Sunday 2 September 2012

Timor-Leste “super-mi” em vez de sarjana-“super -me” efeitu poÍItika eskluzaun versu polítika inkluzaun ho desafiu pseudo intelektual! (análogia linguístika dikotomika)


HUSI Fredeico NUNO Jerónimo Boavida - FRENUJEBOV

Importante ka la’e intelektualidade iha jestaun administrasaun konseitu “maciço” abstraktu hodi hatan ba interpretasaun no implementasaun teórika Linguazem Polítika (Termu Polítiku Aplikadu ka “Political Argot”)?

Hau iha parte ida konkorda, de serteza absoluta, ho Teknokrata Timorense konyesidu to’o ohin loron desde inisíu Estadu RDTL ho Plataforma Primeiru Guvernu ETA nian; nebe nia (hau la kohi sita direitamente ninia naran) ezize atu – “Timor-Lesteoan sira la presiza ona ho Formasaun intelektual iha área Sosiál, Letradu, Polítika, Psikolojia, Teolojia, Kultura, Istória, ka Siensia hirak mak haliis liu ba teoria apenas!” Los! Basá Timor-Leste presiza mak ema atu surbisu no hanorin atu hala’o serbisu! Iha ne’e; hau hatutan tan ninia hanoin katak – “Diak liu mak produz Injinyeiru iha área saida dit mak sempre sei nafatin útil ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha era ukun-an!”

Iha parte seluk mós, hau sente katak importante mós atu utiliza sira hirak mak formadu tiha ona iha área apenas teórika nian; basá númeru maioria mak formadu iha tempu invazaun foti duni estudus ho ramo sosiál no polítika! Iha ne’e hau la kria hela inveza sosiál entre formadu letradu no formadu iha parte injenyaria nian! La’e! Basá ba Timor-Leste; formadu sira mós sei útil ba nafatin desde ke sei eziste Soberania ida nudar Estadu Indepente! Formadu iha ramu rua importante hotu!

Tuir, loloos atu dehan katak Polítiku sira formadu tiha ona iha tempu invazaun RI nian mak ninia Leitura Polítika luan liu fali; basá formadu iha konteistu multi-sósiu-kulturál! Hodi dehan katak para alein de aprende sisiénsia teórika; au mezmu tempu, aprende mós kultura, lian, relijiaun, konvivénsia sosiál; apaar ho “Dossiers” Polítiku ka asuntu Polítiku Mundial (“Dunia Dalam Berita”)!  Ka asuntu polítiku.

Hau foti kestaun simples: Temi “Dunia Dalam Berita” liafuan ida ke simples no “To The Point!” “Mundu iha Notísia nia laran!”; loos ka lae? Maibé oinsá mak ita atu dehan no kompriende Mundu Iha Notísias Nia Laran se “Dunia Dalam Berita ne’e Programa Transmisaun/Broadcasting  TVRI nian ida mak okupa dit espasu no minutu ruma iha kalan tuku 20.00 WIB (Waktu Indonésia bagian Barat)? Ida ne’e atu transmite katak hatene Mundu Liu husi Notisiaria nebé mak tranzmite iha “Dunia Dalam Berita” dala barak liu asuntu polémiku, koflituoza no tendensioza mesak asuntu Mediu-Oriente nian (Israel-Palestina; Emirat-Arab, Iraun, Iraque, Afganistaun, Pakistaun no India; mak dala barak sai “Hot News!”no “Headline”!; no NATO no EU dala rumat; Maibé haree neneik no didiak mak ita sei hetan katak sei involve “Kuda-Tali Rebo-Rebo” mosu husi Uniaun Europeia, Inglaterra no França, AS-Nato, no ikus dada  ba ONU mak sei inklui hotu Mundu tomak!

Ita rona no akompanya to’o enjoa ka mal-vontade atu asiste bebeik basá asuntu la seluk la leet mak kona ba konflitu; terorizmu, figura la seluk la leet mak konyesidu tiha ona ho polítiku no Lideransa konyesida sira dit; área no kampu problemátiku no polémiku destake mak nafatin hela dit! Konsékuensia la seluk la leet mak kanek, moras, hamlaha, Dezlokamentu Esternu/Refujiadu no IDP no regresu no repatriasaun. Maibé atu dehan saida ba Mundu? Atu kompriende Oinsá? Iha ka la’e destinu Timor-Leste nian; indiretamente kobre tiha ona iha pesas informasaun mak politizadu internasionalmente? Ita koko kompriende; mundu hatene duni paíz ida-idak ninia problema ka lae? Iha parte ida ne’e mak ita hasoru dezafiu enorme; atu dehan katak la’os dit ona interese paíz em konflitu mak sai “Polítical Dossiers” maibé Paíz tantu la iha konflitu kruzamentu katak la’os ona entre nasaun maibé karik internu Estadu ho Opozisaun; Krensa ho Dezenvolvimentu; Anti-Sivilizasaun versu Sivilizasaun Umanidade; Kontra-Bandu ka ilegalidade hasoru Legalidade; Rendimentu Nasionál Per Kápita versu Linya Krítika Pobreza: “abaixu Linha Pobreza ka paralela eh acima Linha Pobreza?” Moras Ka “Procurado” ou “Maldiçoado?” “Elogiado” ka “Boneka/Wayang-Kulit?” Oinsá mak ita atu koko kompriende no bele buka alimenta hikas ita nia povu no buka mediasaun ida ke satisfatória no adekuada?

Kestaun mós simples tebe-tebes no mundo sempre tau foku de atensaun iha “Elo do Mundo” ka iha Fukun mundo nian katak iha Rai mak Tutan Mundo Orientál ho Osidentál mak Médio-Oriente. No simples mós atu Kompara ho Timor-Lete tanba konflito mosu iha nebá kompriende dit nudar rai mak ho tradisaun sosio-ekonómiku-Polítiku kuaze idéntiku ho Sude-Este-Aziátiku nian no liu-liu Timor-Leste nian mak aprosima matéria polítika no geopolítiku em sentidu geografia (haree ba dimensaun klimátika, aspektu efera terreste ho ninia karakterístika atmósférika; haree ba mapa-terrestre mak sempre pur natureza iha nanis tendénsia konflitu bio-fízio-kímiku pur/em si!) no polítika mak sempre iha hafahe ba parte rua pro no kontra (la’o geopolítka em sentidu geografia halo zona froneterisia hamutuk ho média-oriente; lae!).

Agora problema mak interpretasaun hasoru Linguazem-Polítika-Aplikada? Problema uluk nanain Kruzamentu Tradisaun, Kultura no Sivilizasaun rua: Osidentál no Orientál! Tradisaun no Kultura Orientál sei koalia hodi simu malu ho Sivilizasaun Osidentál em sentidu ita Oriente sempre tau reliziaun nudar tradisaun no kultura; entretantu Osidentál hare nudar fenomena ida iha Sósio-Polítiku no konsidera nudar Sivilizasaun. Kestaun seluk mak  Ita Ázia iha multi-sekularizmu maibé úniku Demokrasia-Unanimidade iha Espíritu ka Ánimu mak sempre patriotizmu no Nasionalizmu; enkuantu osidentál haburas Independénsia Sosializmu vested Dimokrasia Liberál seidauk adora Liberal (hodi hahii nudar Liberalizmu)! Buat seluk tan mak Osidentál Koalia Lia oin-oin maibé kompriende malu basá aktualmente kaer iha raiz linguístika rua dit: Anglosaxóniku no Neo-Latinu; ita Aziátiku Koalia Lian barak ho rohan Sansekerta, Árabe, Anglosaxóniku no Neo-Latin! Iha ne’e inderetamente matéria polítika tranzmite tiha ona sentidu – “Hatene Mundu Liu Husi Notísia!” no favorese liu mai ita ema Aziátiku! Agora la’os ona problema Osidentál-Orientál maibé problem Asimilasaun Sinkretizmu hodi tutan no kaer hamutuk diferensiasaun vested Adaptasaun GLobalizasaun Modernizmu! De faktu ita husu hikas ba mundu: Agora dadaun mundu iha nebé? Hau seidauk toka ka temi kona ba Xina; Japaun, Korei, Taiwan no Tipe no mós hau la temi Rusia dauk; iha ne’e la’os atu dehan diskriminaliza ka haketak Xina maibé asuntu mak refere haree ba Separasaun Globo-Terrestre iha tuir esfera – Polu Norte no Polu Sul, Tuir Oeste no Este/Leste mak asuntu monu-klaran iha justa-pozisaun iha linya ekuatorial!  Karik iha Polu Norte: Sempre Rai-Malirin Liu no ema la hetan influensia pur/em si husi temperatura atmósfera klimátika natural konstranje ka hamosu reasaun ho tensaun/sistema nervozu emosionál umana hafoin raan-nakali lalais no gosta kedas mosu hirus ho atuasaun fíziku repentinu/derepentemente no ímpetu (impetuozu/Maka’as no derepente) maibé atu dehan dit karik ida ne’e mak mundu katak atu sukat mundu hakat nafatin ka sei paradu ou pelu kontráriu em vez de “Epoque” maibé totalmente muda diresaun kontra-relójiu sai anti-dezenvolvimentu-umanidade ka dezenvolve-an ba oin!

Ita temi Parte rua-rua la hanesan maibé iha parte ruma hanesan; ita sita parte balun no parte seluk ita la refere; ho ida ne’e ita hahú lee sasan iha vizaun no Análize-matrix-Prizma-Dimensionál ba Matéria, Asuntu, “Dossiers”, Kazu Polémiku, Konflituozu no Problemátiku ho sentidu mak sempre Dikotómiku katak temi liafuan ida hamosu sentidu rua; atu dehan koalia duni ba asutu mak ne’e duni “Ad Hoc” no refere hikas  ba asuntu seluk mak ita obzerva ho reseiu mak “sobrecair” ka monu-hikas mai ita ho ninia rohan retrospektivisidade no introspektividade katak fila hikas mai ita no mai ita an-rasik!

Asuntu iha ne’e ita bele refere ba kontéudu: Konflitu; Petróleo no Gaz; Determinasaun; Krensa no Ideolojia; maibé keta haluha Sujeitu Polítiku! Konyese uluk istória, konyese ninia tradisaun, Kultura, relijiaun, rasa, lian no nasaun (etnisidade) mak foin ita identifika ho loloos mak sai figura polítika; entaun ita apaar ona ho “Political Dossiers!”; no hatene mós matéria trata kona ba negósiu ka objektu polítiku saida loos; iha nebé no kona loos ba se? Karik simples dit atu husu tuir jornalizmu ninia hahaan: “Se; Saida; Horibainhira, Iha Nebé no Oinsa?” Hafoin de hatene mak ita korela ka halo “Komparasaun Analógika” ida kona ba Asuntu ho karakter mak hanesan hodi bele matan-moris-neon-nain halo mediasaun ba problema nasionál no hasai informasaun ba sai hahaan publiku!

Hau foti kestaun simples: Kazu Syria! Karik diak liu ema Izlaun/Maumetanu/Muslumanu Polítiku ida mak halo komentáriu no hato’o obzervasaun tanba polítiku ida ne’e ninia hahaan kedas iha orden relizioza no Konvivénsia interasaun sosiál tuir tradisaun no kultura musulumana; entau pode ser ke, obzervador polítiku ida ne’e bele fó hanoin hikas mai ita seluk mak leigu ka profanu/sekular iha relijiaun musulumana. Problema mak sempre buat polítika koalia buat rua: Diak bele tranzmite sentidu La Diak! A’At bele fo signifikadu Diak! No Diak bele nafatin Diak no A’at bele a’at nafatin agora depende ba “Memorandum Of Understanding” (“Nota De Entendimento”) atu refere ba asuntu problemátiku no “Dossiers” katak define nomenklatura no Linguazem Polítika Aplikada Restrita; mós determina “Saseluk” ka “Espelyu Polítiku” no Xave Polítiku ho ninia Ponteiru de kompasaun hodi hatudu diresaun. Se karik ita foti kazu Syria mak ita la hatene orijin no natureza asuntu, la konyese figura no la tama iha plata-forma polítika ninian mak ita sei la kompriende ninia finalidade no objektivu.

Hanesan mós iha Timor-Leste ita foti kestaun “Timor-Gap”; ita hamosu Área Destakementu no ita iha foku ba “On Shore”no “Off Shore”; sim ita koalia kona ba Tasi-Mina no Gaz; maibé ita bele tranzmite sentidu seluk karik asuntu hamosu no hamate raiva no rankor masa katak sujeitu em kautela iha ninia estadia no sai husi ninia ambiente/ambitu; no refere ba  konflitu katak se mak insitador/provokante no se mak sei sai vítima; iha ne’e foin mak parte Defesa no seguransa nian. Iha parte seluk karik ita haree kona ba kapasidade posibilidade: karik ema mak ita refere ba sujeitu/individu Obzervadu em vez de Objektu Obzervadu Determinadu; karik sei bele manan iha konkorénsia ka akomula masa; konkista militante no simpatizante; ka poténsia elojiada no sei bele iha inflénsia sosiál. Mós ita bele refere kona ba Arma-Artifisiál (“Home-Gun-Made”) no Armamentu elektróniku (“arma de infra lasser”/”Lasser Infra-weapon ka Dhrone”) mak ho puder tantu infra lasser no májiku mak ko’a-raan no fura-kakutak ka supa ruin-dolen?  Buat seluk mós atu ita transmite informasaun husi asuntu “Polítika Timor-Gap” nian mak Karik projektu Obras públikas nian mak refere em vez de koalia Latinizada maibé “Arabinisasi” katak fura Posu bele karik halai ba taka-koak estrada nian mak grave liu ka refere fali ba projetu mini “Dua/Tiga Dolar”, iha ne’e depende ba se no iha ne’bé no mós se mak uma-nain no se mak benefisiáriu no se mak resipiente: Uma nain koalia kona ba Industria Mina no Gaz involve JPDA (“Joint Petróleum Development-Area”) no DA (“Designated Authority”; maibé sira iha natar-laran fali preokupa ho kilat-rai hodi duni laho; sira seluk iha Asgor hala’o Projektu Taka-Koak mak Obras Públikas sira nia preokupasaun; Seluk fali preokupa ho atu prepara Kuadru no projeita ba Lideransa; depende ba interpretasaun. Balun fali bele interpreta “Polítika Timor-Gap”, JPDA no DA nian; karik ba motorista no makinista sira bele kompriende kona ba uza Kareta Estadu, Sa’e Kareta privadu: Pajero no Prado (mak komún liu iha Timor-Leste); ka sa’e bus, mikroleet ka taxi no ikus mai halai fali ba luxuriozu, jual-mahal, negósiu fixu, komersiante ambulante, obralan no karik rohan iha “moderen” no “kolot”. Afinál “Plata-Forma Polítika Nasionál” nian huun ida dit, maibé naksanak tuir interpretasaun, aplikasaun no implementasaun.

Presizamente ho opiniaun iha paragrafu ida leten ne’e mak ita hakarak atu dehan katak; karik diak liu mak ita iha Sarjana barak no “Sarjana-Super-Me!” katak (nia no nia-an rasik bele ukun ninia-an no ikus mai hamutuk ho Timor-Lesteoan tomak bele hatene ukun hamutuk rai ida ne’e duke ita iha Sarjana mak ema hotu hakarak tabele ba; maibé  nia la konsege ukun ninia-an rasik no oinsá tan atu hili nia hodi ba tuur sai nudar reprezentante hodi ukun hamutuk. Sarjana ho kultura luan, iha esperiensia vida sosiál (duke sulan-an no taka-an atu dehan katak foin mak mai husi Rai liur Amérika, Inglaterra ka USA); maibé sarjana mak hatene konvíviu ho sosiedade no kompriende linguazem iha interasaun soisiál atu la hamosu interpretasaun tuir dit teoria estimulus ho respons mak tuir loloos só efikaz no efektivu ba espésie animál nian; pur izemplu sample teori Skinner mak fó haan Asu Pablov tuir oráriu no oras ema nian; Asu Pablov sei matabixu dit iha tuku 07.00 dader; hafoin haan fali iha oras almosu no sei janta iha seia tuku 19.00; no ida ne’e insentiva tuir estimulus ho respons mak aplika ba animál ida ne’e ikus mai efektivu; karik ba ema mak rasionál; nia bele rekuza no greve ka la nesesariamente hala’o vida regular no monotonu wainhira nia kompriende katak situasaun no kondisaun mós kontribui ba ninia movimentu no nia iha posibilidade mós atu aplika teoria relatividade situasionál hodi responde ba estimulus-respons mak dezafia nia iha moris sosiedade nian.

Ita mós kompriende katak para alein de implementasaun iha vida prátika Polítika Nasionál mak sai Plataforma nudar Ordem; maibé dala ruma mós ita haree iha montazem falsa barak mak sai dezafiu: tau izemplu ita sulan tiha ema nia feen ka lain no ita aplika fila fali teoria estimulus-respons mak hanesan ita husik sai lain ka feen ninia feton/naan rasik, subrinya/subrinyu rasik no sira seluk mak iha relasaun parénteska hodi hein oinsa “respons” ba “bihaviorizmu”/komportamentu nudar reasaun ba ita nia teoria; ka ita apudera tiha ema nia feen/lain no ita hatudu ka kria estimulus-respons ba kolega no maluk sira ita mak lain/feen no hein hodi haree oinsa maluk sira nia respons/reasaun; no ikus mai ita monu mós ba aplikasaun Politika Enganadora mak bele sulan fali ita nia-an tanba aplikasaun teoria iróinika hasoru buat ida mak paradoxal ka paradox no impaktu ba ita nia Estadu no Nasaun tomak hodi harii Sidade rumu ba Ruina!

Hau; wainhira lee “Statement” Presidente Barak Obama nian dirije ba Presidente Aganistaun mak publika iha STL Fulan Setembru 2011 tinan liu ba hafoin de satelite ida monu iha Kalifórnia no Barak Obama dehan – “Hau husu Diskulpa ba Presidente Afganistaun nian ba asaun sira hotu no sei la halo atake ba itaboot sira nia ‘Sasasan Sagradu”...!” No mai hau kompriende ho Lia “Babilonia nian ka Árabe nian”  “Statement ida ne’e atu dehan katak husu diskulpa antisipatória basá ‘sasan sagradu’ karik katak ida nebé mak tuir lolos la’os tabuu ita halo tabuu no ita halo sasan públika sai segredu ba ita nia povu no ba ita nia estadu mak hanesan meius elektrónikus – telefone, internete, televizaun no vídeo mak sempre proibidu iha Afganistaun molok konflitu no sei nafatin tabuu mak mundu liu husi nia matan no tilun/USA husu diskulpa antisipatória hodi halo karik atake; mundu seluk sei la hakfodak no pániku... ida ne’e interpretasaun dit basá ba Malae Inglés sira kostume mós temi “She” em vez de “He” ba mane no vise-versa ka “May Baby” em Vez de “My Dad!”; tan motivu kultura no konvivénsia mak ita tenke, hakarak ka la’e, haruka ita nia oan ba eskola iha rai bara-barak hodi bele iha futuru mak ema ho variedade kultura mai ita nia rain ita kompriende no hatene oinsa atu hatudu tratamentu mak konviniente.

No ikus liu keta haluha no keta foti ba Lia tansa mak hau temi em vez “Sarjana Supermi” maibé “Sarjana Super-Me” no tansa mós mak hau temi “Timor-Leste Supermi”; ida ne’e la fó sentidu katak cetakan Indonézia nian no la’os espargeti nian; maibé hau atu dehan katak ita nia Polítika Nasionál no mós Asuntu Polítiku Internasionál nian “Bem Feito” tiha ona kuaze liu tinan atus-ida mak ninia produtu aktualmente ita aplika no uzufruir; ida ne’e hatudu iha livru hotu-hotu atu kona ba livru istória, geografia, agrobiznis, geologia, polítika, sosiál, doutrina mak kona ba Timor-Leste sempre falun intensaun mak prosesu dezenvolvimentu no sivilizasaun ba Timor-Lesteoan sira no ita haree oras ne’e dadaun ita nia polítiku sira maioria kuaze hanesan resipiente (bikan) hodi tau supermi (hahaan feitu/fabrikadu tiha ona) no ita Timor-Lesteoan hotu hamutuk haan hahaan Polítika internasionál nian maibé ita inosentemente no inkonsientemente transforma Timor-Leste sai Supermi no nafatin nega ka rekuza; mak hanesan: ita uza sistema elektronika de sensura no detektivu maibé ita nega no sei dehan tan “ema hafuhu ita”; ita nia HP mak ita transmite segredu ba malu iha portal kontroladu iha Satelite mak sei “Satelite Palapa”; ita balun kompriende iha sistema infra-sauna no “dhrone” maibé ita taka informasaun ba sira seluk mak sei nakukun no ita iha liu tendénsia hakarak atu sulan no sei hakarak fila hikas ba Polítika “Feudalista” mak hakarak apudera tomak no sai kapitalista ba sira seluk sei inosente no laek konyesimentu.

Oinsa Timor-Leste ida mak rai boot liu dala hat-nulu (40 X) Singapura no liu dala hat (4) Brunei Daru-salam ne’e ho populasaun kiik liu ka minimu liu dala 7 (-7) kompara ho Singapura no Brunei Darusalam mak dezenvolvidu ona; hau hanoin falta dit mak kompriensaun mútua no unidade atu lori rai ida ne’e hamutuk ba oin. Até Lá! 

Frederico NUNO Jerónimo Boavida (Frenujebov)

No comments: