Saturday 27 October 2012

PARTE I : Nepotizmu Iha Konstrusaun Jardín Lesidere


Tempo Semanal - Dili, 27/10/2012
Largo Lecidere (photo Tempo Semanal)
“Deskonfia Xefe Departamentu Aprovizionamentu Ministru Turizmu Komérsiu Indústria (MTCI) Fó Projetu Ba Família Iha Governasaun AMP”
 FELIZMENTE konstrusaun Jardín Lesidere remata ona, no projetu ne’e rasik inagura iha médiu fulan Maiu 2012. Hafoin serimónia inagurasaun, kuaze loro-loron ema barak mak vizita iha fatin ne’e, hahú husi labarik ki’ik, joven, estudante to’o ema boot.
Hare husi kondisaun fíziku, Jardín ne’ebé koñesidu ho naran LARGO DE LESIDERE iha ambiente ne’ebé kapás, furak no kualidade di’ak kompara ho Jardín sira seluk iha Dili laran.
Maski nune’e, problema agora la'ós kona ba kualidade ou lae. Maibé, problema agora mak se ita hare didi’ak asuntu ida ne’e, deskonfia mosu nepotizmu iha projetu konstrusaun Jardín Lesidere. Tanba, entre kompañia lima ne’ebé kaer obra ne’e, iha kompañia ida mak funsionáriu Ministériu Turizmu Komérsiu Indústria (MTCI) nia família nian.
Funsionáriu ne’e ninia pozisaun hanesan Xefe Departamentu ida iha MTCI no ninia oan mane mak sai hanesan Diretór ba kompañia refere. Kompañia ne’e ho naran Crisfanbor Unipesoal Lda no hari iha tinan 2011.
Implementasaun projetu ne’e, hahú hala’o iha tinan ne’ebé mak kompañia Crisfanbor Unipesoal Lda hahú hari. Ne’e duni, bainhira ita hare idade kompañia, konserteza mosu pergunta boot ne’ebé presiza ita kestiona. Tanba, kompañia ne’e hari seidauk to’o tinan. Maibé, konsege kaer projetu boot hanesan konstrusaun Jardín Lesidere iha tinan ne’ebé kompañia ne’e foin hari ba.
Tuir lista ne’ebé Jornál Tempo Semanál asesu, valór orsamentu ba kada kompañia ne’ebé kaer obra Jardín LARGO DE LESIDERE la hanesan. Tanba, kompañia Marino Enterprises ninia orsamentu hamutuk U$ 303,122.47, Dili Prakawija Deleganda ninia orsamentu U$ 168,556.57, Celijo Star Unip Lda U$ 162,048.00, Ricardo Unipesoal Lda U$ 164,986.00 no mós Crisfanbor Unipesoal Lda ninia orsamentu U$ 199,975.79.
Totál orsamentu ba projetu ne’e hamutuk U$ 998,689.59. Maibé, husi totál orsamentu hirak ne’e, kompañia ne’ebé deskonfia Xefe Departamentu Aprovizionamentu MTCI nia oan mane nian, sai nu’udar segundu kompañia ne’ebé hetan orsamentu ho valór boot, hafoin kompañia Marino Enterprises.
Kazu fó projetu ba família la'ós buat foun iha nasaun ne’e. Tanba, atitude aat ne’e akontese ona mós iha instituisaun estadu balun, hanesan akontese iha Ministériu Justisa ne’ebé deskonfia eis Ministra Justisa Lúcia Lobato fó projetu ba nia família (red-nia kaben).
Projetu ne’e la liu husi tenderizasaun, maibé hatudu de’it (single source). Tanba, projetu ne’e emerjénsia. “Ha’u hetan projetu ne’e liu husi prosesu no ha’u prenxe kritériu husi Ministériu ne’ebé fó sai obra ne’e. Ne’e duni, projetu ne’e la iha relasaun ho ha’u nia família .” dehan Diretór Crisfanbor Unipesoal Lda, Basílio F. Miguel hodi rejeita informasaun ne’ebé hateten, nia hetan projetu Konstrusaun Jardín Lesidere tanba de’it nia inan serbisu iha Departamentu Aprovizionamentu.
Diretór kompañia ne’e rekoñese katak, nia inan serbisu iha Departamentu Aprovizionamentu MTCI. Maibé, serbisu tuir nia profisionalizmu no la hare ba família, liu liu ninia oan. Tan ne’e, Basílio konsidera informasaun ne’ebé dehan projetu ne’e fó de’it, la loos.
“ita presiza hatene katak ema hotu serbisu tuir ninia profisaun. Ne’e duni, ha’u hanoin informasaun ne’ebé dehan projetu ne’e fó de’it husi ha’u nia inan ne’e la loos” esklarese Basílio liu husi via telefone.
Hataan ba kestaun ne’e, eis Ministru MTCI, Gil da Costa Alves hateten, iha prosesu ne’e husi parte aprovizionamentu aprezenta dokumentu ba Ministériu katak, kompañia hirak ne’e prenxe rekizitu administrativus. Ne’e duni, tuir prosedimentu ne’ebé iha Ministru aprova hodi nune’e serbisu bele la’o.
“Bainhira aprovizionamentu hare dokumentu sira ne’e loos hotu ona entaun sira pasa mai. Tanba, Ministru nia knaar atu uza orsamentu estadu hodi hala’o tuir tarjetu ne’ebé iha. Maibé, se kuandu osan hirak ne’e ita lakohi uza halo projetu entaun ba debate iha parlamentu atu halo saida” dehan eis Ministru MTCI ne’e.
Husu kona ba naran kompañia no totál orsamentu ba projetu ne’e, eis Ministru iha Governu AMP responde, nia parte la lembra ona kompañia hirak ne’ebé kaer projetu Jardín LARGO DE LESIDERE no kona ba ninia orsamentu, eis Ministru sujere ba Jornál Tempo Semanál bele ba asesu iha Ministériu Komérsiu Indústria, liu husi Diresaun Jerál.
 “Kritériu kona ba empreza nian aprovizionamentu sira hatene. Ne’e duni, ita labele hare buat sira tanba tékniku iha aprovizionamentu mak hatene liu kona ba buat sira ne’e”. tenik Gil Alves hodi hateten, se buat ki’ik oan sira Ministru mak hare hotu entaun diratór sira la halo servisu.
Gil haktuir, Diretór sira tenke hare para bele aprende tanba ema hotu seidauk matenek loos, maski iha prosesu hirak ne’e dala ruma sira falla. “ita presiza hasé sira hodi hadi'a an di'ak liu tan. Tanba, Diretór balun sei foun no balun sai xefe departamentu lori tempu para sira halo servisu ho di’ak” nia realsa.
Diretór Aprovizionamentu Ministru Komérsiu, Gaspar Poli Cargo Coreia haktuir, nia rasik la hatene prosesu konstrusaun Jardín Lesidere. Tanba, foin lalais mak nia asume kargu ida ne’e no molok simu pose nu’udar diretór obra ne’e mós hotu ona. 
“Iha verifikasaun dokumentu administrativus nian hatudu katak, kompañia 5 ne'ebé hetan obra ne’e, prenxe duni kritériu no hetan aprovasaun husi Governu hodi hala’o obra. Maibé, informasaun ne’ebé dehan kompañia Crisfambor hetan projetu tanba de’it iha relasaun família ho funsionáriu balu, ha’u la hatene. Tanba, ha’u mós foin mak simu kargu ida ne’e” dehan Gaspar iha ninia serbisu fatin Fomentu, Dili.
Deputadu Bankada Fretilín, Inácio Moreira ne’ebé sempre kestiona mós kualidade konstrusaun Jardín LARGO DE LESIDERE hateten, nia parte sei la ko'alia katak, kompañia ne’e, Diretór nia oan nian ka se nian. Maibé, hakarak dehan de’it, konstrusaun Jardín ne’e la iha kualidade.
Se konstrusaun ne’e la iha kualidade, ita presiza hala’o investigasaun ida hodi bele hatene loloos katak, kompañia ne’ebé kaer obra ne’e iha espesifikasaun ou lae. Tanba, dala ruma iha prosesu aprovizionamentu nian tomak, ida-idak aprezenta ninia dezeñu no ida ne’e mak sai hanesan problema boot.
“Ha’u hanoin ita presiza hala’o investigasaun ba kompañia ne’ebé foin hari iha 2011. Maibé, hetan ona projetu. Ita presiza hatene kompañia ne’e se nian, oinsá ho ninia ekipamentus no iha kapasidade ou lae. Tanba, prosesu ida ne’e kompañia tenke iha finance kapasity, iha office no tenke prenxe kritériu. Maibé, dala ruma balun la iha. Tanba,  sira buka hatudu malu de’it.” tenik deputadu husi partidu istóriku ne’e. 
Moreira mós kestiona katak, projetu konstrusaun Jardín Lesidere labele kategoria hanesan projetu emerjénsia. Maibé, se ida ne’e mak sai fali hanesan projetu emerjénsia, entaun iha momentu ne'ebé keta iha vizitasaun ne’e duni mak sira hakarak halo lalais atu nune’e públiku bele hatene katak, sira halo duni buat ruma no ida mak sai konfuzaun.
Iha parte seluk emprezáriu Timor oan, Rui Castro hateten, kompañia ne’ebé hari la kleur mais hetan ona projetu boot kategoria hanesan  ‘penggusaha bernasib baik. Maibé, iha mós fatór balun ne’ebé bele ajuda nia atu hetan lukru. Ezemplu ida mak fatór polítiku. Tanba, iha Timor – Leste fatór ne’e bele ajuda  liu setór privadu sira.
Maski nune’e, tuir Diretór kompañia Caimaleloqui, fatór polítiku ne’e fahe ba kategoria hat (4). Primeiru, iha emprezáriu balun mak sai emprezáriu tanba professional, segundu ema balun sai emprezáriu tanba hakarak koko buka moris liu husi emprezáriu, terseiru, emprezáriu ida hakarak sai emprezáriu tanba nia partidu ukun hela no kuatru, ema balun hakarak sai emprezáriu tanba nia família tuur hela iha instituisaun estadu no governu. Tanba, bele lori sorte boot ba nia kompañia.
Ho razaun hirak ne’e, Rui Castro konsidera katak, kompañia ne'ebé foin hari iha tinan 2011. Maibé, hetan projetu boot iha tinan ne’e kedas tanba nia tama kategoria fatór terseiru no kuatru.
“kompañia ne’ebé hari la to’o tinan. Maibé, kaer projetu boot liu husi single source, nia kestaun la'ós kona ba kualidade. Maibé, importante ba nia mak tenke manan para bele hetan lukru. Kona ba kualidade ou lae, ne’e la'ós sai aspetu ida ba nia. Tanba, iha interese polítiku no familiarizmu.” tenik emprezáriu husi Distritu Baucau ne’e.
 Nia hatutan, se tuir tender normál kompañia ne’ebé foin hari imposivel atu manan projetu. Tanba, kritériu ne’ebé estabelese ona iha Lei aprovizionamentu  la fó dalan atu nia bele manan projetu no tenke kestiona ninia esperiénsia servisu no kapasidade.
Emprezáriu Baucau oan ne’e konsidera katak, projetu single source ne’e iha desizaun polítika mak barak liu. “buat sira ne’e hotu sempre akontese no ida ne’e la'ós buat foun. Projetu hanesan ne’e barak. Tanba, iha pakote família no pakote eleisaun” esklarese Rui hanesan sadik hela servidór estadu balun ne’ebé buka hariku de’it nia família.
Antes ne’e, iha loron 3 nia laran Jornalista Tempo Semanál tenta hakat ba edifísiu Ministru Komérsiu Indústria iha Fomentu, Dili hodi konfirma asuntu ida ne’e ba funsionáriu ne’ebé deskonfia hanesan inan husi diretór kompañia Crisfanbor Unipesoal Lda. Maibé, la konsege tanba dehan funsionáriu refere okupadu hela.
Maski nune’e, jornalista Tempo Semanál tenta liga ba númeru telefone 77xxxxx iha loron rua nia laran. Maibé, funsionáriu ne’e rejeita atu fó informasaun no nia dehan sei tuir hela formasaun.

No comments: