Thursday 15 September 2011

Que apreciam essa liberdade e que está enganando os pobres?

By Tama Laka AQUITA

Um pecado político "Marie Alktiri" que não pode ser perdoado, é um produto legal que assegurem melhor a suas próprias vidas do que as vidas de muitos que ainda são pobres. "Decreto lei Pensao Vitalisi  feita e assinada pelo ex-primeiro-ministro Estanislau Aleixo da Silva e Maria Madalena Brites Boavida como ministra do Planu e das finanças, em fevereiro de 2007. (Leia: Decreto lei Pensao Vitalisia)

Besik  tinan sanulu ita hakuto a’an  hosi  kolonialismo iha ita nian rain, besik tinan  sanulu ona mak ita  restaura ukun rasik  a’an  iha 20 de Maio 2002.  Povu  Timor-Leste tomak ho esperanca bo’ot  atu  hetan  moris diak, iha vida moris loron-loron nian iha ukun rasik a’an ida ne’e, tuir  dalan nebe’e saudoso, heroi sira mehi ba povu ida ne’e, maibe tinan sanulu ona mak povu hein ho esperanca bo’ot oinsa atu hadia moris, tuir dalan moris nebe sira iha, liu-liu iha sector hotu liu-liu sector nebe sai hanesan “asset mati” ba  agricultores sira; Rai, Natar ho To’os.

Ita nian rain iha rikeza oi-oin; mina ho gas nebe potensia bo’ot teb-tebes atu desenvolve povu nian moris, alen de ita iha mina ho gas ita mos iha café, ai-kameli, Nu’u, kamii ai-oan mutin, batar, ai-farina, manganese, marmer ho potensia sira nebe mak bele fo benefisio direitamente ba povu. Ho potensia riku soin nebe mak Rai Timor iha, povu precisa lideranca politico ida nebe ho laran luak hakarak hanorin povu atu hatene saida deit kona ba, saida mak politika; Politika kona ba  ekonomia nian, politika kona ba saude nian, politik kona ba edukasaun nian liu-liu kona ba politika agricula i oinsa atu desenvolve ekonomia povu nian nebe povu hetan benifisio diretamente hosi area ida ne’e.  




Ukun rasik a’a  nebe povu nebe iha rai ida ne’e  sacrificka sira nian moris tomak, ukun rasik a’an  nebe, povu moris hamutuk ho assuwain FALINTIL no povu  nebe  fo’o nia contribuisaun itoan ka barak  to’o hetan indenpendesia liu hosi dalan “Referendum  99”. Ikus  mai, ukun rasik a’an ne’e  sai  hanesan mehi ida nebe sai realidade, maibe mehi ne’e  mehi  mamok, tan deit luta nain sira nebe mai hosi liur ho titlu  DR, no Engr. halo  uluk lei  nebe’e bele  fo’o  garante  ba  sira nian moris do que povu. Povu lahatene nia moris ne’e atu sai oinsa los.

Tamba sa mak ita hateten povu lahatene sira nian moris ne’e atu sai oinsa? Tamba  lideranca politik  Partido FRETILIN  DR. MARIE ALKTIRI  nudar Eis-Premeiro Ministro wainhira resigna a’an tiha apresenta Lei Pensaun Vitalisi nebe nia copy hosi Lei pensaun vitilis Mozambique nian, introduz  lei ne’e ba Parlemento Nacional liu hosi Eis-Premeiro Ministro Estanislau Aleixo da Silva hodi halo lei ne’e hodi  garante uluk sira nian moris no family nian moris duke povu  ki’ik no kiak  sira nian moris. Ikus mai se mak sai vitima ba produto lei sira nebe maka sira introduz, no lei sira nebe mak sira  aprova?  Povu. Povu ida nebe  trabalhadores, povu ida nebe agricultores, povu ida nebe moris  ki’ak no kbi’it laiha tamba injustisa social  sira ne’e. Se mak sala ba decisaun politik nebe mai hosi ita ida-idak nia votos? Ita,  ita rasik,  ita nebe mak fo votos ba partido politik  ho lideranca sira nebe mai to’o iha ita nian Distrito, Sub-Distrito, Suco no Aldeia, lideranca partido politik sira nebe Ita rasik hili, maibe Ita la konyece. Lideranca partido politik sira nebe tinan lima-lima mak mosu mai ita nia oin ho promessa oin-oin ho osan no sasan oin-oin hodi manan ita nian votos iha tempo atu tama  eleisaun geral,  osan mean nebe ita iha, mak ita votos. Votos  osan mean nebe Ita fo’o iha Eleisaun Geral hodi sira ba ukun rai ida ne’e.

Eleisaun Geral  dala rua ona mak ita hili no fiar ba sira. Eleisaun geral  dala rua ona mak ita fo’o ita nia votos osan mean ba lideranca partido politico sira, votos nebe ita fo’o sem fo’o fila nia valor tomak, tuir ita povu nian hakarak. Maibe tamba ita beik no lahatene  lei tan ne’e ita nian votos osan mean nebe’e ita fo’o sai folin laek. 

Wainhira Primeiro Governu Partido FRETILIN nebe Lidera hosi DR. MARIE ALKTIRI halo lei sira ne’e mosu, iha  ita nian oan sira nebe uluk hakilar lori ita nian lian katak; “Lei Pensaun Vitalisia, lei moe laiha”,  sira mos la consegue atu trava. La consegue trava tamba la,os sira lahatene ka laiha konyecimento ba lei sira ne’e, maibe tamba sira hatene katak sira iha ona poder agora atu oinsa atu defende no oinsa bele hametin liu tan. Saida mak acontece iha povu nian oin sai oin seluk, iha parte ida hateten; sei halo alterasaun ou halo revisaun ba Lei Pensaun Vitalisia maibe iha parte seluk husi kotuk assina no aprova tiha lei ne’e.

To’o ohin loron atu tama tinan lima ona, to’o ohin loron atu tama eleisaun geral  2012 ona, maibe to’o ohin loron laiha deputado ida  mak barani husu halo revisaun ba lei nebe’e halo povu sai vitima. Deputado  sira  sempre  hateten katak; “ ami mak representa  povu” mas labele halo alterasaun ka  revizaun ba lei nebe mak garante liu lideranca politika sira nia moris depois de tinan lima. To’o ohin loron ita povu ki’ik no kiak lahatene buat hotu kona ba lei ne’e.

Se eis titular iha direito tuir lei nebe sira aprova, povu trabalhadores no camponeses iha liu direito ba “seguro da vida” ka “benifisio” hosi estado tamba sira mak autor desenvolvimento. Benifisio ka subsidiu la’os hetan deit hosi programa desenvolvimento governu nian nebe la’o dadaun ka atu hala’o tuir. Maibe tenki iha benefisio ida nebe direitamente ba familia ida-idak atu nune bele iha esperanca katak estado garante future povu nian oan sira aban bain rua.

Oinsa Lei Pensaun Vitalisia nia lala’ok garante Eis-titular Primeiro Ministro no nia Eis-Titular Ministro sira nia moris iha loron ikus, wainhira sira la tur hanesan primeiro ministro ou ministro ona, ka la tur hanesan secretario estado, ka la tur hanesan Deputado ona.

“Tuir mai hakerek nain hakarak hosik hela ba povu tomak atu hatene oinsa ho Lei Pensaun Vitalisia nebe aprova iha Governu Partido FRETILIN, Governu se deit mak ukun Rai ida ne’e tenki hasai despesa osan ba Ex-Primeiro Ministro DR. MARIE ALKTIRI hodi garante nia moris ho montante osan ida nebe bo’ot tebes enquantu povu sei moris kiak nafatin.

Familia husi eis-titular Primeiro Ministro bele ba rai liur (pasiar ka halo tratamento saude) Estado mak selu hotu. Hetan passaporte diplomatiku, Estado mak hasai osan atu selu ninia uso! Hela iha hotel luxu, han hemu luxu … estado mak selu. Lori ho eskoltu estado mak selu.... Hatama sasan luxu (kareta, material halo uma luxu) estado mak selu, no povu mak agoenta taxa.  Loron-loron iha uma deit, sira hetan fasilidade tomak hanesan liu-rai monarquia sira (Inglaterra, Japaun, Espanha, Dinamarka, Noruega, Suessia, nst), estado mak selu…   Regalia sira ne’e hotu, sura hamutuk tinan ida bele baku liu $US200,mil. 

Lei Pensaun Vitalisia ne’e aprova, iha tempo governo PARTIDO FRETILIN depois de krisi 2006 wainhira MARIE ALKTIRI resigna a’an, iha momento neba Premeiro Ministro ESTANILAU DA SILVA ho MADALENA BOAVIDA nudar Ministra do Planu  e das Financas mak assina. Tuir Dekreto Lei  2/2007.

Lista de pedido relatives aos Ex-Titulares dos Orgaos de Soberania
Ex-Premeiro Ministro DR. MARI’E  ALKTIRI
1.      Contrato de trabalho a termo certo com Senhor Filomeno Aleixo, para trabalhar como assessor do seu Gabinete de trabalho. Senhor Filomeno Aleixo nao e funcionario nem agente Estado, tal como a lei exige e ganha um salario de $2000 dolares/mes;
2.      Contrato de trabalho a gtermo certo com a Sra. Filomena Efi para trabalhar como empregada domestic na residencia official $150 /mes;
3.      Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Joao Menezes para trabalhar como responsabel de manutencao de rotina, na residencia official $170/mes;
4.      Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Abel Noronha para trabalhar como jardeneiro da residencia official $150/mes;
5.      Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Manuel dos Santos para trabalhar como o seu motorista $200/mes;
6.      Contrato de trabalho a termo certo com a Sra. Palmira de Deus para trabalhar como empregada domestic da residencia official $150/mes;
7.      Contrato de trabalho a termo certo com a Sra. Georgina da Costa para trabalhar com chefe do pessoal domestic da residencia official $170/mes;
8.      Contrato de trabalho a termo certo com o Sr. Marcelino Bana para trabalhar como seu motorista de reserve $200/mes;
9.      Contrato de rehabilitacao da residencia official $429,680.99;
10.  Contrato de compra e montagen de movies para residencia official $99,924.89;
11.  Contrato de rehabilitacao da residencia temporario $88,408.35;
12.  Contrato de arrendemento da  residencia temporario$4000/mes, tendo sofrido um aumenta para $6.600/mes depois das obras de rehabilitacao
13.  2 telemovies para o Gabinete de Trabalho
14.  Viagen do Ex-Titular  e respective delegacao ao Sudan do Sul com passage por Portugal
15.  Pedido de comprar de carro para apoio de Gabinete
16.  Pedido de senhas do Combustivel para carro do assessor $1000 dolares/mes;
17.  Pedido de pagamento de service de manutencao de viaturas-A1 service $8530,5
18.  Pedido de pagamento de service de instalacao electrica na residencia a empresa TAM ELECTRIC $9934.05

Se Marie Alkatiri hanesan fundador da RDTL ida nebe mai hosi liur ejiji nia direito liu hosi Lei Pensaun Vitalisia (LPV), povu nebe sakrifika nia moris durante okupasaun militar Indonesio iha liu direito ba subsidio ka benefisio hosi estado.

Ho esperanca bo’ot katak; povu sei hetan Benifisio diak liu fali lideranca politik sira wainhira Partido sira nebe tur iha AMP sei halakon  tiha lei ne’e maibe to’o ohin loron AMP mos labele halo buat ida atu “kombate korupsaun legal” ida ne’e.  Tamba ho Lei Pensaun Vitalisia, eis-titular sira bele simu osan gratuito iha sira nian moris tomak. Tamba estado mak hasai osan ba despesa sira nian familia, no la iha ema ida mak tauk atu hetan akuzasaun tan LPV fo’o proteksaun no imunizasaun!”

Ita hotu sente moris nebe mak ita hasoru,  maibe  Eis-titular sira la sente, tamba iha Lei Pensao Vitalisia nebe governu anterior  “Governu Partido FRETILIN” introduz  no aprova sai hanesan lei ida bele garante sira nia moris iha loron ikus to’o mate.

Liu husi Lei Pensaun Vitalisia, eis-titular no nia familia sira bele halo “bisnis” hodi la selu taxa, goza vida tomak hodi la halo servisu ba estado! Se ida ne’e mak lao ona iha ita nian rain.  Oinsa ho juventude nebe mak fo’o sira vida tomak ba luta ba ukun rasik a’an ida ne’e? Saida los mak garante sira nia moris abanbainrua nian ? oinsa mos ho juventude sira nebe oras ne’e laiha servisu?  Oinsa mos ho povu trabalhadores  no agricultores sira la hatene sira nian oan sira nian moris iha loron oin atu sai oinsa?

Liu husi Lei Pensaun Vitalisia, eis-titular sira bele foti osan husi Estado ba despesa família nian. Ikus  mai  se mak sai vitima ba produto lei sira nebe mak hosi governu anterior apresenta iha Premeiro  Governu  FRETILIN? Ita rasik, ita sira trabalhadores,  ita  sira camponeses ka Agricultores,  ita sira juventude nebe servisu laiha, ita sira nebe fo’o votos osan mean ne’e ba sira.

Lei Pensaun Vitalisia  ne’e  hanesan amo Martinho Gusmao hateten katak;  Lei Pensaun Vitalisia ne’e hanesan castelo-rocaforte (benteng pertahanan) ida atu nune’e eis-titular sira ne’ebe tama iha laran bele moris hakmatek. Maski Konstituisaun RDTL nian la fo dalan no la fo fatin ba “cargo vitalícia” (jabatan seumur hidup), maibe Parlemento Nasional taka matan deit atu halo “pensão vitalícia” (santunan seumur hidup).

Tuir mai hakerek  hakarak hosik hela informasaun nebe iha ba povu tomak  atu hatene katak ida ne’e, sira lideranca partido politik sira nebe mai hosi liur hanesan MARIE ALKTIRI HO NIA GRUPO iha liu PLANU ONA BA SIRA NIAN MORIS .
Iha tinan 2008, ex-PM Dr. Mari Alkatiri hahu hakerek surat ba IV Governo Konstitusional, evoka Lei 7/2007, 25 de Julho no mos Decreto 2/2007, 1/Agosto, hosi Governo (FRETILIN), kona ba Direito no Regalias iha Pensaun Vitalisia!

Iha parte ida hateten sai iha public katak; deputado hosi bankada  Partido FRETILIN la bele simu kareta, iha parte seluk Eis-Premeiro Ministro DR. Marie Alktiri tinan ida husu kareta foun no simu osan hosi estado no Estado tenki hasai ba despesa familia MARIE ALKTIRI nian durante tinan ida ho montante osan USD $200 mil dolares amerincanu, enquanto  povu sei moris  susar ho kiak.

Profesores  sira nebe sai hanesan ema nebe hanorin futuru nasaun nian moris ho salario menus liu fulan ida USD 300 dolares, ho dedicasaun hanorin hosi aldeia ba aldeia,  enquanto infermeiru mediku sira ou ema sira nebe dedika sira nia a’an hodi servi povu iha  Sucos ka Aldeia neba moris sem transporte nebe atu bele fasilita sira iha area rural ho salario USD140 fulan-fulan. Enquanto inan no aman hosi saudoso sira nebe mate hanesan; Nino Konis Santana, Koroasu no sira seluk tan  hakerek nain la konsege temi iha ne’e laiha atensaun, hela fatin  iha uma a’at no laiha tratamento saude nebe diak, feto faluk ka oan kiak veteranus ida simu USD100 fulan-fulan, no idozu simu fulan USD 30, Trabalhadores moris ho salario nebe minimu hosi USD 80 to’o USD100 servisu loron 6 iha semana ida nia laran, laiha “seguro da vida”  nune mos ba Funsionario Publiku, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ho F-FDTL sira, wainhira hetan azar ka mate iha oras servisu nian ka iha nebe deit, estado so tau matan ba sira, ka hetan subsidiu durante fulan 3 deit. Depois de fulan 3 viuva ho oan kiak sira POLISI ho FFDTL nian moris la hatene  atu sai oinsa  los!!

Maibe hare fali vantagen hosi lei nebe mak Governu  anterior nebe lidera hosi Partido FRETILIN halo.  Lei  nebe fo’o moris liu  Eis-titular Primeiro Ministro,  Eis-titular Ministro, Eis-titular Secretario Estado ho eis-titular Deputado  sira.  Eis-Titular  nian  moris  garante liu ho lei “pensaun vitalisia” (santungan seumur hidup).  Hosi lei ne’e, ita hotu nudar povu nebe ki’ik no kiak, tamba ita lahatene no lakoi buka hatene lei, ema matenek sira mai hosi liur halo ita sai beik liu tan.

Ho komparasaun nebe’e  hakerek  nain cita iha leten hatudu momos katak “pensaun vitalisia” sai hanesan lei nebe mak, nakonu diskriminasaun iha vida moris nudar ema Timor oan i psikologikamente oho povu, tamba Lei Pensaun Vitalisia ne’e garantia liu ukun nain moris duke povu ki’ik no kiak sira.

Lei Pensaun Vitalisia mos halo ema matenek sira hare partido laos hanesan fatin atu ba tau hamutuk hanoin atu desenvolve nasaun ida ne’e, maibe hare partido politik hanesan fatin ka dalan(Batu Loncatan) atu ba hetan poder.  Poder politico la’os ona fatin atu ba servi povu, maibe hare poder politico sai hanesan fatin ka profisaun ida, matenek sira la’os ona hare partido politiku hanesan fatin atu hanorin politika ba povu atu hatene politika.

Tamba lei no kondisaun nebe mak iha, desemprego kada tinan sempre aumenta, laiha industria ka fatin servisu , kondisaun nebe iha fo dalan, no mos, fo hanoin ba matenek sira nebe mak foin akaba sira nian estudus S1 S2 S3 ka DR atu aproveita oprtunidade nebe iha, liu hosi hari’i partido politiku no tama partido politik ka hare partido politiku sai hanesan fatin atu hetan “Santunan seumur hidup”.

Wainhira matenek sira hare partido politico la’os ona fatin atu hanorin politika ba povu, la’os ona hare partido politiku hanesan fatin atu luta hamutuk ho povu ba dalan desenvolvimento  I  la’os ona partido politika hanesan fatin atu luta ba povu nebe kbi’it laiha no mukit nian lian. Iha nebe matenek sira hare poder ka kekuasaan hanesan profisaun katak; tinan lima nian laran tenki aproveita poder nebe mak iha.

Mai ita hamutuk halakon no hapara injustice social-ekonomia no diskriminasaun nebe mak ita hotu senti. Hamutuk ita hakilar ba kolonialista kulit metan. Maubere oan mak ita, ita sira nebe senti moris nebe ita rasik hasoru. Maubere oan mak ita sira nebe moris laiha kbiit to’o ohin loron. Hader ona ba, hamrik ona ba, hamutuk ita hakilar direito ita nian nudar povu nebe’e, ema sei halo beik nafatin. Hamutuk ita hakotuk Injustica social-ekonomi no Diskriminasaun  nebe iha, liu hosi Julgamento Politiku Eleisaun Geral 2012. Obrigado.

16 comments:

Anonymous said...

Maske livre ona husi kolonial Portugal no Indonesia kuaje tinan sanulu ona maibe ohin loron ita rasik mak halo kolonial foun ba ita nia rain. Ijemplu husi kolonial foun mak hanesan ita bo'ot hakerek dadauk ne'e.
Partidu Fretilin iha tempu passadu nudar movimentu massa Maubere. Movimentu povu Maubere tomak. Ohin loron partidu Fretilin la'os movimentu povu Arabe sira hanesan Alkatiri ho nia familia tomak. Iha tempu rezistensia familia husi Arabe la iha ida mak mate mas ohin loron sira mak goja ka enjoy partidu Fretilin nudar sira nia kosar be'en.
Lideransa Partidu Fretilin iha tempu passadu uja idelojia esquerda. La'os direita. Kuandu to'o tempu halo konsolidasaun no kampanha, Lu Olo no Alkatel ka Alkatiri sempre komu liman los. Ida ne'e hatudu katak Fretilin la'os ona esquerda maibe Sosial Demokrata. Tanba ne'e mak durante Alkatiri nia Governasaun nia rasik mak halo Lei Pensaun Vitalisia ne'e hodi habokur nia kabun rasik.
Ba hau, Fretilin ne'e diak maibe nia lideransa sira hanesan Lu Olo no Alkatiri mak viola fali dutrina Fretilin nian.
Sujesta hau gosta le'e ita bo'ot nia hakerek hanesan ne'e. Karik bele no iha tempu bele hakerek kontinua tan kona ba topiku ne'e.
Abraco.

Anonymous said...

LPV hanesan insulta ida ba povu kiik TL. ALKATIRI tenke hedi ba kruz !

Anonymous said...

Artigu ne'e di'ak bele públika iha jornál sira seluk.

Anonymous said...

lei ida ne lei moe boot ida tan povo tomak terus ba ukun aan, hetan tiha ukun aan ema ida ga rua deit mk hetan moris diak e povo tomak moris kiak rabat rai dala barak aifarina baluk ida mos la hetan. Boot sira ba rai liur toba hotel luxo, hela uma luxo ho picina moras ba tratamento rai liur ho familia tomak sosa careta nebe tuir lolos ita nia economia la permita importa tamba folin boot tebes usa minarai nia osan...minarai ne povo timor nian rai timor nian laos ministros eis ministros nem membros parlamentares sira nian deit. Povo tomak fakar ran povo tomak terus ne duni povo tomak iha direito hetan regalias hirak ne.

Anonymous said...

Artikel ne'e kapa'as los..hau suporta nafatin media ida ne'e hodi hakerek kona situasaun moris povo TL, atu nune'e Timor oan hotu bele le no hatene kona ba realidade moris iah Nasaun TL.

Anonymous said...

Maske ita koalia ba lei:ba ami povo kik ami ladun hatene.mais para atu kompara saunka hare ba governo ida2k nian servico ami bele hatene e sira mos iha entrese.hanesan governo F.kkn 10%. governo AMP.kkn 95%.ba ami povo hare governo agora ne naokten ho oportunista sira mak barak liu.

Anonymous said...

Artigos ne'e iha pontos balun nebe los mas iha ponto seluk mak maluk hakerek nain hatudu deit nia odio ba ema ida,tuir lolos hakerek nain tem que halo ni-nia critica em geral katak hahu husi loron restauração nia hodi hari Primeiro governo iha buat balun mak lao lalos mas tem que admite katak iha buat balun nebe lao duni,no tuir mai ho GAMP nebe oras ne dadaun iha poder laos tamba nia manan eleicao mas hari husi crise.Ita labele hare deit katak ita gosta A ou la gosta ida B mas ita atu hatun artikel ruma nebe iha ninia credibilidade tem que fo sai facto nebe lao durante tinan 10 restauracao independência nian ne'e laos ita ba habadak los deit.Lei ita ema mak halo nebe bele muda se representante povo nian iha neon no fuan atu hare liu ba povo nia moris do que sira nia interrese rasik...Ohin loron corrupção buras liu mas sa ida mak ita hare?sei dauk iha ema ida ba iha hotel becora neba,,ohin loron GAMP nia tempo besik ona,hahu husi nia boot começa fase liman ida.

Anonymous said...

anonymous rua ikus nee suporta naoketen primeiro ho segunndo governo nee,, imi nee mak mautabele asu husi mosambiki sira nee,, imi gosta asu lahatene hare povu nian terus nee

Anonymous said...

Rai ida nee rai lulik,lalika kontente lai ba resultado nebe maka sira idadak halo ba sira nia diak. Governo ida nebe deit maka halo traisaun ba povo ikus mai nia sei hetan. laos nia,nia oan ou selae nia beioan mak sei lori todan .Exemplo barak hatudu ona iha rai barak-barak... Diak liu para ona hahalok halo terus povo, hanoin netik povo ituan ba, lalika bosok demais ba. tamba povo matan la delek, fuan la nurak hanesan imi nebe lohan beik-beik sira. .

Anonymous said...

Coitado. GAMP rasik mak halo lei atu selu buat nee hotu. Sira mak lakoi discuti revisaun ba lei neebe deputadu FRETIILIn husu iha PN. Agora nusa? Se mak sala? labele dun deit ema ida Maun sira. Tempo semanal nia naran hahu foir itoan ona.

Anonymous said...

Artigu ne'e ninia kredibilidade fraku lo'os tanba tendesius. lahatene saida mak ex-titular, sese'e mak ex-titular/ema na'in hira...

Anonymous said...

Ita hotu iha direito ba halo critica maibe'e tenke objectivo, labele subjectivo liu ka hare'e liu ba se maka ita nia amigo no se maka ita la gosta, ne'e hatudu deit ita nia tendensia ba hatun malu maibe la lori ita ba kualker mudansa. Maske ema ida hau nia amigo bo'ot, maibe'e nia atitude lalo'os hau tenke critica. Karik nia ema ida ke hau nunka gosta maibe'e nia halo buat diak ba ema barak hau tenke foti nia. La presiza sai santo para bele fuan nakloke hodi hare'e no hatete katak buat nebe'e mutin, mutin, buat nebe'e metan, metan duni. Maromak sei ajuda atu Timor sai lalais husi terus no susar naruk ida ne'e. Ita hein.

Anonymous said...

Iha momento knananuk interese nasional hahu kanta sai ba publik, kurtina interese ba an rasik mos hahu hetan fatin atu hetan vitoria liu hosi LPV. Pergunta hirak kona ba saida los mak LPV, tansa mak hamosu, e se mak iha interese makas atu hamosu e hahu mosu iha se nian tempo e iha situasaun oinsa, barak ka ituan artigo ne consege hatan ona.

Hau laran tarido liu wainhira hare maluk balun hatudo liman dehan media TS naran foer ona e artigo ne tendensiosu liu. Media hanesan kanal ida atu fo sai informasaun ba publiku. Cidadaun ida iha direito atu hato sira nian opiniaun liu hosi media nebe sira sente katak bele canaliza sira nian hanoin ba publiko. La salah ida, wainhira sidadaun ne hato informasaun ho responsabilidade e brani atu hatan wainhira iha pergunta ou buat ruma que viola fila fali ema seluk nian direito atu defende an.

Publikasaun artigo ne, tuir atan hau nian hanoin sei tama iha coridor ida nebe normal hela. Dala barak, hau laran makili e triste mos (sentimento ida que kahur malu) wainhira hare reasaun sira nebe emosional, la focus e iha tendensia subjective liu. Komik liu tan, wainhira hare katak, iha maluk balun refere ba artigo ne hanesan subjective, tendensiosu liu, maibe haluha tiha katak sira nian reasaun rasik refleta tiha ona attitude hirak ne.

Problema laos Alkatiri ka se deit...questaun mak ne, katak: lei ne rasik la refleta ema ida nian sentimento humano, patriotismo no nasionalismo iha fase ukun an ne. Wainhira ita hananu kona ba liafuan ida ukun an no hakilar makas katak defende interese nasional, ne signifika katak ita tau as iha leten ema hotu nian interese (komun) no hanoin nafatin atu liberta ema hosi kiak, mukit no dependensia. Se karik valores no sentimentos nebe temi iha leten ne mak iha duni ukun nain ida nian an no grupo nebe tabele tama iha sistema laran no mos grupo lubun oan ida nebe sente an representa povo alias parlemento, LPV sei la mosu!!!

Iha ukun ida nian laran, ema sempre halo plano ba tempo badak, medio no naruk. Fenómeno ukun iha Timor mak ne; ´se karik hau mak iha poder, usa netik liafuan serve interese nasional hanesan kurtina iha tempo badak hodi taka Ai leba sira nian matan. Se karik Ai-leba sira hare la hetan leno netik ho liafuan ida katak ukun an presija sakrifisiu ba tempo medio hodi nune, wainhira Ai-leba sira hahu hametin sentimento no hanoin ida ne; hau nudar ukun nain hanoin kedas oinsa bele hahu halo plano ba tempo naruk hodi salva guarda hau nian interese, familia liu hosi Ai-leba sira nian sakrifisiu no konsiensia ukun an nian. Furak, furak, furak!!!

Ukun nebe diak, laos ukun nebe hanoin an rasik, familia, organizasaun ou partido deit. Maibe ukun nebe hatene atu duni sentido ukun rasik an no mos sentido interese nasional.

Ba maluk hakerek nain, continua hakerek artigo sira kritiko hanesan ne. Ba maluk media TS; imi nian prestasaun iha servisu ba sosiedade nian diak boot tebes. Ema nebe duvida imi nian kapasidade no servisu diak mak ema sira nebe sente katak sira nian interese hetan ameasa ou tamba sira kanek duni. Tan ne mak imi nian publikasaun halo kanek fatin moras. mas, lalika hakfodak!!! buat hotu sempre iha risku no konsekuensia. So ema aten brani, iha integridade no hakarak atu hatudo lia los mak bele ariska situasaun dificil no pronto atu aseita konsekuensia saida deit. A luta continua.

Anonymous said...

oinsa kona ba ema hanesan amo bispo Belo nebe mos contribui makas ba nasaun nia independencia? nia mos hetan hotu direito ex-titular ka lae? oinsa kona ba sira nebe mak lakon sira nia fen, laen, aman, inan, oan, sira nebe ain tuk, liman tuk tamba luta ba independencia maibe to agora laiha servisu? sira mos bele hetan ex-titulares ka hetan medalia deit?

Anonymous said...

partidu Fretelin hakilar dhn hadia povu nia moris mais bosok ten sira mak hadia sira nia moris deit ho familia... camarada fretelin sira ne Caben deit, Lei vitalisia ne corupsaun sira mak hari korupsaun dhn hapara korupsaun bosokten.... ita hare deit titular balun uluk traidor agora tur simu osan 2000 cada fulan, Governo matan delek

belun hu gosta ita boot nia comment, continue no hakerek iha media... abrasu bro

Anonymous said...

Ita boot sira nia pontos de vista ba lei pensaun vitalista hanesan ho odio deit ktk FRETILIN mk sai autor ba ida neehodi garante sira nia moris. Ba hau se ita boot sira mk ba tur iha parlamento neba hanesan deputado ou deputada ita boot sira parece lakontra karik, tmb nee garante mos ba ita boot sira nia vida. Ita boot sira nebe mk anti FRETILIN hu husu deit imi nia konsencia, tamba sa imi la hakilar ba Sr.Xanana durante nia ukun iha periodo 2 tuir-tuir malu hodi hasai tiha lei nee, iha primeiro periodo AMP nian Sr. Lasama mk presidente parlamento nusa imi la husu iha momento neba hodi renova lei nee. E agora segundo periodo AMP nian, AMP nia emar sira nb tur iha neba nusa mak imi lahusu para hasai tiha. Uluk kuando ita boot sira halo kampanha hakilar dehan atu halo mudança ba lei, nusa mak agr nonok deit? Nebe keta bosok tan povo liu husi buat sira nee, hau sente ba ida hakerek nain nee mos iha interesse atu kaer ukun aban bain rua karik? nunee ita boot mos lori habokur-an ho mos ita boot nia familia