Thursday 30 September 2010

KONFLITU XANANA-CARRASCALAO NO PERSPEKTIVA PUBLIKA

Filipe Rodrigues Pereira*) Observador Politika no Sosial, Membro Komite 12 de Novembro, Dili.
Konflitus elites nebe’e mosu entre VPM Carrascalao no PM Xanana ninia rezonansia sidauk kotu. Alem de Dr. Mari Alkatiri, SG partidu Fretilin, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo husu atu PM Xanana dada-a’an mos husi governasaun hodi fo’o fatin ba ema seluk ukun (TS, 14/9/10). Opinioins husi publiku, husi rai-leur no rai-laran, estudantes, dozentes no figura sosial no politika kuaze hot-hotu ho razoins nebe’e ladok-malun. Hot-hotu senti katak deklarasaun PM Xanana iha publiku nebe’e dehan VPM Carrascalao beikten no bosokten nudar insultasaun no ataka ema nia personalidade, hot-hotu husu atu jerasaun foun la banati tuir hahalok hirak ne’e.

Maibe, mosu mos komentarius nebe’e dehan katak lia-fuan bosokten no beikten nebe’e PM Xanana hateten preisiza hatu’ur tuir ninia kontestu. Liafuan rua ne’e mosu wainhira iha perguntas husi publiku sobre US$ 3 milhoes nebe’e VPM Carrascalao kondena lakon iha Ministerio das Financas. PM Xanana hatan uza linguajem bosokten no beikten atu hatudu deit katak VPM Carrascalao sidauk a par a’an ho sistema financas nian no hato’o informasaun la los ba publiku. Tamba depois de Komisaun C, Parlamento Nasional no Inspektorat General halo tiha investigasaun, la’hetan osan ho montante US$ 3 mak lakon. Depois de investigasaun VPM Carrascalao internalmente la buka halo klarifikasaun ba’a ninia statement nebe’e nia deklara antes ba publiku, no halo finji haluha tiha kestaun publiku sobre US$ 3 milhoes nebe’e mak VPM Carrascalao dehan katak lakon. Dalaruma PM Xanana hein atu VPM Carrascalao mak tenki hatan perguntas sobre US$ 3 milhoes nebe’e dehan lakon, la’os nia, Xanana. Maibe, iha tempu neba’a PM senti katak nia tenki hatan duni perguntas husi publiku tamba VPM Carrascalao la’iha nia sorin. Hatan ho uza ninia propiu linguajem ho liafuan beikten no bosokten nebe’e ikus halo publiku komenta katak liafuan rua ne’e la’ etis atu lideransa governu hato’o iha publiku.

Reaksaun no prekupasoins mosu alem de faktor etika no moral hanesan temi iha leten, faktor seluk mak, maski ho kondisaun ida la’hanesan, Eng. Mario Carrascalao konsege mos ukun rai no povu ida ne’e, hanesan PM Xanana ukun daudaun. Carrascalao konsege sai governador tinan 10 hodi ukun povu ho nasaun ne’e iha tempu okupasaun Indonesia, tamba ne’e dalaruma sentimentus no avaliasaun (penilaian) publiku ba Carrascalao la’hanesan ho sentimentus ka avaliasaun husi governantes ka politiku’nain sira. Iha ne’e inklui mos Dom Carlos, nebe’e senti katak konsege moris hamutuk iha sosiadade nasaun ne’e nian iha tempu Carrascalao nia ukun. Nudar entidade ida, Dom Carlos dehan katak nia “la’hare buat ruma a’at” mak Eng. Carrascalao halo durante ka’er kargu nudar governador iha nasaun ne’e. Maibe iha parte seluk sobre figura Eng. Carrascalao, governantes sira nebe’e iha ligasaun direkta no moris hamutuk fulan hirak iha governasaun nia laran senti no fo’o avaliasaun oin seluk, katak Eng. Carrascalao la’iha kapasidade naton atu hala’o ninia k’nar. Por ezemplu OG 2010 ekzekuta deit 19%, necisidades povu nian barak mak sidauk taka liu husi policy governu nian, ikus liu relasiona ho ekipamentus pezadus nebe’e presiza atu hare udan-ben nebe’e estraga populasaun nia uma, to’os no natar iha tempu hirak liu ba.
Sobre figura Eng. Carrascalao, hanesan publiku akompanha, antes enkaixa-a’an iha IV Governu Konstitusional nudar II VPM, iha parte ida, Eng. Carrascalao fika preokupadu tebes ho kazu barak nebe’e mosu iha ministerius hirak nia laran, kazu trator iha ministeriu agrikultura, kazu importa fos iha MTCI, kazu iha ministeriu educacao. Iha parte seluk, publiku mos hakilar sobre Agency Ticket Mega Tours nebe’e iha MNEC, kazu iha Ministriu Justisa no kazu iha Ministeriu Ekonomika nebe’e Joe Goncalves lidera. Maibe wainhira Eng. Carrascalao sa’e ba tu’ur iha kadeira VPM mosu impresaun iha publiku katak Eng. Carrascalao la‘folin’ tamba Eng. Carrascalao la’hamosu mudansa nebe’e signifikante hodi kombate KKN. Por kontrariu, mosu fali kondesaun ba Eng. Carracalao katak VPM Carrascalao hakiak mos Kolusaun no Nepotismu iha ninia gabinete. Kazu VPM Carrascalao halo rekrutamentus no rekomenda ba AusAid hodi selu salariu US$ 13.000/mes ba Sra. Milena Pires nudar asesora internasional ba VPM Carrascalao, maibe realidade hatudu Sra. Milena Pires sai fali Chefe Gabinete ba VPM Carrascalao. Kazu Sra. Rosa Ribeiro nebe’e simu salariu 17.000,-/mes nudar acesora internasional iha VPM Carrascalao ninia gabinete, maibe realidade hatudu katak Sra. Rosa lidera fali STA no prosesa tender projeitu iha VPM Carrascalao ninia gabinete.
Iha kazu rekrutamentus ba Sra. Milena no Sra. Rosa hakerek’nain buka atu kumpriende katak VPM Carrascalao iha direitu atu rekruta ema nebe’e mak tuir nia bele ajuda halo servisu hodi hetan susesu ba ninia gabinete. Eng. Carrascalao tenki buka duni ema nebe mak nia fiar no konfia. Fiar no konfiansa la’mosu derepente, tenki mosu liu husi prosesu ida naruk nebe’e kria liu husi interaksaun pessoais entre Eng. Carrascalao ho Sra. Milena no Sra. Rosa. Tuir ita hetene Sra. Milena no Sra. Rosa pernah moris hamutuk iha estrutura PSD no UDT nebe’e Eng. Carrascalao mos iha laran. Maibe, wainhira nudar VPM, nebe’e ka’er asuntu Administrasaun no Gestaun de Estado, Eng. Carrascalao konsente no autoriza atu Sra. rua ne’e simu salariu nudar acesora internasional halo publiku to’o pontu ida bele husu Eng. Carrascalao ninia laran mos hodi kombate KKN. Liu husi kazu acesoras internasionais maka moralmente hatudu VPM Carrascalao la’hanesan ema barak imagina katak mo’os no mutin hanesan anju iha governasaun nia laran. Iha ne’e hatudu Eng. Carrascalao fo’o oportunidade ba hahalok nebe’e moralmente publiku rejeita. Eng. Carrascalao nebe’e ka’er k’nar ba asuntu Administrasaun no gestaun de Estado lolos buka kuriji maksalan hanesan, nebe’e antes ne’e Ministra Financas halo iha ninia ministerio, por ezemplu ministra financas konsiente no autoriza mos Prezidente Partidu balun nakfilak a’an lais sai tiha ema extrangeiru hodi simu mos salariu bo’ot nudar acesor internasional iha governasaun ne’e.
Relasiona ho kazu temi dadaun iha leten, paradox tebes, uluk tempu UNTAET elite politikus Timor nian rejeita atu Staff Local UNTAET simu salariu ho standar UN, maibe depois de ka’er tiha governasaun mosu hahalok permisivu husi governantes nebe’e konsinte no autoriza ema Timor, no iha ao mesmu tempu husik sai mos nudar ema extrangeiru hodi simu salariu bo’ot iha governasaun nasional Timorenses. Moralmente hahalok permisivu ne’e grave no la’tama publiku nia konsiensia. Bazeia ba kazu internasionaliza-rasik-a’an no paradoksal ne’e, Parlamentu Nasional presiza hola medidas ruma hodi regula kazu nasionalidade nebe’e la’justu no kontra no viola moralidade sosial iha nasaun ne’e, labele permite ema nebe’e la’iha nasionalismu ka patriotismu Timorenses nebe’e naton uza Timor sai nudar deit projeitu hodi habokur sira nia a’an.
Fila ba konflitu elites, hare ba konflitu entre Xanana-Carrascalao no hase’es-an husi kauza temi iha leten maka politikamente Eng. Carrascalao mak ku’u lukru-politika (keuntungan politik) iha konflitu refere. Eng. Carrascalao konsege ho susesu hatu’ur-a’an nudar vitima ba PM Xanana nia deklarasaun nebe’e mak publiku konsidera nudar insultasaun. Dalabarak sosiadade iha mundu ne’e iha liu tendensia atu defende, salva no tane ema nebe’e sai vitima ba ema seluk, sosiadade la’kohi rona razaun no buka atu hetene ema ne’e sala ka la’e, sosiadade hatene deit katak, vitima sempre vitima, sa’a tan vitima ba’a ninia superior nia hahalok. Maibe Xanana mos espertu, diak liu hamosu konflitu agora duke konflitu ne’e mosu iha tempu nebe’e bes-besik tama ba eleisaun. Karik bes-besik tama ba’a eleisaun maka oituan ka barak konflitu refere bele fo’o influensia politika negativa ba Xanana ninia figura. Ka konflitus Xanana-Carrascalao sei haduir-a’an ho id-idak nia intereses no ikus bele suli hodi hamosu eleisaun anticipada?!
Atu hatan ba publiku balun ninia ejijensia relasiona ho konflitu nebe’e temi iha leten, li-liu ejijensia konaba PM Xanana ninia resignasaun, Hakerek’nain hanoin katak ejijensia ne’e la’os alternativa diak atu halo iha tempu ne’e. Primeiru, la’iha figura ida husi CNRT mak iha ‘kapasidade’ atu troka Xanana nia fatin nudar PM. Karik la’os Xanana mak lidera governu AMP maka governu AMP daudaun sei la la’o efektivu, tamba membrus governu la rona malun, kada reuniaun iha Conselho Ministro (CM) sei la’lao efektivu mos tamba, membrus governu sira nebe’e mai husi partidu oi-oin bele uza CM sai nudar instrumentu hodi defende id-idak ninia intereses individuais no partidarias, no dalaruma ikus mai id-idak la’o mes-mesak ho id-idak nia programa. Segundu, fiar katak CNRT nebe’e ho 18 asentus iha Parlamentu Nasional sei la’aseita PM mai husi partidu AMP sira seluk, entaun Timor-Leste tama ba eleisaun anticipada. Terseiru, karik tama ba eleisaun anticipada maka politiku’nain Timor-Leste gosta liu mak lok (suguhi) instabilidade politika ba sosiadade no komunidade internasional duke buka hatu’ur buat diak ruma ba dezenvolvimentu pais ne’e nian. **End** (Artigu ne'e publika ona iha Tempo Semanal Edisaun 27/9/10)\

6 comments:

Unknown said...

Ita boot nia WAWASAN sei mukit liu, obriga an liu dehan observadór maibé realidade ne'ebé hatudu iha artikel ne'e no artikel seluk iha publikasaun kotuk liu ba hatudu momós sidauk PANTAS hanaran an observadór....artikel ida ne'e haliis liu ba parte ida. Perspetiva observadór ema nota....Tetun ne'ebé uza laiha konsisténsia, sabraut liu....ponta devista observadór la NAMPAK..aat liu ema nota momós hakerek nain hakarak hetan simpatia hosi ukun nain ne'ebé kaer dadauk podér.. DAYA ANALISIS DALAM ARTIKEL INI TERLALU DANGKAL JADI BERLEBIHAN BILA MEMETARAI DIRI SEBAGAI PENGAMAT..MASIH SANGAT JAUH UNTUK MENDAPAT PENGAKUAN SEBAGAI PENGAMAT YG SEBENARNYA..lalika obriga aan karik labele.

Anonymous said...

good history, then where is the public perspective ?........ re read it pls...........

sakin asyik mendulang cerita ( kaya Novel aja ) sampe lupa esensi utama dari kupasan sendiri.......

halo nusa mak ita bele fiar dehan analista............

babain ema dehan hakerek barak liu bosok mos barak....... ne'e kla los duni . no akontese iha ita boot nia discrisaun ............

Anonymous said...

Los Duni irmao Rofino....

Ita moe parte fali quando ita Nia maluk sira dehan sira Nia an analista mas depois sira nia analize halai dok husi kontesto. At Liu tan sira buaka atu atrai ukun nain sira. ( AJI MUMPUNG KALI BRO.....) ne'e be para tiha ho buat ida naran analista ne'e......... baibain tiha deit ba........ husik ema mak fo penilaian ba ita nia servicpo duku ita nain gaba rasik an.........

Buat ida gaba racik an ne'e maka ita timor nunka lao ba oin....... sakin gaba an,,,,, mas iha nia kotuk kuak bot ida..........

Bye bye ANALISTA>>>>>>>>>

Quo Vadis Brotttttttttttt

Anonymous said...

los duni,,,,,,, temi lalais membro komite 12 Nov. tamba imi deit mak halo, ne'e to'o..... Moe laiha...... he'e FUNU hotu iha pregu tutun ne'e be lalika gaba an,,, ema ki'ik sira iha kraik nebe mak merece liu,,, No ema sira mate ona ne'e mak heroi liu ita......
LALIKA TEMI ATRIBUTU REVOLUCAO NIAN IHA SITUACAO LORON OHIN, SO pra atu buka aproveita deit.....

Obrigado..

Membro balun agora fa'an Modo iha mercado hirak ne'e imi hanoin oin sa???????????? para tiha ho LOKO AN>>>>>>

Anonymous said...

Oservador nia analize hanesan FAHI sobak Nu'u sos.............

Anonymous said...

Aprende Tetum ho diak liutan mak bele hakerek ho diak..se lae bele proklama-an se lae sai fali Observador maufehuk,argumentu mos namlele hela...