ne'e, odamatan ida ke boot liu mak Ministériu Finansas diresaun Ap­r­o­vizionamentu. Atu taka odamatan ne'e tenke kria instituisaun independente ida ne'ebé labele hetan influensia husi ministru, ema boot, ki'ik, família, ka be­lun sira. Ha'u hatene katak funsi­on­áriu sira halo buat ne'e asves sira mós book-an la di'ak tanba telefone mai husi karuk loos hodi influensia. Rai Timor ne'e laiha problema ho osan tanba ita iha osan barak, maibé tanba sa ita debe fali osan ba ema. Ho­rikalan ema ida hateten ba ha'u iha uma katak estadu deve osan ba­rak ba nia, maibé ha'u husu ba ema ne'e atu lori provas mai hatudu para ha'u bele ko'alia. Imi bele haree iha jo­rnál hateten katak ema balu iha Mi­nistériu Finansas simu saláriu US$­500,000.00 kada fulan. Tanba ne'e ha'u hateten odamatan korrupsaun ne'e mosu barak iha prokurament. Odamatan korrupsaun ida seluk iha ministériu Obras Publikas. Iha mi­nistériu ida-ne'e ita tenke rezolve lal­ais tanba osan barak tebe-tebes mak sira gasta maibé ita la hetan rezultadu servisu ida ke di'ak. Ha'u fó ezemplu estrada iha Dili ne'e taka kuak de'it, nu­ne'e mós uma balu halo seidauk hotu maibé kompañia abandona tiha maibé to'o ohin loron ita la hetan rel­a­t­óriu ruma husi ministériu ne'e. Pri­m­eiru Ministru rasik tanba preokupa ho kondisaun ministériu Obras Pub­likas nian entaun Primeiru Ministru no­m­eia tan Vise Ministru ida hodi ajuda Mi­n­istru. Ha'u husu kestaun sira iha EDTL nian hanesan kombustivel kahur ho bee, ema na'ok mina husi portu, entaun responsavel sira iha EDTL ne'e lori ona ba tribunál ka seidauk, tanba sa mak mákina aat babeik, má­k­ina hirak ne'ebé ajuda husi Japaun to'o agora la funsiona ne'e tanba saida no mákina hi­rak ne'ebé fó aluga ne'e nia osan ba iha ne'ebé. Ida-ne'e ita t­enke haree atu rezolve lalais atu m­ini­sté­riu bo­ot ida-ne'e labele moris hela ho hah­alok ke la be­n­e­físiu ba povu. Ha'u husu mós ba Ministériu Ju­s­t­isa kona ba propriedade abandonadu hanesan uma ho rai ne'ebé fó aluga ba ema, prosesu aluga ne'e rasik liu husi prosesu legál ka aluga tuir ida-idak nia hakarak. Se aluga duni see mak aluga, osan tau iha ne'ebé. Kuandu ha'u husu hanesan ne'e ba Ministériu Justisa, mi­n­istériu ne'e la fó, ha'u husu ida-ne'e liu fulan ida ona maibé to'o agora ha'u seidauk simu resposta, se hanesan ne'e oinsá ha'u bele halo servisu. Hanesan mós kuandu ha'u husu ba Obras Publika kona ba mákina hirak ne'ebé rai hela no balu fó aluga ba ema, maibé Obras Publika la fo resposta ruma mai ha'u, sira dehan de'it sei pre­p­ara an maibé loro-loron mak prepara an hela de'it, tuir loloos dadus sira ha­nesan ne'e tenke preparadu hela la'os ema ida husu mak o foin hakfodak atu prepara.

Karik sira lakohi fó ba senhor Vise, ne'e oinsá?

Sira lakohi fó tanba saa, karik tanba iha buat ruma mak halo sira hakarak ta­ka mai ha'u. Ha'u hakerek ba sira Me­mo ida maibé depois sira la halo buat ida kona ba Memo ne'e. Entaun ha'u ha­ruka tan Memo ida ba sira, ha'u ha­kerek kompletu númeru Memo ne'e atu hetan klarifikasaun maibé sira la hataan, se nune'e ita hakarak saida, karik ha­k­a­rak kombate korrupsaun ka hakarak ha­buras.

Ne'e hatudu katak Ministru balu taka odamatan ba Ita-Boot kuandu Ita-Boot hakarak kombate korrupsaun?

Ha'u hanoin hanesan ne'e duni, ta­n­ba la'os ema ruma mai hateten ba ha'u katak ha'u labele halo, maibé ku­a­ndu ha'u hakarak halo ema la hataan. Ne'e hatudu katak ministru sira halo re­z­ist­é­n­sia pasiva kontra ha'u. Sira la liga surat hotu ne'ebé ha'u haruka ba sira atu hetan klarifikasaun ruma ba na­ksalak iha ministériu nia laran.

Atu kura moras korrupsaun iha go­v­ernu nia laran, ema balu kestiona ko­na-ba senhor Vise nia kbiit no balu hein hela Vise atu halo buat ruma ho­di kura moras ne'e. Oinsá senhor Vise nia hanoin?

Buat ida korrupsaun ne'e la'ós ita se­rvisu iha governu de'it mak hatene maibé populasaun baibain mós hatene katak buat ne'e akontese duni iha nivel hotu-hotu. Ha'u bele hateten katak mais de 50% ita-nia ema envolve direta ho indireta iha kestoens ne'e. Kuandu ita ha­­ree situasaun hanesan ne'e, ita tenke pr­epara obrigasaun hodi haree loloos sa­ida mak ita rona no saida ma­ka ita ko­'­alia. Se ita ba kaer ema hotu-hotu en­­­taun sei konstroi kadeia barak liután tanba prizaun preventiva de'it ba ema rihun, mas konserteza ke ema rihun ne'e balu sala boot no balu sala ki'ik. Ne'e duni ita tenke monta sistema hodi fó prioridade liu ba sistema prev­e­n­tiva tanba saida mak akontese iha kotuk konserteza ita labele evita. Ita bele hateten katak kestoens korrupsaun ne'e mosu ke­das iha tempu UNTAET depois tama ba primeiru governu Fr­e­t­ilín nian. Ema bele nega ida-ne'e mas ha'u foin haree relatóriu husi distritu rua ne'ebé hato'o husi Ins­p­e­s­a­un Jerál no moos husi Obras Publika ne'­ebé hetan pelumenus eskola tolu iha Covalima ke aba­n­d­o­n­a­du hela iha 2005-2006. Ha'u la'os atu hateten katak laiha korrupsaun iha governu AMP maibé sira mós labele hateten iha tempu ne'ebá laiha korrupsaun. Maibé ha'u ha­karak husu katak, se eskola hirak ne'e abandona de'it, entaun osan ba iha ne'ebé, tama emprezáriu nia bolsu ka tama governantes sira nia bolsu. Tanba ne'e ha'u husu ona justifikasaun ba Ministériu Edukasaun atu esplika loloos problema ida-ne'e.

Durante ne'e senhor Vise simu ona dokumentu balu husi komunidade kona-ba lala'ok korrupsaun iha governu ida-ne'e ?

Ha'u bele hateten katak laiha loron ida ke ha'u la hetan informasaun mai husi ema oioin, balu haruka dokumentu eskrita, balu hato'o dokumentu liu husi ema mai ha'u, balu ba buka ha'u iha uma. Ha'u hatene katak ema barak ha­karak fó sai saida mak akontese iha go­vernu ida-ne'e , maibé ita labele uza ida-ne'e hanesan baze ida hodi foti me­didas kontra ema ne'ebé halo na­ks­a­l­ak iha governu. Maibé ha'u hetan inspesaun ida ne'ebé funsiona hanesan asesór hodi fó asesoria ba Primeiru Ministru. In­s­p­e­saun Jerál ne'e sei halo relatóriu ba Primeiru Ministru, maibé ita hotu hatene ka­tak laiha lei orgániku ida atu regula Inspesaun Jerál ne'e. Ha'u hakarak in­f­or­ma mós katak, ha'u nia servisu lu­ta kontra korrupsaun no hadi'a ad­ministrasaun ne'e bazeia ba relatóriu In­spesaun Jerál, entaun inspesaun ne'e tenke halo inspesaun rutina ka regulár tinan ida dala ida iha ministériu hotu-hotu hodi haree iha irregularidade ka lae iha sistema administrativu ninian ou iha ka lae hahalok ruma ne'ebé bele prejuizu orsamentu estadu nian ha­nesan korrupsaun ne'ebé ke ema halo. Maibé ha'u haree katak mákina ne'e ladún funsiona di'ak maiske iha du­ni inspesaun balu ke sira halo maibé bainhira relatóriu hato'o ba Primeiru Ministru, balu mak konsege hatún ma­ibé balu mós latun, balu ke tun ne'e mós la hetan implementasaun. Ha'u hakarak fó ezemplu ida kona-ba pr­oblema OB Vam ne'ebé Inspesaun Je­rál hetan duni indikasaun korrupsaun hodi haruka duni ba Prokuradór Jerál da Repúblika maibé Prokuradór Jerál arkiva tiha. Tanba ne'e ha'u husu fila fa­li prosesu ne'e hodi halo despaxu ida ba prosesu ne'e atu loke fila fali in­v­e­s­t­igasaun ba kazu ne'e, maibé se karik Prokuradór Jerál dehan laiha evid­é­n­s­ia, entaun ha'u sei kestiona ida-ne'e ba tribunál hanesan sidadaun Timo­r­é­n­sia la'ós hanesan Vise PM. Ha'u hakarak lori ba tribunál tanba ha'u hatene katak kazu OB Vam ne'e estadu gasta US$480,000.00 hodi sosa buat ida ke la funsiona. Tanba la funsiona entaun ha'u husu osan ne'e ba ne'ebé no ha'u rasik hakerek ona Memo ida ba Ministra Finansas kona-ba osan ne'e tama fila fali ona ka seidauk, se se­idauk tama entaun ha'u hakarak ha­ree halo investigasaun didi'ak. Ha'u ha­t­ama mós iha tempu orsamentu apr­o­va tiha ona kona-ba meius inspesaun ida ke forte ho kapasidade atu halo servisu. Maibé meius ne'ebé ke iha ona ita bele uza hodi hala'o daudaun ins­pesaun ba ministériu hotu-hotu ha­nesan inspesaun iha Ministériu Ed­uk­a­saun ne'ebé mosu buat barak ke ba­lu Ministériu rasik mak fó sai no balu In­spesaun Jerál mak hetan.

Oinsá senhor Vise nia relasaun se­rvisu ho Komisaun Anti Korru­ps­a­u­n?

Ha'u nia kna'ar ida mak halo ko­o­pe­rasaun ho Komisaun Anti Kor­ru­p­s­a­un, maibé komisaun ne'e rasik sei­d­a­uk kria. Ha'u mós iha kooperasaun ida seluk ho misaun Funsaun Publika ko­na-ba matéria hirak ne'ebé ke iha irr­e­g­ularidade administrasaun, maibé komisaun ida-ne'e rasik seidauk iha lei rasik, ne'e duni semana liu ba ha'u ba ko'alia ho lideransa balu iha Parlamentu atu aselera aprovasaun ba lei Ko­m­i­s­a­u­n Anti Korrupsaun ho lei ba Kom­i­s­a­un Funsaun Publika, tanba se buat rua ne'e laiha entaun ha'u sai Vise PM hodi halo saida. Ha'u mós hakarak dehan katak, to'o ohin loron depois de ha'u observa, ha'u haree katak laiha ministériu ida ke iha ábitu atu hataan lalais pedidu ruma ne'ebé mai husi povu. Ne'e duni ha'u halo sirkulár ida haruka ba ministériu ho­­tu-hotu atu oinsá tenke hataan pedidu ru­ma mai husi povu. Ha'u haree mós katak Ministru ho Sekretáriu Estadu si­ra hala'o servisu mesamesak de'it, la halo koordenasaun ba malu, ne'e duni Pr­i­m­eiru Ministru hili ha'u atu ha'u bele halo koordenasaun inter ministeriál. Primeiru Ministru rasik kria ekipa ida atu haree kona-ba akordu ka inv­e­s­t­imentu ruma no Primeiru Ministru mós nomeia ema balu atu halo servisu ne'e maibé ministru balu hataan balu la ha­t­a­an. Ba ida-ne'e , Primeiru Ministru fó pr­azu fulan ida ba ministru sira atu hato'o sira nia opiniaun maibé ministru sira la mosu. Hahalok hanesan ne'e ha­nesan liafuan Prezidente da Rep­ú­b­l­ika hateten, ministru hotu-hotu hakarak sai Ministru Negósiu Est­r­a­n­j­e­iru hodi hala'o vizita beibeik ba es­t­r­a­n­j­eiru. Ita atu ko'alia buat ruma ho ministru sira la­bele tanba ministru sira hala'o he­la vizita ba estranjeiru, ne'e hatudu katak governu ida-ne'e la funsiona di'­a­k tanba ministru sira adapta hela sis­t­ema hirak ne'ebé governu tuan sira uza. Tanba ne'e tenke halo duni rees­t­ruturasaun iha ministériu balu ne'ebé ke nia ministru ho sekretáriu estadu si­r­a la tuur hamutuk hodi ko'alia oinsá re­zolve problema osan nian tanba osan barak tama iha ministériu sira maibé m­i­nistériu sira la hatene osan ne'e gasta halo oinsá. Ita la ha­ree didi'ak or­s­a­m­e­n­tu estadu nian no­moos orsamentu husi apoiu inte­r­n­a­s­ionál ne'ebé fó mai ita tanba dala ruma bele akontese Over lopping (tumpan ti­n­dih) ba orsamentu iha ministériu sira. Ita hatene katak governu AMP foin kaer ukun tinan ida resin, maibé agora tempu to'o ona atu ita hadi'a saida mak naksalak iha governu ne'e. Ha'u rasik sei hato'o relatóriu ida ba Primeiru Mi­nistru kona-ba oinsá ha'u nia obs­e­r­v­a­s­­aun ba situasaun ne'e no saida mak ha'u hakarak propoin ba governu atu hadi'a. Ha'u hakarak hateten de'it katak, go­vernu ida-ne'e la'os la'o lad'iak mas se ita hakarak hatee alternativa sira uluk nian ne'e aat liután tanba komunidade internasionál fó ajuda mai Timor-Leste US$3.6 billioens ita la halo buat ida. Ha'u hakarak husu, estrada foun ida ne'ebé mak uluk governu halo uza or­s­a­m­e­n­tu ne'e, no moos ponte ho uma hira mak ko­nsege halo.

Moru prizaun Bekora foin hadi'a ma­ibé nakfera fali ona no kompañia ba reboka de'it atu taka falta, han­e­san mós projetu reabilitasaun Se­ntru Formasaun Judisiál, projetu ne'e se­idauk remata maibé governu selu ho­tu ona kompañia kaer pr­o­j­etu, ne'e ha­tudu saida?

Ne'e hatudu sala. Sala mai husi ne'­­ebé , mai husi Ministériu Finansas tanba pagamentu bele halo bainhira Ministériu Fi­nansas simu ona relatóriu fiskaliza sa­un katak projetu halo re­mata ona 100%. ministériu so bele halo pag­a­m­e­ntu tuir lei hateten katak pr­i­m­e­iru pag­am­entu 25% atu halo pr­ojetu ne'e, la'os projetu seidauk rem­ata mi­n­istériu ba ha­lo ona pagamentu. Ne'e sala husi Min­is­tériu Finansas ha­m­utuk ho Ministériu ne'ebé sai re­s­p­o­nsavel ba projetu ne'e. Kona ba kazu prizaun Bekora, ha'u seidauk halo inspesaun ruma iha ne'e­b­á maibé ha'u rona informasaun barak ko­­na ba problema ida-ne'e. Ag­ora ha'u he­in hela surat tahan ruma bele mosu iha ha'u nia meza leten karik ha'u bele haruka Inspesaun Jerál ba halo kedan inspesaun. Ha'u ha­k­a­r­ak hateten de'it katak, problema ko­r­r­u­p­saun ne'e mosu barak tebe-tebes. Ma­i­bé agora ha'u labele halo buat ruma ta­n­ba ha'u la hetan informasaun, aat liután ema balu proteje an, proteje ema seluk no ta­ka dalan. Ha'u hakarak ko'alia ha­n­­e­san ne'e tanba ha'u lakohi ita nia rain id­­a­-ne'e sai fali rai korruptu no ha'u m­ós lakohi servisu iha governu ida ke iha akuzasaun oioin.

Senhor Vise karik iha koñesimentu ruma kona ba fornesimentu fa­r­d­a­m­entu ba guarda prizional Timor-Leste ne'ebé to'o oras ne'e sai polémika?

Ha'u hetan ona surat tahan ida ko­na ba kazu ida-ne'e no ha'u entrega ti­ha on­a ba Inspesaun Jerál atu halo in­ve­sti­g­asaun. Ha'u fiar katak sira la­bele halo in­vestigasaun lalais tanba ema iha parte Inspesaun nian sei li­mitadu.

Senhor Vise karik akompaña mós ka­zu kompañia Pualaka nian ne'ebé mak iha dokumentu rejistu iha oin rua. Ida, kuandu kompañia ne'e ma­nan tender, kompañia ne'e naran Pu­a­laka Petróleu Fuel Lda. Maibé ag­ora daudaun iha fali dokumentu re­ji­stu ida ho naran Pualaka Petróleu Fu­el Un­ipesoal Lda, ne'e oinsá?

Ida-ne'e buat foun mai ha'u, maibé hanesan iha Portugés hateten, kuandu kompadre ho kom­a­dre sira hirus malu, entaun ita komesa ha­teten buat ba­rak entre sira. Ha'u hatene katak, ka­zu ne'e mo­su tanba sira hirus malu entaun balu ko­mesa hasai fali keixa hodi kontra sira seluk. Maibé imi bele fiar mai ha'u tanba ha'u sei kompila dadus ne'ebé ka ha'u presiza. Se iha aspetu krime entaun polisia mak sei ha­ree maibé se ha'u iha info­r­m­asaun sufisiente en­­taun ha'u sei kan­a­liza ba polisia no moos ba Pr­­okuradór Jerál atu halo investigasaun. Ema balu komesa hateten katak ha'u la brani halo buat ida tanba ha'u iha ligasaun partidária ho ema sira, maibé ha'u hakarak hateten katak laiha ligasaun partidária, amizade. Importante maka bainhira dokumentu m­o­nu iha ha'u nia liman, entaun ha'u sei hatasak di­di'ak. Maibé bele fiar mai ha'u katak iha tempu be­sik ha'u sei lori prosesu ne'e ba instituisaun seluk ne­'ebé iha kompeténsia atu halo investigasaun kl­­e'an liu tan hodi bele prosesa ba tribunál.

Oinsá kona ba kazu tenderizasaun ba Hotel Turizmu ne'ebé to'o oras ne'e sai polémika ta­­­nba kompañia ne'ebé atu kaer projetu ne'e to'o agora la hetan aseitasaun husi boot balu?

Kazu Hotel Turizmu nian atu hanesan ho kazu tenderizasaun ba sosa Tratores, tanba antes tender ne'e loke emprezáriu sanulu resin mai ko'alia katak sira hatene ona see mak atu manan. Ne'e duni ha'u haruka para tiha tenderizasaun ba sosa Tr­a­t­ores no agora sei halo hela investigasaun. Agora kona ba Hotel Turizmu to'o ohin loron ha'u seidauk hetan surat ruma kona ba sala ne'e husi Justisa ka husi ne'ebé. Maibé se aban ba­i­n­rua problema ida-ne'e lori ba Tribunál, ha'u mak sei sai testamuna katak Hotel Turizmu ne'e ema Po­rtugés ida mak fa'an ba ema estranjeiru ida ho folin US$300,000.00 . Tanba ne'e agora ema estranjeiru ne'e sei iha li'ur maka see de'it mak tuur iha ne'ebá en­taun Ministériu Justisa be­le administra lori ema sira ne'e nia naran, ma­ibé labele konfiska arbiru de­'it tanba uma ne'e partikulár. I depois seidauk iha lei kona ba rai no prop­r­i­e­d­ade, uluk governu halo lei ida somente hodi hadau ha'u nia uma de'it. Tanba ne'e se iha duni pr­ovas katak ema ida atu manan tender ne'e iha ona antes te­nder ne'e loke, entaun lori mai ha'u para ha'u be­le lori prosesu ne'e ba oin, ida mós kuandu ha'u ha­ree katak buat ne'e akontese duni maka ha'u sei haruka para tiha tender ne'e

Diretór ne'e dehan nia ta'uk atu ko'alia sai problema ne'e tanba se nia ko'alia karik nia sei lakon servisu?

Se Diretór ne'e sente nia loos entaun nia sei la lakon servisu maibé se nia bosok ko­nserteza nia lakon servisu, maibé se nia mai ho info­r­m­a­s­aun loos atu hadi'a ita-nia ad­ministrasaun entaun loloos ne'e nia tenke he­tan medalla ida, la'os he­­tan fali kastigu. Ta­nba ne'e ha'u husu ba Diretór ne'e lalika ta'uk atu ko'alia tanba Vise PM nia od­amatan na­kloke ba ema ta'uk no moos ema br­ani sira.(ts)

Monday 4 May 2009

Tempo Semanal Edisaun 137

ONU Nia Oan Halerik Husu Tulun Iha TL

Hafoin de Setembru metan 99 mosu ONU haruka forsa da paz no polisia Civil wain mai ajuda harii dame no paz iha nasaun ne'e. CivPol ajuda foo treina ba PNTL no ajuda tau matan ba lei ho orden. Maibé membru staf UNTAET nian balun moos kuda hela polémika ba Timor oan balun ninia kakutak. Lígia Maria Lilly Cruz Nheu / Lilly, 31, agora sai padese tan ba Membru Civpol ida ne'ebé estasiona iha Oekusi nia hahalok.

Nia hasoru malu ho ninia doben iha tinan 8 kotuk wainhira Goran Susnja hala'o hela misaun paz ONU hanesan Civpol iha Oekusi. Tuir letratu memória domin misaun paz nian entre Lilly ho goran hatudu hakmatek mak destamuni husi rai enklave Oekusi.

Adão ho Eva nia bein oan rua ne'e hahú kuinese malu iha Outubru 2001 no legaliza tuir fiar igreja katólika nian iha Oekusi, loron 14/06/2002. " Ami kaben iha igreja katólika depois ha'u ba moris ho nia iha Bosnia durante fulan neen. Durante moris iha Bosnia família Goran ninia familia hare ha'u ho di'ak tebe-tebes," relembra Lilly.

Kazamentu ne'e "destamuni husi parente ho familias no "Fernando Souto" husi Portugál ne'ebé mós hanesan CivPol," hakerek iha surat ne'ebé Lilly haruka ba Sr. Hasegawa no reprezentante UNIFEM nian iha tinan 2006. "Ha'u hetan problema ida, nune'e, ha'u hato'o keixa ba ONU relasiona ho ha'u nia kaben," dehan Lilly

"Ha'u hatama ona keixa ne'e ba ONU dezde 2006, maibé la iha resposta. Depois ha'u ba hikas tan dala ida iha 2008, Dezembru maibé la iha nafatin resposta."

Intensaun surat ne'ebá nia husu ajuda husi reprezentante aas liu ONU nian iha TL hodi luta ba ninia direitu. "Ha'u iha direitu atu hetan alimaun no apoiu ba ha'u nia oan mane. Daudaun ne'e ha'u hanesan inan mesak ba ha'u nia oan no ne'e difisil ba ha'u atu hakiak ha'u nia oan mesa-mesak. Ha'u hakarak ninia aman atu responsabiliza. Karik ne'e presiza ha'u sei lori nia ba tribunál," dehan iha pontu uluk liu surat ne'e.

"Ha'u keixa kazu ne'e ba Organizasaun Nasoins Unidas relasiona ba ha'u nia kaben ne'ebé iha 2001 nia servisu hanesan Polisia ONU," dehan Lilly.

Falta loron sanulu resin rua ba primeira aniversáriu restaurasaun Independénsia TL domin misaun dame ONU nian ne'e mós foo oan mane ida ne'ebé hanaran Marco Nheu. Dezde loron 08/05/03 ate agora Marco seidauk rona ninia aman nia lian dala ida mós, tan ne'e nia loro-loron iha uma sempre husu ninia aman. "Ha'u nia aman iha ne'ebé," Marco husu ba ninia mama. Ho dada iis naruk Llily hataan, "O nia aman iha Bosnia."

Hafoin fulan ruma horik iha ninia kaben ninia rai Lilly mós fila hikas ba ninia rain Oekusi hodi trata dokumentu s balun inklui partu nia oan. "Depois ha'u fila fali mai Timor Leste atu trata dokumentu s balun no hodi partu ha'u nia oan. Hafoin de ha'u nia oan mane moris halo fulan lima ha'u hakarak atu fila ba Bosnia maibé nia la autoriza ona ha'u atu fila ba nia."

Hafoin fila husi Timor Leste Goran hetan tan fali oportunidade sai hanesan membru staf ONU iha Libéria. Nune'e Lilly mós foo hanoin ba ONU katak nia lakohi atu, "Goran" sei foo isin rua ba feto lokál sira iha misaun UN nian seluk, depois la responsabiliza hodi halai sees tiha."

"Ne'e susar tebes ba ha'u atu sai hanesan inan ida mesak de'it. Agora la kleur tan ha'u nia oan mane sei ba eskola no ha'u la iha kbiit hotu-hotu atu hatama nia ba eskola tan ba ha'u la iha buat ruma. Nune'e duni ha'u sei la haruka nia ba eskola maiske ne'e ba ninia futuru. Nune'e duni ha'u husu ba ONU atu responsabiliza. Nune'e ha'u nia oan bele ba eskola," dale Lilly.

Lilly ho nia oan mai husi Oekusi, hela besik Obrigado Barrak, nune'e sira rua sulan an iha uma ki'ik ida iha Dili. Nia hatais faru mean fuuk sasin ba kotuk hodi lori motór tula ninia oan Marco husi Kotuk ba diresaun Unmit Kaikoli iha loron uluk liu fulan Maiu ninian. Lilly halo funsaun rua hanesan inan mós hanesan aman hodi hanaruk netik sira nia moris.

Nia foo razaun hodi hili dalan husu ONU atu responsabiliza ba ninia emar nia atitude, " tan ha'u kaben ho staf UN nian no durante tinan lima ka neen nia laran mak nia hanesan staf ONU hodi servisu ba ONU."

Iha semana kotuk Lilly ba hikas ONU parte Direitu s Umana ninian hodi ko'alia ho ema balun iha ne'ebá kona ba ninia oan nia direitu. Dala ida ne'e Lilly hakarak husu ONU maka responsabiliza, tan ba nia hein to'o tinan tolu ona maibé ONU nunka foo resposta ba ninia kazu.

"Ha'u ba hikas fali UNMIT hatama keixa ida no ha'u ba iha gabinete Sr. Atul Khare, SRSG, hodi hatama keixa ne'e maibé to'o ohin loron la iha rezultadu. Agora Ha'u hakarak ONU atu responsabiliza ba apoiu ha'u nia oan."

"Ha'u iha problema tan ne'e maka, ha'u hato'o keixa ba UN kona ba ha'u nia kaben."

Nia husu organizasaun lori domin no hakmatek ba Mundu ne'e atu, "apoiu finanseiru hodi tulun ha'u nia oan."

Bainhira Jornál ne'e husu karik nia fiar katak Goran sei fila hikas mai hodi hare nia ho ninia oan? Lilly hatudu ninia duvida. "Tan ba ne'e mak ha'u ba UN. UN mak tenke responsabiliza tan ba ha'u kaben ho nia iha bandeira ONU nia mahon no iha tinan tolu kotuk nia sei servisu nafatin ba ONU, nune'e ha'u nafatin husu ONU ninia responsabilidade ba ha'u nia ona."

Marco boot daudaun no nia aas tebes kompara ho labarik iha ninia idade. "Ha'u presiza suporta Finanseiru hodi hakiak Marco to'o boot. Onestamente ha'u inan mesak de'it sei labele buka hetan osan hodi ajuda hakiak ha'u nia oan. Tan se kuandu ha'u tenta kontaktu ba ninia aman, ninia aman sei labele ajuda purke nia nunka haruka mai ha'u kuaze sentavu ruma iha tinan nein ne'e nia laran. Se ha'u maka obriga nia agora saa loos maka nia atu haruka lerek mai ha'u. Nune'e duni maka ha'u lori kazu ne'e ba UN."

"Semana ruma kotuk ha'u ba hikas ONU atu hasoru malu ho Sr. Atul Khare maibé ninia staf ida maka simu ha'u hodi lori fali ba divizaun dixiplinas ninian to'o agora la iha rezultadu nafatin."

"Ho kolega balun ninia konsellu ha'u mós ba hato'o ona informasaun ba parte Direitu s Ema Nian iha UNMIT. Ha'u hasoru Sr. Lui no husik hela ha'u nia oan nia dokumentu moris nian ba nia no agora sei iha prosesu nia laran."

Bainhira Jornál ne'e tenta hetan klarifikasaun ho Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Onu nian iha Timor Leste maibé dehan la iha tempu no destamuni ne'ebé daudaun ne'e haknaar an iha UNPOL tan iha 2001 hanesan Civ Pol iha Oekusi maibé la konsege tan tenke hetan autorizasaun husi parte relasaun publika UNMIT iha kaikoli. Tuir porta Voz UN nian G. Kakuk iha nia knaar fatin kaikoli hateten UNMIT hatene kona ba kazu refere maibé nia lakohi atu komenta. "Loos, ami hatene kazu ne'e maibé ha'u seidauk prontu atu ko'alia kona ba kazu espesífiku ka isu ruma tan ba karik iha posibilidade mosu implikasaun ba prosesu legál no kazu ne'e sei iha prosesu nia laran," G. Kakuk ko'alia ho oin hirus.

Bainhira Jornál ne'e tenta husu klarifikasaun kona ba Lilly ho ninia oan halerik husu apoiu husi ONU porta Voz ne'e ko'a pergunta Tempo Semanal hodi hatudu ninia oin hanesan ladún kompriende pergunta. Bainhira Jornál ne'e esplika katak Lilly tenta husu apoiu husi ONU nian mas Kakuk aumenta nia lian tone sa'e liu tan. "Ha'u dehan tiha ona ba o katak ha'u lakohi ko'alia kona ba kazu partikulár ida. Se o interese atu hatene kona ba polítika jerál ONU nian relasiona ho relasaun sexual entre membru staf ho feto lokál sira ha'u bele foo hatene Lina politik jerál maibé ha'u la kohi atu ko'alia e partikulár kona ba kazu ida ne'e ka kazu partikulár sira seluk."

"Ba dahuluk relasaun sexual pesoál UNMIT ho lokál sira la bandu,maibé fortemente diskoraja."

"Maibé exploitasaun ho abuzu sexual ne'ebé komete husi membru staf UNMIT ne'e proibidu."

"Nasoins Unidas adopta ona polítika zero toleránsia nune'e sei iha asaun dixiplinár síriu wainhira kazu sira hanesan ne'e mosu."

"Iha kazu sira ne'ebé envolve membru staf ONU no reklamasaun ba paternidade ne'e la asosiadu ho alegasaun exploitasaun no abuzu sexual tenke rezolve tuir lejizlasaun apropriadu ONU nian ou instrusaun administrasaun apropriadu ONU ne'ebé ami iha Ne'e maka polítika jerál ne'ebá ami iha."

Maske Porta Voz ONU nian lakohi ko'alia kona ba kazu espesífiku maibé kazu domin barak maka mosu iha misaun dame Timor Leste. No Lilly dehan katak tan ba hein durante tinan tolu ona la iha rezultadu nune'e duni nia hili denúnsia ba Públiku.

Tuir Staf membru UNMIT ida hateten katak iha kazu relasaun feto lokál ho membru staf ONU barak maka mosu maibé presiza investiga halo didi'ak.

Maria Manuela Leon eis diretora Fokupers hateten katak iha momentu ruma liu ba sira ba foti duni iha New yorke kona ba kazu lala'ok membru staf ONU nian iha Timor leste. "Ha'u hanoin ONU sira iha responsabilidade tenke foo kompensasaun ba labarik sira ne'e."

Nia hato'o ninia laran susar tan ba iha momentu sira ajuda foti kazu refere feto Timor oan balun ba foo apoiu dadus maibé agora se iha ona kazu hanesan ne'e no iha feto ona feto ruma barani, "ha'u hanoin ida ne'e importante atu organizasaun rede feto ninia foo tulun hodi ezije sira nia direitu. Maria hatudu ninia laran susar ba Nasoins Unidas ninia atitude la klaru ba kazu sira hanesan ne'e. Nia foo lembra katak iha momentu ida kuandu ba ko'alia ho ONU sira sira kestiona fali katak tan ba saa maka kestiona oan husi membru staf husi nasaun seluk nusa la'ós husi Portuges sira nia oan ne'ebé barak moos iha Timor Leste. "UN sira nunka interese ba buat ne'e."

Maria promete katak sei tenta apoiu hodi foti kestaun ne'e ho ninia belun sira husi rede feto.