Wednesday 28 October 2009

PM Xanana Foo Ba Rai Datuk Campos Ho Zenilda

PM Xanana Foo Ba Rai Datuk Campos Ho Zenilda 
MAP Blokeadu, Maltimor Buka Mahon ba PM, PR ho VPM Carrascalão

 

Hafoin de soru mutuk entre Primeiru Ministru IV konstitusionál hamutuk ho ninia membru sira hanesan Sekretáriu Estadu ba Rekursu s Naturais, Alfredo Pires Ministru Turizmu komérsiu no Indústria, Gill Alves, Vice Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu, Rui Hanjan (atuál Vice Ministru Finansas), no Ministru Infraestrutura Pedro Lay ho Commendador Tan Sri Datuk Eugénio Campos iha loron 23/10/2007 maka emprezáriu ne'ebé moos hanesan konsul onoráriu Portugál ninian iha Malasya ne’e hakarak investe iha área turismu hodi harii otél internasionál ida iha pilila Likisá no fila atuál portu Dili ba otél Marina ida wainhira governu hakarak muda tiha ba portu foun ne'ebé sei harii. Datuk Eugénio ho ninia konsórsiu husu Governu atu foo rai hodi kuda ai borraxa iha Suai. “Ami haree daudaun ona posibilidade ne’e (plantasaun Ai borraxa) no fatin ida fokaliza ona iha Suai aprosimada 30,000 hektares ne'ebé a loka ona mai ami atu dezenvolve lala’ok ne’e,” dehan Datuk Eugénio. Ho medida área ne’e de’it kala Datuk Campos kala la dun satisfás nune’e duni nia dehan, “Karik bele ha’u husu ba Governu atu a loka hetares 100,000 rai mai ha’u ho ha’u nia konsórsiu atu hataan ba proposta hodi dezenvolve fatin ne’e ba sidade ida ho plantasaun ai borraxa”

Nune’e duni iha loron 26/11/2007 xefe gabinete Ministra Justisa haruka surat ida ho númeru 125/GM/MJ/XI/2007 ba Sr. CommendadorCommendador Eugénia Campos iha konsuladu Portugál ninian iha Malaysia ko’alia kona investimentu ba projetu plantasaun ai borraxa no selu-seluk. “Ha’u rekere atu foo resposta ba ita boot ninia email data sesta-feira, 23 de Novembru 2007, atu informa ba ita boot kona ba aranjamentu relasiona ho projetu mensiona iha leten.”

Nia esplika katak, “vizita ne'ebé halo ona husi Ministra Justisa ba Suai, iha semana ruma liu ba, hetan susesu no Sra. Exelénsia hasoru malu ona no diskute ho komunidade lokál, hanesan rai na'in, kona ba área ne'ebé presiza atu dezenvolve projetu refere.”

“La iha problema insignifikante ruma maka foti iha durante de soru mutuk ne'ebá no ami agora daudaun elabora hela termu s de kontratu sira maka atu asina nia parte sira,” João Bosco Xefe Gabinete Ministra justisa.

Relasiona ba rai iha pilila ne'ebé atu harii Otél internasionál ida ba, Xefe Gabinete ne’e moos hato’o ba Commendador Datuk Eugénio Campos iha surat hanesan katak, “Ministra Justisa kontaktu daudaun hela komunidade lokál ne'ebé hela besik área ne'ebá nune’e hodi hetan sira nia aseitasaun iha prosesaun ba projetu ne’e.”

Iha loron 27/06/08 Carla Tavares Belo, relasaun publika Commendador Tan Sri Datuk Eugénio Campos ho diresaun Konsul Onoráriu Portugál iha no. 8 Belvedere, Jalan 1/63, Off jalan Tunku, 50480 Kuala Lumpur, Malaysia hakerek hodi informa ba Ministru agrikultura katak, “Diskusaun halo ona ho ecelencia PM, Exelencia Ministra Justisa ho ami nia ekipa no tuir instrusaun maka foo ba Sra. ZenildaZenilda Gusmão, ami realiza iha urgencia haruka dokumentu s sira ne’e ba sua exelénsia.”

Prosesu ne’e la’o naruk hanesan moos borraxa entaun Tan Sri Datuk ne’e ezije beibeik ba Ministru Mariano asanami Sabino ninia Konselleiru Ezekutivu Sr. José Meneses Soares da Costa ate loron 24/03/09 nia hataan ho lian kro’at ba Tan Sri Datuk Eugénio katak, “pratikamente la iha tan rai ba kuda ai borraxa iha tempu daudaun ne’e.”

Depois de besik tinan ida enkontru ba dala uluk ne’e Iha loron 13/11/2008 Governu TL foo anin di’ak ba konsórsiu Maltimor Lda. “Governu Repúblika demokrátika de Timor Leste konkorda hodi aponta ona ba ita boot, Commendador Tan Sri Eugénio Campos, hanesan ema ida ne'ebé moris iha Timor Leste ka no mea ona kompañia Timor Leste nian ida atu ezekuta proposta iha leten ne’e hodi dezenvolve no halo atividade kultivasaun ba plantasaun agrikula to’o hektares rai 250,000 iha Timor Leste,” dehan iha Surat PM Xanana Gusmão ba Datuk Eugénio Campos.

Maibé iha 11/09/2008 PM Xanana asina uluk ona rekomendasaun ida ho konteúdu hanesan ba kompañia seluk ida ho naran Leste Rubber Plantantion Sdn. Bhd.

Bankada Fretilín sente hakfodak ho governu AMP foo rai boot hodi kuda Ai borraxa “Fretilín hakfodak ho notísia katak Governu halo konsesaun ba rai boot tebe-tebes 250,000 hektares. Faktu katak nu’udar partidu boot liu iha uma fukun, ami la hatene no la rona buat ida too agora, nune’e hatudu katak governu ne’e la halo governasaun ho transparénsia,” dehan Deputadu bankada Fretilín José Teixeira.

Iha draft kontratu ne'ebé prepara ona hein de’it atu asina ne’e define katak Governu sei autoriza kompañia konsórsiu Maltimor Lda iha direitu atu hala’o esplorasaun ba rai hektares 250,000 besik tinan atus ida. “Ami hakfodak moos katak ida ne’e foo ba tinan 99. tuir ami nia haree ne’e la iha baze legál, no tan ba ilegál Fretilín la rekoñese. Bainhira Fretilín fila ba governu iha tempu tuir mai. Ami sei investiga kle'an no sei foti iha parlamentu ka tuir dalan legál depois de hala’o investigasaun di’ak liu tan,” Fretilín ninia reprezentante ne’e ameasa.

Governu ninia prioridade ida maka seguransa alimentár no ida seluk maka presiza loke kampu servisu nune’e presiza investidór internasionál sira mai investe hodi hamenus dezempregu iha nasaun joven ne’e maibé Fretilín dehan, “ida ne’e moos hatudu falta kapasidade halo polítika di’ak no ne'ebé sustentavel kona ba uzu rekursu naturais.”

Deputadu ne’e foo razaun katak, “Rai ne’e rekursu naturál importante ne'ebé ita labele foo ba ema arbiru de’it. Ita nia rain ne'ebé bele hala’o agrikultura la barak. Halo nusa maka ita bele foo ba ema atu kuda ai borraxa?”

Projetu sira ne’e labele la’o tan ba hetan rezisténsia husi parte MAPF dezde fulan Dezembru 2008. Iha surat ne'ebé haruka ba Gabinete PM Xanana iha loron 12/12/2008 Tan Sri Eugénio Campos hakerek, “to’o ohin loron, ami seidauk simu resposta ruma husi ministériu Relevante.”

“Ami espera katak Primeiru Ministru bele ajuda hodi buka hatene kona progresu projetu ne’e,” bodik Tan Sri ne’e.

Tuir nota kompañia Maltimor ninia ne'ebé jornál ne’e konsege hetan esplika kona ba vizita emprezáriu boot ne'ebé hanesan moos konsul onoráriu Portugál ninian iha Malaysia Commendador Tan Sri Datuk Eugénio Campos ho ninia ekipa vizita mai Timor Leste durante loron 3 hahú husi loron 23 to’o loron 26 tinan 2008. Iha loron 24/04/09 oras tuku 11 dadeer membru husi kompañia Maltimor konsórsiu Lda hanesan Y. Bhg. Commendador Tan Sri Datuk Eugénio Campos, Psm, Jsm, DMSM, Sra. Zenilda Gusmão, Sra. Carla Belo ho Sra Maria Liew enkontru ho Pm Xanana Gusmão.

Fretilín kestiona intensaun foo rai ba konsórsiu Maltimor Lda husi PM ne’e karik tan PM ninia oan feto nu’udar membru ida husi kompañia refere. “Karik tan ba titulár órgaun soberanu balun nia oan moos tama iha kompañia ne'ebé hetan rai luan ne’e nia laran Karik? Entaun ida moos tenke investiga?” dehan Deputadu Teixeira.

Konsórsiu ne’e propoin ba Governu atu hetan rai hodi kuda ai borraxa, halo relokasaun ba portu no estensaun ba aeroportu, aviasaun, halo estrada, produz enerjia eletrisidade, fa’an marmer TL, imprime (cetak) no konsul tan ba oleu ho Gás ninian.

Datuk Datuk Eugénio Campos kala sente laran nakali loos surat refere entaun iha loron hanesan moos nia haruka kedan surat ida ba Xanana hodi keixa PM ninia membru na'in rua. “Lala’ok ne’e hatudu mai ha’u katak exelénsia na'in rua MAPF ho Exelente Ministra Justisa la preokupa ho projetu ne’e hanesan sua exelénsia,” Eugénio Campos keixa Ministru Mariano ho Ministra Lúcia ba sira nia xefe.

Tuir Lúcia Lobato hateten foo rai ne’e la'ós tuur-tuur foti foo de'it la'ós iha Ministra Justisa nia amigu emprezáriu ida bolu mai foo de’it ha’u haree husi parte hotu-hotu iha investidór atu mai investe iha TL husi parte seluk moos atu garante katak investimentu ne'ebé halo iha ita nian rain ne’e bele foo benefísiu ba ita nia rain no foo benefísiu ba ita nia povu. Labele halo konforme governu hakarak de’it. La'ós foti rai tuir governu nia hakarak.

Lúcia haktuir katak, tuir Lei governu bele foo arendamento rai estadu nian hodi hetan foo benefísiu nasaun liu husi projetu ne'ebé mak emprezáriu sira halo iha TL. Nia esplika katak lei hateten kuandu investimentu ne’e liu no iha duni mekanizmu atu foo kuandu atu foo aluga rai hektares barak tenke iha desizaun husi Ministériu ida maibé konsellu Ministru mak sei deside kona ba ne’e.

Lobato moos hatutan presiza haree ba diretu investidór sira nian atu nune’e sira bele investe sira nian osan sira presiza garantia husi estadu nune’e sira labele soe osan lakon de’it. Nia salienta katak kuandu investidór sira mai parte ida bele loke serbisu joven s sira ne'ebé mak buka serbisu. Nune’e duni Lobato husu atu parte hotu-hotu presiza foo fiar ba ema estranjeiru sira katak, “ita nia rain ne’e iha seguransa no aman ona sira bele investe tan ba iha ona investimentu boot ne'ebé la'o. Ida ne’e mak governu tenke tenta atu halo no rezolve no atu loke empregu ba ita nia Rain no loke investimentu ba li'ur hodi mai.

Lobato hateten katak foo a rendamentu rai tenke bazeia ba lei ne’e sei la kria polémika. “Ne’e la foo impaktu tan ba iha tinan 50 too tinan 100 lei hateten katak bele foo tan ba iha lei A Rendamentu no lei investimentu esterior ne'ebé foo bi'it ba governu atu halo kontratu de a rendamentu ho entidade hotu-hotu bele estranjeiru no bele moos nasionál ne'ebé bele utiliza Rai estadu nian ba halo dezenvolvimentu no investimentu atu too tinan 50-99 maibé la foo arbiru de'it naran katak kumpre rekizitu.”

Tuir Ministra Justisa katak antes Governu asina kontratu ho emprezáriu ruma dahuluk tenke haree rekizitu balun hanesan investimentu ninia boot, haree ba impaktu investimentu ninian, la halo estraga ambientál rai TL nian. Kuandu prienxe ona rekizitu sira ne'ebé koñesidu hanesan kompañia ne’e tenke rejistu iha TL, see mak iha responsabilidade iha kompañia ne’e, kona ba problema taxa no sira seluk rezolve ona maka foin bele asina kontratu.

Lúcia Lobato rasik konfesa katak nia rasik kaer mapa rai pedasuk lubun ruma mak iha rai Timor nian maibé, “ha'u lahatene ita atu temi estadu nian no privadu nian mak ne'ebé?” Ministériu Justisa parte diresaun nasionál Teras no propriedade daudaun ne’e halo hela konsulta kona ba lei rai ninian. “ha'u foin mak hahú atu halo levantamentu kadastral no foin mak hahú prepara Lei atu atribui diretu s ba sertifika do ema nian,” Lúcia rekoñese. Ministra ne’e lakohi ko’alia barak liu tan tan preokupa orasida ema du’un, “ha'u kolia sala ita boot sira ko’alia MJ abuza podér, ha'u tenta no seidauk iha lei atu halo akreditasaun no ita seidauk hatene parseira rai hira mak iha Timor laran, no ita seidauk hatene rai autoridade komunitaria nian, ita seidauk haree tan ba ita foin mak hahú halo prosesu ida ne’e. Iha momentu hanesan Ministra Justisa ne'ebé iha tinan kotuk lori jornalista ba keixa ona ba Ministériu Públiku ne’e apela ba média atu apoiu halo dixaminasaun informasaun kona ba lei rai ninian. “Ita boot sira moos tenke kontribui para halo sosializasaun ba lei kona ba rai no ita nia povu moos tenke kumpre ita nia lei ne’e,” apela Lúcia.

Maibé estudante UNTL husi fakuldade agrikultura , Carlos Maria Mali diskórda ho Ministra Justisa. “Governu timor leste foo rai ba ema estranjeiru ne’e la tuir ona ita nia lei e ita nia lei moos la permite atu governu foo rai ba ema estranjeiru,” dehan Carlos ba Jornál ne’e iha Dili, (07/10)

Futuru jerasaun ne’e ninia opiniaun soke malu ho Ministra Justisa ne'ebé dehan lei autoriza bele a renda rai estadu nian ba emprezáriu estranjeiru maibé Carlos kondena Governu viola lei ne'ebé governu rasik produz. “Ha’u la aseita desizaun governu nia ne'ebé fa’an rai ba ema estranjeiru tan ba ema estranjeiru iha osan, se di'ak liu governu atu fa’an rai ne’e nia halo uluk mudansa ba lei inan. Ita nia governu rasik mak halo lei no sira viola rasik lei ne’e,” Carlos alega.

Carlos hatete katak foo rai ba kuda ai borraxa bele foo impaktu ba povu agrikultór sira.

Nia hateten katak di’ak liu Governu fahe rai ba agrikultór sira. “Ita nia povu sira ne’e nunka hetan rai pedasuk ida, tuir deklarasaun 65 sira dehan ema ne'ebé iha rai luan sei foo ba povu ne'ebé la iha rai, naa realidade ita la hetan buat ida wainhira sira realiza duni projetu ne’e,” nia sita.

Governu tenke kria kondisaun ba populasaun sira labele sai hanesan fokit ai ida ba tidin fali ai maran ida seluk nune’e ai ne’e sei la moris. “kuda ai borraxa halo kloot rai i nia bele foo impaktu ba moris populasaun sira iha ne'ebá la hetan rai ne'ebé di'ak tanba rai ne'ebé bokur estadu uza tiha ona entaun populasaun sira sei moris iha krize ai han .

“Ita hare ita nia agrikultór sira la dun hetan koñesimentu di’ak tanba Governu ne’e laiha planu di’ak atu fornese rai ne'ebé bokur ba agrikultór sira atu hadi'a sira nia moris, “ nia lamenta.

Konsul Onoráriu Portugál ninian ne’e seidauk satisfeitu maka iha loron 25/03/09 hodi keixa konselleiru Ezekutivu José ba PM José Alexandre Gusmão. “Hanesan investidór ida, ha’u preokupadu tebes, oin saa maka asistente ida iha ministériu Agrikultura ho peska hanesan desizaun ne'ebé halo husi ita boot nia an hanesan Primeiru Ministru no ema ida ne'ebé iha autoridade iha Timor Leste,” Tan Sri Datuk Eugénio koko hasa’e PM ninia raan.

Funu entre Ministériu Agrikultura ho Maltimor Lda seidauk remata ne'ebé ikus liu Commendador Tan Sri Datuk Eugénio Campos hakat liu Ministru Agrikultura Mariano Asanami hodi ba hasa’e lia ba Presidente da Repúblika ho Vice PM Mário Carrascalão iha Pallasu Presidente Ai tarak laran iha loron 19/05/09. Iha surat agradesimentu ba Vice PM Carrascalão loron 04/06/09 Tan Sri ne’e agradese laran luak husi Vice PM ne’e ninia hodi ba partisipa iha enkontru iha presidente ninia fatin. “Apoiu pesoál ne'ebé sua exelénsia foo ona mai ha’u foo liu tan konfiansa mai ha’u atu buka posibilidade hodi halo negósiu iha TL, “ hakerek Datuk Eugénio Campos ba Vice PM Mário. Antes sa’e ba Vice PM eis deputadu husi bankada PSD ne’e haka’as Ministru agrikultura to’o iis atu kotuk tan ba MOU ida foo rai hektares 100,000 kuda tohu. Maibé agora Asanami moos la foo ulun hodi foo rai ne'ebé boot ho durasaun kontratu to’o tinan 99 ba kompañia Maltimor. Tuir fonte s husi Governu nia laran ne'ebé husu atu jornál ne’e labele publika ninia naran Alega katak Commendador Tan Sri Datuk Eugénio Campos hahú lori karta husi PM ninian ne’e hodi ba loby tutan fali kompañia seluk hodi sub-lease hikas rai 250,000 ne’e ba kompañia foun.

Jornál ne’e tenta atu konfirma ho Commendador Tan Sri Datuk Eugénio Campos ninia emar sira iha Konsuladu Onoráriu Portugál ninia Malaysia maibé la foti telefone.

Husi parte Ministériu Agrikultura Enjeñeiru Cesaltino N. Dos Reis Carvalho hateten husi ministériu agrikultura ninia parte daudaun ne’e seidauk tau esforsu ba produsaun ai borraxa maibé, “ami haree liu ba maka sasaen sira ne'ebé foo benefísiu lalais ba povu no ami seidauk haree ba tanam khas ne'ebé ninia jangka waktu ne’e lama. Ami haree liu maka buat ida ne'ebé bele hasa’e produsaun lalais hodi bele sustenta hahán iha rai laran ne’e maka importante liu mai Ministériu Agrikultura.” “Ami hatene proposta mai duni Ministériu Agrikultura kona ba uza rai hodi kuda karet mas tuir tékniku sira dehan ida ne’e seidauk bele. Tan ba rai moos agora limitadu tebe-tebes hodi hasa’e produsaun hare ninian.”

Tuir enjeñeiru ne’e katak wainhira Governu foo tiha 250,000 ba Eugénio Campos maka rai sira ne'ebé merese ba hasa’e produsaun povu nian kuran ona. “Ida ne’e foo hotu tiha entaun ita ba foti fali rai iha ne'ebé fali nune’e maka Sr. Ministru seidauk foti desizaun ne’e,” dale Cesaltino. Nia informa katak, “ Sr. Campos ne’e mai beibeik iha ne’e (ministériu Agrikultura).”

Bainhira Datuk ne’e baku ain beibeik ba mota Komoro ninia sorin maibé mota sei maran hela ne'ebé Ministru Agrikultura labele foo wee ruma nia hemu entaun hakat besik fali ba de’it aitara laran hodi hasa’e lia ba Presidente da Repúblika. “Tuir loloos sira mai lai ho tékniku sira la’o hamutuk hodi survey buat sira ne’e. Maibé agora sira halai liu ba leten de’it depois ami atu halo  nusa.”

Dala ida tan Cesaltino informa katak Ministériu Agrikultura la foo prioridade ba ai borraxa “ami haree liu ba hasa’e produsaun hare nian tan ba seidauk iha desizaun husi Ministru Agrikultura moos kona ba asuntu ida ne’e,” nia relata.

Bainhira husu kona ba envolvimentu oan husi Xefe do governu ninian maka Cesaltino hataan ho liu nakdedar hodi dehan, “Justru ida ne’e maka ami lakohi atu halo buat ida hanesan…nia la remata ninia lia fuan. Ho lalais nia muda konteúdu hodi ko’alia fali kona ba prioridade governu ninian.”Ami iha ne’e hakarak liu haree ba hasa’e produsaun povu ninian liu-liu atu hasa’e produsaun kona ba hare, batar tan ba uluk tohu nian de’it moos kria problema boot ida. Ne’e sei 100,000 hektar agora foo tan fali 250,000 entaun ita nia rai ne’e hira fila fali. Ita hatene loloos kona ba kada metru kuadradu nune’e duni foo hotu tiha rai ne’e ita fali halo nusa.

Tuir dadus iha Ministériu Agrikultura kalkula katak área produtivu ba atividade agrikultura iha TL totál hamutuk mak 144.000 Meter skuer. “Ne’e khusus ba área agrikultura de’it (lahan tidur ho lahan ne'ebé produtivu ba agrikultura ninian).”

“Ami husi Ministériu Agrikultura hatene katak ita seidauk asina kontratu ida tan ba ami tenke haree uluk lai rai ne'ebé maka produtiva hodi hasa’e ai han I ami la haree lai ba tanaman khas ne'ebé maka ninia jangauan atu hetan ninia rezultadu ne’e kleur.

Nia kontinua hateten katak, “ami seidauk foti desizaun ba buat ida. Ami tenke foo tékniku halo estudu uluk kona ba rai tan ba hatene muito bem kona ba karet ninia penghasilan no ninia fungsi ne’e halo nusa. Tan ba ida ne’e maka ministru labele foti desizaun atu foo rai hotu ho 250,000 hektar ba kompañia ida atu halo buat ida ne’e.”

Hanoin husi Enjeñeiru Cesaltino ninian ne’e reforsa liu tan husi Eusébio Guterres, Asesór Jurídiku Ministériu Agrikultura ninian. Husu bainhira loos maka ministériu Agrikultura foo Lampu verde ba Projetu ai boraixa. Eusébio dehan, “Nau, Ida ne’e kayaknya Kansela Tan ba be, nia ezijénsia ne’ene la 'cocok ida' ho Timor, ninia ezijénsia maka’as liu. Husu 250.000 hektares ne'ene la lójika ida. Ninia planu la klaru ida.”

Husu kona ba Primeiru Ministru foo tiha ona despaxu maibé Eusébio hataan katak, “Nau, nia bele foo despaxu maibé despaxu ne’e een termu s atu halo estudu viabilidade bele, mas atu implementa kona ba asina akordu menurut dekretu Lei no 9/19 /2004 ne’ene kona ba kontratu ba rai Estadu sira ne’ene tenke hetan rekomendasaun ka parecer favoravel husi Ministru Agrikultura, se lae labele.

Eusébio moos hateten katak biar, “Sira ba hasoru Prezidente moos Lei ne’e labele nafatin. Lei labele nafatin tanba iha Lei hateten katak Ministru Agrikultura mak tenke foo rekomendasaun, Lei ne’e labele kontra. Jangankan Ministru, karta de’it haruka mai atu asina maibé labele book buat ne’e. Tan ba businessman la klaru, planu sira ne’e hotu dehan all cros entaun sira ba domina hotu tiha terenu be povu kuda fali saa ida, depois polítika ida kona inti ho plasma ne’e moos la klaru tanba inti ne’e tenke sekian de’it, plasma maka tenke barak. Plasma ne’e dimilik oleh rakyat la'ós moto ne'ebé dehan semua dimilikinya entaun ne’e totalmente monopóliu hotu, ne’e labele. Monopóliu ne’e labele tan ba konseitu ne’e intiplasma artinya inti ne'e sekitar 1000-2.000 hektares, mas entre sira povu ne’e hakarak halo plantasaun hakarak halo ba. Sistema ne’e hanesan ne’e maka kala Datuk Eugénio Campos ba to’o fali Presidente hodi push mai.

Ministru la foo, la foo rai tanba agora ne’e polítika Nasionál mak seguransa alimentár kontráriu ho projetu ida ne’e. Polítika nasionál ne’e seguransa alimentár I agora ita atu ba halo projetu agrikultura ida ne'ebé mak kontra fali seguransa alimentár tan ba ema la'ós han boraixa ne’e.
Biar ukun na’in sira nia oan iha laran maibé povu Timor ne’e matan nakloke labele kahur Lei ho polítika. Ne’e klaru ema hotu hakarak han batar no foos la'ós ai boraixa. Tuir Eusébio katak Primeiru Ministru fó duni mais tenke hein ekipa tékniku husi Ministériu Agrikultura foo lai sira nia paracer dehan favoravel ou la favoravel. Se la favoravel maka labele implementa I tékniku sira sai duni ba haree dehan tiha ona labele.
Fernanda Borges (PN), hateten konforme diretór rede rai dehan ba nia katak iha TL Governu iha de’it rai 408.000 (kuarenta I oitu mill) hektares.

Se foo rai barak hanesan ne’e tenke foti husi rai povu nian ou foti rai husi komunidade atu foo ba ema sira emprezáriu ne’e atu mai halo negósiu. “Ida ne’e mak preokupasaun boot tanba rai Estadu la dun barak, “ Fernanda Borges hato'o ninia preokupasaun.

Ita hakarak atu iha investimentu atu iha servisu ba ema maibé ida ne’e la'ós kestaun tanba ida ne’e mak ita buka duni maibé, ita tenke haree investimentu ne’e iha ne'ebé, ai borraxa ne’e iha rai seluk ema moos la forma tan ne’e keta investimentu ida ke la dun di'ak mai ita karik.

Borges dehan rai TL ne’e ki’ik demais atu foo 250,000 ba emprezáriu ida.

“Ita atu hari fatin mina iha fatin hotu-hotu ne’e moos han rai i ambiente, ita rai ki’ik ida se ita estraga ita nia dezenvolvimentu ita nia ambiente la la'o ho dalan ne'ebé la kuidadu ba ita nia rai nia bokur no kondisaun ne’e bele afeta ita atu aban bain rua ita la bele ona kuda hahán atu han, tanba agora ita haree krize boot iha mundu mak krize ai han no presu ai han aumenta hela de’it tan ba populasaun aumenta presiza aumenta ai han barak,” ninia dehan atu hanesan ho autoridade husi Ministériu Agrikultura.

Timor nia populasaun oras ne’e millaun 1maibe aban bain rua sei aumenta tan, ho ida ne’e rai ne’e di'ak no bokur ba agrikultura. “Di'ak liu ita rai ida ne’e atu ba futuru ita kuda nafatin ai han,” nia sujere. Nia remata hodi hateten katak, “Alende ne’e problema iha timor mak mal nutrisaun dala barak loron ida ema bele la han no ai borraxa ne’e ita la han no sei lori tempu.”

3 comments:

Unknown said...

Ita bele fo rai ba empresario sira maibe tenki hare mos ba povo nia necesidade..keta halo fo rai governu nian latoo foti tan fali povu nia balun....

Pontu importante mak tenke hare lai ita nia lei konaba pemilikan tanah.

Loriko 1 said...

Labele repete tan erro husi nasaun seluk iha ita nia rain.

Husu deit atu governo nia departamento sira nebe responsavel ba assunto nee atu labele baruk ten demais atu buka halo estudo comparativo sobre efeito no impacto ba meio ambiente, ba agricultor local sira, rai nain local sira, nsst husi plantasaun boracha nee.

Informasaun bar-barak los nebe bele google deit atu ita hatene katak plantasaun boracha bele fo efeito negativo makaas no barak liu duke positivo. Husi aspecto "positivo" bele dehan fo servisu ba ema local sira, maibe servisu nebe ho salario kikoan ho konsekuensia negativo ba meio ambiente no ambinete local.

Plantasaun Boracha hanesan mos ho plantasaun Palm Oil konhecido hanesan MONOCULTURE PLANTS. (kuda los deit tipo aioan ida iha rai ho dimensaun bot no luan nia laran). Pratica Monocultura bele halo erosaun iha tempo udan tamba laiha diversidade ecologico iha rai ho dimensaun bot, halakon Be Matan ba Be hemu ka Fonte agua potavel, estraga compozisaun rai nian ka hamiis raibokur no mos ikus liu hatun produsan aihan ba populasaun local sira tamba raibarak utiliza atu kuda los deit ai boracha no iha aiboracha nia klaran labele iha tan variedade aihan sel-seluk atu moris.

Hare ba impakto husi pratica plantasaun boracha nebe focaliza liu ba pratika monocultura tamba ne importante tebes atu halao uluk ho seridade Estudo impacto ba Meio Ambiente molok projecto hanesan nee implementa iha Timor Leste. Tamba ita rai ida kiik liu atu suporta agricultura ho tipo monoculture ho escala industrial ka bot.

Projecto hanesan plantasaun ka kuda aiboracha bele halo ema barak sente injustisa wainhira existe conflito rai entre companhia ho rai nain local sira. Exemplo ida mak iha Africa conflito entre companhia bot nebe iha interese ba Boracha hanesan komoditi economiku nebe fo lucro bot companhia multinacional refere, sani iha kraik:

Nigeria: Michelin’s rubber plantations destroyed women’s livelihoods

“I don’t want money. I want my land back…if they give me one million Naira [the local currency] today, I will still go broke, but if I have my land I can always farm to take care of my family and possibly pass the land on to my children.” (Woman from Iguoriakhi)................>>>

Bele sani completo liu tan reportagem nee iha web ida nee:

http://www.wrm.org.uy/bulletin/140/Nigeria.html

.......................1

Loriku 2 said...

No impacto ambiental husi plantasaun boracha hanesan realidade ida dunik nebe cientista ambiental sira haktuir iha sira nia konklusaun iha reportagem ida nee:

Increased rubber plantation affects environment in South East Asia.

CHICAGO, May 24 (AFP): The expansion of rubber plantations in southeast Asia could have a "devastating" environmental impact, scientists warned Thursday as they pressed for a substantial increase in forest preserves.

More than 500,000 hectares (1.2 million acres) may have already been converted to rubber plantations in the uplands of China, Thailand, Vietnam, Laos, Cambodia and Myanmar.

Researchers predict the area of land dedicated to rubber and other farming systems could be more than double or triple by 2050, replacing lands currently occupied by evergreen broadleaf trees and secondary vegetation growing in areas subjected to slash-and-burn farming.

That could result in a significant reduction in carbon biomass, desiccate the region's water systems, and increase the risk of landslides through erosion, researchers from China, Singapore and the US warned in an essay in the journal Science.

"The unrestricted expansion of rubber in montane mainland southeast Asia could have devastating environmental effects," wrote lead author Alan Ziegler of the National University of Singapore.

Ziegel and his colleagues warned, "time is too short" to wait for results from studies aimed providing reliable assessments of the impact on water systems.

"A substantial increase in natural reserve areas could help to reduce the threats to biodiversity and carbon stocks," they wrote.

The authors also suggested promoting "diversified agro-forestry systems in which cash crops such as rubber and oil palm play important roles, but are not planted as monocultures."


NEE DUNIK LAHATENE BUKA ATU HATENE ATU NUNEE LABELE TAMA BA RAIKUAK KA REPETE ERROS NEBE NASAUN SELUK SIRA HALO TENA!

Hakuak boot maun alin sira hotu.

Husi Loriko