Thursday 13 December 2012

Povu Helerik Bemos, Ukun Na’in Finze La Rona


Tempo semanal-Dili 13/12/2012
Beemos (Air Bersih) Nu’udar Nesesidade Baziku Ba Ema Moris. Maibe, Iha Fatin Balun Komunidade Sira Difisil Hetan Beemos. Responsabilidade Ida Ne’e Se Nian…?

PROBLEMA falta beemos la’os buat foun. Kuaze tinan-tinan povu sempre helerik ba beemos. Situasaun menus beemos kuaze akontese iha teritoriu tomak, inklui iha kapital nasaun Timor-Leste hanesan iha area Bekora, Taibesi no Tasi-Tolu.

Realidade ida ne’e loro-loron ita hasoru iha kapital Dili. Iha fatin balun komunidade sira tenke tutur sira nia balde no zerigen hodi la’o buka beemos. Nune’e mós, iha fatin balun komunidade sira tenke ‘antrian’ hodi kuru beemos. Maibe, problema ne’ebé sira hasoru mak dala ruma bee maran derepenti entaun halo sira tenke fila ho masa mamuk.

Dala barak ukun nain sira dehan, osan povu nian tenke uza tuir ninia dalan. Maibe, relasiona ho problema menus beemos ne’ebé mak durante ne’e akontese defisil tebes atu ita garantia povu nia moris di’ak. Situasaun ne’e halo ema barak kestiona ho orsamentu ne’ebé Governu aprova kada tinan ba hotu iha ne’ebá. Ne’e duni, problema beemos to’o ohin loron seidauk bele resolve. 

Hanesan estudante ne’ebé iha papel importante hodi hala’o kontrolu sosial, Nolasco Mendes  preokupa tebes ho situasaun moris povu nian. Tanba, loro-loron mak tenke hakilar no halerik nafatin ba beemos mais ukun nain sira finze la rona.

“tinan-tinan governu sempre aprova orsamentu ho valor boot ba Ministeriu hotu-hotu, inklui mós ba Ministeriu ne’ebé iha relasaun ho Serbisu Agua Saneamentu (SAS). Maibe, orsamentu hirak ne’e la iha benefisiu direita no indireita ba povu. Tanba, to’o ohin loron povu kontinua halerik ba beemos.” Estudante Universidade Nasional Timor-Leste kestiona.

Tuir Mendes, problema beemos la’os akontese de’it iha Kapital Dili. Maibe, kuaze akontese iha teritoriu tomak, ne’e duni governu tenke seriu iha prosesu ida ne’e, se lae tinan-tinan de’it ita rona povu iha fatin ida ne’e no ida ne’ebá ejize mak beemos.

Nia fó ezemplu, iha fulan kotuk bainhira sira ba hala’o seminariu ida iha Suku Maina II Sub-Distritu Lautem komunidade sira lori balde no zerigen ba ‘antrian’ iha tanki bee nian hodi hein bee atu kuru. Maibe, hare katak bee ne’ebé tun husi tornera tanki nian ne’e komesa menus entaun komunidade sira hadau malu bee to’o haksesut malu.
Antonio da Costa komunidade husi Tasi Tolu haktuir ba Tempo Semanal katak, iha tempu bailoron komunidade iha area refere sempre enfrenta problem beemos. Ne’e duni, sira (red-komunidade) tenke la’o buka beemos iha fatin seluk.

“Situasaun hanesan ne’e sempre akontese no ejizensia hirak ne’e ami hato’o ona ba orgaun kompetensia. Maibe, to’o ohin loron seidauk iha resposta.” Costa hatutan, problema menus beemos defikulta tebes komunidade sira iha area ne’ebá, tanba bee la sufesenti ba sira hodi responde nesesidade loron loron nian. Ne’e duni, husu ba ukun nain sira atu realiza promesa ne’ebé  sira hato’o ba povu iha tempu kampaina.

“Bee atu uza hodi tein no hemu de’it defisil ona, satan atu uza hodi haris. Ami sempre ba buka bee hodi kuru mais uza ba tein no hemu nian de’it. Tanba, ninia distansia dook ne’e duni susar ba ami atu bee hodi haris.” esplika Costa ho oin nakonu ho ezijensia.

Ejizensia hanesan hato’o mós husi Dominggos Kono. Ne’e duni, husu ba Governu liu-liu dirasaun SAS atu resolve lalais problema ida ne’e tanba beemos nu’udar nesesidade baziku ba ita ema moris. “ maluk sira ne’ebé hela los iha foho lolon ne’e bee araska tebes tebes no sira tenke la’o kuaze kilometru ida husi foho lolon tun mai kuru beemos iha kraik” Dominggos kestiona.

Dominggos haktuir, dala ruma komunidade sira ba kuru ema nia bee mais kuandu uma nain lakohi fó entaun sira tenke tutur sira nia masa no zerigan hodi buka tan fatin seluk ne’ebé uma nain hakarak fó. Ho razaun hirak ne’e, husu ba Governu atu tun direitamente mai iha Komoro, Aldea 11 Novembru bairo foun danau dua Tasi Tolu hodi hare rasik povu ninia defikuldade.

Tinan sanulu ona komunidade Tasi Tolu ladun asesu ba beemos ne’e duni to’o ohin loron komunidade barak sei uza de’it mota bomba hodi bele hetan bee para atu sustenta sira nia moris.

Hatan ba kestaun ne’e, reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, Deputadu Adriano João hateten iha kapital Dili kuandu tama ona tempu bailoro susar tebes atu hetan beemos tanba kuaze bee matan atu maran hotu. “ha’u hanoin Governu iha obrigasaun atu kria politika ida oinsá mak bele asegura populasaun nia nesesidade.” dehan deputadu PD.

Entretantu Joaquim dos Santos husi bankada Fretilin hateten, tinan tinan tempu bailoron iha capital Dili sempre enfrenta problema menus beemos. Ida ne’e ema hotu hatene ate ema estranzeiru mós hatene. Ne’e duni, tuir loloos iha segundu ano V Governu nia ukun sira hatene no tenke preve ona. Maibe, se sira la hatene entaun sira beik ten.

Tuir nia, ida ne’e la’os novidade foun ba Timor, liu-liu iha Dili. Maibe, Governu ninia politika mak faila. Tanba, sira la preve politika ida hanesan rezervas de kontizensia ida para atu asegura nesesidade populasaun iha tempu bailoron hodi labele enfrenta problema menus beemos.

“Ha’u lakohi halo referensia kona ba primeiru Governu. Tanba, Primeiru Governu hahú ho situasaun ida ne’ebé difisil, depois la iha osan. Ne’e duni, ha’u hakarak halo referensia de’it kona ba IV governu no V Governu tanba primeiru ministru ema ida de’it. Ha’u bele dehan sira nia politika mak sala. Tanba, sira nia planu la preve orsamentu ba ida ne’e. Maibe, se sira preve orsamentu karik entaun ita la hatene orsamentu ne’e lakon ba iha ne’ebé.” dehan deputadu husi partidu istoriku ne’e.

Tuir loloos governu tenke kria politika alternativa ida, oinsá bele responde situasaun menus beemos iha tempu bailoron. Maibe, realidade to’o agora nunka temi kona buat sira ne’e. Posizaun membru parlamentu tenke koalia ba governu atu sustenta nesesidade povu nian. Tanba, Parlamentu deside fó osan. Maibe, sira (red-governu) nia politika mak sala.

Klaru katak, tinan tinan ema hotu hatene tempu bailoron Dili sempre menus beemos. Maibe, tansá problema ida ne’e akontese nafatin, karik sira nia politika mak sala ou karik sira mak la hatene duni halo politika.

Hatan ba problema menus beemos ne’ebé komunidade Tasi-Tolu enfrenta, Xefe Departamentu AAD Florindo de Jesus hateten, husi parte SASA hala’o ona diskusaun kona ba problema ida ne’e.  Ne’e duni, tuir planu iha tinan 2013 sei hari makina bomba bee nian iha parte refere.

Maski nune’e, to’o ohin loron husi parte SAS rasik seidauk identifika fatin, ne’e duni tenke hala’o kanallizasaun foun. “distribuisaun sidauk to’o iha parte rai hun ne’ebá. Tanba, ami nia kanu eksensiativa foin to’o iha fatin FDTL nian no perumahan iha bete’en (1) terminal nia kotuk.” dehan Florindo semana foin lalais iha ninia serbisu fatin.

 Tuir Florindo, uluk sira tau ona makina bomba bee nian iha fatin ne’ebá. Maibe, seidauk to’o tinan makina ne’e at fali ona. Se orsamentu aprova tiha SAS sei tauk moós bomba ida iha ne’ebá. “bainhira ita fura tan bee no hodi monta bomba ida iha ne’ebá ami fiar katak bele fasilita ona komunidade Tasi – Tolu”
Planu ne’e husi parte SAS discuti ona mais seidauk loos. Se kuandu planu ida mak aprova SAS sei esforsu  makas oinsá bele fasilita beemos ba komunidade sira bainhira instalasaun remata. (**)

No comments: