Sunday 28 November 2010

Horta Hahi Area Edukasaun ho Saude, Tauk HIV Cida sabada Media Internasional Mak Kritika TL

Tempo Semanal-Dili, 28.11.2010

Iha tuku sanolu dadeer nasaun ne'e celebra hika'as loron deklarasaun unilateral Independencia Timor Leste ba dala tolu nolu resin lima. Hahu ho Prezidenti DR. Jose Ramos Horta ha'ao inspeksaun ba parada ne'ebe direje husi segundu komanadante Komponente Naval Maj. Neves no tuir kedan ho ceremonia hasa'e bandeira nasional.  Eskola Sao Jose maka  tinan ne'e simu kna'ar hodi hasa'e lori simbolu ne'ebe sosa ho mate, ran no terus ne'e ba hasa'e. Iha Marka pasu estudante sa'o Jose Balide hatudu sira nia espiritu nasionalizmu no respeitu ba herois nasaun ne'e ninian. Maske nune'e membru PNTL sira ne'ebe guarda ba Bandeira ne'e ninia maka pasu la tuir estudante sira ne'e ninia ritmu. "Ha'u hanoin labarik sira ne'e hamo'e ona ita nia membru PNTL nain haat ne'eba. Labarik sira ne'e furak liu fali PNTL sira," dehan Imaculada da costa komunidade ida hamriik iha parte tasi palasiu Governu ninia oin.
Iha fatin ne'e mos eis Primeiru Prezidenti da Republika Fretilin 1975, DR. Francisco Xavier do Amaral ho ninia oklu no hakat ba podium hodi lee hikas deklarasaun ne'ebe nia halo iha tinan tolu nolu resin liman liu ba.  Ukun rasik aan nasaun Timor Leste ne'e hakat tuir dalan naruk hafolin ho ema barak nia moris no riku soin sira. Iha konvite ne'ebe IV Governu RDTL foo sai hafutar ho letratu jerasaun sira ne'ebe hamri'ik loron 28/11/1975 maibe barak maka mate ona no iha foto ne'e ema uitoan de'it maka sei moris inklui DR. Mari Alkatiri ne'ebe foin halo kompleta tinan 61 iha 26/11/2010 ho eis komandante Gerilla subtitutu Xanana ninia Irmaun Mahunu.
Prezidenti da Republika halo balanso pozitivu. Horta lamenta uitoan ho kritikas ne'ebe mai husi Media internasional balun no estadu balun. "Husik ba sirak hakerek ba. Peritus sira dala barak halo analisa sala maibe ita maka hatene," dehan Horta.
Prezidenti da Republika iha ninia diskursu ho topiku rua liu-liu kona edukasaun no saude. Maske tinan walu de'it liu, ita nu'udar ema iha tendensia atu haluha buat ida ne'eba akonsete iha tinan walu liu ba.  Dezenvolvimentu area rua ne'e kapas tebe-tebes. Tinan walu liu tiha eskola rihun ida resin, iha merenda eskolar maibe iha mos falla.Prezidenti da Republika dehan merenda eskolar falla tan ba dala ruma la iha osan ou la iha kapasidade de lideransa. Ita haree labarik sira aumenta ne'ebe 6% sa'e ba 8%. Mesmu iha mudansa iha area rua ne'e maibe Horta dehan, "iha buat barak sei falla hanesan kualidade profesores, bibiliteka, bee mos, absentizmu profesor boot, kualidade eskola sira dala ruma eskola kadeira meza la iha. La iha investimu ida ke di'ak liu iha nasaun ida ne'e se la'os edukasaun ho saude.
Ramos Horta dehan numeru estudante saude ninian ne'ebe eskola iha Kuba, australia, Filipina, Indonesia liu rihun ida no hein katak iha tinan lima mai nasaun ne'e ninia centru saude ho Ospitais sira sei la kuran tan servisu nain ba saude ninian.
Iha setor rua ne'e aspetu ida ne'ebe maka importante tebep-tebes maka alfavetizmu. Atauro deklara ona hanesan livre husi alfavetizmu no oekuse hanesan primeiru distritu. "Ita tenke to'o iha 2015 elima ona alfavetizmu," Horta Espera. Nia dehan ho apoiu husi nasaun Kuba Timor leste tenta liberta povu husi alfavetizasaun.
Horta foo agradesimentu ba komunidade ninia kontribuisaun maka'as ba setor edukasaun no sa'ude hanesan hari'i infaestrutura no foo bolsu de estudu. relasiona ho bolsu de estudu Horta ne'ebe iha momentu ruma iha tinan ne'e kritika nasaun doadores sira ninia osan ne'ebe dala barak gasta arbiru de'it hahi fali inisiativa husi nasaun vizinus Australia, Nova Zelandia, Australia, Brasil no Xina iha dezenvolvimentu rekursu Umanus.
Prezidenti Horta iha loron ukun rasik aan ne'e tenta atu liberta povu husi moras HIV Cida nune'e duni estadu foo rekuinsimentu ba NGO Esperansa. Nia foo izemplu katak feen ida moras HIV aids tan ba hafoin ninia la'en hafoin halo vizita ida ba estranjeiru. Horta hatudu ninia tauk kona ba Moras HIV Cida. Epidemia moras ne'e sai ameasa daudaun nasaun ne'e foun TL tan ba pursentu vitima simttomak HIV aids aumenta husi tinan ba tinan.
Iha parte seluk semana kotuk PNTL kaptura sidaudaun estranjeiru sanolu resin tolu iha Kartika baar ne'ebe deskonfia hala'o hela atividade prostituisaun iha besik eskola Paulo VI Dili maibe tribunal dili liberta hikas tan ba iha momentu ba hala'o buska PNTL la lori surat ordem de buska husi Tribunal. "Ha'u hanoin estadu ladun firmeza iha sira nia asaun no desizaun atu taka baar sira ne'ebe loke iha ne'e. Hau mos haree Igreija ladun pro ativu hodi servisu ho Governu ba komunidade iha nasaun," dehan Sr. Amelia da silva.
Inan husi oan nain neen ne'e preokupa ho invazaun prostituta mai Timor Leste husi Thailand, Indonesia, Xina no parte asiz sira seluk. "Ha'u hakarak valoriza ukun rasik aan ida ne'e hahalok pozitivu," nia espera.
Fila ba Prezidenti da Republika ninia deskursu taka hoo lia menon ba funsionariu publiku sira labele halo tuir lala'ok bataliaun 705. Nia hateten katak funsionariu Indonesia uluk tama tuku Hitu la halo buat ida no sai tuku lima.
Hafoin de diskusu Prezidenti RDTL ninian tuir kedan ho entrega kondekorasaun ba GNR portugal, Prof. George Adithondro, NOG Esperansa no NGO seluk.
Wainhira ami hasa'e notica ne'e desfile halo husi F-FDTL, PNTL, Segurnasa Civil, bombeirus, estudante sira. partisipasaun husi komunidade ba ceremonia istoriku ne'e kmanek duni. (TS)

No comments: