Tuesday 21 August 2012

ABERTO CARLOS SIMU VMNE TAN RESPONSABILIDADE BA TL LA’OS VENCIMENTU BOOT


TEMPO SEMANAL, 21/08/2012

Tuir notta de imprensa ne'ebe foin daudauk foo sai katak iha hafoin loron sia nolu resin rua Presidenti da Republika tama iha aitarak laran iha loron 22/08/2012 primeira dama sei representa xefe do estadu atu ba hatoo deklarasaun asset iha Tribunal de Rekursu. Presidenti. 

Avizu ba media sira nee dehan, "aban tuku 11:00 dader S.E. Primeira Dama, Dra. Isabel Ferreira, ne’ebé atu reprezenta S.E. Prezidente Repúblika atu ba Tribunal Rekursu hodi aprezenta ba Tribunal S.E. Prezidente ninia lista propriedades pesoal (bens pessoais/personal assets) tuir ne’ebé responsibilidade ida ba povu Timor-Leste tomak."
Durante de kampania elitoral Taur Matan Ruak hatudu komitmentu ba kombate KKN hodi hamosu mosu pontus ikus husi pontus sanolu ne'ebe iha.

Problema KKN iha nasaun nee buras maka’as. Diretores sira riku lalais liu fali nune’e ema barak ne’ebe kaer kargu publiku sira. Iha deskonfianca maka’as ba oficiais estadu ninian barak mak liman naruk no lakon daudaun sira nia moe hodi foti utiliza sasan estadu ninian ba sira nia interese familiars ka pesoal. Estadu Timor Leste hahu hariku ema grupu balun maibe povu maka sei dudu hela karoza terus nian mas ukun nain sira ne’e barak maka lakon ona fuan. Iha momentu ne’e Tempo Semanal (TS) deskobre ema balun ne’ebe assume kargu publiku mak sei iha fuan hodi hatan ba lian sadik husi lei no moral hanesan Vice Ministru Negosiu Estangeiru (VMNE) DR. Alberto Carlos (AC) hodi hasai deklarasaun asset ba publiku depois de hatama ba Tribunal de Rekursu. DR. alberto Carlos hatuur standarte ida hodi foo sai mos ba publiku kada tinan kona ba ninia riko soi hahu husi 2010, 2011 no 2012. Mai ita akompania hamutuk intervista eskluxivu ne’ebe Jornal nee halo ho eis Vice Ministru Negosio estrangeiro depois de husi ninian kargu iha dia 08/08/2012.

TS: Tan ba sa maka sr.vice Ministru hakarak deklara ita ninia asset depois publika ba publiku?

AC: Hau agora la’os Vice Ministru ona. Portantu bolu deit hau Alberto Carlos.
Hau halo hau nia deklarasaun ba públiku dala tolu ona.
Primeiru: Fulan ida antes hau atu simu posse hanesan Vice Ministro dos Negócios Estrangeiros (Setembro 2010). Hau halo hau nia deklarasaun ba riku soin, assina e konvida maluk oan ida, DR. Antonino Gonçalves, atu sai sasin ba hau nia deklarasaun ne,e.

Segundo : Hau halo hau nia deklarasaun riku soi bainhira hau assume ona kargu hanessan VMNE durante tinan ida nia laran. DR. Antonino Gonçalves mos sai sasin ba hau nia deklarasaun.

Terceiro: Hau halo hau nia deklarasaun riku soin ba dala tolu bainhira hau husik hau nia knar hanesan VMNE iha dia 8 de Agosto 2012. 

Hau hakarak deklara hau nia riku soi i depois tau ba público hatene tan ba hau sai vice Ministro atu serve povo, serve estadu. Portantu binhira assume knar hanessan ne’e hau hatene katak sei envolve utilizasaun riku soi estadu/povu nian ba aktividades nebe estadu fiar mai hau. Hau lakohi povu loron ida dehan katak hau uza ka estraga osan estadu arbiru ka uza ba hau nia interesse. Antes de sai hanessan membro governo hau iha hau nia sasan/rikusoi rasik nebe hau hetan hosi servisu nebe todan, hisik kossar, terus i dala ruma servisu iha perigu nia laran. Hau lakohi ema atu hateten katak hau hetan buat sira ne ho dalan nebe la los.  Hau sempre hakarak servisu ho honestidade  ba hau nia nassaun ho povu, lakohi han matak estadu. Servisu ho dignidade i iha integridade. Hau lakohi katak hau nia familia hetan moe bainhira hau han matak estadu/povu. Hau hakarak sira lao iha dalan ho kontente, oin foti. I hau mos lakohi hatudu exemplu la diak ba hau nia familia, liu liu ba hau nia oan sira.

TS:  Razaun saida maka ita simu kargu hanesan vice Ministru wainhira kompara vencimentu nebe ita simu iha kargu anterior hanesan servidor UNHCR boot liu fali duke vice ministrui da?

AC: Hau simu kargu hanesan vice ministru la'os tamba vencimento. Hau simu ta nba "ORDEM HOSI NASAUN" ATU DALA IDA TAN BELE KONTRIBUI LORI NASAUN NE'E BA OIN. TAN BA IDA NE'E HAU HUSIK HELA HAU NIA SERVISU ULUK KE HETAN VENCIMENTU BO'OT TEBES HANESAN STAFF INTERNASIONAL IHA SUDAN (UNHCR) I FILA MAI TIMOR HODI SIMU KARGU HANESAN VICE MNE DURANTE FULAN 22 NIA LARAN. Hau la exige katak estadu tenki selu hau diak, i hau mos la exige buat ida tamba hau nia dever hanesan sidadaun. Hau simplesmente hakarak serve povu ida nebe terus durante tempo barak nia laran hatudu hau nia responsabilidade moral, solidaireedade ba ema barak ke terus liu hau iha tempu uluk. Tan ba ida ne'e mak hau simu kargu nebe tau mai hau nia kabas. Vencimento bo'ot la’os hau nia objectivo.

TS: Tuir ita boot ninia hanoin sa lisaun importante mak ita hetan iha servisu hanesan Vice Ministru?

AC: Lisaun bo'ot maka hau hetan iha servisu hanesan vice ministro katak interesse nasaun nian ita labele kahur ho ita nia interesse pessoal. Interesse nacional ita tenki tau iha fatin a’as liu du ke interese grupu ka interesse privadu.

TS: Karik iha benefisiu ekonomia ruma ba ita wainhira assume kargu hanesan vice Ministru?

AC: Benefisiu ekonomiku???..Susar oituan hau atu dehan katak iha. Justamente pelo contrario. Bele hare iha hau nia deklarasaun riku soi. Iha 2010 iha hau nia konta bankaria iha mais ou menos US$ 65,000. Iha 2011 bainhira hau simu hau nia pensaun hosi UNHCR hau nia osan iha banku  sae ba mais ou menus US$ 85,000. Agora, to’o dia 8 de Agostu 2012 iha hau nia konta bankaria iha US$ 66,000.00. Se hanesan ne’e ita bo’ot maka hare deit ba. Maibe hau kontente tamba hau bele hetan fiar no oportunidade atu serve povu no estadu ida ne'e.

TS: Maibe notta katak ita ninia osan durante tinan rua la sae. Nee tan ba sa?

AC: Hau nia osan la sae tamba osan nebe ke hau simu hanesan vice ministru la to'o para hau nia gastus iha familia nia laran. Osan tenki uza ba han hemu, selu oan sira nia escola, oan ida escola iha rai liur, actividades sociais mos iha, i hau nia "pendapatan" maka ida nebe estadu fo mai hau fulan fulan. Hau laiha tan negocio seluk, i la hetan tan osan seluk hosi ema seluk. Tamba ida ne'e maka hau nia osan hanesan nebe ita bo’ot hare iha hau nia deklarasaun riku soin la aumenta.

TS: Oin sa Sr. Alberto Carlos ninia hare’e ba importancia atu kombate KKN no haburas kultura transparencia no akountabilidade iha nasaun nee?

AC: Ida ne'e importante tebes se ita lakohi ita nia nasaun monu ba rai kuak. Ita tenki moris iha dignidade nia laran para labele halo ita nia maluk sira seluk terus ka sofre. Tranparencia ne'e importante atu nune bele iha kontrole hosi povu, sociedade civil. Iniciativa ida rua ho actividades barak ke halo ona hossi Governo diak no precisa intensifika liu tan, tenki for forsa ba KAK atu bele halao sira nia knar ho diak. Kombate KNN tenki tau iha prioridade ida nebe as/bo'ot, Tenki komesa hosi ita ida idak nia an rasik, ita nia uma laran, sociedade. Tenki komesa cedu para bele kontrola nia antes ke nia moris i buras. Bainhira existe ona ita hotu tenki hamutuk hodi fokit sai nia abut para labele dezenvolve. Ida ne’e ita halo ba interesse nasaun, interesse ema barak nian. 


TS: Agora la iha ona kargu politiku no ba oin saida maka ita boot sei halo? Karik atu fila ba UNHCR?

AC: Hau seidauk iha planu atu halo buat ida. Hau sei uza tempu oituan para deskansa depois maka buka halo tok buat ruma. Hau sai ona husi UNHCR bainhira hau fila mai halao knar hanessan vice ministro. Hau tenta hela atu hatama fali hau nia aplikasaun. Bainhira sira precisa karik ema sira ho kualifikasaun hanessan hau, talvez ke sira bele simu fali hau. Se lae, hau tenki kria rasik actividades balu para bele preenche hau nia tempu. Hanessan sidadaun hau pronto atu serve nasaun bainhira deit nasaun precisa, atu hanesan ho kargu uluk, atu mos hanesan "varredor da rua" ida ou atu hanessan ema baibain ida. Hau bele mos komesa hahu hau nia negosiu kiik ruma para bele sustenta hau nia familia ho ema nebe karik precisa hau nia tulun.


No comments: