Tuesday 21 July 2009

Husi Tempo Semanal Edisaun 148, Kontraktu Fo'os No Alegesaun Korrupsaun/ Prime Foods, Olifante, PM

Rejistu Kompania Prima Food PM Nia Oan 11.10% No PM Asina Kontratu Ho Kompania Olifante

Xanana: Se Liu 10% Ha'u Sala, Ha'u sala

Dili,Tempo Semanal


Bankada Fretilin alega katak PM Xa­nana komete ona KKN iha kazu fo kontratu foos ba ninia oan feto ho kompania ninia feto foun ninian. Hodi husu PM Xanana atu resigna an husi ninia kargu maibe Ba­nkada CNRT hatan katak Zenilda Gusmao sai ona husi kompania Prima Food antes kontratu Foos ne'e asina maske sira la aprezenta ho dokumentus dada an husi kompania ninian.


Fretilin kaer hela dokumentus rejistu empresa Prima Food ninian iha Ministeiru Turizmu ho Industria ninian hodi kanta dolin iha uma fukun Timor ninian.


Hatan ba kestaun ne'e PM Xanana iha Aeroportu internasional Nicolao Lo­bato hafoin fila hikas husi Singapora iha loron 14/07 dehan, "Hau kontente, hau kon­tente tan ba ita ate no fin iha parlamentu ke matan moos. Ha'u kontente teb-tebes. Ida ne'e ajuda tebe-tebes ita atu hadi'a ita nia administrasaun. Ha'u kontente mos tan pa­r­ese ke sira pasa tiha ona lei anti korrupsaun."

"Uluk sira la aceita maibe agora sira pasa tiha ona ne'e kapas tebe-tebes. Atu ita dehan karik ita bele dehan susilo manan ne'ene tan povu, rakyat kecil, povu ki'ik ne'e fiar katak iha anti korrupsaun iha medidas ke kapas tebe-tebes. Ita mos kopia uitoan komisaun anti ko­r­r­upsaun Indonezia."


"Kona ba ha'u nia oan feto ha'u bele dehan de'it katak bainhira iha problema foos folin sa'e ne'ebe halo ami kreia funduz estabilizasaun ekonomika hodi reduz povu nia susar. Op­o­z­i­saun ida ne'e tau ba tribunal rekursu lori buat ida katak lei valor reforsado ne'ebe ita la iha ho juiz Ivo lori buat balun husi Portugal ne'eba, tau iha ne'eba ne'ebe ita la iha hodi halakon tiha."Depois iha tiha fundu ha'u bolu em­p­rezariu sira. Depois iha ona fundu Primeiru Mini­stru bolu fali emprezariu sira hodi informa ba sira katak iha ona fundu. Ha'u dehan ba sira imi hotu participa. Ha'u lakohi kompania Unipessoal se imi ha­ka­rak, kompania ida pelumenus cinko pe­soas. Imi halibur an depois maka ita dehan agora iha ona fun­du estabilizasaun ekonomika se maka hatama uluk, hatama nune'e, to'o fulan hira? Se maka hatama nu­ne'e to'o fulan hira? Se maka hat­ama nune'e to'o fulan hira?


"Iha 17 kompania, la'os ha'u nia oan feto de'it. 17 kompania, ka­da kompania ho barak."

"Sira ta'u dehan ha'u nia oan tau US$10,000.00 iha Banku. Iha nia­ kompania ne'e sira dehan kada ida tenke tau US$10.000.00. Kada ida tenke tau US$10,000.00."


"Ha'u hakarak husu de'it atu sira loke matan uitoan katak, se ha'u nia oan lori nia estatutu social entre aspas ne'e mak mai loby ba ha'u kompania seluk maka hatama i depois nia hetan persen ha'u kulpa," PM Xanana hatudu lia fuan ba ninia hirus matan.

"Ne'e oin seluk ne'e ha'u foti ha'u nia liman," PM ko'alia ho oin hamnasa sinis hodi foti liman los ba leten sinais rende.


"Mas nia tama iha kompania ida sira dehan sira dehan ta'u US$10,000.00, nia ta'u US$­10,000.00," PM Gusmao ko'alia ho liman karuk tuku ba meja.


Primeiru Ministru la preokupa ho alegasoens hirak ne'e, nune'e duni nia lakohi atu hasoru malu ho ABC ne'ebe mai to'o iha Dili mai­be wainhira nia hatan ba kes­taun refere hafoin to'o hikas husi Singapora. "Ha'u la preokupa, ne'­ebe ha'u la preokupa. Komi­s­aun anti korrupsaun iha tiha ago­ra ha'u bele dehan ita bele ke'e ba kotuk ita haree to'ok.


Tuir lei numeru 07/2007 artigu 3 hateten katak membru org­aun soberanu ida ho ninia membru familias relasaun ran to'o segundu graun bandu atu hetan kontratu projetu estadu ninian kuandu sira nia saham liu 10%.


"Ne'ebe ha'u lakohi ko'alia barak komisaun anti korrupsaun be­le ke'e, ke'e hotu ba kotuk ita har­ee took. Iha lei dehan katak konje feen ka la'en, oan ho tan sa ida 10% labele liu 10% .


Prova se liu ona 10% se ha'u sala....ha'u sala."Tuir dokumentus rejistu kompania Prima Food ne'ebe jornal ABC fo sai hatudu katak Primeiru Ministru ninia oan feto iha saham 11.10%. situasaun ida ne'e seidauk klaru maibe antes ne'e emprezariu nasional sira hat­e­ten PM ninia oan feto sai ona h­usi kompania Prima Food.


PM mos konta hikas fali prob­l­e­ma krizi foos ne'ebe mosu no pro­sesu fo kontratu ba kom­p­a­nia sira. "Ministru Negosiu Estr­a­n­jeiru Vietnam Hekerek mai ha'u tan ba ha'u haruka ministru ba to­­'o iha ne'eba. Ministru Gil ba to'o Tha­ilandia, ba to'o Indonezia tan ba ho problema ida foos folin sa­'­e.""Hotu-hotu hakarak atu taka fa'an tan ba preokupa uluk ho sira nia populasaun.


Haruka duni Ministru Gil ba buka i ministru Ne­g­o­s­iu Estranjeiru Vietnam hakerek mai ha'u dehan nune'e, "tan ba ema ba­rak hakarak dalan, emprezarius ba­rak hakarak dalan atu sosa foos husi vietnam. Balun ami hatene oin foun osan la iha. Para atu garante ami kompriende imi nia problema. Atu ga­rante katak buat ne'e la'o di'ak tenke ser ho governu ho governu."


"Nia husu ba ha'u atu hatudu kompania ida ne'ebe governu fiar nune'e hodi kompania ida ne'e maka bele hatam ho konfiansa foos mai Timor. "


"Momentu ida akuza ha'u de­h­a­n ha'u fo miloens de dollar ba Ger­mano ida ne'e iha tempu ida ne'­e­be foun-foun kada toneladas iha US$ 480.00, Depois komesa sa'e, sa'e to'o ona US$600.00, hotu-hotu ako­m­panya no ami akompanya buat ne'e sei sa'e ida ke bahasa dehan meroket. Nune'e duni kuantidade foos ne'ebe atu sosa ho folin US$ 7,000,000.00 sa'e ba US$­15,000,000.00."

Primeiru Ministru bolu impor­t­a­dor foos ne'ebe kuinesidu ona dala rua ba hasoru malu iha ministeiru Financas hodi husu se maka barani haruka foos mai maka Governu selu maibe la iha ida maka barani so uniku Germanu maka foti liman. "Hotu-hotu hakilar ha'u mak ne'e nafatin pelumenus foos mai iha ita nia rain la falya. Uluk failya beibeik, ita la failya. Momentu ida ne'e ami faan US$16.00 subsidia to'o de'it US$16.00. "

Hamutuk kompania lubun ruma maka asina kontratu iha loron 11/11/08 ne'ebe inklui mos kompania ne'ebe iha relasaun ho familia PM Xanana hanesan PM ninia oan feto nia kompania Prima Food no Feto Foun na kompania Olifante inklui mos ministru Dezenvolvimentu Ekonomia Sr. Joao Gonsalves ninia kaben nia kompania.(ts)

2 comments:

Anonymous said...

It is really time to get things done, rather than just talk....bye

Anonymous said...

kuando uluk governo Fretilin nian kaer imi dehan ladiak....agora lambe masin,,,se mak han dada is? povo nebe mayoria moris iha garis kemiskinan ne...se mak agora riku? sira grupo lideransa AMP nebe uluk hakilar KKN hasoru governo Fretilin ne....agora sira hetok naok matan mos-mos mais nem ONG local ou Internacional 1 kolia....Uluk nia tempo liberdade fo tomak ba ema hotu e monitorizasaun lao kapas...mas agora se mak aten brani atu kolia sai hasoru PM Xanana? so Fretilin mesak....resto uluk ibun bot ne nonok hotu...mesmo igreja rasik laiha lian...laiha responsabilidade moral ba nia sarani sira nebe moris iha susar laran ne...simu tiha subsidio milaun ba milian nonok taka ibun...koitado povo maubere nebe barak moris mukit. Presidente ba ema kiak nian deit lakolia. Se governo laiha visaun ne mak hanesan ne, tur lao ho kareta luxu la to naok tan povo nia riku....Se sente ba laiha kapasidade diak liu tun tiha husik ema seluk mak kaer....laos hadau ukun tiha halo rungu-ranga e naok ba habokur imi nia kongkalikong e lori timor nia osan ba rai liur hotu...imi ho igreja nia responsabilidade moral ba povo aileba sira imi tanis ho promesa bar-barak ne iha nebe? nune mos imi sei bele toba dukur e hateke ba sira nia matan laran hodi kontinua bosok ne?!

Lalatak