Wednesday 19 September 2012

Politika V Kintu Governu Grantia Kualidade Edukasaun


Tempo Semanal-Dili

 DEZDE inisiu Timor-Leste hetan ninia soberania, Governu kria kedan polítika ida kona ba edukasaun gratuita. Polítika ne’e hetan apoiu másimu husi povu Timor tomak. Maibé, durante implementasaun programa ne’e la’o, mosu deskontentimentu husi parte balu, liu-liu husi povu kbiit laek ne’ebé sira nia oan eskola iha eskola públiku.

La'ós ne’e de’it, sira mós sente ukun na'in sira komesa hala’o esplorasaun ba povu ki’ik nia oan sira. Tanba, eskola públiku barak mak gratuita. Maibé, la iha kualidade. Atu hatene polítika V Governu nian kona ba prosesu edukasaun iha rai laran, tuir mai ita akompaña intervista badak ne’ebé Jornalista Tempo Semanál (TS) halo ho Ministru Edukasaun Bendito Freitas.

TS : daudauk ne’e Timor Leste adopta hela sistema edukasaun gratuita.  Maibé, oinsá Sr. Ministru nia hanoin bainhira ema barak kestiona katak, sistema edukasaun iha rai laran la iha kualidade?

ME : ha’u hanoin politika eskolaridade gratuita tinan sia (9) agora daudak ne’e la’o.  Maibé, halo oinsá mak tenke hare ninia implementasaun iha Nasionál, Rejiaun no to’o Distritu sira. Kestaun ne’e, presiza hala’o mós supervizaun.
Ministériu Edukasaun iha inspetores ba edukasaun oinsá bele hare mós situasaun ida ne’e. Tanba, área edukasaun ne’e kompleksu tebes. Ne’e duni, sira buka para atu fó solusaun ba problema ne’ebé iha.

Sira fó tempu mais ou menus durante tinan ida atu responde ba situasaun  hirak ne’e  hotu. Ministériu ne’e sei hala’o diskusaun hodi hato’o mós iha enkontru teknikus hodi hala’o semenais ou kinzenais ne’ebé sira sei ko'alia. Ne’e duni, oinsá tau ema para hala’o monitorizasaun hodi akompaña realidade iha terenu katak, Lei ne’ebé implementa ne’e la’o duni ga lae?

TS : Hare ba aspetu fíziku kuaze eskola iha Timor laran tomak la iha kondisaun di’ak. Ezemplu, eskola balu la iha kadeira, meza, janela la diak, odamatan la di’ak no la iha biblioteka. Mais ou menus esforsu saida mak Ministru Edukasaun atu halo hodi garantia polítika edukasaun gratuita liga ba kualidade?

ME: Durante tinan lima (5) nia laran tenke harii eskola mínimu atus rua lima nulu (250). Tanba, bazeia ba planeamentu jerál hodi responde ba kondisaun eskola hirak ne’ebé aat. Kategoria eskola ne’e tama iha númeru ne’ebé atu hadi'a. Maibé, gradualmente neineik bele responde hotu ba situasaun infraestrutura, atu nune’e joven sira hela metin iha eskola. Kadeira no meza mós kompletu ona. Ne’e duni, hein de’it oinsá atu dezenvolve kualidade proffesores.
Materiál kurikulum iha tinan lima ou sanulu mai, joven sira bele hetan kualidade edukasaun. Ekipamentus ba edukasaun bele kompletu ona hanesan materiais no infraestrutura ne’ebé di’ak atu nune’e estudante sira bele sente ona.

TS: Públiku mós kestiona katak, sistema edukasaun gratuita ne’ebé Governu Timor-Leste kria la iha benefísiu, se bainhira la iha kualidade. Ne’e duni, sira konsidera Governu halo esplorasaun ba povu kbiit laek nia oan sira, oinsá Sr. Ministru nia hanoin ?

ME : Eskola ida pelumenus tenke iha jardín ou fatin halimar. Hodi nune’e bele inspira alunus no profesores sira atu sente. Ida ne’e importante tebe-tebes edukasaun iha klase laran no mós iha li'ur. Tanba, sira sente iha hanoin ba futuru entaun tenke prepara an didi’ak.
 Ministériu Edukasaun mós sei servisu makas atu bele dudu sistema edukativu iha Timor bele ba oin hodi kompleta nesesidades povu liu-liu eskola oan sira.

TS : Iha Governasaun foun ida ne’e planu saida mak Ministru Edukasaun atu kria hodi dezenvolve edukasaun iha rai laran ?

ME : Kintu Governu ninia filozofia mak kontinua programa ne’ebé hala’o tiha ona husi IV Governu. Maibé, partikularmente ba Ministériu Edukasaun sei esforsu makas iha área  tolu mak importante tebe-tebes.

Primeiru, formasaun profesores, dezenvolve kurikulum materias Ensinu no Infraestrutura, hanesan eskola, kadeiras no meza atu tulun alunus sira. Ne’e duni, aspetu barak importante prioridade mak iha leten maibé, liu-liu ba eskola ensinu báziku. Tanba, ida ne’e sai hanesan xave atu forma joven sira husi tinan primeiru to’o remata.

Polítika ida ne’ebé agora Ministériu Edukasaun konsentra mak kona ba Ensinu Sekundáriu, Tékniku no mós ensinu superiores. Tanba, polítika refere atu dudu jovens no estudante sira hodi aprende. Nune’e mós, sistema edukasaun ne’ebé iha kontinua implementa atu bele fó benefísiu ba jovens no estudante sira.

Ministériu Edukasaun nia polítika atu hala’o planeamentu jerál ida hodi husu projetu ne’ebé mai husi Banku Mundiál atu hato’o relatóriu kompletu kona ba eskola hira mak hala’o ona no eskola hira mak seidauk hala’o.

Ho razaun hirak ne’e, Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Edukasaun hala’o ona survei atu hatene loloos levantamentu dadus eskola hira mak iha prioridades atu hadi'a liu husi Orsamentu Jerál Estadu 2013. (**)

No comments: