Tuesday 23 October 2012

Dili Portaun Ba Droga Futuru Jerasaun TL Iha Perigu

 Tempo semanal-Dili, 23/10/2012



PM xanana haree drogas ne'ebe kaptura hamutuk
 ho cidadaun Indonesia nain hat ho mozambiukanu ida
 ne'ebe oin taka metin hotu maibe jornal ne'e
iha video balun ne'ebe sei upload hatudu ema
sira ne'e wainhira halo prende
ba ai moruk iha aeroportu dili
SIDADAUN Indonézia, Afrikanu, Xinés, Australianu no estranjeiru seluk hatene  katak TL ninia lei ne'ebé fó kastigu kaman ba autór tráfiku droga no frajilidade husi instituisaun parte seguransa nian iha aeroportu, portu no rai ketan mak halo sira hili nasaun ne’e hanesan destinasaun atu uza ba zona de transit droga hodi lori ba nasaun seluk iha rejiaun ne’e, liu-liu Indonézia no Austrália liu husi tasi no rai.
Atividade ilegál ne'e konsege deteta. Tanba, iha semana foin lalais, Autoridades seguransa RDTL kaptura ema Indonézia na'in haat no prende pasta rua ne'ebé deskonfia enxe ai moruk droga kilu 8 resin.

Iha loron Sábadu (20/10/2012) autoridade seguransa Timor Leste, kaptura sidadaun Indonézia no prende pasta mean ida ne'ebé hatama iha bagajen aviaun Silk Air husi Singapura mai Dili besik kilu 2 ho balun. Oras meiudia tempu Timor Leste ninian roda aviaun Silk air hahú kona alkatraun aeroportu Nicolao Lobato – Komoro, ema ruma hakat daudaun aan ba hakbesik  lutu iha parte oeste terminál ninian liu husi kafetaria termina nia oin hodi aviza malu katak, “mai ona,” dehan ema ne'ebé hatais roupa sivíl taka sapeu maibé ema barak hatene nia ofisial ida husi autoridade seguransa TL nian.

 Hafoin roda aviaun Silk air para no odamatan nakloke pasajeiru sira hahú tun husi aviaun hakat ba sala de arrival no ema lubun ne'ebé koli aviaun hahú hasai pasta husi bagajen hodi tula iha troli mai diresaun sala ne'ebé pasajeiru sira forma no taka vistu ba, no liu minutu balun, ema sira ne’e ida-idak hahú foti sira nia pasta hodi hakat mai iha mákina chek bagajen fatin. Maibé kasian ba mákina no customs sira ne'ebé dala barak la deteta ai moruk drogas mak iha laran pasta balun nia laran hodi tama livre tiha de’it mai iha kapitál nasaun Timor Leste.

Ema ne'ebé mai ho aviaun silk Air ne’e hahú sai husi sala de arrival no balun hakat kedan ba karreta ne'ebé para maibé ema wain mak iha aeroportu hakfodak ho ema sidadaun Indonézia ida ne'ebé rasta hela pasta mean ida ba fali parte oeste terminál no autoridade PNTL ida ho kamera ki'ik oan syuting hela husi kotuk. “Saida, maka akontese?” dehan sra malae ida ne'ebé buka atu hatene teatru kapturasaun ba pasta mean refere.

Tuir fontes iha aeroportu dehan ema sidadaun Indonézia ne’e kapturadu tiha ona husi autoridade polisia Timor Leste tan ba deskonfia envolve iha tráfiku drogas via Singapura mai Timor Leste liu husi aviaun silk air hodi esporta tutan fali ba Indonézia.

“Mais ou menus pasta ne’e ninia todan 18 kilu no iha ai moruk droga liu kilu rua maka iha laran,” dehan ulun boot autoridade Timor ne'ebé mós asiste hela prosesu pasa de revista ba dokumentu pasta refere.

Hafoin ida ne’e Sidadaun Indonézia ne'ebé kaptura husi autoridade seguransa ne’e dada hikas pasta refere hodi ba sa’e karreta. “Ema ne’e husi Indonézia, mai foti pasta droga ne’e atu lori ba Indonézia,” dehan ema ne'ebé mós besik liu ba autoridade sira. 

“sira sempre uza beibeik ita nia rain ba halo atividades ilegais sira ne’e,” dehan autoridade refere.
Prezensa iha aeroportu xefe Servisu nasionál intelijénsia no diretór investigasaun PNTL hamutuk ho membru PNTL mós servisu sekreta sira seluk.

Bainhira jornál ne’e koko atu husu klarifikasaun ba komandante investigasaun Calistro Gonzaga maibé lakohi atu komentáriu ate informa tiha situasaun ne’e ba Primeiru Ministru ne'ebé mós hanesan Ministru Defeza no seguransa RDTL.

Tuir informasaun dehan katak Nasaun independente Timor Leste sei transfere hikas suspeitu hirak ne’e ba eis okupante nasaun ne’e durante tinan 24 nune’e duni bainhira jornalista TS husu klarifikasaun ba komisáriu PNTL DR. Longuinhos Monteiro hafoin de serimónia tomada de pose ba Ministru defeza no seguransa iha Kintu Governu ninian iha Ai-Tarak laran dehan , “se iha diskusaun nia laran tan ba tama iha sirku internasionál.”

 Longuinhos lakohi elabora liu tan detalladu tan ba nia dehan, “aban (23/10) maka sei halo konferénsia de imprensa hodi aprezenta provas ho suspeitu sira.”

Iha parte seluk, Jornál Tempo Semanál nota katak dezde loron 18 ate 20 de Outubru autoridade seguransa nasaun ne’e hahú ona halo kapturasaun ba ema estranjeiru ne'ebé deskonfia envolve tráfiku droga iha otél tolu iha kapitál nasaun ne’e.

Tuir ema balun ne'ebé servisu iha Otél Central ne'ebé husu atu jornál TS labele publika sira nia naran informa ba jornál ne’e katak, “iha loron 18/10/2012 iha ema indonézia ida ne'ebé hela iha kuartu númeru 20 hetan kapturasaun iha kalan boot.” 

Sidadaun Indonézia ne’e ho naran inisiál AT ne'ebé deskonfia lori drogas husi rai seluk transit liu husi Dili maka atu ba nasaun seluk hanesan Indonézia.

Iha loron sexta feira 18/10/2012 mós autoridade seguransa kaptura mós sidadaun Indonézia na'in rua seluk iha otél ne'ebé hanesan maibé kuartu keta-ketak mak ho naran inisiál RS no S.
Iha loron Sabado dader tuku neen PNTL  kaer cidadaun Indonesia ida ho naran A ne’ebe lori pasta iha mak kontein ho droga besik kilo lima iha laran atu entrega ba cidadaun Indonesia ida seluk ho naran S iha otel Central. Tuir fontes ne’e jornal ne’e katak pasta refere A simu husi cidadaun afrikanu ida ne’ebe kaer hela pasaporte Mozambique ninian ho naran E.

Iha parte seluk tuir informasaun ne'ebé jornál ne’e hetan indika katak autoridade seguradu konsege mós kaptura ema Afrikanu ida iha Otél Ventura. “Loos, hodisehik (20/10) malae hela iha kamar ida ne'ebá PNTL kaer tiha,” dehan ema ida ne'ebé servisu iha otél refere.

Iha loron hanesan iha otél central tuir ema balun haree katak sidadaun Indonézia ida tan maka hetan kaptura husi parte seguransa tan ba lori pasta ida ba ninia maluk balun ne'ebé hela iha Otel Central.
Nune’e konfirmadu sidadaun Indonézia na'in haat no ema afrikanu ida ne'ebé kaer iha Otél Ventura durante loron tolu no hamutuk ho pasta rua ne'ebé enxe drogas iha laran hamutuk hotu liu kilu lima ka besik kilu neen ne'e detein hela iha kuartu balun iha otel Central.

Akontesimentu iha fulan Outubru ne’e la'ós hanesan ba dahuluk tan iha dala barak ona maka akontese. Maibé autoridade seguransa nasaun ne’e kuran meius atu hala’o sira nia servisu no lei nasaun ne'ebé la forte entaun iha loron 20 fulan Agostu tinan ne’e ema sidadaun Indonézia balun mai simu droga ne'ebé dehan haruka husi estranjeiru ba Indonézia. 

Ema estranjeiru uza nasaun TL hanesan abrigu seguru ba atividade droga ne’e no liurón aspal goren ne'ebé la doko sira nia karreta droga ne’e mosu hanesan iha akontesimentu fulan rua kotuk ne'ebé iha mós suspeitu na'in haat ne'ebé ikus mai ba kaptura iha otél Brenton, kupang iha madrugada loron 22/10/2012 ne'ebé ikus mai autoridade polri iha NTT dehan drogas sira ne’e importa husi Timor Leste ba Indonézia. Iha momentu ne'ebá sidadaun Indonézia sira ne’e mai foti ai moruk droga hamutuk kilu lima iha fatin otél balun iha kapitál Timor Leste hodi hakat liu ba rai ketan ho travel.

Komenta kona ba akontesimentu ne’e juventude ida ne'ebé hela iha Bekora Dili dehan nia sente triste ho deklarasaun refere I husu para ba parlamentu atu halo lei ida hodi foo kastigu todan sidadaun estranjeiru no Timor oan sira ne'ebé komete iha tráfiku hetan penál kadeia iha nia moris tomak no se bele foo han dala ida loron ida. “Ha’u hanoin katak ita hotu tenke loke matan ba atividades droga no husu ba parlamentu atu halo lei ida ne'ebé forte atu foo kastigu todan maski la'ós pena maibé todan no lei tenke foo kastigu todan no se bele foo han sira loron ida dala ida. Tanba, ema sira ne’e sei estraga nasaun ne’e” dehan Albino da Costa.

Tuir observasaun atividade drogas da’et to’o ona ba eskola oan sira. Iha filmajen ne'ebé mosu hatudu imajen triste kona ba futuru jerasaun RDTL uza liberdade liu hodi uza droga no dansa iha kuartu laran maski sei hatais hela farda eskola ninian. Iha filme refere hadudu idade nurak sira hahú tama ona ba droga. 

“Ha’u hanoin problema ne'ebé ke ita enfrenta maka ita nia ne’e foo penál ki’ik liu nune’e ema dala ruma ariska mai iha ne’e hodi ariska ba fatin seluk., hanehan akontese ida hodi bainhira liu ne’e hodi liu ba Indonézia ne'ebé hatudu sira prefere liu husi iha ne’e.”

Depois Singapura mai iha ne’e mós frajil uitoan tan ba ema ladún ketak nune’e ema iha posibilidade liu husi Singapura mai iha ne’e. Sira nia pemeriksaan ne’e ladún ketak hanesan ita liu husi fatin seluk. Ho frakeza sira ne’e ema agora envezde lori ba Indonézia diretamente maibé liu husi ne’e mai (TL) no mós sira haree ba oportunidade hodi lori ba fatin seluk.

Bainhira husu karik Deputadu Duarte Nunes iha hanoin ruma atu propoin reforsa lei kombate droga hanesan Indonézia ninian, membru bankada CNRT ne’e hataan, “Sim, hanesan nasaun ida ne'ebé ita nia viziñu sira forte ita mos tenke forte para labele foo imajen katak ita mamar. Lei ne’e tenke forte para kuandu ka’er ne’e ita la iha pena de morte mas pelumenus foo másimu kedas. Ida ne’e maka ha’u hanoin ita nia aparellu Estadu ne’e mós buka hatudu ninia oin. Buka duni prosesa buat sira ne’e se la’e ka’er ema, ema la ta'uk.”

Deputadu ne'ebé hola parte iha komisaun ne'ebé superviziona ba asuntus defeza no seguransa ne’e hateten jeralmente atividade drogas ne’e la’o hamutuk ho prostituisaun, iha oteis, restaurante no bar sira. Nune’e mós nia rekoñese katak nasaun timor Leste daudaun ne’e sai odamatan ba droga tama sai fasil. “Akontese tiha ona hanesan foin lalais ema lori mai depois polisia sira tuir ba ka’er fali iha kupang ne'ebá. Ne’e liu husi ne’e maka ba Indonézia. Ema la tama diretamente ba Indonézia. Tan sira hatene Indonézia risku maka’as entaun fali husi iha ne’e. Ita fraku liu en termus de vijilánsia nian. Fraku liu, fraku liu I ema estuda maten tiha. Ita nia otel sira ne’e la iha alat hodi periksa ne'ebé ema tama avontade loos. Nune’e ha’u haree perigu tebes,” dehan maun husi eis sekretáriu CEL/FC Pedro Nunes Sabalae ne’e.

Duarte Nunes propoin atu instituisaun PNTL hato’o uluk sira nia proposta ba orsamentu hodi bele eleva sira nia kapasidade hodi kombate atividade kontra bandu sira ne’e.“Ha’u kuandu ko’alia buat sira ne’e, ha’u seidauk haree proposta ruma tama iha komisaun B. Ha’u hanoin la iha karik. Soke la iha planu no hanoin ne’e maka dala ruma ita mós iha hanoin husik buat sira ne’e ka halo nusa mak ne’e karik,” Duarte ko’alia ho hamnasa hodi soe piadas ba instituisaun seguransa. 

“ha’u hanoin ita tenke foo másimu pena se ita hakarak sériu atu kombate buat ne’e hodi foo mensajen ba ema seluk katak ita mós la permite ka la foo valida ba buat sira ne’e atu la’o livre. Nasaun seluk nia lei permite para oho maibé se ita nian la permite ona atu oho mas menringankan tan ne’e ema make ma halimar ho ita.”

Membru parlamentu ne’e rekoñese seriedade estragu droga nian ba rai ne’e sei maka’as. “Ne’e perigu tebe-tebes, se estraga jovens sira ne’e futuru nasaun atu ba ne'ebé? Ne’e perigu liu fali moras sira se ita la kombate buat sira ne’e.”

Nia hatutan katak funu ohin loron lalika uza kilat maibe ho droga no prostitute de’it mos perigu tebes ba estabilidade rai ne’e ninian. “Ema la oho ita direitamente maibe ho de’it bu’at sira ne’e sei foo perigu maka’as ba nasaun ne’e,” Duarte argumenta.

Nia husu atu estadu sériu hodi bele karik halo teste urina ba estudantes, ema sira ne’ebe servisu iha fronteira, ba membru F-FDTL, PNTL I hodi bele identika karik iha ema balun uza ai moruk ne’e ka lae. nia argumenta katak iha nasaun barak maka agora halo teste hanesan ne’e.

Atu prevene aksaun ilegais ne’e tuir deputadu nunes katak, “wainhira autoridades sira kaptura ema ruma presiza divulga sai ba publiku hodi bele bele dehan nasaun ne’e seriu. Segundu presiza halo socializasaun ba povu ka juventude sira kona ba risku, impaktu ba ema sira ne’ebe atan husi  konsumo droga ne’e. “Ema barak temi dehan bu’at ne’e aat maibe kuandu la haree entaun ema la pusing. Dala barak ita sei deskuinese buat ne’e ninia impaktu ne’e maka hamosu interese ba ema balun atu uza.

Daudaun ne’e iha mea lubun ruma maka tama ona iha kadeia Bekora no Gleno ne'ebé envolve iha atividade drogas iha nasaun ne’e maka hanesan Sidadaun Indonézia ida ne'ebé ninia naran Budi Santoso hetan kastigu tinan sanolu tan ba kaer ho sabu-sabu paket rua iha otel Carla mansion motael dili iha loron 26/05/2009.

Tuir observasaun droga ne'ebé sirkula iha Dili laran iha oin lubun ida hanesan ganja, heroin, sabu-sabu ho extasi. Droga sira ne’e maioria konsume husi ema ne'ebé iha osan ho husi klas médiu tan kustus karun tebes hanesan pakote ki'ik ida husi sabu-sabu nia kustu US$30,- heroin ho kustus too US$300,- kada pakote ki'ik ida, Ganja kada lulun ida ho folin liu dollar rua nulu resin lima no extasi kada musan ida atinje too dollar rua nulu resin lima. (**)

No comments: