Thursday 3 February 2011

Politika Kamarua


*Anacleto C. Ribeiro
Vila-Verde, Dili
Liafuan kamarua signifika ema neebe iha feen ka laen rua ka liu tan. Ba ema nebee halo kamarua nee, iha ida deit seidauk too no sei hakarak tan seluk. Ohin loron iha ema barak mak hatudu hahalok ka iha mentalidade kamarua nee liuliu iha ita nia moris politika. Karik lider politiku sira mak hanorin nia eleitor sira atu halo politika kamarua nee?

Besik ona eleisaun partidu idadak hahuu halo preparasaun no hatudu aan liu hosi halo konsolidasaun iha baze. Iha biban ida nee maka membru ka lider balu hosi partidu ida nakfilak aan ka haksoit hosi sira nia partidu ba fali partidu seluk. Hosi Fretilin ba PD, hosi PD ba PSD, hosi PUN ba CNRT, sst. Toba iha kama ida deit la puas no hakarak toba tan iha kama ida seluk. Nee mak lalaok politika kamarua.

Hahalok kamarua nee mosu tanba hakarak halo mudansa. Mudansa hotu-hotu iha nia razaun atu bele hadia ita nia moris demokrasia. Maibe ita mos tenke tau matan no estuda didiak razaun ba mudansa hirak nee atu labele monu ba rai kuak. Eleitor sira dehan sira sai hosi sira nia partidu tanba deit sira nia lideransa iha partidu ladiak. Hahalok hanesan nee fanu lider partidu sira atu halo reflesaun konaba sira nia lideransa. Karik tanba sira mos pratika kamarua iha sira nia moris?

Nee laos buat foun ida. Iha tempu sira liu ba mos pratika kamarua nee mosu ona. Ita hanoin fali bainhira membru balu hosi partidu istoriku Fretilin nia laran nakfahek aan ba rua hodi hanaran a’an Fretilin Mudansa. Buat sira nee mosu tanba lider sira mak laiha kbiit atu hametin kultura politika no konsolida a’an iha partidu laran. Iha mos lider partidu politiku balu hafoin hetan pozisaun iha Parlamentu ka Governu, ikus mai fila a’an tiha partidu seluk . Ida nee mos hahalok kamarua.

Eleitor sira muda sira hahalok tanba sira iha ezizensia boot ba lider politika sira atu halo mudansa ba sira nia moris. Nudar povu neebe foin sai hosi terus neebe naruk, ezizensia hanesan nee normal. Povu hakarak halo mudansa lalais tanba sira sente moris terus kleur los ona. Needuni maka se uluk sira ba tu’u ba partidu X maibe laiha mudansa, maka agora diak liu tu’u fali partidu Y. Timor Leste nudar nasaun foun neebe foin aprende demokrasia ezizensia hanesan nee buat ida normal. Maibe, bele la normal sekarik mudansa nee laiha razaun nebee forte.

Kultura Timoroan nian hanorin ita atu hahii ka respeita ita nia nai ulun sira ka sira neebe boot. Beialan sira hanorin katak ita ema nia liman fuan lahanesan, iha balu naruk no balu badak. Needuni nudar ema ita mos iha balu boot no balu kiik, sira neebe kiik tenke respeita sira neebe boot. Iha pratika ita sempre rona espresaun hanesan “Maun Boot, Maun Abut, Katuas, etc. Needuni, bainhira Maun Boot dehan alin sira tenke halo tuir. Bainhira Katuas Boot dehan tun, hotu-hotu tun. Dehan sa’e hotu-hotu sa’e. Ida nee valor kultural neebe orienta ita nia hahalok iha moris sosial nian.

Hakruk no halo tuir Maun Boot sira nee diak maibe povu mos tenke kuidadu tanba iha mos Maun Boot no Maun Abut balu mos iha mentalidade kamarua. Lider hosi partidu politiku balu mos gosta haksoit tun sa’e. Toba iha kama ida la gostu, haksoit fali ba kama ida seluk. Needuni, mak ita labele hakfodak hare katak eleitor sira mos lakohi lakon ho sira nia lider sira. Sira banati tuir lolos deit saida mak sira hare sira nia Maun Boot sira halo. Ida nee mak iha Bahasa dehan:”guru kencing berdiri, murid kencing berlari”. Se Maun Boot deit bele halo, entaun ami bele halo liu tan! Se ita nia lider politika sira deit mos kamarua, sa tan ita nia povu? Sira halo tuir lisan tanba tauk hetan malisan.

Hahalok kamarua nee ladiak ba edukasaun politika ba Timoroan sira iha futuru. Ita nia lider politika sita tenke fo ezemplu diak iha vida politika atu nunee eleitor sira bele banati tuir. Eleitor sira tenke konsiente ho sira nia votus neebe sira fo ba partidu ida tanba sira rasik fiar katak Maun Boot ida iha partidu nee bele halo duni buat diak ruma ba sira nia moris. Povu lao’s hili tanba nia lider nee inus kain naruk, matan belanda, ain kleuk no gaul no sst.

Lider politiku sira mos labele kontete la’e ho mudansa hahalok lalais hosi eleitor sira nee. Keta halo, too tempu atu tu’u sira tu’u fali nia partidu ida uluk. Povu mos lao’s beik no taka matan ba saida akontese ona too ohin loron. Esperiensia iha tempu uluk hanorin ona povu atu hili partidu ida neebe mak sira fiar katak bele halo duni mudansa ba oin. Hanesan kaer kareta, lider nudar kondutor tenke baku mudansa ba oin la’os hakiduk fali ba kotuk.

Hahalok politika kamarua nee bele mos hamosu tensaun ka konflitu entre partidu sira. Ohin loron ita hare katak bainhira membru balu hosi partidu PSD deklara aan tama ba partidu PD, la kleur deit ita rona kedas partidu PSD deklara iha media katak membru hosi PD barak mak tama fali ba PSD. Hein katak ida nee laos politika balas dendam no labele sai hanesan toman aat ida iha ita nia moris demokrasia. Se hanesan nee beibeik, ita sei tata rai hotu.

Hahalok kamarua hirak nee maka dalabarak halo ema dehan politika nee foer. Se halo beibeik politika foer hanesan nee maka ita hahu daudaun hakiak sentimentu apatismu iha povu. Bainhira sentimentu nee boot ba beibeik maka povu sei la partisipa iha prosesu dezenvolvimentu demokrasia iha nasaun nurak nee. Sekarik nunee duni maka prosesu harii nasaun sei lahetan nia objetivu.

Keta hola ba lia, maibe lider politika Timoroan balu mak halo politika ho objetivu atu hetan deit orgasme politika no laiha konsiensia no responsabilidade moral atu fo edukasaun politika ba povu. Politika kamarua oras nee buras daudaun iha ita nia le’et. Lider politika Timoroan sira tenke hola responsabilidade atu eduka povu liu hosi sira hahalok diak alias la’os kamarua, atu nunee povu sira sei tau laran no fiar metin ba sira no sei tu’u nafatin sira iha eleisaun 2012.*

1 comment:

Unknown said...

hahalok lider sira ne laos deit iha pentas politika. hahalok kamarua politikus sira nebe sai husi partidu ida tama fali ba seluk laos deit tanba akontece iha partido. basa hahalok a'at sira ne dala barak hatudu ita nia lider politika sira laiha liu moral responsabilidade. kamarua laos deit iha politika, ses husi politika lider sira ne tan deit osan barak bosok labarik sira dibawah umur i halo labarik feto klosan sira sai sira nia simpanan, mesmo sira balun iha Fe'en k lae'en. tan ne hau hanoin sira ne lider politika abuza sira nia poder no sira ne mesak paedofilo. basa sira laos hanorin diet politika nebe ladiak maibe iha vida loro-loron sira barak mak moral laiha. AMP (ami mesak paedofilo)