Wednesday 22 December 2010

Dezenvolvimentu Setor Defeza Neineik Maibe Hakat Tan Pasu Ida Ba Oin

Dili-Tempo Semanal, 22.12.2010

Governu Timor Leste hahu ohin loron 22/12/2010 estabelese ona Institutu Defeza Nasionál ida iha ministeiru Defesa ninia mahon. Sekreatriu do Estadu de Defeza DR. Julio Tomas pinto hafoin kua tiha fita sinal inaugurah ona institute refere iha ninia diskursu badak dehan, “instutu Defeza Nasional loloos ne’e, kursu hotu-hotu kona ba Defeza Seguransa iha rai barak mós halo Instituisaun ida ne’e, mais halo fatin keta-ketak, tanba ne’e mak ami husu ba UNDP, UNMIT sira ajuda ita, liu-liu servisu hamutuk ho Uniaun European, fasilita falidade ida ne’ebe ke temporariu ba ita.”

“Sira prepara komputadór, library, buat hotu-hotu. Ita sei loke ba publiku, ita nia estudante sira ne’ebe mak hakarak estuda i hatene liu kona ba parte seguransa defeza nian. Ne’e sentru ida, ne’ebe ke diak bele faselita sira. Tanba ita hotu hatene Universidade bara-barak iha Timor, ita estudante barak mak halo peskiza kona ba defeza segurasa.”

Objetivu ba harii Institutu ne’e importante liu-liu maka, “ita tenke fasilita sira, para sira mai iha ne’e. I Instituisaun ida ne’e nia atividade sei ba liu peskiza, kona ba defeza seguransa nian ho Negosiu Estranjeiru nian, i mós prepara rekursu iha tempu badak ou naruk ba Ofisiais F-FDTL sira.”

Tuir Lei organiku Defeza ninian katak institute ida ne’e sei ukun husi Diretor ida ne’ebe nomeia husi Ministru Defeza Seguransa ou Sekretariu Estadu ne’ebe sei konsulta ho F-FDTL.

Mas tuir DR. Julio Tomas Pinto katak agora daudauk ninia parte seidauk identifika ema ida atu kaer kna’ar ne’e. “Hau hanoin iha tinan oin, tama ba orsamentu foun, hau hanoin ita bele nomeia ona ema ruma sai diretór ba fatin ida ne’e, i ita nia ema sira ne’ebe back round estudus estratejiku ou defeza, sira bele mai servisu hamutuk iha ne’e, hanesan fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu defeza seguransa nian iha ne’e,” espera Sekretariu estadu ne’e.

Daudaun ne’e orsamentu hotu-hotu ba funsionamentu Instutu ne’e mai husi UNDP, Uniaun Europea. “Ita so prepra fatin ida ne’e deit. Depois sira mai faselita ita. Orsamentu mai husi sira hotu,” dehan Julio Pinto.

Husi Parte Embaixadór Uniaun Europea, Juan Carlos Rey informa katak, “konstrusaun institutu defeza Nasionál refere durante fulan tolu ho valor orsamentu US 150. 000.”

Ceremonia ne’e hetan partisipasaun husi SRSG Amirah Haq ho ninia vice Finn, ulun boot husi seksaun UNMIT ninian, Reforma Setor Seguranca, embaixadores, komandante komponente Naval Pedro Klamar Fuik no konvidadus sira seluk. (ts)

1 comment:

Anonymous said...

Nee diak no nos importante.

Hau mak interasante duni atu lee istória nee, liuliu tanba hau rona katak nee projetu "SSR" husi seksaun UNMIT ninian, Reforma Setor Seguranca (SSSU).

IDN hatudu katak sira bele halo buat diak, tuir vontande G-RDTL nian.