Saturday 21 August 2010

Taur: Ezekusaun Kapital Dezenvolvimetu Atrazu, Empata Dezenvolvimentu Forsa

Dili, Tempo Semanál Edisaun Especial ba aniversariu Falintil dala 35
Falintil ohin selebra ninia tinan ba dala tolu nolu resin lima no transforma ba F-FDTL halo tinan sia. Tuir Primeiru Jeneral Rekordasaun husi ONU, Major Jeneral Taur Matan Ruak esplika barak kona ba transformasaun Forsa de gerilla Falintil ba F-FDTL, dezenvolvimentu instituisaun ne’e, apoiu husi nasaun seluk no mos ezekusaun orsamentu do estadu liu-liu kapital dezenvolvimentu ne’ebé tuir Jeneral fitun rua ne’e nia haree empata dezenvolvimentu instituisaun F-FDTL iha tinan ne’e.
Figura numeru um iha F-FDTL ne’e mos esplika kona ba linea de orientasaun kooperasaun, rekursu umanus, infraestrutura no planeamentu ba F-FDTL. Maibé tuir mai sani nain sira ita akompainya hamutuk intervista exkluzivu Komandante Jeral F-FDTL, Major Jeneral Taur Matan Ruak (TMR) ho Jornalista Tempo Semanal (TS) iha Dili iha semana kotuk.

TS: Falintil moris iha 1975 no sei halo nia aniversariu ba dala tolu resin lima iha 20 de Agusto. Falintil Transforma ona ba fórca regular ida iha 01 de Fevereiru 2001. Durante sai hanesan Forsa Nasaun ne’e Governu tau esforsu balun ba dezenvolve instituisaun ne’e. Karik Major Jeneral bele esplika uitoan kona ba prosesu dezenvolvimentu instituisaun ne’e ninian no prioridade sa ida maka ita boot sira hatuur ona tuir estudu 2020?
TMR: Ba ha’u liu-liu iha loron ne’ebé atu halo komemora aniversariu Falintil nian, ba dala tolu nolu resin lima importante tebes. Antes ba responde perguntas ne’ebé ohin fó ne’e, ha’u hakarak fó referensia uitoan kona ba tranzisaun ne’ebé ita hala’o, husi Forsa de gerilla ba Forsa konvensional no Forsa ida ke iha, harii estadu no nasaun ida ke foun. Ita labele dehan katak iha tinan hirak nia laran, besik tinan sia nia laran ne’e, dezenvolvimentu Forsas armadas ne’e la’o kapas loos. Em primeira lugar, halo tranzisaun husi Forsa Gerilla mai Forsa konvensional ne’ebé ita hala’o treinus barak loos. Prepara ita nia Forsa tuir estudu ne’ebé Kings College prepara iha tempu UNTAET nian. Iha Tranzisaun ida ne’e susesu iha aspetu barak. Primeiru aspetu e ke ba Nasoens Unidas , ne’e esperiensia foun ida ba sira. Iha istoria Nasoens Unidas nian sira nunka iha esperiensia ida ke prepara Forsa ida husi Gerilla ba Forsa Tranzisaun. Sira nia abitu normalmente ke sira dezarma tiha grupu reveldes sira ho gerilleirus sira i depois sira kria fila fali Forsa foun ida, iha fatin. Iha kazu Timor nian, la la’o hanesan ne’e. Ita konsege revindivika ita nia pozisoens halo kom ke, la’os de’it sira la dezarma ita, kom em premeira lugar. Em segundu lugar, sira aseita halo tranzisaun ida ne’e i lidera tranzisaun ida ne’e. I primeira vez iha istoria Nasoeins Unidas nian, promove komandante revelde ida hanesan primeira jeneral iha Forsas armadas nian. Alein de ke ho boina Nasoeins Unidas nian. Ne’e presedente ida ke, primeira vez loke Nasoeins Unidas ne’e. Tan ba ne’e apartida ita bele dehan katak ne’e susesu bo’ot ba ita. Em segundu Lugar, ita bele dehan, pelu faktu tranzisaun ida ne’e halo um ano antes da Independensia. Ne’e mos hatudu importansia no preokupasaun bo’ot ne’ebé ke sira iha para halo tranzisaun ida ke di’ak no tranzisaun ida ke bele ho susesu para kontribui ba dezenvolvimentu no harii propriu ita nia estadu nian. Portantu ha’u sublina, akontesimentu ida ne’e hanesan konkista bo’ot ida ba Timor nian i liu-liu Forsas Armadas da Libertasaun Nasional Timor-Leste nian, iha ninia istoria kontemporania.
Agora, segundu Lugar, ha’u ko’alia konkretamente ba dezenvolvimentu Forsas Armadas nian, iha tinan hirak ne’e nia laran hahu iha 2001. Ita nia Dezenvolvimentu Forsa Armadas ne’e inisialmente, ita dezenvolve nia na baze de estudu ida husi Kings College nian ke propria Nasoeins Unidas maka lidera. Iha Estudu ida ne’e aprezenta opsoens tolu. Iha opsoens sira ne’e nia laran ita eskoilla ida be han ba iha ita nia situasaun iha momentu ne’eba. Situasaun iha momentu ne’eba ne’e maka realidade ida ke ita labele haluha; ke primeira lugar, Estadu Timor seidauk iha; em segundu lugar Tranzisaun ne’e Nasoeins Unidas maka lidera; em terseira lugar pratikamente finansamentu hotu-hotu dezde denvolvimentu rekursus umanus, mai infra estrutura ba ekipamentus, treinu no fórmasaun, lojistika no iha aspeitu hotu-hotu, ne’e totalmente dependente ba paiz doadores. I mezmu hanesan ne’e dezenvolvimentu ne’e la’o di’ak ate 2005. Ita konsege atinji pratikamente numeru ne’ebé estudu ne’e rekomenda katak rihun ida atus lima Forsa regular no rezervizta rihun ida atus lima. Ita la konsege kompleta parte rezervizta, alias ita nein ke ser hahu. Purke, Planu inisial maka hateten katak ita tenke iha tinan lima hetan rihun tolu. I rihun tolu ne’e maka rihun ida atus lima rezerviztas no rihun ida atus lima regular. Emfelizmente, tan ba razoeins hirak ne’ebé ha’u hateten ita la konsege rezervizta mas ita konsege regulars. Iha dois mil seiz krize bo’ot afeta ita nia nasaun inkluzive instituisaun F-FDTL. I pratikamente 50 pursentu efetivu FDTL lakon ho ninia konsekuensia tomak ne’ebé iha momentu ne’eba ita hotu hatene. Mezmu hanesan ne’e, alein de ke krize iha FDTL nia laran ho implikasoens ho buat hotu maka ita hotu hatene; umiliasaun no marjinalizaun total instituisaun ida ne’e ninian; mas instituisaun ida ne’e, la’os de’it konsege sovrevive mas au mezmu tempu nia rekupera nia kapasidade i pratikamente nia sai fator importante para rezolve krize 2006 nian. Liu-liu kontribuisaun nia fó para lori grupus armadas sira ne’ebé halai ho kilat la’o lemo-lemo iha ai laran no kreia problemas ne’ebé ita hotu hatene. Ida ne’e pasu ida ke pozitivu no pasu ida ke importante tebe-tebes. Ne’e signifika ke por um lado ita iha problemas mas por outro lado ita iha kapasidade. Eh...kapasidade ne’e la’os bu’at ida monu husi lalehan mai. Kapasidade ne’e enkuadra iha ita nia esfórsu durante tinan tolu nolu resin ne’ebé Forsas armadas moris. Tan ba Forsas Armadas la’os instituisaun ida ke fóin foun mas instituisaun ida ke iha nia istoria rasik. Iha nia esperiensia rasik, nia la’os de’it iha kapasidade atu infrenta dezafius ho problemas mas tambein nia mos iha kapasidade para sobrevive au mezmu tempu por um ladu. I por outro ladu nia bele konsege kumpri nia misoens ne’ebé entrega ba nia. Ne’e hatudu katak iha maturidade, iha esperiensia, iha kbi’it para bele kontribui dezenvolvimentu, pasifikasaun no konsolidasaun konkista hotu-hotu ne’ebé ita nia rain hetan. Mas ita la para iha ne’e. Ate purke iha prioridade bo’ot ida ke depois de krize ita define ba ne’e maka tenke kontinua dezenvolve Forsa ida ninian. Mas nesta vez dezenvolvimentu Forsa ida ninian ne’e bazeia fali ba estudu foun ida ke iha 2004, ami lansa, hodi kreia ekipa ida halo estudu . Estudu ida dehan bolu 2020, Estudu vinte-vinte, i pratikamente ke ami lansa iha 2007. I pratikamente apartir ida ne’eba ne’e todos lineas orientasaun hotu-hotu ba dezenvolvimentu Forsa ida ne’e bazeia ba iha estudu ida ne’e. I entaun se linea de orientasaun dezenvolvimentu Forsa bazeia ba estudu ida ne’e, entaun prioridade sa ida maka ita defini ba ita nia aan? Ita define ba ita nia aan iha prioridade hat importante. Primeira Prioridade ita konsentra ba seguransa Maritima; Ne’e signifika dezenvolvimentu komponente Naval ne’e aspeitu ida ke fundamental. Ja ke Timor Leste ita bele dehan, ultimo anuz dezde ninia independensia mai to’o ohin loron, la’os de’it, mas tambein ba futuru proximu, ita sei depende liu ba ita nia tasi. Liu-liu gas no petroleum. Para ida ne’e ita tenke iha kapasidade para bele fó seguransa iha ita nia tasi, para bele iha kondisoeins de seguransa, para ema bele halo investimentu. Purke, investimentu ida iha tasi ne’e, ba industria gas no petroleu la’os investimentu ida ke ita kompara hanesan halo ba kios ho loja sira. Ne’e investimentu ida ke involve biloeins de dollars. Alein de ida ne’e ita iha mos rekursu peskatoris ke ita iha. Ita nia tasi, ita Timor iha por obrigasaun tenke fó seguransa. Alein de ida ne’e, por kestaun mos de soberania. Por outro ladu, alein de ke iha mos problemas barak, ke se ita la kuidadu, nia bele transfórma ita nia tasi sai sentru de estabilidade ida ba rejiaun. Pur izemplu ultimamente ema ko’alia maka’as kona ba imigransaun illegal. Eehhh... Se maka hatene karik iha ita nia tasi mos iha trafiku illegal ba iha kilat no droga mos, se maka hatene? Ate Purke ita nia tasi ne’e, ita la iha kapasidade para kontrola. Tan ba ida ne’e maka, ne’e sai prioridade numeru um. Dezenvolvimentu komponente Forsa Naval para bele garante, fó seguransa ba maritime tasi ita nian, ne’e prioridade numeru um. Prioridade numeru doiz, maka ba dezenvolvimentu enjinaria, ke fókus liu ba atividade Cimit (Civil Militar). Atividade civis militares ba pekenas projetus dezenvolvimentu nian para ke Forsas Armadas bele kontribui no iha area apoiu umanitariu, ne’ebé ke ne’e prioridade numeru doiz. Ami define ba iha ita nia Forsas Armadas. Prioridade Numeru Trez ita konsentra ba fórmasaun de espesialistas para bele partisipa iha misoeins de apoiu da paz. Ita nia estratejia ba ita nia kontribuisaun ba misoeins da Paz ne’ebé asenta iha aspeitu tolu ke importantes. Em Primeiru lugar, ita hakarak iha (ema), kontrui ema ba observadores militares. Em segundu lugar, a mediu prazu; ita hakarak kontribui efetivus ke ki’ik mas halo parte nasaun sira seluk nia kontijentes, para bele fó kontribuisaun ba operasoeins da paz. Em terseiru lugar, provavelmente, ita bele iha rasik ita nia kontijente. Mas ne’e prosesu ida ke lori tempu barak. Mas apartida, nia prioridade numeru trez ba ita. I prioridade ida seluk maka seguranca fronteira.
Forsas Armadas tuir iha konstituisaun la iha, ka konstituisaun la taka dalan, para Forsas Armadas asumi nia kompetensia ba seguransa Fronteira. Maibé por desizaun no por opsaun politika, Forsas Armadas asumi sekundaria iha Fronteira Tereste. I atividade ka misaun prinsipal ne’e entrega ba Polisia. Mas hanesan ohin ha’u hateten, apezar nia iha aspeitu sekundaria, segunda linea, nia hanesan back up de’it, suporta de’it mas ne’e preokupasaun ida mos ke Forsas Armadas iha. Purtantu ne’e prioridade ida. Purtantu para Ja prioridade hat ne’e, maka orienta ita nia esfórsu tomak para dezenvolvimentu ita nia Forsa. I Prioridade sira ne’e hatudu momoos ba ita katak unidade sa ida maka ita tenke dezenvolve prioritariamente. Komponente Naval, em primeiru lugar. Em segundu lugar ba iha enjinaria no apoiu de servisus. Em terseiru lugar treinu ba ofisiais, kapasitadu ba observadores militares. Em kuartu lugar dezenvolve ita nia infantaria. Kompanias ou Forsa terestres, ita bolu.
Ida ne’e maka orientasaun no prioridades ne’ebé ami iha, hodi konduz ami nia esfórsu tomak atu dezenvolve ita nia Forsa iha tinan hirak ne’e nia laran. I se ita haree pratikamente rekompletamentu numeru ne’ebé ita lakon durante krize, ita ho rekrutamentu ida ikus ne’e ita kuaze atinji mil duzentus efetivus.
Proximu anu iha planu para rekruta tan atuz ne’en. Signifika ke ne’e liu numeru uluk iha ke ita lakon tiha. Purtantu besik rihun ida atuz walu. Ne’e target ami nian ba ate 2012. I depois, iha 2012 ita tenke reorienta fila fali ita nia programas na baze hanesan ita nia prioridades.

TS: Iha tinan kotuk pelumenus Governu halo esfórsu sosa ona ro rua ba komponente naval. Mais sou menus sa ida tan maka presiza atu halo ba komponente prioritariu ne’e?
TMR: Bom, dezenvolvimentu komponente naval ne’e..eehh la’os bu’at ida gampang eehhh...Buat ida ke involve osan barak. I presizu ke ita iha planu integradu ida, para ita bele halo investimentu ida loloos. Purke se ita la iha nosaun. Ita dala ruma ita dehan, ita iha ro rua ne’e, ita kontente ona. Ke naun ehh verdade. Ne’ene ita tenke haree iha rekursus Umanus, Ita haree ba iha infraestruturas, Ita haree ba meius i ekipamentus, komunikasoeins ke fasilita para komando kontrolu. Transportes; purtantu ne’e iha aspeitus barak ke ita tenke tau atensaun. Purke nia hanesan mos eskada ne’e, kuandu ita hahu sama iha ida ne’e, obrigatoriamente ita tenke ba rua, ba tolu, ba haat ba lima...I entaun, ita agora iha ro rua.
Apartida ita seidauk iha kapasidade. Ro rua ne’e la fó kapasidade ita para ba kontrola ita nia tasi, liu-liu iha sul. Purke, tasi iha tasi mane, ita nia tasi mane ne’e, ondas nia bele boot. Iha momentu balun nia bele to’o oetu metrus ou nove metrus. Ita nia Ro rua ne’e ami fóin lalais halo esperiensia. Iha fulan kotuk ha’u haruka halo esperiensia ida. Sira ba to’o iha Jako sira labele liu. Tan ba ondas ne’e atinje no minimu sinku metrus no maximu ne’e seix metrus.Ne’e signifika katak ita nia ro rua ne’e labele liu tan ba nia iha kapasidade para auguenta maximu dos maximu ne’e seix metrus de ondas de’it. Ne’e signifika katak kuandu nia tama ona iha seix signifika ne’e nia assume risku maka’as. I entaun ohin dader ate ke ha’u haree hela jornal katak Senor ida husi Iliomar nian keixa maka’as loos tan ba Ro ne’en kedas iha Iliomar nian ne’eba. Ro bo’ot peska iha ne’eba. Ohin dader rasik ha’u telefóne ba komandante para haree posibilidades sa ida maka ita bele haruka ba. Nia dehan ita tenke akompania took situasaun be meterolojika ne’eba, kona ba movimentu anin ne’e oin sa. No Ondas nia oin sa, para ita bele ho seguransa, ita ba iha ne’eba. Purke apartida ita seidauk iha zonas de apoiu. Purtantu sai husi ne’e, nia ba to’o iha ne’eba no iha ne’eba nia fila fali mai ne’ene nia tenke iha apastesimentu. Ne’e problema ida. Purtantu ita habadak, ita dehan hanesan ne’e. Ro rua ne’e hanesan pasu ida pozitivu. So hatudu ita iha intensaun para atu dezenvolve komponente naval na baze de prioridade ne’ebé ita defini ba. Mas ne’e la’os hotu. Iha buat seluk barak. Servisu barak ke ita tenke halo. Ate ke ita, iha kapasidade para bele no minimu ita halo kontrolu ida, ke sekailar sinkuenta porsentu ne’e ita bele kontrola ita nia tasi...Ne’e di’ak ona. Purke Mezmu nasaun boot sira ke iha Ro barak. Iha meius barak liu hanesan Australia. Ita boot sira haree sira iha Problemas. Enfrenta imigrante iligais. Ne’e signifika sa ida? Sira labele evita ema tama iha ne’eba tan ba defisil eeehh. Tasi bo’ot. I kazu Timor nian, saun trez vezes maiz tasi bo’ot liu rai maran. Trez vezes mais. Saun Setente sinku mil kilometre kuadradus. Rai zixa seix, zixa oetu eehh. I tasi bo’ot liu. I la’os Ro rua ne’e mak ita halo seguransa ba iha ne’eba. Purtantu ne’e ita sei iha servisu lubuk ida. Barak loos para halo ate ke ita iha kapasidade bele asegura hodi fó seguransa ba ita nia tasi.

TS: Ohin Major esplika planu 2020 fó prioridade ba komponente haat. Para atu dezevolve komponentes hirak ne’e iha instituisaun nia laran, iha tinan 2009, Sr. Major Jeneral rasik hamutuk ho ekipa tomak fó prioridade liu ba dezenvolvimentu iha setor sa ida ne’ebé em ternmus de infraestruturas no kompleta leis balun mak presiza, hodi fó apoiu liu tan ba servisu instituisaun ne’e ba oin?
TMR: Bom, ita agora iha 2010, i pratikamente ita ko’alia ona ba 2011 ba oin. 2010 orsamentu aloka tiha ona, i agora ita iha tinan klaran eeehhh...Mas de kualker das fórmas ita haree iha bu’at rua kee ita boot ohin husu. Ida kona ba dezenvolvimentu kona ba baze legais, leis sira ne’e. I ida seluk infraestrutura. Hanesan ohin ha’u hateten, ita kuandu aumenta ema, ema barak, kilat la iha sei di’ak. Ema barak, karreta la iha sei di’ak. Agora ema barak mak toba fatin la iha ne’e problema. Hanesan mos hahan. I entaun aumentu numeru ida ne’e implika sa ida? Implika em primeiru lugar iha infraestrutura. Ne’e hakarak ou lakohi.
Agora se ita boot husu karik dehan hanesan ne’e, Ok dezenvolvimentu infraestrutura nian ne’e oin sa? Ha’u dehan iha esfórsu boot ida. Iha esForsa boot ida para atu dezenvolve. Ita bele dehan hanesan ne’e, dezenvolvimentu Forsas Armadas hanesan ohin ha’u hateten, hahu ne’e responsabilidade komunidade internasional. I depois neineik ba neineik ita nia governu toma konta situasaun ida ne’e. Depende ba ninia evolusaun ninia orsamentu jeral do estadu ne’e no liu-liu pakote ne’ebé fó ba Fórcas armadas.
Em termus infraestruturais, ate tinan uluk, 80% ne’e investimentu husi doador sira. Liu-liu kooperasaun Australianu. Sa ida maka ami nia existencia ka ezejencia? E ke ita tenke inverte situasaun ida ne’e. Signifika katak Timor tenke investe maka’as para hasa’e kontribuisaun ba 80% no reduz Paiz doadores nina apoiu ba 20%. I entaun por meius pasus ita fó, iha tinan apartir 2008 mai oin ita fó pasus balun. Por Izemplu ita harii paiol ida ba FDTL iha Metinaru; Ita harii armajen rua ba FDTL.;Ita harii uma naton oan ida para undade lojistika i ohin uza ba hanesan komponente apoiu servisu ninian kuartel; Ita hahu harii Polisia Militar. Ita halo uma rua ona mas barak ke tinan ida ne’e orsamentu tau ona, mas atraza demais eeehh. Portantu ita agora iha Agustu, bulan Agustu, bulan delapan. Se oitu meses ita la konsege halo buat ida para implement orsamentu ne’ebé ba Defeza, ha’u hein katak fulan lima ne’e hela, Governu iha kapasiadade para halo investimentu. Pelumenus exekuta orsamentu ne’ebé destina ona ba Forsas Armadas. Mas atrazu sira ne’e hotu, pengaruh eehh....ba dezenvolvimentu Forsa nian. Fóin daudauk orsamentu Ratifikativu Governu tau osan uituan para atu halo tan, liu-liu ba komponente naval, halo kazernas ida ba ema atus tolu resin. Tau osan para portu temporariu ida. Xina hahu dezenvolve tinan ida ne’e, uma atus ida ba Ofisiais Sarjentus sira iha Metinaru. Tinan ida mos Xina komesa hahu dezenvolvimentu Kuartel Jeral. Ba orsamentu tinan oin ami ezeji para ke Governu hahu tau osan ba halo kuartel jeneral ba komponente Naval, kualtel jeneral ba komponente treinamentu fórmasaun no apoiu de servisus iha Metinaru. I depois tenke hanoin, komesa hanoin kona ba investimentu ba iha sul.
Tan ba ita boot sira haree, uluk iha krize 2006, ema hotu hateten katak Forsa ne’e loro sa’e de’it tan ba koloka hotu iha ne’eba. I entaun esfórsu ita nian ne’e, oin sa Governu tenke halo investimentu para kolokasaun bele sai ekilibradu iha anivel nasional i la’os sulan Fórca sira iha kantu ida de’it. Mas sira ne’e hotu signifika presizu, em primeiru lugar tenke iha planeamentu ida ke di’ak. Em segundu lugar tenke tau orsamentu. Ne’e importante. Em Felizmente Governu tinan ida ne’e halo nia planu estratejiku. Espera ke ami iha Forsa mos halo planu ida ke di’ak. Tan ba e presizu planu ida ke enkuadradu iha perspektiva a longu prazu nian, maka ita bele halo bu’at ida konsekuente no sistematika. Tan ba kuandu ita la iha planu maka ohin ita halo ida. Aban ita halo ida. Bain rua ita husik hela ida nia rohan no bain tolu haksoit fila fali ba ida. Depois ita nunka halo bu’at ida por ke ita halo arbiru de’it la iha planu konsistente ida.
Forsas Armadas mos hanesan ne’e, nia tenke iha planu di’ak ida. Ne’e iha mos prioridade ba ami para hahu hanoin planu ida ke la’os de’it annual mas tenke enkuadradu iha kontextu amediu no longu prazu. Ne’e maka importante. Bu’at ida e ita tenke hatene, ohin halo uma ida. Bu’at seluk e halo uma ne’e, para halo sa ida no halo to’o iha ne’ebé? Sa ida maka sei tuir mai. Ne’ene a longu prazu ne’e sa ida maka sei tuir mai.
Tan ba ita la iha orsamentu para ita halo bu’at hotu dala ida de’it no tinan ida de’it. Mas ita bele halo uitoan-uitoan. Tinan ida halo pedasuk ida. Tinan seluk halo tan pedasuk ida. Sekailiar iha tinan lima ita konsege halo netik bu’at ruma, e ke fó kondisoeins minimas ba Forsas Armadas. Tanba iha krize 2006, ita bele haree situasaun kompara ho iha momentu ne’eba ho agora, situasaun agora di’ak liu. Mas e presizu melorias. E presizu esfórsu maka’as. Porke ita hatene, ita kuandu eskoila atu harii Forsa, ne’e signifika ita kompromete an atu halo investimentu. E investimentu la’os uitoan. Tenke barak, liu-liu iha rekursus Umanus, iha infraestruturas, iha ekipamentus, transportes, meius de komunikasaun nolojistika i seluk tan. Ne’e presiza investimentu barak.

TS: SR. Jeneral iha open Governence ita bo’ot dehan prosesu dezenvolvimentu ba Forsas Defeza ne’e hanesan ema ida karik iha ulun no ain de’it tan ba kuran leis barak. Karik bele esplika uitoan kona ba leis,no planeamentu mak iha ona no karik sei presiza tan atu kompleta tan?
TMR: Ita sei dook demais para iha leis sira ne’e hotu. Iha bu’at barak ke ita seidauk halo. Mas ita halo ona balun. Pur izemplu ha’u refere uitoan kona ba Lei Seguransa Nasional ke aprova ona. Lei Defeza Nasional, leis das promosoeins, regulamentu disiplina militar, konseitu de impregu, no makro estrutura i daudaun ne’e ami nia mikro estrutura haruka ona ba i sei estuda para depois atu aprova nune’e para bele reorganizasaun kompleta Forsa nian na baze de estrutura foun tuir estudu ne’ebé ohin ha’u hateten, la’os ona Kings College mas estudu 2020 nian. Iha tan leis seluk ke barak los seidauk halo pur izemplu, Konseitu Estratejiku Defeza Nasional, Konseitu Estratejiku Militar, sistema despozitivu militar, lei de programasaun militar, revizaun lei organika FDTL nian. Purtantu sei lubuk ida ke ita tenke dezenvolve i gabinete Sr. Sekretariu Estadu nian servisu biar ho difikuldades barak mas servisu maka’as loos para hodi dezenvolve. Purke normalmente maximu nos maximu ita halo lei ida ou lei rua ka barak liu maka lei tolu tinan ida. Ne’e signifika ke lei lubuk ida ne’e sei lori tan tempu. Alein ida ne’e ita tenke iha planeamentu. Planu dezenvolvimentu ba Forsa nian ke seidauk iha. Uluk iha planu dezenvolvimentu, iha 2003-2004 ke halo revizaun iha 2004-2005 mas ne’e halo parte situasaun ida antes de krize.
Agora ne’e tenke estabelese planeamentu foun. Planeamentu foun ne’e la’os planeamentu ida ita halo dehan tinan ida ne’e halo ida ne’e tinan oin halo ida ne’eba ne’e la’e. Em primeiru lugar ita tenke hatene sa ida maka ita hakarak halo iha tinan sanolu oin mai. Depois maka ita fahe Pur izemplu kona ba ami nia rekursu umanus ami nia objetivu, ate 2020, ami iha 3000 homens. Ne’e signifika katak ami avansa tuir tahap katak ate 2012 sebele ami atinji 1890. Iha 2015-2016 ami to’o 2500 depois to’o ba rihun tolu. Mas se tenke enkuadra ba planeamentu estratejiku dezenvolvimentu nasional ke Governu agora halo daudauk ne’e signifika ate 2030 para hetan trez mil. Entaun tenke rekalenderiza fila fali tempu ate 2030 maka ita hetan trez mil ou trez mil pluz trezentus. Trez mil ne’e hanesan numeru ne’ebé ita presiza mas trezentus ne’e para nia halo rotasaun. Sai trezentu tama fali trezentus iha tinan-tinan mas trez mil ne’e top. Hanesan ne’e mos infraestrutura.
Ne’ebé maka tenke halo ba Forsas Armadas kuandu to’o 3000 mil ne’e presiza infraestutura oin sa. Hira maka ita tenke halo agora ate sinku anus nian ne’e no hirak maka tenke halo tan. Ne’e ita tenke planea didiak. Hanesan mos transporte, Armamentu, meius komunikasoeins. Nune’e ita hatene bu’at hotu-hotu ne’ebé ita hakarak ate 2030 ne’e nia kustu ka valor total mak ne’e. Ita iha osan ka la’e? Purke se la’e, ita defisil tebe-tebes atu la’o. Planeamentu tenke iha tan ba nia obriga ita para tenke sistematiku liu.
Em segundu lugar nia kontrola ita para labele sai arbitrariu. Kuandu la iha planu maka ohin halo ida, aban halo ida no bain halo seluk ida. Planu la iha ita halo arbiru de’it mas planu iha nia kontrola ita maiske ita bele halo mudansa uitoan no aumentu uitoan maibé iha ne’eba klaru ne’ebé ita servisu tuir planeamentu ida ke diak.

T S: hanesan instituisaun Defeza do Estadu esperansa sa ida maka ita boot sira iha para hodi asegura seguransa nasional?
TMR: Ha’u partisipa iha konferensia barak i ha’u sempre hateten, seguransa Timor nian ne’e la depende de’it ba Forsas Armadas nein taun poku iha Polisia. Depende sobre todu, em primeiru lugar, konsensu ka aranju politiku iha nivel lideransa sira. Em segundu lugar ne’e, investimentu no dezenvolvimentu nasaun nian. Ha’u iha konferensia tinan uluk kuandu maluk sira konvida ha’u ba ko’alia kona ba papel Forsas Armadas nian iha peace building no state building, ha’u hateten ba sira katak, iha nasaun ida ne’ebé maka ita haree ema hodi Forsa no polisia para enpoin paz.
Iha fatin hotu-hotu maka lori Forsa enpoin Paz ne’e nunka hetan paz. Paz so bele hetan kuandu halo investimentu bo’ot. Demokrasia, ema kabun hamlaha ne’e demokrasia la fungsional. Liberdade la iha. Entaun investimentu tenke maka’as. Investimentu iha ha’u nian intervensaun ne’eba ha’u hateten investimentu iha area tolu fundamental. Em primeiru lugar, rekursu umanus. Dezde funu hotu, hahu 99, Ita rona ema ko’alia dehan kapasidade la iha, kapasidade la iha. Ohin dez anus depois ita sei halerik dehan ita ne’e kapasidade la iha. Ita tenke re avalia ita nia investimentu iha area ida ne’e, rekursu umanus. Investe maka’as, taka matan. Purke ne’e melor investimentu maka ita halo ba rekursu umanus. Em segundu lugar, ba infraestrutura. Ne’e fundamental. Ita labele lenga-lenga ho bu’at ne’ebé okupasaun Indonesia husik hela ba ita. Ita iha vontade politika, ita iha osan. Importante e halo planeamentu hodi gasta komu deve ser i gasta didiak para dezenvolve ita nia rain.
Em terseiru lugar, investe iha areas produtivu. Areas produtivu ha’u ko’alia setor primaria liu-liu agrikultura no peskas. Depois mais setor industrias. Iha mina no ita iha gaz. Mas labele ita hein para simu de’it osan. Ita presiza transfórma iha ita nia rain, para fó servisu barak liu ba Timor oan sira.
Muito bem analistiku sira dehan hanesan ne’e, bu’at ida simu osan husi royalty ho buat ne’ebé sira fa’an fó ba ita. Mas bu’at seluk maka produz no transfórma iha ne’e ke fó vantajen ne’e sinky vezes mais ba ita nia sidadaun sira. Ne’e ita tenke halo investimentu. Em terseiru maka investimentu ba servisu para ba areas komersiu, turizmu, industria ki’ik sira no dezenvolve setor privadu, para fó servisu ba ita nia emar sira.
Tan ba ita haree populasaun Timor ninia kresimentu populasional ne’e maka’as. Entaun se kada tinan ida, ita la fó servisu ba hotu ba sira ne’ebé moris iha tinan ida halo nusa maka ita fó servisu ba sira seluk tinan bara-barak ne’ebé moris boot tuir-tuir malu ne’e? Ne’e problema. I entaun dezempregu maka’as no ki’ak maka’as nunka hetan paz. Tan ba ne’e maka investimentu ba dezenvolvimentu ne’e maka fundamental.
Agora Forsas Armadas no Polisia naturalmente nia hanesan elementus defujaun ke kualker nasaun ida iha. Mas nia so atua tuir sirkunstansias espesiais. Para kontribui mantein Paz no estabilidade. Melor estabilidade garantir pelo investimentu no dezenvolvimentu paiz.

TS: Falintil ho ABRI hanesan inimigu tradisional ida maibé tinan kotuk Sr. Jeneral hasoru malu ho Sr. Jeneral Joko Santoso no tinan ne’e ita bo’ot mos vizita ba Indonesia. Pelumenus Sr. Jeneral bele esplika badak kona ba evolusaun ne’e to’o iha ne’ebé?
TMR: Em primeiru Lugar inimigu tetap ne’e nunka iha neim amigo tetap ne’e mos iha.Nasaun fópos ne’e iha faze konkretu iha estadu dezenvolvimentu ne’e sira define se mak nia tenke konta no se mak nia tenke la konta. Tan ida ne’e maka ita haree nasaun sira ne’e uluk amigo derepenti sira bele hurulele malu. Alias ita nia politika klaru liu-liu ba Forsas Armadas.
Em primeiru lugar, ita defende modelu ida no dutrina ida. Ne’e primeira linea de orientasaun katak dezenvolvimentu Forsas Armadas tenke tuir modelu ida no tuir doutrina ida de’it. Em segundu Lugar ita nia kooperasaun ho Paiz sira seluk ne’ene, tenke diversifikadu., labele depende de’it ba nasaun ida. Em terseitru Lugar, ownership. Ita bele beik, ita bele la hatene, bele la matenek hanesan ema seluk mas ita maka na’in. Enatun ownership ne’e prinsipiu ida ke fundamental ba dezenvolve instituisaun ida.
Instituisaun ne’ebé dezenvolve sein konta ho prinsipiu ida ne’e, ne’e fektisia. Nunka bele metin. Metin kuandu ema ne’ebé dudu ne’e iha. Maibé kuandu sai ona ne’e namtate de’it. Prinsipiu tolu ne’e maka orienta ami nia esfórsu para atu define kooperasaun ho nasaun hotu-hotu. Entaun ho Indonesia ho mos nasaun sira seluk, orientasaun ne’ebé sai hanesan matan dalan ba ami e diversifikasaun de kooperasaun.
Ita iha kooperasaun di’ak ho Australia, Nove Zelandia, Estadu Unidus, Xina, Portugal, Malaysia, uluk ho Singapura no daudaun ne’e ita haree tan ho nasaun lubuk ida. Mas Ita fó mos importansia liu-liu ba Indonesia. E primeiru vizita ke tinan uluk Panglima Forsas Armadas Indonesia Indonesia halo mai Timor ne’e akontesimentu istoriku ida ke testamunia fin de tahap ida ka faze ida iha ita nia relasionamentu militar hodi loke kapitulu foun ida ba relasionamentu militar.
Primeira vez ami haruka estudante ida ba Indonesia. I tinan ida ne’e ha’u halo vizita a konvite sr. Panglima ninian, ba fali Indonesia para halo diskusaun klean liu tan ba area kooperasaun ne’ebé ita iha. Fundamentalmente ami tau kestaun tolu importante atu orienta ita nia kooperasaun Forsas Armadas Indonesia ho Timor nian.
Primeiru seguransa Maritima. Ita la’os de’it fahe malu husi rai, ita fahe malu mos husi tasi. I tasi ne’e ba ita prioridade numeru um. Tan ne’e ita mos hakarak dezenvolve ita nia kooperasaun ho sira prioritariamente iha area seguransa maritime nian. Primeira vez, fóin lalais ita nia ro rua to’o sira haruka ro ida mai no Australia haruka ida mai. Ne’e sinais pozitivu no vontade no determisaun atu haklean no habo’ot iha nia kooperasaun iha militar.
Segundu Fórmasaun i treinu. Ita nia estudantes sira ita haruka ba fatin bara-barak. Ba Japaun, ba Xina no rai sira ne’ebé ohin ha’u temi. Mas para haruka sira ba iha ne’eba sira tenke dezenvolve lingua Ingles diak. Se haruka ba Portugal ho Brasil tenke dezenvolve lingua Portuges. Haruka ba Indonesia sira iha vida fasilitadu. Purke maioria jovens sira hatene malayu i sira nia vida fasilitadu. Entaun ida ne’e area ida ke ami diskute, para bele ho sira nia esperiensia ke iha, loke fatin, loke vagas ba ita nia estudantes sira.
Depois terseira aspeitu, ami ko’alia mos kona ba seguransa fronteira. Klaru ke hanesan ohin ha’u hateten ne’e la’os papel importante ami nian, mas ami iha interese mos hakarak koopera iha seguransa Fronteira nian. Ja ke ami iha tropas besik iha fronteira ne’eba mos hodi monitorin no akompania situasaun iha ne’eba sobre 24 oras nia laran hodi intende situsaun iha ne’eba para bele kontribui mos ba ninia meloria, seguransa iha ne’eba nian. (ts)

No comments: