Wednesday 19 September 2012

Alfredo Pires: Governu Rekopera $300 M Husi Irregularidade Mas Kompania Internasional Lori TL ba Tribunal


Tempo Semanal-Dili, 19/09/2012

Komunidade Timor Leste barak liu maka seidauk hatene katak kompania internasional sira ne’ebe opera no faan mina iha Tasi laran JPDA (Joint Petroleum Development Area) halo manobra iha selu taxa hodi halo nasaun seidauk rekolha hikas hotu milaun atus ate bilaun husi taxa ne’ebe loloos selu liu husi Fundu Petroliferu.

“Primeiru hau tenke esklarese kona ba asuntus taxa. Ne’e la’os responsabilidade ministeiru petroleu nian. Ne’e Ministeiru Financas nian. Ida-idak halo ninia servisu. Maibe ami mos akompania asuntus taxa ninian,” esplika Ministru Petroleu Alfredo pires ba jornalista sira iha Palacio Aitarak Laran depois de enkontru ho Presidenti da Republika.

Publiku mos seidauk hetan informasaun katak Governu Timor Leste konsege ona, rekolha fali milaun atus tolu Dollar Amerikanu husi Kompania internasional sira hafoin Timor Leste liu husi audit ruma konesege identifika iregularidade mak komete husi kompania internasional sira ne’e.

“Too ohin hau bele dehan katak governu rekoila ona a volta de 300 miloens kona ba asuntu ida ne’e,” informa Alfredo.

Iha kompania internasional lubun ruma maka hala’o atividade esplorasaun no faan mina ho gas iha area tasi Timor ninian. Kompania sira ne’e hanesan Conoco Philips, Inpex, Eni, Woodside ho tan kompania seluk ne’ebe barak maka koko atu buka hasa’e sira lukru no selu importu.

“Situasaun maka ida ne’e. to’o ohin governu sente katak impostu balun, kompania balun seidauk selu. Mas Agora daudauk ita nia mina faan hela I depois sira kuandu faan ita nia mina, sira foo hela osan tama iha ita nia fundu minarai. No imposto balun mos selu-dadauk hela mas iha impostu sira seluk ne’ebe governu sente katak kompanias balun seidauk selu I Governu husu hela atu selu,” esplika Alfredo.

Ministru Alfredo hato’o katak governu mos agora aumenta tiha ona ninia kapacidade atu haree tan iha area seluk ne’ebe presiza selu tan impostu.

“Buat ida kee, dala barak akontese ne’ebe governu sente katak tuir loloos impostu sira nee tenke selu. Ita haruka de’it, koalia ba komapania sira ne’ebe relevante katak, ami hanoin ita boot sira tenke selu ida ne’e. Se sira sente katak sira la presiza selu sira tenke foo razaun. Tan ba sa maka lae? Depois maka ita tama iha diskusoins. Se sira sente katak sira tenke selu maka tama iha fundus minarai.”

Taxa petroleu nian iha oioin maibe bu’at hotu define iha kontratu ba fahe produsaun maka asina ona husi parte rua. Taxa ba petroleum bele kobre taxa de rendimentu, tax ne’e sei mos ba percentajen wainhira faan mina ho gas, Taxa mos sei kobre mos ba lukru ne’ebe kompania hetan, no area seluk tan inklui taxa kona wainhira kompania ida fa’an tutan fali area ne’ebe pertence ba ninia direitu ba kompania seluk mos sei selu nafatin taxa ba governu.

“Kazu izemplu konkretu ida maka foin lalais woodside mos selu impostu ida. Ne’e kona ba asuntu ida ne’ebe relasiona ho Kitan. Kitan ne’e uluk Woodside nian maka sira faan tiha ba ENI. Kuandu ita faan buat ida ita hetan hetan osan. Osan nee tenke hetan impostu. Entaun Governu hakerek. Ami sente katak osan ne’ebe ita boot sira manan karik funan tan hetan durante ne’e entaun ita boot sira tenke selu impostu. Ha’u ko’alia ne’e tan ba bu’at sira nee tenke transparante hotu. Momentu ne’e governu husu atu selu vinte kuatru miloeins I osan nee tama tiha ona iha ita fundu minarai,” esplika Alfredo.

Tuir Lao Hamutuk ninia hakerek katak iha Decembru 2010 Inpex selu ba governu milaun $7.1, Santos selu milaun $5.1 no ConocoPhilips selu milaun $19.5 nune’e iha momentu ne’eba governu husu kompania sira ne’e selu ho total milaun $32.4. Maibe Ministru Alfredo informa liu tan katak, “hamutuk ho kazu-kazu seluk mak hamutuk por volta trezentus miloeins governu rekoila tiha ona I governu sei haree tan parte sira seluk ne’ebe presiza selu tan,” Alfredo dehan.

Hatan ba perguntas kona ba osan hira maka kompania sira ne’ebe involve iha esplorasaun no faan mina iha area JPDA ne’e ministru Alfredo responde ho diplomatikamente katak, “agora estudu mak sei indika ne’e. Mas sei halo hela matematikas kona ba saida mak presiza selu no iha ne’ebe mak presiza selu. Tan ba ne’e lei mak obriga atu selu impostu.”

Tuir informasaun balun dehan katak kompania ida konstesta ba audit ne’ebe Governu halo ministru Alfredo dehan buat balun akontese wainhira governu notifika atu selu impostu maibe kompania sira ne’ebe sente karik labele selu.

“Maibe se hetan kazu balun bele lori ba arbritasaun. Ou lori ba tribunal hodi resolve problemas. Nune’e duni Kompania ida lori ona governu TL ba tribunal. Governu agora buka defende ninia aan iha tribunal relasaun ba kazu sira ne’e. Ita hein prosesu sira ne’e la’o,” Informa Alfredo Pires.

Iha loron hanesan ulun bo’ot ConocoPhilips mos hasoru malu PR hodi kongratula Timor Leste ninia aniversariu no inform aba xefe stadu atividade balun ne’ebe sira halo hela inklui foo servisu ba ema balun.

Hatan ba lian husu jornalista ninian kona ba statutu disputa entre kompania refere ho governu TL kona ba problema helium ne’ebe halo Governu TL ruun nehan tan tuir akordu entre Australia ho TL katak fahe rezultadu husi Bayu undan 90% ba TL no 10% ba Australia ne’e Todd ceerage ladun esplika klaru.

“Relasiona ba auditoria ba taxa sei resolve tuir dalan, maibe ami iha relasaun diak tebes ho governu durante liu tinan sanolu ona. No ami espera sei service hamutuk nafatin ho governu,” dehan todd.

Kompania internasional barak maka nakar no la onestu ba sira nia responsabilidade kona ba selu impostu, nune’e duni iha loron 10/02/2012 ministeiru financas tenke fakar tan milaun US$ 2,500,000,- hodi selu advogado internasional OPUS & BEST LEGAL SERVICES, LLC hodi haree fali lei kona ba obrigasaun ho taxa & taxa kona ba kontratu Bayu Undan (lei foun balun kona ba taxa). 

No comments: