Wednesday 13 October 2010

ALARICO FERNANDES VIZITA: Se Utiliza Se ?

Filipe Rodriguês Pereira )*

)* Observador Politika no Sosial, Membro Komite 12 de Novembro, Dili
Semana liuba Timor-Leste hetan vizita husi eis Ministro da Defeza no Komunikasaun Timor-Leste tinan 1975-1978. Iha ninia vizita Sr. Alarico Fernandes halo mos sorumotu ho PM, Xanana Gusmao iha Palacio do Governo. Sorumutu ne’e bele konsidera nudar enkontru semi-official tamba halo iha Palacio do Governo no Sr. Alarico hetan facilidades hanesan uza kareta governu nian wainhira husik hela Palacio.
Vizita Sr. Alarico no surumutu ho PM Xanana halo publiku hakfodak. Publiku nebe’e mak ikus nakonu ho jerasaun foun hus-husu. Se mak Sr. Alarico Fernandes?! Durante tinan 33 nia laran iha hela nebe’e, no teki-teki foin mosu depois de Timor-Leste retaura ninia independensia 2002? Maibe ba jerasaun 1975 no meio-jerasaun, hanesan Hakerek’nain nebe’e mos mak tinan tolu moris iha Ailaran hamutuk ho governo Fretilin nia mahon, oituan ka barak hatene ou minimal rona naran ida Alarico Fernandes ne’e.
Gerasaun 1975, nebe’e mak moris iha Fretilin nia governasaun iha tempu da invazaun, li-liu depois de tinan 1978 barak mak konsidera Sr. Alarico Fernandes nudar traidor ba resistensia, tamba nudar Ministro da Defeza no Komunikasaun, Sr. Alarico iha tinan 1978 lori ‘mensoura’ Radio Maubere entrega ba TNI. Radio Maubere tempu neba nudar instrumentu importante da luta nebe’e husi Ailaran publika ba mundu konaba dezenvolvimentus politika movimentu da resistensia depois de Indonesia halo invazaun.
Depois de rende no entrega ‘mensoura’ Radio Maubere ba Indonesia, Sr. Alarico Fernandes lakon hanesan rai mak tolan, desaparesidu tinan 33 nia laran. Karik atu halo komparasaun, kondisaun Sr. Alarico nian hanesan ho kondisaun avô Xavier do Amaral nian, sira rua tempu neba’a TNI destera ba Indonesia. Maibe avô Xavier iha tempu Indonesia nian sei buka hakbesik-a’an no koko hato’o lia-menon politika ba juventudes no estudantes sira iha Indonesia hodi luta nafatin hasoru invasor, Indonesia. Sr. Alarico Fernandes, zero. Dalaruma Sr. Alarico kala sente Timor-Leste lakon ona husi mapa mundu ne’e nian, tamba ne’e kuaze tinan 33 nia laran Sr. Alarico la’tau liu preokupasaun oituan ba’a Timor-Leste ninia dezenvolvimentu politika no sosial.
Hanesan temi ona iha leten, teki-teki iha dia 6 de Outubro 2010, Sr. Alarico Fernandes hakat tama ba Palacio de Governo hodi halo sorumutu ho PM Xanana. Tan sa mak Sr. Alarico Fernandes foin mosu ba Timor-Leste depois de tinan 33 fika “dessaparisidu”? iha motivu saida ho Sr. Alarico ninia vizita? Sr. Alarico ninia vizita tamba ho ninia hakarak rasik ka iha individu ka partidu balun nia hakarak ho objektivu atu atinji individu ka partidu ruma nia intereses?!
Karik atu hatan perguntas iha leten ho respostas normais maka ita hotu sei dehan, Sr. Alarico Fernandes ninia prezensa iha Timor-Leste nudar vizita familiar bai-bain no buka hato’o deit say hello ba ninia antigus kolegas, jerasaun’75 sira. Maibe hare liu husi oklu politika maka sei la sala wainhira publiku mos konsidera katak prezensa Sr. Alarico Fernandes iha no ka ho motivu politika. Iha ne’e publiku duvidas, Sr. Alarico Fernandes utiliza individu ka partidu ruma atu alkansa ninia intereses politika, ka iha individu ou partidu balun mak utiliza Sr. Alarico Fernandes ninia figura pasadu hodi buka alkansa individu ka partidu ne’e ninia intereses?! Ka entres sira utiliza-malun, Sr. Alarico utiliza partidu ruma no partidu ruma utiliza Sr. Alarico?! No, karik koalia konaba utilizasaun maka tenki iha kooperasaun no dependensia ba malun hodi rezulta lukru ba parte rua ne’e hotu. Hakerek’nain hare katak karik iha duni utilizasaun ba malun ho vizita Sr. Alarico nian ne’e, maka ninia orientasaun ba’a eleisaun. Eleisaun 2012 ka eleisaun anticipada.

Relasiona ho se utiliza se, karik hare husi parte Sr. Alarico nian maka ninia possibilidades ki’ik (maibe la’os la’iha) wainhira mosu hanoin katak Sr. Alarico hakarak uza ninia presensa iha Timor-Leste dadaun nudar odanmatan hodi buka mos poder politika iha nasaun ne’e. Posibilidade ne’e ki’ik tamba iha historia da rezistensia Sr. Alarico hafitar ninia figura iha pasadu hanesan temi ona iha leten, iha tinan 1978 lori ‘mensoura’ Radio Maubere mai rende, no desaparesidu durante tinan 33 nia laran. Alem de fitar nebe’e refere daudaun, husi aspektu fizika ka saude dalaruma la permite atu Sr. Alarico duni (kejar) intereses politika ba ninia a’an. Mos, karik Sr. Alarico hakarak poder ba ninia a’an maka nia mos sei mosu iha Timor-Leste iha tinan 2000 henesan figura politika sira seluk, la’os mosu iha tinan 2010 ne’e.
Maibe hare husi parte seluk, iha tendensia bo’ot nebe’e hatudu katak iha individu ka partidu balun mak buka atu koko utiliza Sr. Alarico ninia figura hodi alkansa intereses individuais ka partidarias, tamba, politika Timor-Leste prezente sei nudar politika kompetisaun entre antigus lideransas. Wainhira iha duni individu ka partidu nebe’e ho objektivu utiliza Sr. Alarico ninia prezensa no figura hodi buka atinji sira nia intereses politika, maka individu ka partidu refere dahuluk kala sei buka hamo’os (memoles) lai imajen Sr. Alarico nian nebe’e politikamente “kulapru” sai ba nabilan. Individu ka partidu ne’e kala sei haklaken katak buat nebe’e mak Sr. Alarico halo iha pasadu la’os sala individu maibe sala kolektivu. Sr. Alarico la’os traidor hanesan uluk lideransas’75 balun haklaken ba povu, maibe Alarico é o heroi da patria. Iha ne’e ikus mai figura Sr. Alarico la’os ona ema nebe’e mak uluk lori ‘mensoura’ Radio Maubere mai intrega ba TNI ka fika dessaparesidu durante tinan 33 nia laran, maibe publiku tenki simu no louva deit katak Sr. Alarico nudar fundador ASDT/Fretilin no primeiru Ministro da Defesa no Komunikasaun de Timor-Leste.
Maibe, karik iha loron ikus la’mosu ka la’konsege kria deal politika entre Sr. Alarico ho individu ka partidu nebe’e iha hanoin atu utiliza Sr. Alarico nia figura, ou iha dalan-klaran mosu class entre Sr. Alarico ho individu ka partidu nebe’e refere, maka tuir Hakerek’nain, Sr. Alarico ninia kondisaun sei la’dok, sei hanesan ho avô Xavier do Amaral nia kondisaun iha tempu hirak liuba. Por ezemplu avô Xavier atu simu deit katak nia mak Proklamador da Independensia Timor-Leste nian mos la’os buat ida fasil tamba deit iha tempu pasadu avô Xavier ‘han-malu’ ho ninia vice-prezidente, Nicaolau Lobato. No, ikus mai atu tama ba eleisaun 2006 mak avô Xavier hetan konsiderasaun legal katak nia mak nudar proklamador da independensia. Ho lian seluk Hakerek’nain hakarak dehan, karik iha loron ikus Sr. Alarico rejeita pedidu politika husi individu ka partidu hanesan temi iha leten maka iha possibilidade figura ka imajen Sr. Alarico nian sei la’muda, Sr. Alarico sei moris nafatin ho stigma nudar traidor da resistensia e da patria. ***END***

8 comments:

Travessa do Manduku said...

Opiniaun interesante husi autor. Maibe autor laiha kortezia atu husu diretamente ba familiares Alarico Fernandes nian ka ba Alarico Fernandes rasik hodi halo balansu uitoan ba ninia opiniaun. Autor nee mos la halo netik investigasaun uitoan kona ba Alarico Fernandes nia moris enkuantu ema desterra nia iha Indonezia. Opiniaun ida nee tendensiozu liu. Hein katak Tempo Semanal sei fo espasu ba autor seluk atu fo fali opiniaun seluk atu balansa artigu ida nee.

Obrigadu.

AT

Anonymous said...

Hanesan artigu sira ne'ebe hatun tiha ona iha tempu kotuk, 'Observador' ne'e haktuir deit saida mak naklelar ona iha publiku, laiha analiza ida kle'an. At liutan, linguajen ne'e larefleta Observador duni, hau duvida 'Observador' ida ne'e nia kbiit hodi halo analiza ba sasan sira ne'e, diak liu tau-an hanesan sidadaun babain, duke proklama-an hanesan Observador maibe sedeit bele nota liu kedas husi hakerek sira ne'e katak ne'e larefleta ema ida ne'ebe iha duni kapasidade hodi haree no analiza. Analiza sira ne'e mukit no namlele los, keta obriga-an sai Observador. Baiasaa tia deit ba...nusa mak tenki semo to'o iha kalohan laran!!!!!Se bele Tempo Semanal hato'o hela komentariu ne'e ba, keta halo hakerek-nain ne'e hanoin ema hotu gosta sani nia artigu sira sabraut nune'e.

Anonymous said...

Ema hotu iha liberdade atu espresa nia opiniaun ba publiku, satan observador politiku no sosial sira. Maibe tenki halo balansu ba area observasaun ba kultura jeral no ba ema ka individu ruma. Dala ruma tamba ita hakarak sai ema primeiro ne'ebe konesidu (terkenal) ho ita nia observasaun, maibe haluha tiha etika profesional nudar ema intelektual ida. Hanesan ema foin sae hau agradese ba informasaun ne'ebe observador ne'e hakerek, maibe hau hanoin Sr. Alarico iha nia vida tomak durante funo ba libertasaun laos mak halo deit buat ida ne'ebe hanesan observador ne'e hakerek ne'e, karik. Nune'e mos situasaun iha momentu TNI kaer sr. Alarico ne'e obersevador ne'e lahatene lolos. Los duni sr. Alarico lakon tempu barak, maibe ita lahatene situasaun ninian durante nia destera ne'e no hau fiar katak mesmo ke nia lakon iha Timor tempo barak, maibe liu-liu iha tempo naruk okupasaun indonesia nian iha Timor Leste, nia la kopera hamutuk ho TNI atu oho povu no jovens Timor oan ne'ebe imvolve iha rezistensia. Ida ne'e mak ita tenki hare'e, sai observador labele hanesan fali kondenador publiku. obrigado.

Anonymous said...

La defende Autor maluk Filipe. Maibe atu dehan de'it ba maluk Faturberliu katak TS tenta duni atu sekarik bele Sr. Alarico Fernandez bele esplika netik situasaun ninian hodi evita spekulasaun ba Sr. Alarico. Maibe infelizmente ami falla atu hetan asesu hodi dada lia ho kona ba akuzasaun hirak mak kari ba Sr. Alarico nia leten. Ami rasik kompriende no respeita direitu atu la ko'alia ema ida-idak ninian. Maibe se la ko'alia maka mosu hanesan iha Artigu ne'e. Hein katak ne'e hanesan lisaun ida ba ita hotu atu hanoin. Maiske oin sa mos Sr. Alarico Fernandes iha 75 halo duni bu'at ruma ba rai ne'e agora ita buka oin sa atu bele hetan esplikasaun ba akuzasoeins kontra nia. I ida ne'e nia maka bele esplika. Tempo semanal foo espasu ba maluk Faturberliu atu hakerek atu ruma defende dignidade Sr. Alarico ninian. Favor ida total 750 karakter no hakarak atu publika iha Jornal presiza naran kompletu ho foto meia korpu i haruka ba tempo.semanal@gmail.com obrigado ba belun Fatuberliu nia atensaun no kolaborasaun

Anonymous said...

Perguntas ida se mak Alarico Fernandes? no durante tinan 33 nia laran nia hela iha nebe? tuir lolos observador tengki hatene klaru mak hakerek artikel ida ne, para iha balansu iha autor nia informasaun...ita labele hanesan ema "Kebakaran Jenggot" kuando hare Sr. Alarico visita nia kolega antigu, no fo ita nia persepsaun oin-oin, hanoin katak nia ema Timor oan ida iha duni direito atu mai iha nia rai.Ita husu ona ba nia tanba saida mak nia entrega "Radio" ba TNI? Hein katak observasaun tuir mai los duni observasaun ida laos hato'o ita nia diskontente ho parte ida.

Anonymous said...

Nudar ema intelektual, wainhira hasai opiniaun ruma tenke tetu ho didiak no tau pozisaun independente ba actos ne'ebe mak atu tau ba publiku no labele halo konfuzaun iha publiku nia le'et ba informasoes baratu ka la folin ba ita nia interesse privadu. Sei ita tau an hanesan observador, tenke imparcialmente hatudu katak ita nia opiniaun ne'e netral duni no la akuza ema ruma wainhira ita rasik la hatene faktos lolo'os. Persija hatene uluk lai saida mak ema ne'e halo durante tinan barak nia laran, tansa nia ba hela iha rai seluk, hetan fasilidade ruma iha ema nia rai?
Karik observador sente la hakmatek wainhira Sr. Alarico visita Timor? Nudar ema timor oan, Sr Alarico iha direitu atu mai timor no hela iha timor, ne'e duni senhor observador la persija preokupa ho visita Sr. Alarico nian.
Observador rasik rekonhese se mak Sr. Alarico? uluk nudar saida? ne'e duni la persija atu hatene saida mak Sr. Alarico halo durante ne'e.

Anonymous said...

Ita hotu mos hatene katak sei iha mos Timor oan balun nebe luta hanesan erois sira seluk maibe oras ne'e sidauk fila mai Timor, no sira ne'e sei hela iha Portugal, Australia no seluk tan karik. Sr. Alarico dalaruma hakarak mai hare ho matan deit nudar Timor nia oan, maibe hein katak segundu ka terseiru vistia nia sei mai dunik atu hateten tansa mak nia ba deit Indonesia duranti tinan 33 kedan.

Anonymous said...

Obrigadu ba hakerek nain nia artigu nebe interesante tebes no parabens. Hau la os ema observador politika no la os ema hakerek nain, maibe tuir hau ema le nain ne nia hanoin, artigu ne bias no tama kategoria "character assassination". Ne katak artigu ne hakarak atu hamate ema nia reputasaun em forma de insultadas. Ne la os hanesan artigu akademiku ida, maibe hanesan insulta ema ho emosional. Kestaun mak katak tansa mak hakerek nain antipati teb-tebes ho Sr. Alarico ne? Pois oin sa ita bot nia hare kona-ba heroi hanesan maun Xanana nebe agora fila ba hakuak malu ho Eurico, Wiranto no nonok tiha deit ho masakre sira nebe TNI ho milisia halo ba pro-independentistas sira? Se Sr. Alarico traidor, oinsa ho mos maun Xanana? Hakuak ida...